Postmodernizam ili

kulturna logika kasnog kapitalizma

Saetak
Sredinom 20. stoljea dolo je do promjena u poimanju drutva, a posebice podruja
kulture. Na to se razdoblje mogu primijeniti dvije perspektive, jedna o prijelomu u shvaanju
drutva, potpunom kraju modernizma i poetku postmodernizma ili druga o pojavi
postmodernistikog poimanja nove kulturne logike kasnog kapitalizma. Jameson zauzima
stajalite o postmodernizmu kao stilu koji je najprimjenjiviji za pojanjenje kulture kasnog
kapitalizma. Temeljne znaajke te nove kulturne dominante u drutvu dananjice su pojava
nove povrnosti, slabljenje afekta, novi intenziteti emocija, gubljenje povijesnosti, nove forme
temporalnosti i razliiti odnosi prema tehnologiji i politikom kapitalu.
Kao trei stupanj u razvoju kapitala, multinacionalni kapital, popraen je smanjenjem
autonomije kulture i raanjem nove kulture nadomjeska, simulakruma. Subjekt, koji je u
modernizmu bio u centru razvoja drutva i kulture, sada se decentralizira i gubi, ba kao i
povijesnost. Nova plitkost tako se oituje u umjetnosti i u arhitekturi, ali i poloaju pojedinca.
Kultura nadomjeska temelji se na tehnologiji reprodukcije koja je zasluna za stvaranje
hiperrealnosti s malih ekrana. Zbog gubitka povijesnosti i subjekta, nune su nove odrednice
prostora (postmodernistiki hiperprostor) i vremena, upotreba prefiksa neo. Temeljne se
znaajke postmodernizma kao kulturne logike kasnog kapitalizma uklapaju u razvoj novog i
globalnog svijeta, svjetske komunikacijske mree i svjetskog politikog multinacionalnog
kapitala.
Kljune rijei: Jameson, postmodernizam, kulturna logika, kasni kapitalizam, subjekt,
povijesnost, kultura nadomjeska.