ZADACI ZA VJEBU

1.) Za dva vora A i B spojena provodnikom, prikazana na slici 1, napisati jednaine po prvom
Kirhofovom zakonu.
I6
I3

I4

I2

I5

I7

I8

I1

slika 1.
Rjeenje:
Prvi Kirhofov zakon ima poseban znaaj u analizi sloenih elektrinih kola. U tom sluaju primjenjuje

se neto jednostavniji oblik zakona, gdje se umjesto fluksa vektora J kroz zatvorenu povrinu koriste
jaine struja kroz tu povrinu.
Prvi Kirhofov zakon, u analizi elektrinih kola, primjenjuje se na vorove elektrinih kola, odnosno na
mjesta gdje se spajaju tri i vie krajeva provodnika kroz koje protiu struje.
Za neki vor u kome su spojeni krajevi proizvoljnog broja n provodnika sa strujom:
algebarska suma jaina struja kroz te provodnike koji se stiu u jednom voru mora biti jednaka nuli:
n

I
k 1

0.

Pri ovome, referentni smjer struje usvojen je od vora. Dakle, ako je referentni smjer za neku struju
jaine Ik od vora, znak je plus, a ako je referentni smjer za neku struju jaine Ik ka voru, onda je znak
minus.
Za zadani sluaj, jednaine po prvom Kirhofovom zakonu napisane za vorove A i B glase:
vor A:

I1 I 2 I 3 I 4 I 5 0 ,

vor B:

I5 I 6 I 7 I8 0 .

2.) Napisati jednaine po prvom Kirhofovom zakonu za dati spoj provodnika prikazan na slici 2.
B

I2

I1
I6
A

Rjeenje:

I4

I3
I5
C

slika 2.

Na slici je mogue uoiti etiri vora A, B, C i D. Primjenom prvog Kirhofovog zakona na pojedine
vorove dobije se:
vor A:

I1 I 4 I 6 0 ,

vor B:

I1 I 2 I 3 0 ,

vor C:

I3 I 4 I5 0 ,

vor D:

I 2 I5 I6 0 .

Veoma je vano sprovesti slijedeu analizu. Ako se saberu bilo koje tri jednaine, dobie se jednaina
koja je ista kao preostala jednaina, samo sa izmjenjenim znacima. Tako, na primjer, ako se saberu
prve tri jednaine, dobija se:

I 2 I5 I6 0 ,
to je, upravo, jednaina za etvrti vor D sa promjenjenim znakom. To znai da posljednja, etvrta
jednaina nije nezavisna jednaina struja kroz spojene provodnike.
U tom smislu, kod analize sloenih elektrinih kola, sa bilo kojim brojem spojenih provodnika i
vorova, primjena prvog Kirhofovog zakona dae nezavisne jednaine samo ako se primjeni na sve
vorove osim jednog.

3.) Odrediti pokazivanje ampermetra sa slike 3, ako su jaine struja u granama I1=3, I2=2 i
I3=5.

I1
I2

IA

I3
slika 3.
Rjeenje:
Primjenom prvog Kirhofovog zakona na vor A ima se:

I1 I 2 I 3 I A 0 .
Na osnovu prethodne jednaine mogue je odrediti intenzitet struje koji pokazuje ampermetar:

I A I1 I 2 I 3 4 A .
Dobijeni negativni znak za intenzitet struje koju pokazuje ampermetar ukazuje na slijedee: stvarni
smjer struje IA, a time i smjer vektora gustine struje u provodniku, je suprotan od pretpostavljenog na
slici 3. U praksi, dovoljno je zamijeniti prikljuke ampermetra, da bi njegovo skretanje bilo udesno,
pri emu bi pokazao vrijednost IA=4.

4.) Generator elektromotorne sile E=20V, zanemarljive unutranje otpornosti, i otpornici

otpornosti R1=2, R2=3 i R3=5 vezani su preko spojnih vodova (zanemarljive
otpornosti u odnosu na otpornosti otpornika), kao na slici 4. Odrediti napone na krajevima
otpornika i elektrinu snagu koja se na njima pretvara u toplotu usljed Dulovog efekta.
+ U1
I

R1

R2

+
U2

R3
U3 +

slika 4.
Rjeenje:
Na slici 4 je prikazano zatvoreno elektrino kolo. Du zatvorenog kola linijski integral vektora jaine
elektrinog polja mora biti jednak nuli. Napon izmeu taaka moe se izraziti preko (nepoznate) jaine
struje kroz kolo i poznatih vrijednosti elektromotorne sile i otpornosti u kolu. Zbog toga nije potrebno
poznavati tanu raspodjelu polja u okolini elemenata kola.
Na osnovu prethodno navedenog mogue je pisati:

E
dl E RI 0 ,
C

odnosno:

E R 1 R 2 R 3 I 0 ,
odakle se odreuje nepoznata jaina struje:

E
2 A.
R1 R 2 R 3

Naponi na pojedinim otpornicima su:

U1 R 1I 4 V ,
U 2 R 2 I 6 V ,
U 3 R 3 I 10 V .
Elektrina snaga otpornika je:

P1 R 1I 2 8 W ,
P2 R 2 I 2 12 W ,

P3 R 3 I 2 20 W .

5.) Dato je elektrino kolo u kojem je povezano vie generatora elektromotorne sile E 1, E2 i E3 i
otpornika, prikazano na slici 5. Ako su poznate vrijednosti elektromotorne sile E1=10V,
E2=20V i E3=5V i otpornosti otpornika R1=2, R2=4, R3=3 i R4=1, odrediti
struju u elektrinom kolu.
R1

E2

I
R2

E1

R4

E3

R3

slika 5.
Rjeenje:
Neka je pretpostavljeni smjer struje I u elektrinom kolu prikazan na slici 5. Jaina struje u
elektrinom kolu jednaka je po Omovom zakonu:

E
R

Ako se smjer dijelovanja elektromotorne sile (od minus pola ka plus polu generatora) poklapa sa
referentnim smjerom struje onda se predznak elektromotorne sile u algebarskoj sumi uzima pozitivan,
u suprotnom predznak je negativan.
U kolu na slici 5 mogue je uoiti da se smjer elektromotornih sila E1 i E3 poklapa, a smjer
elektromotorne sile E2 ne poklapa sa referentnim (naznaenim) smjerom struje I, pa je:

E1 E 2 E 3
0,5 A .
R1 R 2 R 3 R 4

Dobijeni negativan rezultat ukazuje na injenicu da je stvarni smjer struje suprotan od referentnog,
prikazanog na slici 5.
6. Otpornici otpornosti R1=10, R2=20 i R3=30 vezani su:
a) serijski,
b) paralelno,
c) kombinovano (mjeovito).

Odrediti vrijednost otpornosti ekvivalentnog otpornika izmeu taaka A i B.

Rjeenje:
Svi elementi elektrinog kola imaju otpornost, zavisno od dimenzija i materijala od kojeg su nainjeni.
Nekada su potrebni takvi da im je vrijednost to manja, a nekada vea, kao npr. kod transformacije
elektrine energije u toplotnu. Elementi elektrinog kola, koji u kolo treba da unesu odreenu
otpornost i koja je velika u odnosu na otpornost veza i kontakata, te unutranju otpornost naponskog
generatora Rg, nazivaju se otpornici.

Otpornici predstavljaju elemente elektrinog kola ija je karakteristika elektrina otpornost R. Iznos
elektrine otpornosti zavisi od materijala od koga je izraen otpornik, njegovih dimenzija, oblika i
vrste izvedbe.
U praktinim primjenama, zbog razliitih razloga, otpornici se vezuju u sloenije veze.
Najjednostavnije, ali i najvanije takve veze su serijska ili redna, paralelna i mjeovita. Svaka sloena
grupa otpornika koja se posmatra izmeu dvije take elektrinog kola moe se zamijeniti jednim
ekvivalentnim otpornikom postavljenim izmeu iste dvije take kola.
Zamjena grupe otpornika, koji se meusobno nalaze u razliitim vezama, jednim ekvivalentnim
otpornikom vri se uz uslov ekvivalencije. Uslov ekvivalencije podrazumjeva da kroz krajnje dvije
take i cijele grupe otpornika i ekvivalentnog otpornika protie struja istog intenziteta pri istoj
potencijalnoj razlici tih taaka. To znai da zamjena nekog dijela elektrinog kola jednim
ekvivalentnim otpornikom ne smije poremetiti energetsko stanje u dijelu elektrinog kola koje nije
obuhvaeno zamjenom.
a) Serijsku vezu otpornika ini grupa otpornika kod kojih je "kraj" prvog otpornika vezan na
"poetak" drugog, "kraj" drugog vezan na "poetak" treeg, itd. Grupa od n otpornika vezanih u
seriju prikazana je na slici 6.

R1

R2

+ U1
+

Rn

...

B I

+ Un

+ U2
U AB
slika 6

Kad ovako vezani otpornici ine dio zatvorenog elektrinog kola oigledno je, primjenom prvog
Kirhofovog zakona, da je jaina elektrine struje kroz sve otpornike ista. Prema tome, serijsku vezu
otpornika karakterie ista jaina struje kroz sve otpornike.
Ukupni napon na krajevima serijske veze UAB jednak je sumi napona na pojedinim otpornicima,

U AB U1 U 2 U n .
Primjenom Omovog zakona dobija se:

U AB R1 R 2 R n I .
Grupa otpornika u serijskoj vezi izmeu taaka A i B moe se zamijeniti jednim otpornikom
ekvivalentne otpornosti Re (slika 6.a), pa je napon izmeu istih taaka A i B:

U AB R e I .
I

Re

+ UAB
slika 6.a

Izjednaavajui posljednje dvije jednaine, na osnovu uslova ekvivalencije, dobija se vrijednost

ekvivalentne otpornosti serijske veze otpornika koja je jednaka sumi otpornosti svih otpornika serijske
veze.
n

R e R1 R 2 R n R i
i 1

R1

R2

R3

UAB
slika 6.b

Dakle, za zadana tri otpornika, ija je serijska veza prikazana na slici 6.b, ekvivalentna otpornost
izmeu taaka A i B je:

R e R1 R 2 R 3 60
b) Paralelnu vezu otpornika ini skup otpornika kod kojih su poeci svih otpornika vezani u jednu
zajedniku taku, a krajevi istih otpornika vezani u drugu zajedniku taku. Na slici 6.c prikazana
je grupa od n paralelno vezanih otpornika.

I1

R1

I2

R2

.
.
.

In
+

B I

Rn
UAB

slika 6.c
Oigledno je da je napon na krajevima svakog otpornika isti i jednak prikljuenom naponu UAB. Struja
kroz pojedine otpornike paralelne veze je razliita i zavisi od njihovih otpornosti.
Koristei prvi Kirhofov zakon, struja I koja utie u vor A jednaka je sumi struja koje istiu iz vora
A:

I I1 I 2 I n .
Primjenom Omovog zakona dobija se:

1
1
1
U AB .
I

R n
R1 R 2
Grupa otpornika u paralelnoj vezi (slika 6.c) moe se zamijeniti jednim otpornikom ekvivalentne
otpornosti Re (slika 6.a). Struja I u tom sluaju je:

U AB
.
Re

Izjednaavajui posljednje dvije jednaine, na osnovu uslova ekvivalencije, dobija se vrijednost

ekvivalentne otpornosti paralelne veze otpornika. Reciprona vrijednost ekvivalentne otpornosti
jednaka je sumi recipronih vrijednosti otpornosti otpornika koji se nalaze u paralelnoj vezi:
n
1
1
1
1
1

.
R e R1 R 2
R n i1 R i

Pored elektrine otpornosti R otpornika definie se i elektrina provodnost G otpornika, koja

predstavlja recipronu vrijednost otpornosti (G=1/R). Na osnovu prethodno navedenog, paralelna veza
grupe otpornika moe se predstaviti i ekvivalentnom provodnou, ija vrijednost iznosi:
n

G e G1 G 2 G n G i .
i1

Dakle, ekvivalentna otpornost n paralelno vezanih otpornika je:

Re

R 1R 2 R n
.
R 2 R 3 R n R1R 3 R n R1R 2 R n 1
I1
I2
I A

R1
R2

I3 R 3

UAB

slika 6.d
U sluaju tri paralelno vezana otpornika (slika 6.d), reciprona vrijednost otpornosti ekvivalentnog
otpornika je:

R R R 2 R 3 R 1R 3
1
1
1
1

1 2
,
R e R1 R 2 R 3
R 1R 2 R 3
odnosno,

Re

R 1R 2 R 3
60
.

R 1 R 2 R 2 R 3 R 1 R 3 11

c) Primjena samo serijske ili samo paralelne veze, u praksi je veoma rijedak sluaj. Najee se
susree kombinovani (mjeoviti) nain vezivanja. U tom sluaju potrebno je elektrino kolo
rjeavati po segmentima koji predstavljaju serijsku ili paralelnu vezanu otpornika.

R1

I1

R3

I2

R2

UAB

slika 6.e
Za mjeovitu vezu otpornika prikazanu na slici 6.e, otpornici R2 i R3 vezani su paralelno, pa je
ekvivalentna otpornost ova dva paralelno vezana otpornika:

R e1

R2R3
12 .
R2 R3

Zamjenom paralelne veze otpornika jednim otpornikom ekvivalentne otpornosti R e1 , izmeu taaka A
i B ostaje serijska veza otpornika R1 i R e1 (slika 6.f).

R1

R e1

U AB
slika 6.f

Konano, ekvivalentna otpornost izmeu taaka A i B je:

R e R1 R e1 22 .

7.) Primjenom Omovog zakona odrediti ukupnu struju I u kolu sa slike 7. Poznato je: E1=10V,
E2=40V, R1=3, R2=4, R3=60, R4=12, R5=6, R6=30.

R6

R3
R2

R4

E1

R5
4

E2
I

R1
slika 7.

Rjeenje:
Primjena Omovog zakona za rjeavanje elektrinog kola sloene konfiguracije podrazumijeva da se
postupkom ekvivalencije elektrino kolo svede na prosto kolo koje sadri samo jedan izvor i jedan
potroa.
Otpornici otpornosti R3 i R4 vezani su paralelno, pa njihova ekvivalentna otpornost iznosi:

R 34

R 3R 4
10 .
R3 R4
R6

R2

R 34

R5

E2

E1
R1

slika 7.a
Na slici 7.b prikazan je ekvivalentni otpornik serijske veze otpornika R2, R34 i R5 ija otpornost iznosi:

R e1 R 2 R 34 R 5 20
R6
R e1

E1

R1

R e2
4

E2

slika 7.b

E1

+
I

E2

R1
slika 7.c

Ekvivalentni otpornik otpornosti Re1 i otpornik otpornosti R6 vezani su paralelno (slika 7.c), te je
njihova ekvivalentna otpornost:

R e2

R 6 R e1
12 .
R 6 R e1

Opisanim postupkom kolo se svelo na prostije kolo kroz ije sve elemente protie ista struja. Otpornici
R1 i Re2 su vezani serijski, kao i idealni naponski generatori, okarakterisani elektromotornom silom E 1
i E2, respektivno. Smjer dijelovanja elektromotorne sile generatora usvojen je od negativnog (kraa,
deblja crta) ka pozitivnom (dua, tanja crta) polu izvora (slika 7.c).
Otpornost ekvivalentnog otpornika je:

R e R 1 R e 2 15.
Za odreivanje ukupne (ekvivalentne) elektromotorne sile ekvivalentnog generatora potrebno je
najprije usvojiti njen smjer dijelovanja. Vrijednost elektromotorne sile ekvivalentnog generatora n
redno vezanih idealnih izvora napona jednaka je algebarskoj sumi elektromotornih sila svih n izvora
n

E e E i , pri emu se sa predznakom plus uzimaju one elektromotorne sile iji se smjer
i 1

dijelovanja poklapa sa usvojenim smjerom djelovanja ekvivalentnog generatora.

U elektrinom kolu sa slike 7.c ukupna elektromotorna sila je:

Ee E1 E 2 10 40 30V
Prosto elektrino kolu dobijeno prethodnim postupkom ekvivalencije prikazano je na slici 7.d.

Re
I

Ee
+ -

slika 7.d
Kroz kolo prikazano na slici 7.d protie struja jaine I sa naznaenim referentnim smjerom (od take
vieg ka taki nieg potencijala). Po Omovom zakonu napon je jednak proizvodu struje I i otpornosti
otpornika Re (U=IRe). Napon na krajevima ekvivalentnog otpornika jednak je elektromotornoj sili
ekvivalentnog generatora (U=Ee), to omoguava izraunavanje ukupne struje u kolu primjenom
Omovog zakona:

Ee
2 A .
Re

8.) Sijalica od P=60 W je prikljucena na napon U = 220 V.Kolika je jacina struje koja tece
kroz sijalicu ?
Rjeenje:

9.) Koliku energiju potroi sijalica snage P = 100 W ako je ukljucena t = 24 h ?

Rjeenje:

10.)