Jednako toliko malo moete naslutiti, koliko je bliska po

vezanost ove prve odvanosti psihoanalize s drugom, koju u

sada spomenuti. Ova je druga proizala kao ishod psihoana
lize, a sadrana je u tvrdnji, da oni nagoni koje moemo oz
naiti jedino kao seksualne u uem kao i irem smislu, igraju
neobino veliku i do sada nikada dovoljno procijenjenu ulogu
uzronika nervnih i duevnih bolesti. Pa i vie od toga, da iste
ove seksualne pobude u najviim kulturolokim, umjetnikim
i drutvenim dostignuima imaju takav udio, koji se ne smije podcijenjivati. Str .23
Vjerujemo da je kultura nastajala pod pritiskom ivotnih ne
volja, i to na utrb zadovoljenja nagona, te da se to dogaa uvi
jek iznova, im pojedinac koji tek ulazi u ljudsku zajednicu prinosi na rtvu zadovoljenje svojih
nagona u korist cjeline.
Izmeu nagonskih sila koje se na ovaj nain potiskuju, seksu
alne pobude igraju znaajnu ulogu; one se pri tome sublimi
raju, odnosno udaljuju od svojih seksualnih ciljeva, te us
mjeravaju na drutveno prihvatljivije i vie cijenjene ciljeve,
koji nisu vie seksualni. No, ovo je udaljavanje nestalno, jer seksualni nagoni se mogu obuzdavati samo vrlo teko, a u
svakom pojedincu koji se priklanja kulturnom stvaralatvu
lei pritajena opasnost, da e se njegovi seksualni nagoni odu
prijeti ovakvoj uporabi. 23, 24
Dakle, drutvo
sve ono, to mu ne odgovara - proglaava netonim, ospo
ravajui istine psihoanalize logikim i stvarnim obrazloenji
ma, ali ona naviru iz afektivnih izvora; potom od svojih prim
jedbi stvara predrasude, usmjerene protiv svih pokuaja
opovrgavanja. 24
Da, ak i kad bi svi ljudi bili zdravi i
kad bi samo sanjali, iz njihovih bismo snova mogli doprijeti
gotovo do svih onih spoznaja, do kojih nas je dovelo i proua
vanje neuroza. 88