irom islamskog Irana odrana ceremonija Tasue i Aure sejjiduuheda

SAHARTV Islamski Iran je tokom Tasue i Aure ispunjene tugom i

alosti odjenut u crno, a iranski vjernici, sljedbenici Poslanikove porodice
(Ehli bejt) liju suze sjeajui se na ehadet Imama Husejna, unuka Boijeg
poslanika, sallahu alejhi ve aalihi ve sellem, i njegovih vjernih drugova.
Dananja ceremonija Tasue i Aure sejjidu-uheda odrana u petak
irom islamskog Irana uz prisustvo oplikivaa sejjida i predvodnika ehida
hazreti Eba Abdillaha El-Husejna ( )u znak sjeanja na njegov
mazlumijjet te na mazlumijjet njegova 72. vjerna druga ehida. Ovoj
ceremoniji prisustvovao je veliki broj sljedbenika i aika Imam Husejna ().
Iranski vjernici se ovih dana okupljaju u tekijama, husejnijama, damijama i
drugim vjerskim mjestima u gradovima i naseljima, okupljanja su poela
nastupanjem mjeseca Muharrema.
Ovih dana, za vrijeme Tasue i Aure Iran je obavijen jednom sasvim
drugom atmosferom i osjeanjima, a oplakivai Imama Husejna
organiziraju posebne programe na ovaj daniiskazujui tako svoju ljubav i
privrenost unuku posljednjeg Boijeg poslanika s.a.v.s. I ehidima palim
na Kerbeli.
Vjersku ceremoniju na dan Tasue i Aure irom islamskog Irana
podrazumijeva oblaenje crne odjee, dijeljenje hrane (nazrije), uenje
stihova o Auri, simbolino udaranje u prsa te simbolino kretanje
oplakivaa to ukazuje na karavanu koja se kretala prema Kerbeli.
Danas (petak), devetog dana mjeseca Muharrema 1347. Hidretske godine
obiljeava se dan Tasue i Aure.

Laridani akcentirao irenje odnosa u svim domenima izmeu

Teherana i Moskve
SAHARTV Predsjednik paramenta Islamske Republike Iran Ali
Laridani je naglasio potrebu irenja saradnje na relaciji Teheran-Moskva u
svim odrivim domenima.
Internacionalna SAHARTV pozivajui se na iransku studentsku novinsku
agenciju Isna, javlja da je Ali Laridani, predsjednik iranskog parlamenta u
petak nakon povratka iz Rusije, na aerodromu Mehrabad u Teheranu,
novinarima ukazujui na svoje dugotrajne pregovore sa Vladimirom
Putinom,predsjednikom Ruske federacije, rekao: Tokom ovog susreta,
razgovarano je o irenju bilateralne saradnje te o regionalnoj i
meunarodnoj saradnji u razliitim dimenzijama.
Laridani je dodao: Tokom susreta sa ruskim predsjednikom, razmijenjena
u miljenja o terorizmu, u Siriji posebno, te o problemima koje kreiraju
teroristiki I tekfirijski tokovi.
Takoer, predsjednik iranskog parlamenta je Rusiju ocijenio vanom
zemljom u regionu, te podsjetio: Teheran i Moskva moraju imati odrive i
svekolike odnose, jer Rusija raspolae izraajnim utjecajem i prodorom u
regionu.
Ukazujui na ulogu Islamske Republike Iran u borbi protiv terorizma u
regionu, rekao: Regionalne zemlje trebaju meusobno poveanje odnosa
tokom borbe protiv terorizma, jer borba protiv terorizma nije prolazno i
taktiko pitanje.

Velijjullah Sejf: Ukidanje sankcija, poetak nove perspektive

SAHARTV Generalni direktor Centralne banke Islamske Republike Iran

je rekao da e ukidanje sankcija otvoriti novu perspektivu za Iran.
Velijjulah Sejf, generalni direktor Centralne banke Islamske Republike Iran
je u razgovoru sa britanskim listom Financial Times, istakao: ''Ukidanje
sankcija Iranu od strane Sjedinjenih Amerikih Drava i Europske unije,
donijet e novu perspektivu u regionu i svijetu, u domenu ekonomije i
politike.''
Velijjullah Sejf je u nastavku potvrdio da su delegacije Azije i Europe doli
s novom perspektivom i diskursom prema Islamskoj Republici Iran, dodao:
''Razlii privlani i atraktivni sektori Irana faktor su dolaska stranih
investitora u Iran.''

Demant o postojanju umjerenih terorista u Siriji

SAHARTV Ministar informiranja Sirije demantirao je postojanje
umjerene opozicije u ovoj zemlji. Imran Ez-Zu'bi, ministar informiranja
Sirije u razgovoru sa sirijskim tv kanalom El-Ahbarijeh, je rekao: ''U Siriji
ne postoji neto to nosi naziv umjerena opozicija, a ovo davanje naziva
predstavlja pokuaj skrivanja grupa za koje nije poznato kojoj teroristikoj
grupi pripadaju u Siriji.''

Ministar informiranja Sirije takoer je odbacio objavljene informacije o

spremnosti Kube i Sjeverne Koreje za koordinaciju i saradnju sa Sirijom,
Rusijom i Iranom u borbi protiv teroristikih grupacija stacioniranih u Siriji.
Imran Ez-Zu'bi je u nastaku potvrdio: ''Rusija i Iran poput Sirije su ozbiljni
i odluni u borbi protiv terorizma.'' Imran Ez-Zu'bi, ministar informiranja
Sirije, ukazujui na ruske zrane napade na poloaje terorista u razliitim
regionima njegove zemlje, je istakao: ''Ruski zrani napadi su neutralizirali
mnoge planove i ciljeve terorista protiv vlade i naroda Sirije u jesen i zimu.''
Zrani napadi Rusije poeli su od 30. septembra tekue godine na zahtjev
Baara Asada, predsjednika Sirije, a u okviru pomoi sirijskim snagama u
borbi protiv terorizma, vojnih operacija protiv teroristikegrupe DAI u
ovoj zemlji.''
U ovim ovim vojnim operacijama ubijen je veliki broj terorista.

Ajetullah Ahmed Hatemi: U historijskom pismu lidera Islamske

revolucije vlada epski duh Husejna
SAHARTV Privremeni imam i hatib duma namaza u Teheranu ajetullah
Ahmed Hatemi, je ukazujui a pismo lidera Islamske revolucije
predsjedniku zemlje o nuklearnom sporazumu (Bardam), naglasio da je
ovo pismo emanacija neprolazne poruke Aure, te cijelim pismom odie
epski duh Husejna i Islamske revolucije. Ovo pismo sa sobom nosi poruku
da islamski Iran i dalje stoji iza svojih naelnih principa.

U dananjim hutbama duma namaza u Teheranu, privremeni imam i hatib

ajetullah Ahmed Hatemi je dodao:Historijsko i dubokoumno pismo lidera
Islamske revolucije zatvara dosije nuklearnog sprazuma (Bardam). Sadraj
ovog pisma nije obian sadraj, njegove rijei su dobro proraunate. Ako
vlada eli da razumije stav iranskog naroda, ovo pismo je stav iranskog
naroda.
On je ukazao na osam vanih taaka ovog pisma, te dodao: Ovo pismo
emanacija neprolazne poruke Aure, te cijelim pismom odie epski duh
Husejna i Islamse revolucije. Ovo pismo sa sobom nosi poruku da islamski
Iran i dalje stoji iza svojih naelnih principa.'' Ajetullah Hatemi je istiui
da je ovo pismo izvor vitalnosti i nade revolucionarnih snaga, a koji su
preokupacija vrijednosti ovog sistema, rekao: ''Cijelo pismo se moe aeti u
jednoj rijei, ''Hejhate minez-zilleh''.'' Privremeni imam i hatib duma
namaza Teheranu je izjavio: ''U ovom pismu proimase animozitet prema
Sjedinjenim Amerikim Dravama, njihove neistine i neizvravanje
obeanog. U ovom pismu lider Islamske revolucije poput rahmetli Imama
Homeinija, Ameriku imenue velikim avolom (ejtan).
On je istiui da su poslovi u ovom pismu navedeni kao krenje nuklearnog
sporazuma (bardam), dodao: Svaka od strana u ovim pregovorima ako
kae da ostaje struktura sankcija, to je povreda Bardama, i ako tokom ovih
osam godina, na bilo kojem nivou, ili pod bilo kakvim izgovorom, recimo
izgovori kojima dirigira cionistiki reim ili pitanje krenja ljudskih prava,
bude se nastojalo uvesti nove sankcije, to e biti krenje nuklearnog
sporazuma (bardam).
Nadalje, ajetullah Ahmed Hatemi kazuje: Lider Islamske revolucije u
ovom pismu nareuje da se formira jaka, sposobna i inteligentna delegacija
koja e pratiti napredak poslova s tim u vezi, te da vri provjere, kako oni ne
bi u ovoj etapi iznevjereli obeano. On je ove ingerencije povjerio
Vrhovnom nacionalnom vijeu drave.
Ovo pismo pokazuje stav Velajeta. Postojali su ektremni stavovi koji su
tokom nekoliko dana izreeni s obje strane, ali nisu imali mjesta kod lidera
Islamske revolucije, i to to su neke od tih osoba postizanje Bardama
ocijenili velikih uspjehom, nezapamenim i pobjedom pobjeda, lider ne
dijeli taj stav-dodao je ajetullah Hatemi.

S druge strane, dodaje ajetullah Hatemi, postoje i oni koji su takoer kazali
da je usvajanje Bardama bilo zbog dovoenja u opasnost i okonanje
revolucije, ali ni to nije istina.
Privremeni imam i hatib duma namaza u Teheranu je istiui da je lider
Islamske revolucije sa 9 uslova legitimirao Bardam, naglasio: U svojstvu
hatiba duma namaza, pozivam da se zavre pekulacije prije Bardama,
sada je Bardam pretvoren u zakon, i svi moramo da iskoristimo ovu priliku
kako bi se situacija privela kraju u korist islamskog Sistema.
Od potpisivanja Bardama do sada, prolo je oko stotinu dana, a lider
Islamske revolucije je sedamdeset puta podsjetio na opasnost utjecaja,
politikog, kulturolokog i ekonomskog. Stoga, bit e jasno da li se radi o
ozbiljnoj opasnosti. Narod mora paziti da kroz Bardam, neprijatelji koji 36
godina ire neprijateljstvo, ekaju ulazak u Iran, koje smo protjerali na
vrata, a da se ne vrate kroz prozor, a zasebno oni u ijim rukama je pero, i
koji njihove rijei publiciraju na razliitim mjestima, da ne budu oni koji e
utabati cestu SAD-u, te da ne uveliavaju njihovu ehru (lice), jer e u tom
sluaju biti ameriki akteri.
Ne budimo optimistini prema neprijatelju i njegovim obeanjima, jer to
predstavlja politiku naivnost, kazao je privremeni imam hatib duma
namaza u Teheranu, ajetullah Ahmed Hatemi.

Hatib damije El-Aksa: DAI podmiruje potrebe Izraela

SAHARTV - Hatib damije El-Aksa je rekao da je cilj DAI-a distorzija
palestinske Intifade.

Meunarodna televizija Sahar javlja da je ejh Ekrem Sabri, imam i hatib

damije El-Aksa u intervjuu za televiziju El-Mejadin rekao da je cilj DAIa objavljivanjem videa u kojem prijeti Izraelu distorzija Intifade a
podmirivanje izraelskih interesa. Prema njegovim rijeima, objavljivanje
video snimka u cilju sputavanja palestinske Intifade nee ostvariti svoj cilj.

Hatib damije El-Aksa je istakao da se palestinska omladina nije ni sa kim

konsultirala za pokretanje Intifade, niti ima ikakve skrivene politike ciljeve
njenim pokretanjem.
Naglasio je da je cilj Benjamina Natanjahua da optubama na raun
Mahmuda Abasa za saradnju sa DAI-om izvri pritisak na Palestince i
dobije dodatne poene.

Specijalni izaslanik UN-a o potencijalnim izborima u Siriji

SAHARTV - Stefan de Mistura, specijalni izaslanik UN-a za Siriju je rekao
da e najvjerovatnije sljedee godine u Siriji biti odrani izbori.

Meunarodna televizija Sahar javlja da je de Mistura istakao da je za

poetak politikog procesa prvo neophodno poraziti teroristiku grupu
DAI u Siriji. Pozvao je sve sukobljene strane da se posvete politikom
procesu za rjeenje krize.

Specijalni izaslanik UN-a je na sastanku sa Lorenom Fabijusom, ministrom

vanjskih poslova Francuske ukazao na vjerovatnost odravanja izbora u
Siriji sljedee godine. Prema njegovim rijeima, cilj sastanka u Beu je
pribliavanje stavova Rusije i SAD-a. Sirija je suoena sa krizom od 2011.
godine kada su u zemlju poeli pristizati teroristi iz cijelog svijeta.

6 osoba poginulo u amerikom bombardovanju pograninog podruja

izmeu Pakistana i Afganistana
SAHARTV - Ameriki dron je danas bombardovao pogranino podruje
izmeu Pakistana i Afganistana. est osoba je poginulo u napadu.
Pakistanski izvori tvrda da je rije o pripadnicima DAI-a.

Meunarodna televizija Sahar javlja da su pakistanski mediji, pozivajui se

na sigurnosne izvore, objavili da je meta napada amerike bespilotne
letjelice bilo uporite teroristike grupe DAI u blizini afganistanske
granice i da je tom prilikom poginulo et terorista navedene grupe.

Premijer Iraka sutra putuje u Rusiju

SAHARTV - Premijer Iraka sutra putuje u Rusiju gdje e sa zvaninicima
ove zemlje razgovarati o borbi protiv terorizma.

Meunarodna televizija Sahar javlja da e Hejdar el-Ebadi tokom zvanine

posjete Moskvi razgovarati sa Vladimirom Putinom, predsjednikom Rusije
o saradnji dvije zemlje, sa naglaskom na borbi protiv terorizma. Ilija
Morgonov, ambasador Rusije u Iraku je prethodno predao irakom
premijeru pisanu poruku ruskog predsjednika u kojoj se istie neophodnost
jaanja saradnje dvije zemlje posebno u obavjetajnoj saradnji i borbi protiv
teroristike grupe DAI.
Rusija i Jordan dogovorili koordinaciju akcija preko radne grupe u Amanu
SAHARTV - Ministri vanjskih poslova Rusije i Jordana su se dogovorili da
koordiniu svoje akcije u borbi protiv DAI-a.

Meunarodna televizija Sahar javlja da su se Sergej Lavrov i Nasir Dude,

ministri vanjskih poslova Rusije i Jordana dogovorili da koordiniu svoje
akcije u borbi protiv teroristike grupe DAI. Nakon sastanka sa Kerijem,
ruski ef diplomatije razgovarao je sa jordanskim kolegom Nasirom
Dudeijem.
Na sastanku je dogovoreno da e ruska i jordanska vojska vriti
koordinaciju akcija preko radne grupe u Amanu. Vojska Rusije i Jordana
su se dogovorili da koordiniu svoje akcije, ukljuujuci akcije Ratnih
vazduhoplovstava nad sirijskom teritorijom. Vojske dvije zemlje su se
dogovorile o koordinaciji akcija preko radne grupe u Amanu, rekao je
Lavrov.

Be: Sastanak etvorke o Siriji

SAHARTV - Sastanak ministara vanjskih poslova Rusije, SAD, Saudijske
Arabije i Turske o Siriji poeo je u bekom hotelu Imperijal.

Meunarodna televizija Sahar, pozivajui se na Sky News, javlja da na

etvorostranom sastanku uestvuju efovi diplomatija Rusije Sergej Lavrov,
Saudijske Arabije Adil el-Dubejr, Turske Feridun Sinirlioglu i dravni
sekretar SAD-a Don Keri. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i
dravni sekretar SAD-a Don Keri sastali su se u Beu, gdje su razgovarali
o globalnim pitanjima, ukljuujuci i trenutnu situaciju u Siriji. Sastanak se
odrao iza zatvorenih vrata u bekom hotelu Imperijal. U Moskvi se
nadaju da ce ti razgovori biti korak ka formiranju iroke koalicije za Siriju.
Istovremeno, za danas je planiran i susret bliskoistonog kvarteta koji
ine Rusija, SAD, EU I UN. Sastanak Lavrova i Kerija dogovoren je u
telefonskom razgovoru koji je uslijedio na inicijativu Vaingtona. Lavrov je
tada predoio da se istog dana odri i sastanak etvorke bliskoistonih
medijatora s obzirom na izuzetno napetu situaciju u Palestini. Kako je ranije
najavljeno, Lavrov ce obavijestiti svoje kolege o operacijama ruske vojne

avijacije u Siriji, a bie rijei i o politikom rjeenju. A dok su se do tog

sastanka na Zapadu mogle uti samo skeptine izjave u vezi sa uecem
sirijskog lidera Beara el-Asada u tom procesu, retorika se sada promijenila.
Za ukljuivanje Asada u prijelazni period izjasnila se i visoka predstavnica
EU Federika Mogerini. Mislim da nas je iskustvo Iraka nauilo da je
neophodno garantovati da politiki proces osigura ne samo sigurnost, nego i
da ukljui sve komponente drutva. Upravo na tome radimo, stoga u
prijelaznom procesu Asad neosporno treba da bude sastavni dio te poetne
etape, rekla je Mogerinijeva.

Ambasador Sirije u UN o ulozi Irana za rjeenje sirijske krize

SAHARTV - Ambasador Sirije u Ujedinjenim nacijama je rekao da Rusija i
Iran imaju identine stavove o metodama rjeenja sirijske krize.

Meunarodna televizija Sahar, pozivajui se na Sputnik, javlja da je Vitalij

urkin, ambasador Sirije u Ujedinjenim nacijama rekao da Rusija i Iran
imaju identine stavove o metodama rjeenja sirijske krize. Prema njegovim
rijeima, pored Rusije i Irana, takoer su Sirija i Irak u Bagdadu stacionirale
svoje obavjetajne snage za borbu protiv teroristike grupe DAI. Istakao je
i da oficire etiri spomenute zemlje u bagdadskom centru skupljaju i
analiziraju obavjetajne podatke. Ambasador Sirije u Ujedinjenim nacijama
je rekao da je Iran predloio naine rjeenja sirijske krize koji su veoma
djelotvorni i efikasni. Naglasio je da bilo koji strani pokuaj rjeenja krize u
Siriji bez uea Irana ne moe biti uinkovit.

Palestina: Protesti u povodu "Petka bijesa"

SAHARTV - Palestinska omladina je izala danas na proteste u razliitim
dijelovima Palestine u povodu "Petka bijesa".

Meunarodna televizija Sahar javlja da su danas Palestinci nakon

obavljenog duma namaza izali na ulice u razliitim dijelovima Palestine
izraavajui bijes zbog rasistikih akata cionistikog reima. Na protestima
na graninim prijelazima i kontrolnim punktovima Il na Zapadnoj obali,
Dutan i El-Delme u Deninu, Re's el-Dure u El-Halilu, regiji Afrahin na
istoku Han Junusa, Ramallahu, Kalkaliji, Bejt Lahmu, istoku prognanikog
kampa El-Barid u centralnom dijelu Pojasa Gaze i na sjeveru Bejtu-lMukaddesa je dolo do sukoba sa cionistikim vojnicima. U pucnjavi
cionistike vojske ranjeno je na desetine Palestinaca, a na desetine ih je i
uhapeno. Cionistiki mediji su izvjestili o ranjavanju jednog vojnika na
sjeveru Bejtu-l-Mukaddesa. Islamski pokreti otpora, meu kojima Hamas i
Islamski dihda, dananji dan su proglasili "Petkom bijesa" osuujui na taj
nain rasistiki odnos cionistikog reima prema Palestincima.

Susreti i govor Laridanija u Soiju, Rusija

SAHARTV - Predsjednik parlamenta Islamske Republike Iran je rekao da je
temelj sigurnosti u regionu, kreiranj odgovorne uloge regionalnih zemalja.

Ali Laridani, predsjednik parlamenta Islamske Republike Iran je u etvrtak

popodne na 12. godinjem zasjedanju meunarodnog kluba Valdaj u
ruskom gradu Soiju, potvrdio: '' Borba protiv terorizma nije samo logian
posao i taktika, on ima potrebu za trajnom organizacijom zarad kreiranja
sigurnosti u regionu uz aktivnu ulogu regionalnih zemalja.''Laridani je
taktiki pristup velikih svjetskih sila prema terorizmu ocijenio stratekom
grekom unazad nekoliko decenija od strane ovih velikih sila, te rekao: ''U
sirijskoj krizi, velike sile i pojedine regionalne zemlje su dijelei teroriste na
ekstremne i umjerene, istima davali oruje i mogunosti, to je samo po sebi
uzrokovalo irenje terorizma u regionu.'' Predsjednik iranskog parlamenta je
takoer u svom govoru, potvrdio vanost nastavka procesa politikog
rjeenja sirijske krize putem unutar sirijskih pregovora (Sirijac-Sirijac).
Laridani je pogrenu dijagnozu na scenu borbe protiv terorizma i
neispravnoj borbi protiv njega, ocijenio drugim razlogom irenja terorizma
u regionu, te dodao: ''Amerika vlada i neki njeni saveznici pruali su vjun
obuku teroristikim grupama u Siriji, te ih naoruavali modernim
naoruanjem. Laridani je takoer pozdravljajui ruske zrane napade u
Siriji na poloaje terorista grupe DAI u ovoj zemlji, rekao: ''Amerika
koalicija protiv terorizma u regionu, nije imala znaajnog dostignua, u
vrijeme kada vojno prisustvo Rusije u Siriji predstavlja ozbiljnu prijetnju
teroristima.'' Putin se dotakao i odnosa Irana i Kanade. Predsjednik
parlamenta Islamske Republike Iran je tokom susreta sa predsjednikom
Centra za politiku i vlast na Univerzitetu Carlton, rekao: ''Mogue je da mi

ne dijelimo iste stavove s Kanadom o nekim pitanjima, ali u vezi sa

zajednikim odnosima izmeu dvije zemlje mora doi do dijaloga kako bi
se otklonile neke nejasnoe.
Ali Laridani je na margini svojih sastanaka sa 12. godinjoj sjednici
drutava zahvaenih ratom i mirom u ruskom Soiju, tokom susreta sa
Pjotrom Dotkoviem, rekao: ''Prirodno je da postoje nesuglasice u
stavovima, ali primjetno je ekstremno ponaanje meu kanadskim
dunosnicima, posebno nakon nuklearnog sporazum za to moramo znati
razlog.'' Predsjednik Centra za politiku i vlast na Univerzitetu Carlton je
rekao: ''Bivi kanadski premijer je napravio tri vane greke u odnosima sa
Iranom, prva je zatvaranje ambasade u Iranu, druga je nepomaganje u
rjeavanju iranskog nuklearnog pitanja i trea to su prekinute sve vrste
odnosa sa Iranom u domenu kulture i nauke.'' On je dodao: ''Mislim da ove
greke biveg kanadskog premijera nee ponoviti novoizrabrani kanadski
premijer. Trenutno mnogi Kanaani smatraju vanom ulogu Iranu, te
smatraju nemoguim ignorniranje Irana.'' Na kraju Pjotr je istakao:
''Stajalite naeg biveg premijera u odnosu na Iran bilo je pod uticajem
njegovih privatnih odnosa sa Benjaminom Natanjahuom.'' Na kraju,
dogovoreno je da se dvije strane zauzmu za pokretanje odnosa na nivou
konzulata. S druge strane, Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin
izjavio je da prijetnja od teroristikih napada u Rusiji od poetka njenih
akcija u Siriji nije ni manja ni veca, tako da je bolje ratovati protiv njih
tamo nego ih ekati u Ruskoj Federaciji.
Prijetnja od teroristikih napada od poetka naeg djelovanja u Siriji,
uvjeravam vas, nije se ni povecala ni umanjila. Ona je postojala i postoji,
naalost. Nismo preduzimali nikakve akcije u Siriji, a ta je onda navelo
teroriste da napadnu Volgograd? Nita, prosto mentalitet mrnje prema
ovjeanstvu i borba protiv Rusije kao takve. Zbog toga je bolje da
ratujemo protiv njih tamo, nego da ih ekamo ovdje, rekao je Putin na
plenarnom zasedanju meunarodnog kluba Valdaj u Soiju.

Obama uloio veto na odbrambeni budet za 2016. godinu

SAHARTV - Predsjednik Sjedinjenih Amerikih Drava Barak Obama
uloio je veto na zakon o vojnom budetu za 2016. godinu.

Internacionalni TV kanal SAHAR izvjetava da je ameriki budet

predviao povecanje rashoda na odbranu za 90 milijardi dolara na 612
milijardi dolara. Budet je proao oba doma kongresa SAD sa velikim
odobravanjem kako demoktara, tako i republikanaca. Kako bi se zaobiao
predsjedniki veto, Kongresu je trebalo jo samo 20 dodatnih glasova.
lanovi Republikanske partije smatraju da bez donoenja tog vojnog
budeta bice odloeno izvoenje vanih vojnih reformi i programa.
Predsjednik Obama je izrazio tvrd stav da ce uloiti veto na nacrt projekta.
Zato? Zato to eli da troi vie novca na svoje domace projekte. Vrijeme
je da se stave potrebe nae vojske na prvo mjesto, treba da prestanu
politike igre", navodi USA Today rijei predsjednika Kongresa,
republikanca Dona Bejnera. Ovo je peti sluaj ulaganja predsjednikog
veta od strane Baraka Obame od 2009. godine kada je izabran na tu
poziciju.

U Sa'di poginulo 11 lanova jedne jemenske porodice

SAHARTV - U zranim napadima borbenih aviona ratne avijacije
Kraljevine Saudijske Arabije na region Sa'de, na sjeveru Jemena, poginulo
je 11 lanova jedne jemenske porodice.

Internacionalni TV kanal SAHAR, pozivajui se na jemenski informativni

TV kanal El Masireh, navodi da je u zranom napadu saudijske ratne
avijacije na Sa'du, na sjeveru Jemena, ubijeno 11 lanova jedne jemenske
porodice, meu kojima nekoliko ena i djece. Napad je izveden na
stambeno podruje Ale Kerid u regionu Hejdan u provinciji Sa'de. U
izvjetaju se navodi da su u ovom napadu ranjene dvije osobe. Vie od 6
mjeseci traju zrani napadi i vojna agresija Kraljevine Saudijske Arabije i
njenih lokalnih arapskih saveznica - osim Omana, na jemensko
stanovnitvo. Ovi zloinaki napadi se obavljaju sa zelenim svjetlom
Sjedinjenih Amerikih Drava i evropskih zemalja. U dosadanjim
ruenjima jemenske infrastrukture i raketiranjima jemenskih damija,
bolnica, stambenih naselja, ekonomskih kapaciteta ubijeno je oko 5 hiljada
Jemenaca dok agresorske snage nisu postigle nikakve zacrtane ciljeve u
ovim napadima. Agresiju na Jemen mnogi predstavljaju "tihim ratom" jer
veina zapadnjakih i arapskih medijskih kua ignorie i cenzurie
informacije pristigle iz Jemena, odnosno, nikako ne izvjetavaju o ratnim
zloinima koje nad jemenskom populacijom ine saudijske vojne snage.

Moskva i Peking podrale testiranje iranskih projektila

SAHARTV - Jedan zapadni medij je pored objavljivanja stavova
predstavnika Ruske federacije i Kine o testiranju iranskog projektila "Imad"
od strane Oruanih snaga Islamske Republike Iran naglasio da su te zemlje
odbacile stav zapadnih vlada u kojem se navodi da je iransko testiranje ovih
projektila u suprotnosti sa rezolucijom 1929 Vijea sigurnosti Organizacije
Ujedinjenih nacija.

Internacionalni TV kanal SAHAR, pozivajui se na agenciju AFP,

izvjetava da su Sjedinjene Amerike Drave, Velika Britanija, Francuska i
Njemaka u srijedu objavile pisma Komitetu za sankcije nametnute
Islamskoj Republici Iran u Vijeu sigurnosti OUN-a te su istovremeno
traile istragu oko sluaja tesitranja iranskog projektila "Imad". Zapadne
zemlje tvrde da je ovo testiranje projektila Imad od strane Iranske
revolucionarne garde Sepah pasdarana protivno rezoluciji 1929 Vijea
sigurnosti OUN-a koja je dovela do poetka etvrtog kruga sankcija
Islamskoj Republici Iran 2010. godine. Odravanje bilo kakvih
istraivakih radova na ovom polju zahtijeva dozvolu Vijea sigurnosti
OUN-a, pa samim tim i Rusije i Kine. Predstavnik Ruske federacije u
Ujedinjenim nacija Vitalij urkin je rekao: "Ja smatram da bi trebali biti
izuzetno oprezni kada je rije o ovoj temi. Potrebno je da analiziramo
tehnika pitanja i katakteristike ovog projektila, a tek nakon toga se trebaju
uzeti u obzir politika pitanja." AFP je naglasila da je izjava Vitalija
urkina pokazatelj ruske nezainteresiranosti prema procesu provoenja
istrage i analize o iranskim raketnim istraivanjima. urkin je rekao: "U
ovom sluaju je potrebno da budemo profesionalci. Ovdje nikako nije rije
o jednoj emotivnoj temi." Predstavnik Kine u OUN-u Li Diei takoer nije
podrao stav SAD-a i evropskih zemalja o tome da je Islamska Republika
Iran testiranjem projektila "Imad" prekrila sadraj rezolucije 1929 VS
OUN-a.

Prijedlog zakona o dravnoj slubi FBiH je reformskog karaktera

Poslanik Predstavnikog doma Parlamenta Federacije BiH iz Stranke
demokratske akcije (SDA) Ismet Osmanovi kazao je na dananjoj
sjednici da e njegova stranka podrati Prijedlog zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o dravnoj slubi u FBiH, jer je reformskog karaktera
i donosi pozitivne novine u organizaciji dravne uprave.
Istakao je da e prijedlog zakona osigurati da dravna uprava djeluje
efikasnije, savjesnije, bre i kvalitetnije na bazi postojeih propisa o
organizaciji dravne uprave.
S obzirom na dosadanje primjedbe na ovaj prijedlog zakona, dodao je
Osmanovi, Vlada FBiH je odrala sjednicu i usvojila odreene
amandmane koji su poboljali set zakona i rijeili dileme na koje su
mnogi reagovali.
- Vlada FBiH pomou amandmana je uvela dodatnu transparentnost tako
to e potpisivati javne konkurse za sve pozicije koje imenuje, ime e se
osigurati transparentnost postupka i izbor najkvalitetnijih kadrova pojasnio je.
ef Klupa Socijaldemokratske partije BiH (SDP) Predstavnikog doma
Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Elvir Karajbi rekao je da e
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dravnoj slubi
Federaciji BiH donijeti privatizaciju i politizaciju dravne slube i
uprave.
Podsjetio je da su na spomenuti zakon reagovali OHR, Delegacija EU u
BiH te svi oni koji ele implementaciji Reformske agende. Dodao je da
se Federacija BiH usvajanjem ovog prijedloga udaljava od EU.
Ukoliko se usvoji zakon, objasnio je Karajbi, u centralama politikih
stranaka e se odreivati rukovodei dravni slubenici.
- Prema ovoj dopuni, ministar ima veliku mo, jer i na mjesto glavnog
inspektora Finansijske policije e moi postaviti politiki podobnu
osobu. Sutra e inspekcije raditi po politikoj liniji, a ne po kriterijima
kojima trebaju - pojasnio je.

Kao drugi razlog naveo je izbacivanje Agencije za dravnu slubu iz

procedure zapoljavanja na mjesto rukovodee pozicije, ve e opet,
posljednju rije imati centrale stranaka.
Poslanik Predstavnikog doma Parlamenta Federacije BiH iz
Demokratske fronte (DF) Denan onlagi istakao je da je procedura
donoenja ovog zakona neprihvatljiva.
Istie da se u Reformskoj agendi navodi da javna sluba mora biti
transparentna te da se novi kadar treba upoljavati putem javnog
konkursa i na osnovu kompetencije i strunosti.
- U prijedlogu ovog zakona nema nikakve garancije da e se nova
imenovanja vriti iz postojee strukture dravnih slubenika - zakljuio
je.

Nita od priznavanja Kosova u ovom mandatu, a ni od ukidanja viza

Bosna i Hercegovina nije priznala Kosovo i to pitanje se nee otvarati i
tretirati za vrijeme trajanja mandata aktuelne vlasti, izjavio je danas za
Anadolu Agency (AA) Igor Crnadak, ministar vanjskih poslova Bosne i
Hercegovine.

On je negirao i da e u narednom periodu na sjednicama Vijea ministara

BiH jedna od tema biti ukidanje viza za graane Kosova.
"Bosna i Hercegovina hoe uiniti sve da olaka kretanje graana, roba i
usluga da bi se omoguilo to normalnije funkcionisanje, ali o ukidanju
viza se nee raspravljati. Graanima Kosova vize nije ukinula ni
Evropska unija", kazao je Crnadak.
Na Poslovnom forumu Bosna i Hercegovina - Kosovo, koji se prvi put
odrava u Sarajevu nakon 2008. godine, od kada je Bosna i Hercegovina
uvela vize za graane Kosova, ukazano je kako bh. privreda dnevno gubi
milion eura zbog viznog reima.
Kao reciprocitet na odluku BiH, Kosovo je krajem 2013. godine uvelo
vize za graane Bosne i Hercegovine.
O koliko komplikovanom postupku se radi najbolje govori podatak da
graani sa prebivalitem na Kosovu po vizu moraju u Skoplje u
Makedoniju, a graani BiH u Tiranu, u Albaniju ili u Zagreb, u Hrvatsku.
Prema podacima Ministarstva vanjskih poslova BiH, tokom ove godine
za dravljane Kosova izdato je 612 viza, a niti jedan zahtjev nije odbijen.

Novali: Izmjena zakona o dravnoj slubi dio Reformske agende

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dravnoj slubi
FBiH je dio Reformske agende za koju je potrebna reaktivnija i
fleksibilnija dravna sluba - kazao je na dananjoj sjednici
Predstavnikog doma Parlamenta FBiH premijer Vlade FBiH Fadil
Novali.
Istakao je da kriteriji konkursa za mjesto rukovodeih dravnih
slubenika nisu uraeni i da je potrebno donijeti 11 zakonskih i
podzakonskih akata te pozvao OHR, Delegaciju Evropske unije u BiH i
nevladin sektor da ga napiu u narednih 60 dana.

- Ovaj zakon je donio samo latentnu nesigurnost odgovornim dravnim

slubenicima bez koje nema ni nagona da se neto uini i to je ono na to
je Vlada FBiH ciljala - naglasio je.
Dodao je da se izmjene Zakona odnose na 1.081 nosioca izvrnih
funkcija na opinskom i federalnom nivou.
Kao potencijalnu opasnost Novali je naveo injenicu to e se mandat
odgovornih dravnih slunika vezati za mandat ministra.
- Morate priznati ni da ovakav vid izbora odgovornih dravnih
slubenika nije zadovoljavajui. Ako smo zadovoljni ovakvom dravnom
slubom, onda ne moramo mijenjati nita - pojasnio je.
Siguran je da e oko 80 posto ve postojeih odgovornih dravnih
slubenika zadrati svoje pozicije, a da e ostali biti rasporeeni na nie
pozicije.
- Ne moemo ii dalje ako ne budemo provodili neke promjene, mada e
one uvijek pogaati neku interesnu politiku ili socijalnu grupu zakljuio je Novali.
Zakon je potrebno donijeti radi reorganizacije javne uprave u FBiH,
odnosno da dravna sluba bude racionalnija i efikasnija, to je u skladu s
Reformskom agendom za period 2015-2018 godine.

Usvojene izmjene i dopune Zakona o eksproprijaciji

Nakon pauze u zasjedanju Predstavnikog doma Parlamenta Federacije
Bosne i Hercegovine poslanici su po hitnoj proceduri usvojili izmjene i
dopune Zakona o eksproprijaciji.
Kako je ranije pojanjeno izmjene su potrebne radi osiguranja
kontinuiteta i dinamike realizacije vanih projekata u oblasti javne
infrastrukture te radi optimiziranja postojeeg zakonskog rjeenja i
njegovog usklaivanja s odlukama i stajalitima Ustavnog suda BiH i
Ustavnog suda FBiH.
U procedurama provoenja eksproprijacije na terenu, korisnik
eksproprijacije razgovara s vlasnicima nekretnina o naknadi za one
nekretnine koje su predmet eksproprijacije.

Ovim zakonom se omoguuje investitoru ulazak u posjed, a pitanje

naknade za nekretninu rjeava sud.
U nastavku sjednice poslanici raspravljaju o izmjenama i dopunama
Zakona o dravnoj slubi koje se trebaju donijeti radi reorganizacije
javne uprave u FBiH da bi se dravna sluba uinila racionalnijom i
efikasnijom.
(Vijesti.ba / FENA)

Egipat: U eksploziji bombe u blizini piramida povrijeene etiri osobe

SAHARTV - Egipatske sigurnosne snage u petak su deaktivirale
bombu postavljenu ispred elitnog hotela u Kairu u blizini piramida pri
emu su etiri osobe ranjene.

Meunarodna televizija Sahar, pozivajui se na AFP, javlja da su

radnici privatne zatitarske kompanije pronali sumnjiv predmet u
dvoritu hotela nakon ega su obavijestili policiju. Policajci su po
dolasku na mjesto dogaaja utvrdili da je rije o bombi. Prilikom
pokuaja deaktivacije bomba je eksplodirala, ranivi dvojicu zatitara
i dvojicu policajaca od kojih jednog teko. U drugoj elsploziji koja se
dogodila u gradu El-Ariu na sjeveru Sinaja povrijeena su etiri
policajca kada je njihovo vozilo nailo na minu, javlja AFP.
Sjeverni Sinaj je baza egipatskog ogranka DAI-A. Organizacija je
znaajnije narasla nakon svrgnua predsjednika Muhameda Mursija.

Teroristi odani DAI-u ubili su stotine vojnika i policajaca na

podruju sjevernog Sinaja.

Lavrov: Nismo postigli sporazum o vladi Beara el-Asada / Sirijci

treba da odlue o svojoj zemlji
SAHARTV - Ministar vanjskih poslova Rusije je po zavretku
sastanka etvorke u Beu rekao da na sastanku nije postignut
sporazum o budunosti trenutne sirijske vlade.

Glasine o nekakvom dogovoru o odlasku predsjednika Sirije Beara

el-Asada pojavile su se prije nego to je susret etvorke u Beu
odran, rekao je ef ruske diplomatije Sergej Lavrov nakon sastanka s
amerikim dravnim sekretarom Donom Kerijem i efovima
diplomatije Saudijske Arabije i Turske, javlja Meunarodna televizija
Sahar, pozivajui se na agenciju Fars.
On je tvrdnje o postizanju dogovora o odlasku Beara el-Asada s
mjesta sirijskog predsjednika nazvao izmiljotinama.
Izmiljotine su se pojavile jo prije nego to je ovaj sastanak odran.

uo sam ak da se ire glasine da se ovdje dogovaraju ili e se

dogovarati da kroz izvjesno vrijeme predsjednik Asad ode. Sve to nije
tako, rekao je Lavrov novinarima nakon sastanka.
Mi smo potvrdili na stav. Njega je prilino jasno izloio i
predsjednik (Rusije) u svojim posljednjim nastupima: Postizanje
dogovora na osnovu smjene sistema i posebnog usredsreivanja na
figuru rukovodioca smo ve proli u Iraku i u Libiji, znamo ime se to
zavrilo i, naalost, ak se i nije zavrilo, nego se nastavlja duboka
kriza u tim zemljama. Zbog toga je na stav zasnovan na veoma
jednostavnoj formuli: Sudbinu Sirije, sudbinu predsjednika Sirije,
sudbinu drugih linosti treba da rjeava sam sirijski narod, naglasio
je Lavrov.
ef ruske diplomatije je rekao da su uesnici sastanka iskazali
zajednike ciljeve, a to su zaustavljanje rata, borba protiv terorizma i
unapreenje politikog procesa u Siriji.
Prema njegovim rijeima, govorilo se o konkretnim idejama u vezi sa
Sirijom i odlueno je da se kontakti nastave.
Lavrov je takoe istakao da je neophodno ukljuiti Iran i Egipat u
proces rjeavanja konflikta.
Imali smo teak ali koristan razgovor, rekao je ef ruske diplomatije
Sergej Lavrov.
Ameriki dravni sekretar Don Keri rekao je da je razgovor u Beu
bio konstruktivan. Prema njegovim rijeima, uesnici susreta su
iznijeli ideje koje ce promijeniti dinamiku situacije u Siriji.
Sastanak je trajao dva sata, a u njemu su uestvovali i ameriki
dravni sekretar Don Keri i ministri vanjskih poslova Saudijske
Arabije i Turske, Adil el-Dubejr i Feridun Sinirlioglu.
U austrijskoj prijestolnici ranije je odran sastanak ruskog ministra
vanjskih poslova, dravnog sekretara SAD Dona Kerija i efa
jordanske diplomatije.
U Moskvi se nadaju da e razgovori u Beu biti korak ka stvaranju
iroke koalicije za rjeavanje sirijske krize.

Za danas je planiran i susret kvarteta meunarodnih posrednika za

rjeavanje bliskoistone krize (Rusija-SAD-EU-UN).