Professional Documents
Culture Documents
Predavanje 1 - Selektivnost
Predavanje 1 - Selektivnost
Sistemi selektivnosti
- sabirnica
- vodova
- ( visokonaponskih ) motora
- kondezatorskih baterija
-Posebne vrste releja :
- pomoni : za pojaanje slabih impulsa koje daje precizni zatitni relej
- vremenski : djeluje za usporenje djelovanja trenutnog zatitnog ureaja kada je to
potrebno , zbog selektivnosti ili izbjegavanja nepotrebnog djelovanja.
k os
I k min
I pr
gdje je:
I k min - minimalna vrijednost kontrolirane veliine u sluaju kvara na kraju zone
2
Sistemi selektivnosti
tienja.
I pr proradna vrijednost zatite
k os se obino kree izmeu 1,4 i 1,8 ;
BRZINA DJELOVANJA: vrlo brzim iskljuenjem kratkog spoja smanjuje se ili potpuno
izbjegava razaranje na mjestu kvara.
Kada se govori o brzini djelovanja sistema zatita , zapravo se podrazumijeva
minimalno vrijeme izmeu pojave i iskljuenja kvara.
Vrijeme trajanja kvara predstavlja sumu vremena isklopa releja i vremena isklopa
prekidaa.
Vlastito vrijeme kvara se mjeri od nastanka kvara do signala za isklop prekidaa i
kree se u intervalu od 10 ms do 120 ms.
Vrijeme djelovanja prekidaa se kree u intervalu od 40 ms do 160 ms.
Otri zahtjevi na brzinu eliminiranja kratkih spojeva postavljaju se i sa gledita
stabilnog rada sistema.
U daljem dijelu e se dati detaljnije selektivnost zatite. Treba istai da mehanizmi zatite formiraju
usaglaenu cijelinu sa strukturama mree i njihovim sistemima uzemljenja. Trebaju raditi na principu
selektivnosti, koji izolira dio mree koji je pogoen kvarom, i to to je mogue bre , dok dio mree
koji je neoteen ostaje pod napajanjem.
Postoji nekoliko naina kako ispravno vriti selektivnost u sistemima elektrine zatite:
-ampermetarska selektivnost(koristei struju);
-vremenski-stepenovana selektivnost(koristei vrijeme);
-selektivnost pomou izmjene informacija, tzv. logika selektivnost;
-selektivnost pomou usmjerene ili diferencijalne zatite.
9.1. Ampermetarska selektivnost
Ampermetarska selektivnost se bazira na injenici, da to je kvar u mrei dalji od izvora, struja kvara
je manja.
Ampermetarska zatita se postavlja na poetku svakog dijela mree. Njen prag se podeava na
vrijednost manju od minimalne struje kratkog spoja uzrokovane kvarom u promatranom dijelu, a veu
od maksimalne struje koja se javlja pri kvaru u susjednom dijelu mree (taj susjedni dio mree je
udaljeniji od izvora u odnosu na posmatrani dio mree).
Kad je jednom postavljena, svaka zatita proradi za kvar koji se desio u dijelu mree koji nadzire (du
voda), a neosjetljiva je na kvarove koji se deavaju u mrei koji su ispred nje ( prema izvoru u
radijalnoj mrei) . Ipak, esto je u praksi teko postaviti dvije kaskadne zatite (da se osigura
zadovoljavajua selektivnost), kada struja znatno ne opada izmeu dva susjedna dijela mree.
Meutim, za dvije sekcije izmeu kojih se nalazi transformator ovakav sistem se moe koristiti zbog
svoje jednostavnosti, ekonominosti i brzine iskljuenja (bez vremenskog kanjenja). Za dalju analizu
posmatrajmo sliku 9-1.
Sistemi selektivnosti
Sistemi selektivnosti
Slika 9-2: Ampermetarska selektivnost izmeu dvije linije razdvojene transformatorom(slika 2)
Primjer:
Posmatrajmo distributivnu mreu nominalnog linijskog napona Un 20kV i snage kratkog spoja
Ssc 200MVA. Ova mrea napaja transformator prenosnog odnosa 20 kV /410 V i snage Sn
2,000kVA, sa naponom kratkog spoja Usc 6.5%
Impedanca mree na viem naponskom nivou je:
Sistemi selektivnosti
9.2. Vremenski-stepenovana selektivnost
Kod vremenski - stepenovane selektivnosti vri se podeavanje razliitih vremenskih kanjenja za
ureaje prekostrujne zatite rasporeene po mrei. Kod radijalne mree to je zatita blia izvoru, to je
vrijeme kanjenja vee (slika 9-3a ).
|
| maksimalne vrijednosti
|
Sistemi selektivnosti
Sistemi selektivnosti
gdje su:
Iset,A, Iset,B, Iset,C, Iset,D : pragovi struja zatitnih ureaja A,B,C,D.
Podrazumjeva se da je tanost mjerenja unutar 10%.
Dva uzastopna zatitna ureaja moraju zadovoljavati naredne relacije:
gdje su:
InA, InB, InC, InD : nominalne struje zatitnih ureaja A,B,C i D.
8
Sistemi selektivnosti
9.3.Logika selektivnost
Kao to smo upravo vidjeli, ampermetarska i vremenski-stepenovana selektivnost imaju svojih
slabosti. Sistem logike selektivnosti je dizajniran da eliminie te nedostatke. Kod ovog sistema,
postie se savrena selektivnost kod pojave iskljuenja, a vremenska kanjenja prekidaa lociranih
blie izvoru se znaajno smanjuju. Kad se pojavi kvar u radijalnoj mrei, strujni krug se zatvara
izmeu izvora i mjesta kvara:
- struja kvara tee kroz zatitne ureaje koji su postavljeni prema izvoru;
- struja kvara ne tee kroz zatitne ureaje koji su postavljeni niz liniju od kvara;
- samo prvi zatitni ureaj uz liniju aktivira prekida.
Zatitni ureaji su spremni da poalju ili prime logike naredbe ekanja ili djelovanja, svaki sa svojim
prekidaima. Kada struja kvara protee kroz zatitni ureaj, tada ovi ureaji:
- alju logiku naredbu ekanja zatitnim ureajima koji se nalaze prema izvoru;
- aktiviraju pridrueni prekida ako ve nije primljena logika naredba ekanja od susjedne zatite.
Slika 9-6 daje pojednostavljen prikaz navedenog sistema selektivnosti .
Sistemi selektivnosti
Sistemi selektivnosti
11
Sistemi selektivnosti
Logika selektivnost se podeava izmeu svih dovoda i odvoda svake prekidake cjeline (grupe
prekidaa). ica koja predstavlja logiku vezu ne kota puno, jer povezuje prekidae ili releje unutar
iste stanice.
Izmeu grupa prekidaa postavljena je vremenski-stepenovana selektivnost, pomou ega se izbjegava
instaliranje dugjh oianja za realizaciju logike veze.
Logiko vrijeme ekanja je limitirano na 200ms poslije vremena kanjenja zatite, ime je naredba
stavljena na ekanje. Ovo dozvoljava da zatita blie izvoru djeluje kao podrka u sluaju
nereagovanja zatite udaljenije od izvora.
Greka na 1
Zatitni ureaji na F,D i B alju logike naredbe ekanja, da zatite ureaje E,C i A, koje mogu kasniti
do 0.1 sec respektivno. Prekida na F je aktiviran nakon 0.1 sec. Neaktiviranje prekidaa na B i D je
osigurano vremenski-stepenovanom selektivnou : tDtF0.3s and tBtD0.3s.
U sluaju da zatita na F zakae, zatita na E se aktivira nakon logikog vremena kanjenja
0.10.20.3 sec.
Zatita na D sa kanjenjem od 0.4 sec se takoer aktivira (nema selektivnosti izmeu E i D u sluaju
da F zakae, osim ako se vrijeme kanjenja na D ne povea).
Greka na 2
Zatitni ureaji na D i B alju logike naredbe ekanja za zatitne ureaje C i A, respektivno.
Prekida u taki E vri preklapanje nakon isteka vremena kanjenja od 0.1 sec.
Greka na 3
Zatitni ureaji na D i B alju logike naredbe ekanja radi zatite ureaja C i A, respektivno.
Prekida na D se aktivira nakon vremenskog kanjenja od 0.4 sec.
U sluaju da zatita na D zakae, zatita u taki C se aktivira nakon logikog vremena ekanja
0.40.20.6 sec.
Zbog svega navedenog, koristee mjeovitu selektivnost, vremena kanjenja mogue je smanjiti (za
oko 2 puta), bez nekih velikih trokova, budui da je logike veze potrebno postaviti samo izmeu
prekidaa ili releja u istoj prekidakoj stanici .
9.4. Selektivnost na bazi smjera
U mreama u kojima se kvar napaja sa obje strane, da bi se locirao i otklonio kvar potrebno je koristiti
zatitu koja je osjetljiva na smjer struje kvara. U te svrhe koriste se ureaji usmjerene prekostrujne
zatite. Dat je primjer selektivnosti na bazi smjera za kvar izmeu faza u mrei sa dva potroaa.(slika
9-8).
12
Sistemi selektivnosti
Slika 9-8: Selektivnost smjera za kvar izmeu faza u mrei sa dva paralelna potroaa
Prekidai CB1 i CB2 su namijenjeni za usmjerene prekostrujne zatitne ureaje, dok su CB3 i CB4
namjenjeni za fazne prekostrujne zatitne ureaje.
Za kvar u taki A:
- struje kratkog spoja Isc1 i Isc2 se uspostavljaju istivremeno;
- usmjerena zatita CB2 ja neaktivna jer je smjer struje suprotan u odnosu na smjer koji zatita
detektuje;
- usmjerena zatita CB1 je aktivna jer smjer struje odgovara onom koji zatita moe detektovati. Ovo
uzrokuje preklapanje CB1 i prekidanje struje Isc2. To zatim dovodi do otvaranja prekidaa CB3 i
struja Isc1 se prekida;
- zatita CB4 vie nije aktivna.
Selektivnost izmeu usmjerene zatite na CB1 i zatite na CB4 je vremenski-stepenovana.
Slino, selektivnost izmeu usmjerene zatite na CB2 i zatite na CB3 je vremenski-stepenovana.
13
Sistemi selektivnosti
Sistemi selektivnosti
Sistemi selektivnosti
16