Infrastruktura prostornih

podataka IPP (SDI)

Stvaranje infrastrukture prostornih
podataka ve dugo je vizija ljudi
koji se bave prostornim podacima.
Na njima poiva mnogo
obrazloenja za investiranje u
prostorne podatke i sustave, ali za
sada u praksi, malo je u
potpunosti ureenih i uinkovitih
infrastruktura prostornih podataka.
U nekim sluajevima one jo nisu
potpuno definirane, a samim time
niti provedene.
80% svih raspoloivih informacija
sadri neku prostornu
komponentu!

129

Infrastruktura prostornih podataka

IPP (SDI)
Upravljanje
Tehnologija
Norme i standardi
Ljudski resursi
Neophodni za
Prikupljanje
Obradu
Pohranu
Razmjenu
Poboljanje
Uinkovitijeg koritenja
prostornih podataka

Organizacije i pojedinci
Koritenje informatikih

tehnologija
Potovanje uzajamno

dogovorenih
standarda/normi
Razvoj zajednikih setova
podataka

130

Infrastruktura prostornih podataka

IPP (SDI)
drutvo bez IPP

drutvo sa IPP

131

Postanak
Egipat
1960. - Integralno kartiranje
razliitih tematskih slojeva prostornih
podataka
1970. - koncept vienamjenskog
katastra
1980. - upravljanje informacijskim
resursima
1982. - Anne Wells Branscomb
uvodi pojam "informacijske
infrastrukture" koji se odnosi skupno
na razliite medije, nositelje i fiziku
infrastrukturu koja se koriste za
distribuciju informacija.

132

Postanak
1990. Neil Anderson definira
karakteristike informacijske infrastrukture:
- podaci, telekomunikacijska mrea i
standardizirani postupci
- umreenost osnovnih izvora i korisnika
- omoguen pristup svim zainteresiranim
korisnicima
1990. koncept infrastrukture prostornih
podataka (SAD, Kanada ...)
1994. Izvrna naredba 12906: Koordinacija
prikupljanja i pristupa geografskim podacima:
Nacionalna infrastruktura prostornih podataka
(Clinton)
133

Generacije
Prva generacija IPP
okrenuta ka tehnikim rjeenjima
i podacima kao krajnjem produktu
(product oriented)

Druga generacija IPP

okrenuta ka korisniku i uslugama
(service oriented)
kljuni imbenik = interoperabilnost
- nesmetani protok podataka u
heterogenom okruenju raunalnih
sustava baziranom na relevantnim
meunarodnim standardima i
normama

134

Definicije
Nema globalnog konsenzusa. S jedne strane IPP se moe promatrati
kao produkt meusobno povezanih baza prostornih podataka, a sa
druge kao sveobuhvatni proces izgradnje strategije upravljanja
prostornim podacima (Masser 2000).
IPP ini skup temeljnih tehnologija, politika i institucionalnih dogovora
koji omoguuju dostupnost prostornih podataka kao i pristup do njih
(SDI Cookbook www.gsdi.org).
IPP oznaava politiku, norme i ljudske resurse potrebne za
prikupljanje, obradu, pohranu, distribuciju i unaprjeenje upotrebe
prostornih podataka (Executive Order 12906).
IPP je skup mjera, norma, specifikacija i servisa koji imaju za cilj, u
okviru uspostave e-vlade, omoguiti uinkovito prikupljanje, voenje,
razmjenu i koritenje georeferenciranih prostornih podataka (NN
16/07).
135

Definicije
IPP uvijek u nekoj odreenoj formi postoji, meutim razina njene
implementacije je obzirom na vremenski trenutak razliita
Izgradnja/Uspostava IPP = poboljanje IPP
Poboljanje IPP predstavlja niz aktivnosti koje imaju za cilj olakanje
pristupa postojeim prostornim podacima i njihovu jednostavniju i
uinkovitiju upotrebu.
upotrebu Te aktivnosti ukljuuju:
Promicanje vanosti prostornih podataka u drutvu te stvaranje
bolje koordinacije i suradnje meu svim ukljuenim subjektima;
Prilagodbu postojeih prostornih podataka u skladu s
odgovarajuim normama i tehnologijama;
Izradu metapodataka za opis postojeih skupova prostornih
podataka;
Uspostavu kataloga i ostale pripadne infrastrukture
136

Zato treba IPP

Prostorni podaci:
Velika ulaganja
Proizvode razne
organizacije
Rjeavanje
Rj
j raznih
ih
problema
Koritenje razliitih
tehnologija

Ali:
Teko ih je pronai
Nedostupni su
Teko ih je objediniti
Nisu aktualni
Nisu dokumentirani
Nisu potpuni
Redundantni su

137

Cilj uspostave IPP

Uspostava mree organizacija i definiranih skupova
podataka za lake donoenje odluka o prostoru
Katastar nekretnina
Katastar
K t t vodova
d
DMR
Topografske baze
DOF
...

138

Dijelovi IPP
Katalog (Clearinghouse)
Metapodaci (Metadata)
Prostorni podaci (Geospatial data)
Osnovni (Framework)
Ostali (Geodata)
Suradnja i savezi (Partnerships)
Norme i standardi (Standards)

139

Logika struktura IPP

Katalog
Metapodaci
Osnovni podaci

Ostali podaci

Norme i standardi

Suradnja
140

Podaci - Informacije
Podaci - skup kvantitativnih parametara koji opisuju

neku injenicu ili zbivanje, npr. 3,14

Informacije - podaci + znaenje

Znanje - analiza i sinteza informacija
Mudrost potpuno razumijevanja temeljeno na

znanju i iskustvu

Prostorni podaci - podaci koji se mogu povezati s

nekom lokacijom u prostoru (izravno ili posredno)

Prostorne informacije = prostorni podaci +

metapodaci

141

Podaci - Informacije
Visoka

Razina
apstrakcije

Mudrost
Znanje
Informacije

Niska

Podaci

Kvantiteta

od podataka ka mudrosti

142

Jezgra prostorni podaci

Osnovni
Podaci namijenjeni viestrukom koritenju (katastar,
topografske baze )
Osnova koja se moe s ostalim podacima
Nadograivati
Kombinirati
Daje referentni sustav
Ostali
Podaci proizvedeni za jednu namjenu ali se mogu
koristiti i za druge namjene (pogonski katastar )

143

Okvir prostornih podataka

Okvir definiranje osnovnih

skupova prostornih podataka

Okvir se moe sagledati kroz

tri gledita:

Prostorni podaci
Postupci i tehnologije izrade
i koritenja podataka
Institucionalne veze i praksa
poslovanja kao potpora
cjelokupnom okruenju

144

Osnovni prostorni podaci

145

Osnovni prostorni podaci

Katastar;
Promet;
Hidrografija;
Administrativne jjedinice;
Geodetska osnova;
Visine;
DOF;
Geografski nazivi i imena
...

146

Kvaliteta prostornih podataka

Kvaliteta prostornih podataka - razina objektivnog prikaza

realnosti ili razina pogodnosti za upotrebu

Interni elementi kvalitete:

Podrijetlo
Poloajna tonost
Tonost atributa
Potpunost
Logika konzistentnost
Semantika tonost
Vremenska informacija
Eksterni elementi kvalitete:
Podruje pokrivanja
Interoperabilnost

Metapodatkovna dokumentacija
147

Kvaliteta prostornih podataka

Visoka

Kvaliteta

Niska
Niski

Trokovi

Visoki

Odnos kvalitete prostornih podataka i trokova

148

Metapodaci
Podaci o podacima
Omoguavaju (logike) upite
Metapodaci moraju pruiti informacije o:
nainu prikupljanja prostornih podataka te tehnikama
integracije
g
j i analize kojij su p
primijenjeni;
j j
tonosti izvorno prikupljenih podataka i obradi
karakteristikama projekcije, mjerilu, razmjenskom
formatu, saimanju i podatkovnom sustavu
sadraju, kvaliteti i koliini podataka te kontakt
informacijama
potrebnom softveru kao i ostalim odgovarajuim
parametrima.
149

Metapodaci

150

Metapodaci

151

Metapodaci
Norme i standardi za

metapodatke

FGDC Content Standard for

Digital Geospatial Metadata
ANZLIC Metadata
G id li
Guidelines
Dublin Core Metadata
Initiative
ISO 19115 Geographic
Information Metadata

Hrvatska HRN EN ISO

19115:2004

152

Metapodaci
Visoka
III Razina metapodataka
Primjena cjelovite norme/standarda

Razina tehnikog znanja

P t b za metapodacima
Potreba
t d i
Razina dostupnih resursa

Tehnika elita

Znanstvenici, Tijela javne vlasti,

Privatni sektor
Niska

II Razina metapodataka
Proirena dokumentacija

ira zajednica korisnika

I Razina metapodataka
Osnovna dokumentacija

odnos metapodataka i korisnika

153

Norme i standardi
Norme vs. standardi
Normizacija geoinformacija potrebna je za

uspostavu sustava prikupljanja, izradbe,

odravanja i razmjene prostornih
informacija meu razliitim korisnicima,
aplikacijama, sustavima i lokacijama
Potrebno je normirati postupke i
procedure definiranja i opisivanja
prostornih podataka, metode za
strukturiranje i kodiranje podataka kao i
postupke za distribuciju i odravanje
podataka
Uvoenjem normizacije u domeni
geoinformacija stvara se mogunost
njihovog koritenja u razliitim sustavima i
aplikacijama, neovisno o izvoru nastajanja
(interoperabilnost)
154

Norme i standardi
Razine normizacije

Meunarodna ISO/TC211
(www.isotc211.org)

Regionalna CEN/TC287 i
CEN/TC278 (www.cen.eu)

Nacionalna HZN/TO211
(www.hzn.hr)

155

Katalog
Katalog prostornih podataka - u kontekstu IPP, moe se razmatrati

kao pristupna mrea koja je fokusirana na pretraivanje prostornih

podataka, pristup i ostale povezane servise

"one-stop shop" za prostorne podatke

Uloga: priprema metapodataka razliitih organizacija, njihovo

pohranjivanje, provjera valjanosti i omoguavanje pristupa,

Provje ra
valja n osti
meta pod a taka

Priprem a
metap od a taka

Obja vljivan je
me ta po d ata ka

Pristu p
korisnika

156

Katalog

Ulazna vrata (portal) u sustav IPP usluga

Omoguava pretraivanje metabaza

Jedinstveno suelje
Ponuda podataka

Gateway

Klijent
(web)

HHI

Grad
Zagreb

vorovi
vorovi ili
serveri
erveri

HGI
DGU
157

Suradnja i savezi
Dravna uprava;
Javni sektor;
Privatni sektor;
Nevladine organizacije;

Elementi suradnje:

Akademske i obrazovne

ustanove;
Udruenja graana;
Individualni korisnici

Raspodjela

odgovornosti;
Raspodjela trokova;
Raspodjela koristi;
Zajednika kontrola
158

10

Suradnja i savezi - koordinacija

Zakonski okvir

Koordinacijsko tijelo
(Dravna uprava/Javni sektor/Privatni sektor/Akademija/Korisnici)

Tehniki pododbori
norme i standardi
metapodaci
dizajn
mreni resursi
...

Izvrni odbor

IPP Institucija

IPP Projekt

Organizacijski okvir IPP

159

Fizika implementacija IPP

Korisnik

Korisnik

Klijent

Okvir i suradnja
a

IPP Portal
P t l
Katalog i
IPP Portal

Internet i tehnika
infrastruktura
Sigurnosni mehanizmi
Norme i Standardi
Metapodaci A

Metapodaci B

Metapodaci N

Baza prostornih
podataka A

Baza prostornih
podataka B

Baza prostornih
podataka N

Prostorni podaci
i metapodaci
160

Dinamika IPP
2

1
Institucionalni okvir
zakoni i politika
administracija

Tehniki standardi
integracija podataka
metapodaci

Infrastuktura
50
prostornih
podataka
3

Okvir prostornih
podataka

Mrea pristupa
katalog

Dinamika IPP
161

11

Razine IPP
Globalna
Regionalna
Nacionalna
upanijska
Lokalna
Korporacijska

Hijerarhija IPP
162

Stupanj razvoja
Zajednika obiljeja prve generacije IPP su:

Eksplicitno su nacionalne;
Odnose se i upuuju na geografske informacije, prostorne
informacije, geoprostorne informacije i zemljine informacije;
Upuuju i na termine infrastrukture, sustava i okvira, a to
implicira postojanje koordinacijskog mehanizma za formiranje
politike
litik i implementaciju
i l
t ij
Ciljevi prve generacije:
ekonomski razvoj
stimuliranje boljeg upravljanja
odrivi razvoj
Temeljni subjekti: Javni sektor i dravna uprava
Fokus na podacima: bolja upotrebu resursa, smanjenje
redundancije i izrada baza prostornih podataka kao temelja za
irenje industrije i trita prostornih podataka

163

Stupanj razvoja
Tehnoloke komponente
Politika
Lj di
Ljudi

M i pristup
Mrea
i t

Prostorni
podaci

N orme i standardi
Definiranje
Prikupljanje
Integracija
Baze podataka
Dijeljenje

IPP orijentirana ka produktu

164

12

Stupanj razvoja
Obiljeja druge generacije IPP su:

korisnik u fokusu;
izazovi i potrebe drutva;
specifine usluge;
izrada irokog i svrsishodnog koncepta upravljanja prostornim
podacima na svim razinama
p
Ciljevi druge generacije:
promicanje IPP iroj drutvenoj zajednici
izgradnja kapaciteta
bolja koordinacija i prepoznavanje korisnikih potreba

165

Stupanj razvoja

IPP
Usluge

Komunikacijski kanal

Ljudi

Infastruktura znanja i izgradnja kapaciteta

Metapodaci

Koordinacija
Pojednostavljenje

IPP orijentirana ka uslugama

166

Stupanj razvoja
Globalna

Strateki
Orijentiran ka
uslugama

Regionalna
Upravljaki

Orijentiran ka
produktu

Nacionalna
upanijska

Operacijski

Lokalna
Korporacijska
Model IPP

Organizacijski sloj

Razine IPP

Relacije izmeu generacija i razina IPP

167

13

Stupanj razvoja
1.
2.
3.
4.

S organizacijskog gledita mogu se sagledati etiri

stupnja razvoja IPP:
Izolirani;
Razmjena/normizacija;
Prijelazni;
Mreni

1.
2.
3.
4.

Organizacijski imbenici
Vizija
Upravljanje
Komunikacija
Sposobnost samoorganizacije

168

Stupanj razvoja
Gledite

Stupanj
Razmjena/

Izolirani

Prijelazni

Mreni

Implementacija

Razmjena i
frekventno
istraivanje

Nije rijeeno

Prihvaeno

Odnosi se na sve
subjekte

Otvorena izmeu
tijela javnog sektora

Otvoreno izmeu svih

subjekata

Otvorena i
interaktivna izmeu
svih

Aktivno rjeavanje
prepoznatih problema

Aktivan rad na
inovacijama

normizacija

Vizija

Fokus na individualnu
organizaciju

Razvijena meu svim

subjektima

Upravljanje

Fokus na individualnu
organizaciju

Komunikacija

Fokus na individualnu
organizaciju

Sposobnost
samoorganizacije

Pasivno uvianje
problema

Nepristrano uvianje
problema

Matrica stupnja razvoja

169

Budunost

1.
2.
3.

Openita vizija u mnogim zemljama je stvaranje

virtualnog okruenja u kojem e prostorne
informacije biti dostupne korisnicima na najbri i
najjednostavniji nain u bilo koje vrijeme i na bilo
kojem mjestu. Ostvarenje IPP temeljna je
podrka toj viziji (Williamson 2004).
Iskustva iz razvijenih NIPP poput npr
npr. u
Njemakoj pokazuju neke temeljne smjernice
uspostave i budueg razvoja (Cetl i dr. 2006):
Prepoznavanje znaaja IPP od strane politike i
Vlade;
Razvoj IPP na lokalnoj i upanijskoj razini
preduvjet je stvaranju NIPP;
Orijentiranost ka korisnicima klju je uspjeha
uinkovite i odrive IPP.

170

14

Budunost

1.
2.
2
3.
4.

U buduem razvoju IPP mogu se

identificirati etiri kljuna imbenika koji
imaju vitalnu ulogu u tome (Masser
2005):
Kreiranje odgovarajue upravljake
strategije;
Olakavanje pristupa;
Izgradnja kapaciteta;
Poveanje interoperabilnosti.

171

Budunost

Modeli
financiranja
Drutvena i politika pitanja
Institucionalna pitanja
Ekonomska pitanja: Analiza trokova i koristi

Tehnika pitanja

Prioriteti u daljnjim istraivanjima IPP

172

Uspjeh IPP
Infrastruktura prostornih podataka je

uspjena kada:

je razvija, koristi i odrava vie

organizacija
moe odgovoriti na sve zahtjeve korisnika,
a posebno u sluajevima prirodnih i ostalih
katastrofa
su prostorni podaci aurni te izraeni i
opisani po odgovarajuim propisima i
normama
postoji suradnja na svim razinama drutva
postoji homogenost okvira osnovnih
podataka
se tono zna tko upravlja i rukovodi
okvirom
je ekonomski svrsishodna
173

15