Zakon o Parničnom Postupku - Zakon

25. 3. 2015.
Zakon o parninom postupku - Zakon.hr
Zakon o parninom postupku

proieni tekst zakona
NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11,
25/13, 89/14
Baza je aurirana 24.03.2015. zakljuno sa NN 32/15
Dio prvi OPE ODREDBE
Glava prva OSNOVNE ODREDBE
lanak 1.
Ovim se Zakonom ureuju pravila postupka na temelju kojih sud raspravlja i odluuje u sporovima
o osnovnim pravima i obvezama ovjeka i graanina, o osobnim i obiteljskim odnosima graana te u
radnim, trgovakim, imovinskim i drugim graanskopravnim sporovima, ako zakonom nije za neke
od tih sporova odreeno da u njima sud rjeava po pravilima kojega drugog postupka.
lanak 2.
U parninom postupku sud odluuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku.
Sud ne moe odbiti da odluuje o zahtjevu za koji je nadlean.
lanak 3.
Stranke mogu slobodno raspolagati zahtjevima koje su stavile u tijeku postupka.
One se mogu odrei svog zahtjeva, priznati zahtjev protivnika i nagoditi se.
Sud nee uvaiti raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti s prisilnim propisima i pravilima javnog
morala.
lanak 4.
Sud odluuje o tubenom zahtjevu, u pravilu, na temelju usmene, neposredne i javne rasprave.
lanak 5.
Sud e svakoj stranci dati mogunost da se izjasni o zahtjevima i navodima protivne stranke.
Samo kad je to ovim Zakonom odreeno, sud je ovlaten da odlui o zahtjevu o kome protivnoj
http://www.zakon.hr/z/134/Zakon-o-parni%C4%8Dnom-postupku
1/147
25. 3. 2015.
stranci nije bila dana mogunost da se izjasni.

lanak 6.
Parnini postupak vodi se na hrvatskom jeziku i uz uporabu latininog pisma ako za uporabu u
pojedinim sudovima nije zakonom uveden koji drugi jezik ili koje drugo pismo.
lanak 7.
Stranke su dune iznijeti injenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predloiti dokaze kojima se
utvruju te injenice.
Sud je ovlaten utvrditi injenice koje stranke nisu iznijele i izvesti dokaze koje stranke nisu
predloile samo ako posumnja da stranke idu za tim da raspolau zahtjevima kojima ne mogu
raspolagati (lanak 3. stavak 3.), ako zakonom nije drugaije odreeno.
Sud ne moe svoju odluku utemeljiti na injenicama i dokazima o kojima strankama nije dana
mogunost da se izjasne.
lanak 8.
Koje e injenice uzeti kao dokazane, odluuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i
briljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog
postupka.
lanak 9.
Stranke i umjeai su duni pred sudom govoriti istinu i savjesno se koristiti pravima koja su im
priznata ovim zakonom.
lanak 10. (NN 25/13)
Sud je duan postupak provesti bez odugovlaenja, u razumnom roku, i sa to manje trokova te
onemoguiti svaku zlouporabu prava u postupku.
Sud e kazniti novanom kaznom od 500,00 do 10.000,00 kuna fiziku osobu, odnosno od 2.500,00
do 50.000,00 kuna pravnu osobu koja tee zlouporabi prava koja joj pripadaju u postupku, ako ovim
Zakonom nije drugaije odreeno.
Novana kazna iz stavka 2. ovoga lanka moe se izrei stranci i umjeau, a njihovom zastupniku
ako je on odgovoran za zlouporabu prava.
Novanu kaznu izrie prvostupanjski sud. Izvan roita za glavnu raspravu kaznu izrie sudac
pojedinac, odnosno predsjednik vijea.
Ako sud koji odluuje o pravnom lijeku posumnja da je koja od osoba koje sudjeluju u postupku
tee zlouporabila prava koja joj pripadaju u postupku, naloit e prvostupanjskom sudu da provjeri
je li takva zlouporaba poinjena.
2/147
25. 3. 2015.
U sluaju iz stavka 5. ovoga lanka sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea prvostupanjskoga
suda izrei e novanu kaznu ili e rjeenjem utvrditi da nije poinjena tea zlouporaba prava.
Prijepis svoje odluke prvostupanjski e sud uvijek dostaviti sudu iz stavka 5. ovoga lanka.
Kada kanjena osoba ne plati izreenu novanu kaznu u ostavljenom roku ili o tome bez odgaanja
ne obavijesti sud, sud e u daljnjem roku od osam dana na rjeenje o izreenoj novanoj kazni
staviti potvrdu o ovrnosti te rjeenje dostaviti Financijskoj agenciji radi izravne naplate novane
kazne provedbom ovrhe na novanim sredstvima kanjene osobe.
Ako Financijska agencija u roku od godine dana od dana primitka rjeenja iz stavka 2. ovoga lanka
ne provede ovrhu na novanim sredstvima kanjene osobe u skladu s odredbama zakona koji
ureuje provedbu ovrhe na novanim sredstvima u cjelokupnom iznosu izreene novane kazne,
dostavit e rjeenje iz stavka 2. ovoga lanka nadlenoj ispostavi Podrunog ureda Porezne uprave
prema prebivalitu, odnosno sjeditu kanjene osobe radi prisilne naplate izreene novane kazne
prema propisima o prisilnoj naplati poreza.
Ako kanjena osoba nema prebivalite, odnosno sjedite na podruju Republike Hrvatske,
Financijska agencija e dostaviti rjeenje iz stavka 2. ovoga lanka ispostavi Podrunog ureda
Porezne uprave prema sjeditu suda koji je donio rjeenje iz stavka 2. ovoga lanka.
Naplaena novana kazna uplauje se na raun prihoda dravnog prorauna Republike Hrvatske, dok
e se o izvrenoj naplati obavijestiti sud.
alba izjavljena protiv rjeenja o novanoj kazni, ne odgaa provedbu tog rjeenja.
Ako u roku od godine dana od dana primitka rjeenja iz stavka 2. ovoga lanka ne uspije naplatiti
novanu kaznu, nadlena ispostava Podrunog ureda Porezne uprave e o nenaplaenoj novanoj
kazni za fiziku osobu obavijestiti sud koji je donio rjeenje, nakon ega e se novana kazna
izreena fizikoj osobi zamijeniti kaznom zatvora po pravilima kaznenog prava o zamjeni novane
kazne kaznom zatvora, o emu e odluku donijeti sud koji je izrekao novanu kaznu. Ako se
novana kazna izreena pravnoj osobi ne naplati u roku od godine dana od dana primitka rjeenja iz
stavka 2. ovoga lanka, ta e se kazna prisilno naplatiti po pravilima kaznenog prava.
Ako je rjeenje o izricanju novane kazne ukinuto ili preinaeno, osoba kojoj je naplaena izreena
novana kazna moe u istom postupku zatraiti od suda da naloi Republici Hrvatskoj isplatu
neosnovano naplaenog iznosa novane kazne u roku od tri mjeseca od dana podnoenja zahtjeva
osobe kojoj je naplaena izreena novana kazna Ministarstvu financija Republike Hrvatske za isplatu
tog iznosa, raunajui od dana pravomonosti rjeenja.
lanak 11. (NN 25/13)
Stranku koja se iz neznanja ne koristi pravima to joj pripadaju prema ovom zakonu sud e upozoriti
koje parnine radnje moe poduzeti.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, stranku koja je pravna osoba ili fizika osoba koja
obavlja odreenu registriranu djelatnost, sud nee upozoriti koje parnine radnje moe poduzeti ako
se radi o sporu u vezi s njezinom djelatnou.
3/147
25. 3. 2015.
lanak 12.
Kad odluka suda ovisi o prethodnom rjeenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom
pitanju jo nije donio odluku sud ili drugi nadleni organ (prethodno pitanje), sud moe sam rijeiti
to pitanje ako posebnim propisima nije drugaije odreeno.
Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravni uinak samo u parnici u kojoj je to pitanje rijeeno.
U parninom postupku sud je u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti uinioca
vezan za pravomonu presudu kaznenog suda kojom se optuenik oglaava krivim.
lanak 13. (NN 25/13)
Sudski savjetnici ovlateni su u prvom stupnju provoditi parnini postupak, ocjenjivati dokaze i
utvrivati injenice. Na temelju tako provedenog postupka sudski savjetnik podnosi sucu kojeg na to
ovlasti predsjednik suda, pisani prijedlog na temelju kojeg sudac donosi odluku. U uvodu odluke
navest e se da je odluka donesena na temelju prijedloga sudskog savjetnika.
Ako ne prihvati prijedlog kojeg mu je dao sudski savjetnik, nadleni sudac e sam provesti postupak.
Sudski savjetnici u parninom postupku su ovlateni provoditi postupak i predlagati sucu odluku u
sporovima za isplatu novane trabine, ako vrijednost predmeta spora ne prelazi 100.000,00 kuna,
odnosno u trgovakim sporovima ako vrijednost predmeta spora ne prelazi 500.000,00 kuna.
U drugostupanjskom postupku i postupku povodom izvanrednih pravnih lijekova sudski savjetnici
referiraju o stanju spisa i pripremaju nacrte odluka.
lanak 14.
Ako za pojedine radnje nije zakonom odreen oblik u kome se mogu poduzeti, stranke poduzimaju
parnine radnje u pisanom obliku izvan roita ili usmeno na roitu.
Glava druga NADLENOST I SASTAV SUDA
1. Zajednike odredbe
lanak 15.
Sud ocjenjuje, po slubenoj dunosti, odmah poslije primitka tube, je li nadlean i u kojem je
sastavu nadlean.
To ocjenjivanje nadlenosti obavlja se na temelju navoda u tubi i na temelju injenica koje su sudu
poznate. Ako se tijekom postupka promijene okolnosti na kojima je utemeljena nadlenost suda, sud
koji je bio nadlean u vrijeme podnoenja tube ostaje i dalje nadlean i ako bi zbog tih promjena
bio nadlean drugi sud iste vrste ili sud druge vrste, ako zakonom nije izrijekom drugaije odreeno.
4/147
25. 3. 2015.
lanak 16.
Sud do pravomonosti odluke, po slubenoj dunosti, pazi ide li rjeavanje spora u sudsku
nadlenost.
Kad sud u tijeku postupka, do pravomonosti odluke, utvrdi da za rjeavanje spora nije nadlean sud
nego kakav drugi domai organ, oglasit e se nenadlenim, ukinut e provedene radnje u postupku i
odbaciti tubu.
Kad sud u tijeku postupka, do pravomonosti odluke, utvrdi da za rjeavanje spora nije nadlean sud
u Republici Hrvatskoj, po slubenoj dunosti proglasit e se nenadlenim, ukinut e provedene
radnje u postupku i odbaciti tubu, osim u sluajevima u kojima nadlenost suda u Republici
Hrvatskoj ovisi i pristanku tuenika, a tuenik je dao svoj pristanak.
lanak 17. (NN 25/13)
Sud se moe po slubenoj dunosti oglasiti stvarno nenadlenim najkasnije do uputanja tuenika u
raspravljanje o glavnoj stvari.
U povodu prigovora tuenika o stvarnoj nenadlenosti sud se moe oglasiti stvarno nenadlenim
samo ako je tuenik taj prigovor podnio najkasnije do uputanja u raspravljanje o glavnoj stvari.
Protiv rjeenja vieg suda prvog stupnja kojim se oglasio stvarno nadlenim te protiv rjeenja kojim
se taj sud oglasio stvarno nenadlenim i predmet ustupio niem sudu prvog stupnja iste vrste nije
doputena alba.
Nakon uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari, sud jedne vrste moe se po slubenoj
dunosti ili u povodu prigovora tuenika oglasiti stvarno nenadlenim za predmete iz nadlenosti
suda druge vrste samo kada je to zakonom izrijekom odreeno.
lanak 18.
Kad sudsko vijee u tijeku postupka ili predsjednik vijea na pripremnom roitu, po slubenoj
dunosti ili u povodu prigovora stranaka, utvrdi da je rije o sporu koji treba da sudi sudac
pojedinac istog suda, postupak e se nakon pravomonosti tog rjeenja nastaviti pred sucem
pojedincem, i to po mogunosti pred predsjednikom tog vijea kao sucem pojedincem. Sudac
pojedinac vezan je za pravomonu odluku kojom mu se predmet ustupa u nadlenost.
U sluaju iz stavka 1. ovog lanka vijee moe, prema stanju postupka, odluiti da predmet ne
ustupi sucu pojedincu, ve da ono samo provede postupak. Protiv te odluke vijea nije doputena
alba.
Odredbe st. 1. i 2. ovog lanka primjenjivat e se i kad se u tijeku postupka pred vijeem promijene
okolnosti ili tuitelj smanji tubeni zahtjev, tako da bi spor trebalo da sudi sudac pojedinac.
Ako je vijee donijelo odluku o sporu koji je trebalo da sudi sudac pojedinac, ta se odluka ne moe
pobijati zbog toga to odluku o sporu nije donio sudac pojedinac.
5/147
25. 3. 2015.
Kad sudac pojedinac u tijeku postupka, po slubenoj dunosti ili u povodu prigovora stranaka, nae
da je za suenje nadleno vijee istog suda, postupak e se nastaviti pred vijeem. Protiv tog rjeenja
suca pojedinca nije doputena alba.
lanak 19.
Do donoenja odluke o glavnoj stvari sud e rjeenjem obustaviti parnini postupak ako utvrdi da bi
postupak trebalo provesti po pravilima izvanparninog postupka. Postupak e se nakon
pravomonosti rjeenja nastaviti po pravilima izvanparninog postupka pred nadlenim sudom.
Radnje to ih je proveo parnini sud (uviaj, vjetaenje, sasluavanje svjedoka i dr.) te odluke koje
je donio taj sud nisu bez vanosti samo zato to su poduzete u parninom postupku.
lanak 20. (NN 25/13)
Sud se moe, u povodu prigovora tuenika, proglasiti mjesno nenadlenim, ako je prigovor podnesen
najkasnije do uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari.
Sud se moe proglasiti, po slubenoj dunosti, mjesno nenadlenim samo kad postoji iskljuiva
mjesna nadlenost nekoga drugog suda najkasnije do uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj
stvari.
lanak 21. (NN 25/13)
Nakon pravomonosti rjeenja kojim se oglasio nenadlenim (lanak 17. i 20.) sud e ustupiti
predmet nadlenom sudu ili jednom od vie izberivo nadlenih sudova.
Sud kome je predmet ustupljen kao nadlenom nastavit e postupak kao da je kod njega bio
pokrenut.
Ako je odluka o nenadlenosti bila donesena na glavnoj raspravi, sud kome je predmet ustupljen
zakazat e glavnu raspravu i postupiti kao da se rasprava dri pred sudom u izmijenjenom sastavu
(lanak 315. stavak 3). Ako je odluka o nenadlenosti bila donesena na pripremnom roitu, nee se
zakazati novo pripremno roite ako sud kojem je predmet ustupljen smatra da ono nije potrebno s
obzirom na radnje poduzete na prijanjem pripremnom roitu.
Parnine radnje nenadlenog suda (uviaj, vjetaenje, sasluavanje svjedoka i dr.) nisu bez vanosti
samo zato to ih je poduzeo nenadleni sud.
lanak 22.
Ako sud kome je predmet ustupljen kao nadlenom smatra da je nadlean sud koji mu je predmet
ustupio ili koji drugi sud, dostavit e predmet sudu koji treba da rijei taj sukob nadlenosti, osim
ako nae da mu je predmet ustupljen zbog oite pogreke, a trebalo je da bude ustupljen kojem
drugom sudu, u kom e sluaju predmet ustupiti drugom sudu i o tome obavijestiti sud koji mu je
predmet ustupio.
Sud iz stavka 1. ovoga lanka kome je predmet ustupljen kao nadlenom moe, po slubenoj
6/147
25. 3. 2015.
dunosti ili na prijedlog koje od stranaka, postupiti u skladu s tom odredbom najkasnije na prvom
roitu koje je odrao nakon to mu je predmet ustupljen.
Kad je u povodu albe protiv odluke prvostupanjskog suda kojom se on oglasio mjesno nenadlenim
odluku donio drugostupanjski sud, za tu je odluku vezan u vezi s nadlenou i sud kome je
predmet ustupljen, ako je drugostupanjski sud koji je odluku donio nadlean za rjeavanje sukoba
nadlenosti izmeu tih sudova.
Odluka drugostupanjskog suda o stvarnoj nenadlenosti prvostupanjskog suda vezuje svaki sud kome
se kasnije isti predmet ustupi, ako je drugostupanjski sud nadlean za rjeavanje sukoba nadlenosti
izmeu tih sudova.
lanak 23.
Sukob nadlenosti izmeu sudova iste vrste rjeava zajedniki neposredno vii sud.
Sukob nadlenosti izmeu sudova razne vrste rjeava Vrhovni sud Republike Hrvatske.
Sukob nadlenosti iz stavka 1. i 2. ovoga lanka rjeava sudac pojedinac nadlenog suda.
lanak 24.
O sukobu nadlenosti moe se odluiti i kad se stranke prije toga ne izjasne o nadlenosti.
Dok se ne rijei sukob nadlenosti, sud kome je predmet ustupljen duan je poduzimati one radnje u
postupku za koje postoji opasnost od odgode.
Protiv rjeenja kojim se odluuje o sukobu nadlenosti nije doputena alba.
lanak 25.
Svaki sud obavlja radnje u postupku na svom podruju, ali iznimno, iz opravdanih razloga, sud moe
poduzeti pojedine radnje i na podruju drugog suda. O tome e se obavijestiti sud na ijem je
podruju poduzeta radnja.
lanak 26.
U pogledu nadlenosti sudova u Republici Hrvatskoj za suenje strancima koji uivaju pravo
imuniteta u Republici Hrvatskoj i za suenje stranim dravama i meunarodnim organizacijama vae
pravila meunarodnog prava.
U sluaju sumnje o postojanju i opsegu prava imuniteta objanjenje daje ministarstvo nadleno za
poslove pravosua.
2. Nadlenost sudova u sporovima s meunarodnim elementom

lanak 27.
7/147
25. 3. 2015.
Sud u Republici Hrvatskoj nadlean je za suenje kad je njegova nadlenost u sporu s

meunarodnim elementom izriito odreena zakonom ili meunarodnim ugovorom. Ako u zakonu ili
meunarodnom ugovoru nema izriite odredbe o nadlenosti suda u Republici Hrvatskoj za
odreenu vrstu sporova, sud u Republici Hrvatskoj nadlean je za suenje u toj vrsti sporova i kad
njegova nadlenost proizlazi iz odredaba zakona o mjesnoj nadlenosti suda u Republici Hrvatskoj.
lanci 28. do 32. prestali vaiti
3. Stvarna nadlenost
lanak 33.
U parninom postupku sudovi u Republici Hrvatskoj sude u granicama svoje stvarne nadlenosti
odreene zakonom.
lanak 34.
Opinski sudovi u parninom postupku uvijek sude u prvom stupnju u sporovima:
1. o uzdravanju,
2. o postojanju ili nepostojanju braka, o ponitenju i rastavi braka,
3. o utvrivanju ili osporavanju oinstva ili materinstva,
4. o tome s kojim e roditeljem dijete ivjeti i o roditeljskoj skrbi, ako se istodobno odluuje o
rastavi braka, postojanju ili nepostojanju braka i ponitenju braka,
5. o stvarnim i osobnim slunostima,
6. zbog smetanja posjeda,
7. iz najamnih, zakupnih i stambenih odnosa (osim sporova iz lanka 34.b toke 1.),
8. za ispravak informacije i za naknadu tete nastale objavom informacije,
9. za zatitu od nezakonite radnje,
10. iz radnih odnosa.
Opinski sudovi sude u prvom stupnju i u svim drugim sporovima iz lanka 1. ovoga Zakona koji
nisu u prvostupanjskoj nadlenosti trgovakih ili kojih drugih sudova.
Na podruju upanijskog suda u kojemu je ustanovljeno vie opinskih sudova zakonom se moe
odrediti da u odreenoj vrsti sporova iz djelokruga opinskog suda na podruju istog upanijskog
suda sude samo neki od opinskih sudova.
Opinski sudovi obavljaju poslove pravne pomoi, ako zakonom nije drugaije odreeno.
8/147
25. 3. 2015.
lanak 34.a
upanijski sudovi u parninom postupku:
1. sude u prvom stupnju u sporovima predvienim zakonom,
2. rjeavaju o sukobu nadlenosti izmeu opinskih sudova kojima su neposredno vii sudovi,
3. odluuju o albama protiv odluka opinskih sudova donesenih u prvom stupnju,
4. obavljaju druge poslove predviene zakonom.
lanak 34.b
Trgovaki sudovi u parninom postupku u prvom stupnju sude:
1. u sporovima izmeu pravnih osoba, u sporovima izmeu pravnih osoba i obrtnika, ukljuujui i
trgovce pojedince; u sporovima izmeu obrtnika ukljuujui i sporove izmeu trgovaca pojedinaca,
ako se radi o sporu u vezi s njihovom djelatnou, osim ako nije rije o sporovima u kojima prema
ovom Zakonu uvijek sude opinski sudovi (lanak 34. stavak 1.), odnosno ako nije rije o sporovima
za koje je zakonom utvrena nadlenost nekoga drugog suda,
2. sporove u povodu osnivanja, rada i prestanka trgovakoga drutva kao i o raspolaganju lanstvom
i lanskim pravima u trgovakom drutvu,
3. sporove izmeu lanova trgovakoga drutva meusobno te izmeu lanova drutva i drutva koji
se tiu upravljanja drutvom i voenja poslova drutva kao i prava i obveza lanova drutva koji
proizlaze iz njihova poloaja u drutvu, sporove izmeu predsjednika i lanova uprave ili nadzornog
odbora drutva i drutva ili njegovih lanova koji nastanu u svezi s njihovim radom u drutvu ili za
drutvo,
4. sporove o odgovornosti lana trgovakog drutva, lana uprave ili nadzornog odbora trgovakog
drutva za obveze trgovakog drutva,
5. sporove u kojima je stranka osoba nad kojom je otvoren steajni postupak bez obzira na svojstvo
druge stranke te sve sporove u povodu steaja, osim ako nije rije o sporovima u kojima prema
ovom Zakonu uvijek sudi opinski sud (lanak 34. stavak 1.), odnosno ako nije rije o sporovima za
koje je zakonom utvrena nadlenost nekog drugog suda. Sporovi koji su pokrenuti prije nastupanja
pravnih posljedica otvaranja steaja dovrit e se pred sudovima pred kojima su pokrenuti,
6. u sporovima koji se odnose na brodove i plovidbu na moru i unutarnjim vodama te u sporovima
na koje se primjenjuje plovidbeno pravo (plovidbeni sporovi),
7. u sporovima koji se odnose na zrakoplove i na sporove na koje se primjenjuje zrano plovidbeno
pravo,
8. u sporovima koji se odnose na zatitu i uporabu industrijskog vlasnitva, autorskog prava i
9/147
25. 3. 2015.
srodnih prava i drugih prava intelektualnog vlasnitva, na zatitu i uporabu izuma i tehnikih
unaprjeenja te tvrtke, ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno,
9. u sporovima u povodu djela nelojalne trine utakmice, monopolistikih sporazuma i naruavanja
ravnopravnosti na jedinstvenom tritu Republike Hrvatske,
10. u sporovima izmeu osoba iz toke 1. ovoga lanka u kojima kao suparniari iz lanka 196.
stavka 1. toke 1. ovoga Zakona sudjeluju i druge fizike ili pravne osobe.
lanak 34.c
Visoki trgovaki sud Republike Hrvatske u parninom postupku:
1. sudi u prvom stupnju u sluajevima predvienim zakonom,
2. odluuje o albama protiv odluka trgovakih sudova donesenih u prvom stupnju,
3. odluuje o sukobu mjesne nadlenosti izmeu trgovakih sudova,
4. obavlja druge poslove odreene zakonom.
lanak 34.d
Vrhovni sud Republike Hrvatske u parninom postupku:
1. odluuje o albama protiv prvostupanjskih odluka upanijskih sudova i Visokoga trgovakog suda
Republike Hrvatske i protiv vlastitih prvostupanjskih odluka, ako zakonom nije drugaije odreeno,
2. odluuje o reviziji,
3. rjeava sukob o nadlenosti izmeu sudova na podruju Republike Hrvatske ako im je zajedniki
neposredno vii sud,
4. obavlja druge poslove odreene zakonom.
Utvrivanje vrijednosti predmeta spora
lanak 35.
Kad je za utvrivanje stvarne nadlenosti, sastav suda, prava na izjavljivanje revizije i u drugim
sluajevima predvienim u ovom Zakonu mjerodavna vrijednost predmeta spora, kao vrijednost
predmeta spora uzima se u obzir samo vrijednost glavnog zahtjeva.
Kamate, parnini trokovi, ugovorna kazna i ostala sporedna traenja ne uzimaju se u obzir ako ne
ine glavni zahtjev.
lanak 36.
Ako se zahtjev odnosi na budua davanja koja se ponavljaju, vrijednost predmeta spora rauna se po
njihovu zbroju, ali najvie do iznosa koji odgovara zbroju davanja za vrijeme od pet godina.
10/147
25. 3. 2015.
lanak 37.
Ako jedna tuba protiv istog tuenika obuhvaa vie zahtjeva koji se temelje na istoj injeninoj i
pravnoj osnovi, vrijednost predmeta spora se odreuje prema zbroju vrijednosti svih zahtjeva.
Ako zahtjevi u tubi proizlaze iz raznih osnova, ili pojedine zahtjeve istiu razliiti tuitelji ili su
pojedini zahtjevi istaknuti protiv razliitih tuenika, vrijednost predmeta spora se odreuje prema
vrijednosti svakoga pojedinog zahtjeva.
lanak 38.
Brisan
lanak 39.
Ako se tubom zahtijeva samo davanje osiguranja za stanovito potraivanje ili ustanovljenje zalonog
prava, vrijednost predmeta spora odreuje se prema iznosu potraivanja koje treba osigurati. Ali ako
predmet zaloga ima manju vrijednost od potraivanja koje treba osigurati, kao vrijednost predmeta
spora uzet e se vrijednost predmeta zaloga.
lanak 40. (NN 25/13)
Ako se tubeni zahtjev ne odnosi na novanu svotu, ali tuitelj u tubi navede da pristaje da umjesto
udovoljenja tom zahtjevu primi odreenu novanu svotu, kao vrijednost predmeta spora uzet e se
ta svota.
U drugim sluajevima, kad se tubeni zahtjev ne odnosi na novanu svotu, mjerodavna je vrijednost
predmeta spora koju je tuitelj u tubi naznaio.
Ako je u sluaju iz stavka 2. ovoga lanka tuitelj vrijednost predmeta spora oito suvie visoko ili
suvie nisko naznaio, tako da se postavlja pitanje stvarne nadlenosti, sastava suda, vrste postupka,
prava na izjavljivanje revizije, ovlatenja na zastupanje ili prava na naknadu trokova postupka, sud
e, po slubenoj dunosti ili na prigovor tuenika, najkasnije na pripremnom roitu, u raspravljanje
o glavnoj stvari, brzo i na prikladan nain provjeriti tonost naznaene vrijednosti te rjeenjem
protiv kojega nije doputena posebna alba odrediti vrijednost predmeta spora.
Ako se nakon uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari utvrdi da je tuitelj propustio
odrediti vrijednost predmeta spora, sud prvoga stupnja e brzo i na prikladan nain, nakon to
strankama omogui da se o tome izjasne, odrediti vrijednost predmeta spora rjeenjem protiv kojega
nije doputena posebna alba.
Ako prvostupanjski sud u sluaju iz stavka 4. ovoga lanka ne utvrdi vrijednost predmeta spora na
nain odreen u tom stavku najkasnije do zakljuenja glavne rasprave, smatrat e se da je vrijednost
predmeta spora 50.000,00 kn.
11/147
25. 3. 2015.
4. Sastav suda
lanak 41.
U parninom postupku u prvom stupnju sporove sudi sudac pojedinac, ako zakonom nije odreeno
da sudi vijee.
U drugom stupnju sudovi sude u vijeu, ako zakonom nije drugaije odreeno.
U povodu revizije sudovi odluuju u vijeu, ako zakonom nije drugaije odreeno.
Predsjednik vijea moe poduzimati samo one radnje u postupku i donositi samo one odluke za ije
je poduzimanje odnosno donoenje ovlaten ovim Zakonom.
lanak 42.
Kad u prvom stupnju sudi vijee, ono je sastavljeno od trojice sudaca, ako zakonom nije drugaije
odreeno.
lanak 43. - Brisan
lanak 44. (NN 25/13)
Kad odluuje u drugom stupnju u sjednici vijea, sud odluuje u vijeu sastavljenom od trojice
sudaca, ako zakonom nije drugaije odreeno. U tom sastavu vii sud odluuje i u svim drugim
sluajevima, ako zakonom nije drugaije odreeno.
O albi protiv presude u sporovima za isplatu novane trabine, ako vrijednost predmeta spora ne
prelazi 100.000,00 kn, odnosno u trgovakim sporovima ako vrijednost predmeta spora ne prelazi
500.000,00 kn, odluuje sudac pojedinac vieg suda, ako zakonom nije drugaije odreeno.
O albi protiv rjeenja odluuje sudac pojedinac vieg suda, ako zakonom nije drugaije odreeno.
Kad odluuje o reviziji protiv drugostupanjskih odluka, Vrhovni sud Republike Hrvatske sudi u
vijeu sastavljenom od pet sudaca, ako ovim Zakonom nije drugaije odreeno.
Kad odluuje o reviziji protiv drugostupanjskih rjeenja koje je donio sudac pojedinac suda nieg
stupnja, Vrhovni sud Republike Hrvatske sudi u vijeu sastavljenom od trojice sudaca.
Kad odluuje o albi Vrhovni sud Republike Hrvatske sudi u vijeu u kojemu sudi u povodu
revizije.
lanak 45. - brisan
5. Mjesna nadlenost
12/147
25. 3. 2015.
a) Opemjesna nadlenost
lanak 46.
Ako zakonom nije odreena iskljuiva mjesna nadlenost kojega drugog suda, za suenje je nadlean
sud koji je opemjesno nadlean za tuenika.
U sluajevima predvienim u ovom Zakonu za suenje je osim suda opemjesne nadlenosti
nadlean i drugi odreeni sud.
lanak 47.
Za suenje je opemjesno nadlean sud na ijem podruju tuenik ima prebivalite.
Ako tuenik nema prebivalite u Republici Hrvatskoj, opemjesno nadlean je sud na ijem podruju
tuenik ima boravite.
Ako tuenik pored prebivalita ima i boravite u kojem drugom mjestu, a prema okolnostima moe
se pretpostaviti da e tu dulje vrijeme boraviti, opemjesno je nadlean i sud boravita tuenika.
lanak 48.
Za suenje u sporovima protiv pravnih osoba opemjesno je nadlean sud na ijem se podruju
nalazi njihovo registrirano sjedite.
Za suenje u sporovima protiv upanija, Grada Zagreba, gradova i opina opemjesno je nadlean
sud na ijem se podruju nalazi njihovo predstavniko tijelo.
Za suenje u sporovima protiv Republike Hrvatske opemjesno je nadlean sud na ijem podruju
tuitelj ima prebivalite, odnosno sjedite u Republici Hrvatskoj. Ako tuitelj nema prebivalite,
odnosno sjedite u Republici Hrvatskoj, za suenje u sporovima protiv Republike Hrvatske
opemjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi Hrvatski sabor.
lanak 49.
Za suenje u sporovima protiv dravljanina Republike Hrvatske koji stalno ivi u inozemstvu, kamo
je upuen na slubu ili na rad od dravnog organa ili pravne osobe, opemjesno je nadlean sud
njegova posljednjeg prebivalita u Republici Hrvatskoj.
b) Posebna mjesna nadlenost
Nadlenost za suparniare
lanak 50.
Ako je jednom tubom tueno vie osoba (lanak 196. stavak 1. toka 1.), a za njih ne postoji
mjesna nadlenost istog suda, nadlean je sud koji je mjesno nadlean za jednog od tuenika, a ako
meu njima ima glavnih i sporednih obveznika, sud koji je mjesno nadlean za koga od glavnih
obveznika.
13/147
25. 3. 2015.
Nadlenost u sporovima za zakonsko uzdravanje

lanak 51.
Za suenje u sporovima za zakonsko uzdravanje, ako je tuitelj osoba koja trai uzdravanje,
nadlean je pored suda opemjesne nadlenosti i sud na ijem podruju tuitelj ima prebivalite
odnosno boravite.
Ako je u sporovima za zakonsko uzdravanje s meunarodnim elementom sud u Republici Hrvatskoj
nadlean zato to tuitelj ima prebivalite u Republici Hrvatskoj, mjesno je nadlean sud na ijem
podruju tuitelj ima prebivalite.
Ako nadlenost suda u Republici Hrvatskoj u sporovima o zakonskom uzdravanju postoji zato to
tuenik ima imovinu u Republici Hrvatskoj iz koje se moe naplatiti uzdravanje, mjesno je nadlean
sud na ijem se podruju nalazi ta imovina.
Nadlenost u sporovima za naknadu tete
lanak 52.
Za suenje u sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za tetu, osim suda opemjesne nadlenosti,
nadlean je i sud na ijem je podruju tetna radnja poinjena ili sud na ijem je podruju tetna
posljedica nastupila.
Ako je teta nastala zbog smrti ili tjelesne ozljede, nadlean je pored suda iz stavka 1. ovog lanka i
sud na ijem podruju tuitelj ima prebivalite odnosno boravite.
Odredbe st. 1. i 2. ovog lanka primjenjivat e se i u sporovima protiv drutva osiguranja radi
naknade tete treim osobama na temelju propisa o neposrednoj odgovornosti drutva osiguranja, a
odredba stavka 1. ovog lanka i u sporovima o regresnim zahtjevima po osnovi naknade tete protiv
regresnih dunika.
Nadlenost u sporovima radi zatite prava na temelju jamstva proizvoaa
lanak 53.
Za suenje u sporovima za zatitu prava na temelju pisanog jamstva protiv proizvoaa koji je
jamstvo dao nadlean je, osim suda opemjesne nadlenosti za tuenika, i sud opemjesne
nadlenosti za prodavaa koji je pri prodaji stvari uruio kupcu pisano jamstvo proizvoaa.
Nadlenost u branim sporovima
lanak 54.
Za suenje u sporovima radi utvrivanja postojanja ili nepostojanja braka, ponitaja braka ili rastave
braka (brani sporovi) nadlean je pored suda opemjesne nadlenosti i sud na ijem su podruju
brani drugovi imali posljednje zajedniko prebivalite.
14/147
25. 3. 2015.
Ako je u branim sporovima sud u Republici Hrvatskoj nadlean zato to su brani drugovi imali
posljednje zajedniko prebivalite u Republici Hrvatskoj odnosno zato to tuitelj ima prebivalite u
Republici Hrvatskoj, mjesno je nadlean sud na ijem su podruju brani drugovi imali posljednje
zajedniko prebivalite odnosno sud na ijem podruju tuitelj ima prebivalite.
lanak 54.a
Ako je u sporovima o imovinskim odnosima branih drugova sud u Republici Hrvatskoj nadlean
zato to se imovina branih drugova nalazi u Republici Hrvatskoj ili zato to tuitelj u vrijeme
podnoenja tube ima prebivalite ili boravite u Republici Hrvatskoj, mjesno je nadlean sud na
ijem podruju tuitelj ima prebivalite ili boravite u vrijeme podnoenja tube.
Nadlenost u sporovima o utvrivanju ili osporavanju oinstva ili materinstva
lanak 55.
U sporovima radi utvrivanja ili osporavanja oinstva ili materinstva dijete moe podii tubu bilo
pred sudom opemjesne nadlenosti bilo pred sudom na ijem podruju ima prebivalite odnosno
boravite.
Ako je u sporovima radi utvrivanja ili osporavanja oinstva ili materinstva sud u Republici
Hrvatskoj nadlean zato to tuitelj ima prebivalite u Republici Hrvatskoj, mjesno je nadlean sud
na ijem podruju tuitelj ima prebivalite.
Nadlenost u sporovima o nekretninama i zbog smetanja posjeda
lanak 56.
Za suenje u sporovima o pravu vlasnitva i drugim stvarnim pravima na nekretnini, u sporovima
zbog smetanja posjeda na nekretnini te u sporovima iz zakupnih ili najamnih odnosa na nekretnini
iskljuivo je nadlean sud na ijem se podruju nalazi nekretnina.
Ako nekretnina lei na podruju vie sudova, nadlean je svaki od tih sudova.
Za sporove zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima nadlean je pored suda opemjesne
nadlenosti i sud na ijem se podruju dogodilo smetanje.
Nadlenost u sporovima o zrakoplovu i brodu
lanak 57.
Kad je za suenje u sporovima o pravu vlasnitva i drugim stvarnim pravima na brodu i zrakoplovu
te u sporovima iz zakupnih odnosa na brodu i zrakoplovu nadlean sud u Republici Hrvatskoj,
iskljuivo je mjesno nadlean sud na ijem se podruju vodi upisnik u kojem je brod, odnosno
zrakoplov upisan.
Kad je za suenje u sporovima zbog smetanja posjeda na brodovima odnosno zrakoplovima iz
stavka 1. ovog lanka nadlean sud u Republici Hrvatskoj, mjesno je nadlean pored suda na ijem
15/147
25. 3. 2015.
se podruju vodi upisnik u koji je brod odnosno zrakoplov upisan i sud na ijem se podruju
dogodilo smetanje.
Nadlenost za osobe koje nemaju opemjesnu nadlenost u Republici Hrvatskoj
lanak 58.
Tuba o imovinskopravnim zahtjevima protiv osobe koja nema opemjesnu nadlenost u Republici
Hrvatskoj moe se podnijeti svakome sudu u Republici Hrvatskoj na ijem se podruju nalazi kakva
imovina te osobe ili predmet koji se tubom trai.
Ako nadlenost suda u Republici Hrvatskoj postoji zato to je obveza nastala za vrijeme boravka
tuenika u Republici Hrvatskoj, mjesno je nadlean sud na ijem je podruju obveza nastala.
U sporovima protiv osobe koja u Republici Hrvatskoj nema opemjesnu nadlenost, za obveze koje
treba ispuniti u Republici Hrvatskoj, tuba se moe podnijeti sudu na ijem podruju tu obvezu
treba ispuniti.
Nadlenost po mjestu u kome se nalazi poslovna jedinica pravne osobe
lanak 59.
Za suenje u sporovima protiv pravne osobe koja ima poslovnu jedinicu izvan svog sjedita, ako
spor nastane u povodu djelatnosti te jedinice, pored suda opemjesne nadlenosti nadlean je i sud
na ijem se podruju ta poslovna jedinica nalazi.
Nadlenost po mjestu gdje se nalazi zastupnitvo strane osobe u Republici Hrvatskoj
lanak 60.
U sporovima protiv fizike ili pravne osobe koja ima sjedite u inozemstvu u pogledu obveza koje
su zasnovane u Republici Hrvatskoj ili im se u njoj ima udovoljiti, tuba se moe podnijeti sudu u
Republici Hrvatskoj na ijem se podruju nalazi njezino stalno zastupnitvo za Republiku Hrvatsku
ili sjedite tijela kome je povjereno da obavlja njezine poslove.
Nadlenost za sporove iz odnosa s ustrojstvenim jedinicama Oruanih snaga Republike
Hrvatske
lanak 61.
U sporovima iz odnosa s ustrojstvenim jedinicama Oruanih snaga Republike Hrvatske iskljuivo je
nadlean sud na ijem podruju se nalazi sjedite zapovjednitva ustrojstvene jedinice Oruanih
snaga Republike Hrvatske.
Nadlenost u sporovima iz nasljednopravnih odnosa
lanak 62.
Dok ostavinski postupak nije pravomono zavren, za suenje u sporovima iz nasljednopravnih
16/147
25. 3. 2015.
odnosa te u sporovima o potraivanjima vjerovnika prema ostaviocu, pored suda opemjesne

nadlenosti mjesno je nadlean i sud na ijem se podruju nalazi sud koji provodi ostavinski
postupak.
Nadlenost za sporove u ovrnom i steajnom postupku
lanak 63.
Za suenje u sporovima koji nastaju u tijeku i u povodu sudskog ili upravnoga ovrnog postupka
odnosno u tijeku i u povodu steajnog postupka mjesno je iskljuivo nadlean sud na ijem se
podruju nalazi sud koji provodi ovrni ili steajni postupak odnosno sud na ijem se podruju
provodi upravna ovrha.
lanak 63.a
U sporovima u kojima je nad objema strankama otvoren steajni postupak, mjesno je nadlean sud
pred kojim je protiv jedne od stranaka prije otvoren steajni postupak.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, u sporovima iz te odredbe o izlunim i razlunim
pravima, o postojanju ili nepostojanju trabina prema steajnom duniku, o postojanju obveza
steajne mase te o pobijanju pravnih radnji steajnoga dunika, mjesno je nadlean sud na ijem se
podruju nalazi sjedite steajnoga dunika.
Nadlenost po mjestu plaanja
lanak 64.
Za suenje u sporovima imaoca mjenice ili eka protiv potpisnika nadlean je, pored suda
opemjesne nadlenosti, i sud mjesta plaanja.
Nadlenost u sporovima iz radnih odnosa
lanak 65.
Ako je u sporu iz radnog odnosa tuitelj radnik, za suenje je nadlean, pored suda koji je
opemjesno nadlean za tuenika, i sud na ijem se podruju rad obavlja ili se obavljao odnosno sud
na ijem bi se podruju rad morao obavljati te sud na ijem je podruju zasnovan radni odnos.
Uzajamna nadlenost za tube protiv stranih dravljana
lanak 66.
Ako u stranoj dravi dravljanin Republike Hrvatske moe biti tuen pred sudom koji, prema
odredbama ovog Zakona, ne bi bio mjesno nadlean za suenje u toj graanskopravnoj stvari, ista e
nadlenost vaiti i za suenje dravljaninu te strane drave pred sudom u Republici Hrvatskoj.
c) Odreivanje mjesne nadlenosti od vieg suda
lanak 67.
17/147
25. 3. 2015.
Ako nadleni sud zbog izuzea suca ili iz drugih razloga ne moe postupati, obavijestit e o tome
neposredno vii sud, koji e odrediti da u tom predmetu postupa drugi stvarno nadleni sud s
njegova podruja.
lanak 68.
Nadleni sud prvog stupnja moe sam ili na prijedlog stranke zatraiti od najvieg suda odreene
vrste da odredi da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadleni sud s njegova podruja ako
je oito da e se tako lake provesti postupak ili ako za to postoje drugi vani razlozi.
O prijedlogu stranke iz stavka 1. ovoga lanka odluuje prvostupanjski sud rjeenjem protiv kojeg
alba nije doputena.
O zahtjevu prvostupanjskog suda iz stavka 1. ovoga lanka odluuje sudac pojedinac najvieg suda
odreene vrste.
Nadleni drugostupanjski sud moe sam ili u povodu prijedloga stranke zatraiti od Vrhovnog suda
Republike Hrvatske da odredi da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadlean sud ako je
oito da e se tako lake provesti postupak ili ako za to postoje drugi vani razlozi. U tom se
sluaju stavci 2. i 3. ovoga lanka primjenjuju na odgovarajui nain.
lanak 69.
Ako je za suenje nadlean sud u Republici Hrvatskoj, ali se prema odredbama ovoga Zakona ne
moe utvrditi koji je sud mjesno nadlean, Vrhovni sud Republike Hrvatske, na prijedlog stranke
odredit e koji e stvarno nadleni sud biti mjesno nadlean.
d) Sporazum o mjesnoj nadlenosti
lanak 70.
Ako zakonom nije odreena iskljuiva mjesna nadlenost suda, stranke se mogu sporazumjeti da im
u prvom stupnju sudi sud koji nije mjesno nadlean, uz uvjet da je taj sud stvarno nadlean.
Ako je zakonom odreeno da su za suenje u odreenom sporu mjesno nadlena dva suda ili vie
sudova, stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom stupnju sudi jedan od tih sudova ili drugi
stvarno nadleni sud.
Taj sporazum vai samo ako je sastavljen u pisanom obliku i ako se tie odreenog spora ili vie
sporova koji svi proistjeu iz odreenog pravnog odnosa.
Sporazum o mjesnoj nadlenosti sklopljen je u pisanom obliku i ako je sklopljen razmjenom pisama,
brzojava, teleksa ili drugih telekomunikacijskih sredstava koja omoguavaju pisani dokaz o
sklopljenom ugovoru.
Ispravu o sporazumu tuitelj mora priloiti uz tubu.
18/147
25. 3. 2015.
Glava trea IZUZEE
lanak 71.
Sudac ne moe obavljati sudaku dunost:
1) ako je sam stranka, zakonski zastupnik ili punomonik stranke, ako je sa strankom u odnosu
suovlatenika, suobveznika ili regresnog obveznika ili ako je u istom predmetu sasluan kao svjedok
ili vjetak;
2) ako stalno ili privremeno radi u pravnoj osobi koja je stranka u postupku;
3) ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomonik stranke srodnik po krvi u pravoj liniji do
bilo kog stupnja, a u pobonoj liniji do etvrtog stupnja ili mu je brani drug, izvanbrani drug ili
srodnik po tazbini do drugog stupnja, bez obzira na to je li brak prestao ili nije;
4) ako je skrbnik, usvojitelj ili usvojenik stranke, njezina zakonskog zastupnika ili punomonika;
5) ako je u istom predmetu sudjelovao u postupku pred niim sudom ili pred kojim drugim tijelom;
6) ako je u steajnom postupku u povodu kojega je dolo do spora sudjelovao ili sudjeluje kao
steajni sudac ili lan steajnog vijea,
7) ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristranost.
lanak 72.
Sudac, im sazna da postoji koji od razloga za izuzee iz lanka 71. to. 1. do 6. ovog Zakona,
duan je prekinuti svaki rad na tom predmetu i o tome obavijestiti predsjednika suda, koji e mu
odrediti zamjenika. Ako je rije o izuzeu predsjednika suda, on e odrediti sebi zamjenika iz reda
sudaca tog suda, a ako to nije mogue, postupit e prema lanku 67. ovog Zakona.
Ako sudac smatra da postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristranost (lanak.
71. toka 7.), obavijestit e o tome predsjednika suda, koji e odluiti o izuzeu. Do donoenja
rjeenja predsjednika suda sudac moe poduzimati samo one radnje za koje postoji opasnost od
odgode.
lanak 73.
Stranke mogu traiti izuzee samo suca koji sudjeluje u odreenom postupku, odnosno predsjednika
suda koji o zahtjevu za izuzee treba odluiti.
Nije doputen zahtjev za izuzee:
1) kojim se uopeno trai izuzee svih sudaca nekoga suda ili svih sudaca koji bi mogli suditi u
nekom predmetu,
19/147
25. 3. 2015.
2) o kojem je ve odlueno,
3) u kojem nije naveden obrazloeni razlog zbog kojeg se trai izuzee.
Zahtjeve iz stavka 2. ovoga lanka odbacit e sudac pojedinac ili predsjednik vijea pred kojim tee
postupak u povodu kojeg je izuzee zatraeno.
Protiv rjeenja iz stavka 3. ovoga lanka posebna alba nije doputena.
Ako je zahtjev za izuzee iz stavka 2. ovoga lanka istaknut u pravnom lijeku, odbacit e ga
predsjednik prvostupanjskog suda.
Stranka je duna podnijeti zahtjev za izuzee suca im sazna da postoji razlog za izuzee, a
najkasnije do zavretka rasprave pred prvostupanjskim sudom; a ako nije bilo rasprave, do donoenja
odluke.
Zahtjev za izuzee suca vieg suda stranka moe staviti u pravnom lijeku ili odgovoru na pravni
lijek.
lanak 74.
O zahtjevu stranke za izuzee odluuje predsjednik suda, ako zakonom nije drugaije odreeno.
Ako stranka trai izuzee predsjednika suda, odluku o izuzeu donosi predsjednik neposredno vieg
suda.
O zahtjevu stranaka za izuzee predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske odluuje vijee
sastavljeno od pet sudaca toga suda.
Prije donoenja rjeenja o izuzeu uzet e se izjava od suca ije se izuzee trai, a prema potrebi
obavit e se i drugi izviaji.
Protiv rjeenja kojim se zahtjev za izuzee prihvaa nije doputena alba, a protiv rjeenja kojim se
zahtjev odbacuje ili odbija nije doputena posebna alba.
lanak 75.
Kad sudac pojedinac, predsjednik vijea, lan vijea ili predsjednik suda sazna da je stavljen zahtjev
za njegovo izuzee, duan je obustaviti svaki rad na tom predmetu, a ako je izuzee zatraeno zbog
razloga iz lanka 71. toke 7. ovoga Zakona, moe do donoenja rjeenja o zahtjevu poduzimati
samo one radnje za koje postoji opasnost od odgode.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka sudac pojedinac ili predsjednik vijea moe rjeenjem
protiv kojega nije doputena alba odluiti nastaviti s radom ako ocijeni da je zahtjev za izuzee
oito neosnovan i da je postavljen radi sprjeavanja ili ometanja suda u poduzimanju odreenih
radnji, odnosno radi odugovlaenja postupka.
U sluaju iz stavka 2. ovoga lanka sudac pojedinac ili predsjednik vijea e odrediti da se spis
20/147
25. 3. 2015.
predmeta umnoi te da se prijepis spisa zajedno sa zahtjevom za izuzee proslijedi na odluivanje.

Ako zahtjev za izuzee bude prihvaen, radnje koje su poduzete i odluke koje su donesene u smislu
stavka 2. i 3. ovoga lanka ukinut e sudac pojedinac ili predsjednik vijea koji e preuzeti voenje
postupka.
Sud e novano kazniti, uz odgovarajuu primjenu odredaba lanka 10. ovoga Zakona, stranku i
umjeaa, odnosno njihova zastupnika ako se utvrdi da je zahtjev za izuzee oito neosnovan i da je
podnesen samo zato da bi se omelo ili sprijeilo sud u poduzimanju nekih radnji ili radi
odugovlaenja postupka.
Na zahtjev protivne stranke sud e bez odgode rjeenjem odluiti o naknadi trokova postupka koji
su toj stranci uzrokovani postavljanjem neosnovanoga zahtjeva za izuzee. Protiv toga rjeenja
posebna alba nije doputena, a na temelju njega ovrha se moe traiti i prije njegove
pravomonosti.
lanak 76.
Odredbe o izuzeu sudaca primjenjivat e se na odgovarajui nain i na sudske savjetnike i
zapisniare.
O izuzeu sudskih savjetnika i zapisniara odluuje sudac pojedinac ili predsjednik vijea.
Glava etvrta STRANKE I NJIHOVI ZAKONSKI ZASTUPNICI
lanak 77.
Stranka u postupku moe biti svaka fizika i pravna osoba.
Posebnim propisima odreuje se tko moe biti stranka u postupku osim fizikih i pravnih osoba.
Parnini sud moe, iznimno, s pravnim uinkom u odreenoj parnici, priznati svojstvo stranke i
onim oblicima udruivanja koji nemaju stranaku sposobnost prema odredbama st. 1. i 2. ovog
lanka ako utvrdi da, s obzirom na predmet spora, u sutini udovoljavaju bitnim uvjetima za
stjecanje stranake sposobnosti, a osobito ako raspolau imovinom na kojoj se moe provesti ovrha.
Protiv rjeenja iz stavka 3. ovog lanka kojim se priznaje svojstvo stranke u parnici nije doputena
posebna alba.
lanak 78.
Kad su dravni odvjetnik ili koje drugo dravno tijelo zakonom ovlateni pokrenuti parnini
postupak oni mogu poduzimati radnje u postupku potrebne za ostvarivanje svojih ovlasti.
lanak 79.
21/147
25. 3. 2015.
Stranka koja je potpuno poslovno sposobna moe sama obavljati radnje u postupku (parnina
sposobnost).
Punoljetna osoba kojoj je djelomino ograniena poslovna sposobnost parnino je sposobna u
granicama svoje poslovne sposobnosti.
Maloljetnik koji nije stekao potpunu poslovnu sposobnost parnino je sposoban u granicama u
kojima mu se priznaje poslovna sposobnost.
lanak 80.
Stranku koja nema parninu sposobnost zastupa njezin zakonski zastupnik.
Zakonski zastupnik odreuje se zakonom ili aktom nadlenoga dravnog organa donesenim na
temelju zakona.
lanak 81.
Zakonski zastupnik moe u ime stranke poduzimati sve radnje u postupku, ali ako je za podnoenje
ili povlaenje tube, za priznanje odnosno za odricanje od tubenog zahtjeva, za zakljuenje nagodbe
ili za poduzimanje drugih radnji u postupku u posebnim propisima odreeno da zastupnik mora
imati posebno ovlatenje, on moe te radnje poduzimati samo ako ima takvo ovlatenje.
Osoba koja se pojavljuje kao zakonski zastupnik duna je na zahtjev suda dokazati da je zakonski
zastupnik. Kad je za poduzimanje odreenih radnji u postupku potrebno posebno ovlatenje,
zakonski zastupnik duan je dokazati da ima takvo ovlatenje.
Kad sud ustanovi da zakonski zastupnik osobe pod skrbnitvom ne pokazuje potrebnu panju u
zastupanju, obavijestit e o tome centar za socijalnu skrb. Ako bi zbog proputanja zastupnika mogla
nastati teta za osobu pod skrbnitvom, sud e zastati s postupkom i predloiti da se odredi drugi
zakonski zastupnik.
lanak 82.
U tijeku cijelog postupka sud e, po slubenoj dunosti, paziti moe li osoba koja se pojavljuje kao
stranka biti stranka u postupku i je li parnino sposobna, zastupa li parnino nesposobnu stranku
njezin zakonski zastupnik i ima li zakonski zastupnik posebno ovlatenje kad je ono potrebno.
lanak 83.
Kad sud utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao stranka ne moe biti stranka u postupku, a taj se
nedostatak moe otkloniti, pozvat e tuitelja da izvri potrebne ispravke u tubi ili e poduzeti
druge mjere da bi se postupak mogao nastaviti s osobom koja moe biti stranka u postupku.
Isto tako, kad sud utvrdi da stranka nema zakonskog zastupnika ili da zakonski zastupnik nema
posebno ovlatenje kad je ono potrebno, zatrait e da nadleni centar za socijalnu skrb postavi
skrbnika parnino nesposobnoj osobi odnosno pozvat e zakonskog zastupnika da pribavi posebno
ovlatenje ili e poduzeti druge mjere koje su potrebne da bi parnino nesposobna stranka bila
22/147
25. 3. 2015.
pravilno zastupana.
Sud moe odrediti stranci rok za otklanjanje nedostataka iz st. 1. i 2. ovog lanka.
Dok se ne otklone ti nedostaci, mogu se u postupku poduzimati samo one radnje zbog ije bi
odgode mogle nastati tetne posljedice za stranku.
Ako se navedeni nedostaci ne mogu otkloniti ili ako odreeni rok bezuspjeno protekne, sud e
rjeenjem ukinuti radnje provedene u postupku ako su zahvaene tim nedostacima i odbaciti tubu
ako su nedostaci takve prirode da spreavaju daljnje voenje parnice.
Protiv rjeenja kojim se nareuju mjere za otklanjanje nedostataka nije doputena alba.
lanak 84.
Ako se u tijeku postupka pred prvostupanjskim sudom pokae da bi redovan postupak oko
postavljanja zakonskog zastupnika tueniku trajao dugo, tako da bi zbog toga za jednu ili obje
stranke mogle nastati tetne posljedice, sud e tueniku postaviti privremenog zastupnika.
Uz uvjet iz stavka 1. ovog lanka sud e postaviti tueniku privremenog zastupnika osobito u ovim
sluajevima:
1) ako tuenik nije parnino sposoban, a nema zakonskog zastupnika;
2) ako postoje suprotni interesi tuenika i njegova zakonskog zastupnika;
3) ako obje stranke imaju istoga zakonskog zastupnika;
4) ako je boravite tuenika nepoznato, a tuenik nema punomonika;
5) ako se tuenik ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju punomonika u Republici Hrvatskoj,
nalaze u inozemstvu, a dostava se nije mogla obaviti.
O postavljanju privremenog zastupnika sud e bez odgode obavijestiti centar za socijalnu skrb, a i
stranke kad je to mogue.
Sud moe privremenoga zastupnika postaviti i pravnoj osobi, primjenjujui na odgovarajui nain
odredbe prethodnih stavaka ovoga lanka.
Ako se tijekom postupka nakon podnoenja tube i u odnosu na tuitelja ostvare razlozi zbog kojih
je prema prethodnim odredbama ovoga lanka mogue tueniku postaviti privremenoga zastupnika,
sud e privremenoga zastupnika postaviti i tuitelju.
lanak 85.
Privremeni zastupnik ima u postupku za koji je postavljen sva prava i dunosti zakonskog
zastupnika.
Ta prava i dunosti privremeni zastupnik vri sve dok se stranka ili njezin punomonik ne pojavi
23/147
25. 3. 2015.
pred sudom odnosno dok centar za socijalnu skrb ne obavijesti sud da je postavio skrbnika.
lanak 86. (NN 25/13)
Ako je privremeni zastupnik postavljen stranci iz razloga navedenih u lanku 84. stavku 2. to. 4. i 5.
ovog Zakona, sud e izdati oglas koji e objaviti u Narodnim novinama i na oglasnoj ploi suda, a
prema potrebi i na drugi prikladan nain.
Oglas treba da sadri: naznaku suda koji je postavio privremenog zastupnika, zakonsku osnovu, ime
stranke kojoj se postavlja zastupnik, predmet spora, ime zastupnika i njegov osobni identifikacijski
broj, prebivalite, odnosno boravite te upozorenje da e zastupnik zastupati stranku u postupku sve
dok se stranka ili njezin punomonik ne pojavi pred sudom odnosno dok centar za socijalnu skrb ne
obavijesti sud da je postavio skrbnika.
lanak 87.
Brisan
lanak 88.
Strani dravljanin koji nije parnino sposoban prema zakonu drave iji je dravljanin, a parnino je
sposoban prema zakonu Republike Hrvatske, moe sam poduzimati radnje u postupku. Zakonski
zastupnik moe poduzimati radnje u postupku samo dok strani dravljanin ne izjavi da sam preuzima
voenje parnice.
Glava peta PUNOMONICI
lanak 89.
Stranke mogu poduzimati radnje u postupku osobno ili preko punomonika, ali sud moe pozvati
stranku koja ima punomonika da se pred sudom osobno izjasni o injenicama koje treba utvrditi u
parnici.
Stranka koju zastupa punomonik moe uvijek doi pred sud i davati izjave pored svog
punomonika.
lanak 89.a
Stranku kao punomonik moe zastupati samo odvjetnik, ako zakonom nije drugaije odreeno.
Stranku moe kao punomonik zastupati osoba koja je s njome u radnom odnosu, ako je potpuno
poslovno sposobna.
Stranku kao punomonik moe zastupati srodnik po krvi u pravoj liniji, brat, sestra ili brani drug
ako je potpuno poslovno sposoban i ako se ne bavi nadripisarstvom.
24/147
25. 3. 2015.
lanak 90.
Ako se kao punomonik pojavi osoba koja ne moe biti punomonikom prema odredbama lanka
89.a ovoga Zakona, sud e takvoj osobi uskratiti daljnje zastupanje i o tome obavijestiti stranku.
alba protiv rjeenja o uskrati zastupanja ne zadrava provedbu rjeenja.
Ako utvrdi da punomonik koji nije odvjetnik nije sposoban obavljati tu dunost, sud e upozoriti
stranku na tetne posljedice koje mogu nastati zbog nepravilnog zastupanja.
lanak 91.
Ako u parnicama o imovinskopravnim zahtjevima vrijednost predmeta spora prelazi 50.000,00 kuna,
punomonici pravnih osoba mogu biti samo osobe koje imaju poloen pravosudni ispit.
lanak 91.a
Stranka moe podnijeti reviziju preko opunomoenika koji je odvjetnik.
Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, stranka moe sama podnijeti reviziju ako ima poloeni
pravosudni ispit, odnosno za nju moe reviziju podnijeti kao opunomoenik osoba koja ju je prema
odredbama ovoga ili kojega drugog zakona ovlatena zastupati u tom svojstvu iako nije odvjetnik
ako ima poloen pravosudni ispit.
Stranka, odnosno njezin opunomoenik iz stavka 2. ovoga lanka, duni su uz reviziju priloiti
izvornik ili presliku potvrde o poloenom pravosudnom ispitu, ako takva potvrda u izvorniku ili
preslici ve prije nije podnesena sudu u istom postupku.
lanak 92.
Radnje u postupku to ih punomonik poduzima u granicama punomoi imaju isti pravni uinak kao
da ih je poduzela sama stranka.
lanak 93.
Stranka moe izmijeniti ili opozvati izjavu svog punomonika na roitu na kome je ta izjava dana.
Ako je punomonik priznao koju injenicu na roitu kome stranka nije prisustvovala ili je koju
injenicu priznao u podnesku, a stranka to priznanje kasnije izmijeni ili opozove, sud e cijeniti obje
izjave prema lanku 221. stavku 2. ovog Zakona.
lanak 94.
Opseg punomoi odreuje stranka.
Stranka moe ovlastiti punomonika da poduzima samo odreene radnje ili da poduzima sve radnje
u postupku.
lanak 95. (NN 25/13)
25/147
25. 3. 2015.
Ako je stranka izdala odvjetniku punomo za voenje parnice, a nije poblie odredila ovlatenja u
punomoi, odvjetnik je ovlaten na temelju takve punomoi:
1) obavljati sve radnje u postupku, a osobito podnijeti tubu, povui je, priznati tubeni zahtjev ili se
odrei tubenog zahtjeva, zakljuiti nagodbu, podnijeti pravni lijek i odrei se ili odustati od njega te
zahtijevati izdavanje mjera osiguranja;
2) stavljati zahtjev za ovrhu ili osiguranje i poduzimati potrebne radnje u postupku u povodu takva
zahtjeva;
3) od protivne stranke primiti dosuene trokove;
4) punomo prenijeti na drugog odvjetnika ili ovlastiti drugog odvjetnika na poduzimanje samo
pojedinih radnji u postupku.
Za podnoenje prijedloga za ponavljanje postupka odvjetniku je potrebna posebna punomo, ako je
od pravomonosti odluke proteklo vie od est mjeseci.
Odvjetniki vjebenik bez poloenoga pravosudnog ispita moe zamjenjivati odvjetnika kod kojeg je
zaposlen samo pred sudom prvoga stupnja, u postupcima ija vrijednost predmeta spora nije vea od
50.000,00 kuna.
Odvjetniki vjebenik s poloenim pravosudnim ispitom moe zamjenjivati odvjetnika bez ikakvih
ogranienja.
lanak 95.a
Ako je odvjetniku privremeno obustavljeno pravo na obavljanje odvjetnitva, tada ga zamjenjuje
privremeni zamjenik kojem pripadaju sva prava koja ima odvjetnik kojeg zamjenjuje i bez punomoi
stranaka.
Privremeni zamjenik je duan sudu podnijeti rjeenje o postavljanju za privremenog zamjenika
prigodom obavljanja prve radnje u postupku.
Ako odvjetnik prestane obavljati odvjetnitvo, tada je preuzimatelj njegova ureda duan bez posebne
punomoi zastupati stranku najdulje est mjeseci od dana kada je odvjetnik prestao obavljati
odvjetnitvo.
Preuzimatelj ureda duan je o tome, bez odgode, obavijestiti sud i stranku koju zastupa.
lanak 96.
Ako stranka u punomoi nije poblie odredila ovlatenja punomonika, punomonik koji nije
odvjetnik moe, na temelju takve punomoi, obavljati sve radnje u postupku, ali mu je uvijek
potrebno izriito ovlatenje za povlaenje tube, za priznanje ili za odricanje od tubenog zahtjeva,
za zakljuenje nagodbe, za odricanje ili odustanak od pravnog lijeka i za prenoenje punomoi na
drugu osobu te za podnoenje izvanrednih pravnih lijekova.
26/147
25. 3. 2015.
lanak 97.
Stranka izdaje punomo u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik kod suda.
Stranka koja nije pismena ili nije u stanju potpisati se stavit e na pismenu punomo umjesto potpisa
otisak kaiprsta. Ako se u tom sluaju punomo izdaje osobi koja nije odvjetnik, potrebna je
prisutnost dvojice svjedoka koji e se potpisati na punomoi.
Ako posumnja u istinitost pisane punomoi, sud moe rjeenjem odrediti da se podnese ovjerena
punomo. Protiv tog rjeenja nije doputena alba.
lanak 98.
Punomonik je duan pri prvoj radnji u postupku podnijeti punomo.
Sud moe dopustiti da radnje u postupku za stranku privremeno obavi osoba koja nije podnijela
punomo, ali e istovremeno narediti toj osobi da naknadno u odreenom roku podnese punomo
ili odobrenje stranke za obavljanje parnine radnje.
Dok ne protekne rok za podnoenje punomoi, sud e odgoditi donoenje odluke. Ako taj rok
bezuspjeno protekne, sud e nastaviti postupak, ne uzimajui u obzir radnje to ih je obavila osoba
bez punomoi.
Sud je duan u tijeku cijelog postupka paziti je li osoba koja se pojavljuje kao punomonik ovlatena
za zastupanje. Ako sud utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao punomonik nije ovlatena za
zastupanje, ukinut e parnine radnje to ih je ta osoba poduzela ako te radnje nije stranka naknadno
odobrila.
lanak 99.
Stranka moe punomo u svako vrijeme opozvati, a punomonik je moe u svako vrijeme otkazati.
Opozivanje odnosno otkaz punomoi mora se saopiti sudu pred kojim se vodi postupak u pisanom
obliku ili usmeno na zapisnik.
Opozivanje odnosno otkaz punomoi vai za protivnu stranku od asa kad joj je saopen.
Poslije otkaza punomoi punomonik je duan jo mjesec dana obavljati radnje za osobu koja mu je
izdala punomo ako je potrebno da od nje otkloni kakvu tetu koja bi u to vrijeme mogla nastati.
lanak 100.
Ako je punomoniku dano ovlatenje da moe obavljati sve radnje u postupku, a stranka izgubi
parninu sposobnost, odnosno njezin zakonski zastupnik umre ili izgubi poslovnu sposobnost, ili ako
zakonski zastupnik bude razrijeen dunosti, punomonik je ovlaten i nadalje poduzimati radnje u
postupku, ali novi zakonski zastupnik moe opozvati punomo.
U sluajevima navedenim u stavku 1. ovog lanka punomoniku koji nije odvjetnik uvijek prestaju
27/147
25. 3. 2015.
ovlatenja koja se u punomoi moraju izriito navesti (lanak 96).

lanak 101.
Smru fizike osobe, odnosno prestankom pravne osobe prestaje i punomo koju je ona izdala.
U sluaju steaja punomo koju je izdao steajni dunik prestaje kad prema vaeim propisima
nastupe pravne posljedice otvaranja steajnog postupka, ako zakonom nije drugaije odreeno.
Iznimno od odredaba st. 1. i 2. ovog lanka, punomonik je duan jo mjesec dana obavljati radnje
u postupku ako je potrebno da od stranke otkloni tetu.
Glava esta JEZIK U POSTUPKU
lanak 102.
Stranke i drugi sudionici u postupku imaju pravo pri sudjelovanju na roitima i pri usmenom
poduzimanju drugih procesnih radnji pred sudom upotrebljavati svoj jezik. Ako se postupak ne vodi
na jeziku stranke odnosno drugih sudionika u postupku, osigurat e im se usmeno prevoenje na
njihov jezik onoga to se na roitu iznosi te usmeno prevoenje isprava koje se na roitu koriste
radi dokazivanja.
Stranke i drugi sudionici u postupku pouit e se o pravu da usmeni postupak pred sudom prate na
svom jeziku uz pomo tumaa. Oni se mogu odrei prava na prevoenje ako izjave da znaju jezik na
kojem se vodi postupak. U zapisniku e se zabiljeiti da im je dana pouka te izjave stranaka odnosno
sudionika.
Prevoenje obavljaju tumai.
Trokovi prevoenja padaju na teret stranke ili sudionika kojega se tiu.
lanak 103.
Pozivi, odluke i druga pismena upuuju se strankama i drugim sudionicima u postupku na hrvatskom
jeziku i latininom pismu.
lanak 104.
Stranke i drugi sudionici u postupku upuuju sudu svoje tube, albe i druge podneske na hrvatskom
jeziku i latininom pismu.
lanak 105.
Uporaba jezika i pisma nacionalnih manjina u parninom postupku ureuje se posebnim zakonom.
28/147
25. 3. 2015.
Trokovi prevoenja na jezik nacionalne manjine koji nastanu primjenom odredaba Ustava Republike
Hrvatske, ovoga Zakona te drugih zakona o pravu pripadnika nacionalnih manjina na uporabu svoga
jezika padaju na teret sredstava suda.
Glava sedma PODNESCI
lanak 106. (NN 25/13)

Tuba, odgovor na tubu, pravni lijekovi i druge izjave, prijedlozi i saopenja koji se daju izvan
rasprave podnose se u pisanom obliku (podnesci).
Podnesci moraju biti razumljivi i moraju sadravati sve ono to je potrebno da bi se u vezi s njima
moglo postupiti. Podnesci osobito trebaju sadravati: oznaku suda, ime, prebivalite, odnosno
boravite stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomonika, ako ih imaju, osobni identifikacijski
broj stranke koja podnosi podnesak, predmet spora, sadraj izjave i potpis podnositelja.
Stranka, odnosno njezin zastupnik potpisuju podnesak na njegovu kraju.
Ako izjava sadri kakav zahtjev, stranka treba da u podnesku navede injenice na kojima temelji
zahtjev i dokaze kad je to potrebno.
Izjava koja se daje podneskom moe se, umjesto podneskom, dati usmeno na zapisnik kod
parninog suda.
lanak 107.
Podnesci koje treba dostaviti protivnoj stranci predaju se sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud
i protivnu stranku. Tako treba postupiti i kad se uz podnesak podnose prilozi.
Ako je na protivnoj strani vie osoba koje imaju zajednikoga zakonskog zastupnika ili punomonika
mogu se za sve te osobe podnesci i prilozi predavati u jednom primjerku.
lanak 108.
Isprave koje se prilau podnesku podnose se u izvorniku ili u prijepisu.
Ako stranka priloi ispravu u izvorniku, sud e takvu ispravu zadrati, a protivnoj stranci dopustiti
da je razgleda. Kad prestane potreba da se takva isprava dri u sudu, vratit e se podnosiocu na
njegov zahtjev, ali sud moe traiti od podnosioca da spisima priloi prijepis isprave.
Ako je isprava priloena u prijepisu, sud e na zahtjev protivne stranke pozvati podnosioca da
podnese sudu ispravu u izvorniku, a protivnoj stranci dopustiti da je pregleda. Kad je to potrebno,
sud e odrediti rok u kojem se isprava ima predati odnosno pregledati.
Protiv tih rjeenja nije doputena alba.
29/147
25. 3. 2015.
lanak 109. (NN 25/13)

Ako podnesak nije razumljiv ili ne sadrava sve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti,
sud e podnositelju naloiti da podnesak ispravi odnosno dopuni u skladu s danom uputom i u tu
svrhu mu vratiti podnesak radi ispravka ili dopune.
U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, sud e odrediti rok od osam dana za ponovno podnoenje
podneska.
Ako podnesak vezan za rok bude ispravljen odnosno dopunjen i predan sudu u roku odreenom za
dopunu ili ispravak, smatrat e se da je podnesen sudu onog dana kad je prvi put bio podnesen.
Smatrat e se da je podnesak povuen ako ne bude vraen sudu u odreenom roku i ispravljen u
skladu s dobivenom uputom suda a ako bude vraen bez ispravka odnosno dopune, odbacit e se.
Ako podnesci ili prilozi nisu podneseni u dovoljnom broju primjeraka, sud e odrediti da se oni
prepiu na troak stranke, uz odgovarajuu primjenu propisa o sudskim pristojbama.
lanak 110.
Sud prvog stupnja kaznit e novanom kaznom od 500,00 do 5.000,00 kuna fiziku osobu, odnosno
od 2.000,00 do 20.000,00 kuna pravnu osobu koja u podnesku vrijea sud, stranku ili drugoga
sudionika u postupku. Novana kazna moe se izrei i zastupniku stranke i umjeaa ako je on
odgovoran za vrijeanje suda.
Odredbe lanka 10. ovoga Zakona na odgovarajui se nain primjenjuju u sluajevima iz stavka 1.
ovoga lanka.
Odredbe prethodnih stavaka ovoga lanka primjenjuju se u svim sluajevima kad sud izrie novanu
kaznu po odredbama ovoga Zakona, osim ako to drugo nije izriito predvieno za pojedine
sluajeve.
Glava osma ROKOVI I ROITA
Rokovi
lanak 111. (NN 25/13)
Ako rokovi nisu odreeni zakonom, odreuje ih sud s obzirom na okolnosti sluaja.
Rok koji sud odredi moe se produljiti samo jednom na prijedlog zainteresirane osobe ako za to
postoje opravdani razlozi.
Prijedlog se mora podnijeti prije proteka roka ije se produljenje trai.
30/147
25. 3. 2015.
Protiv rjeenja o produljenju roka nije doputena alba.

Produljeni rok poinje tei prvog sljedeeg dana nakon isteka roka ije je produljenje zatraeno.
lanak 112.
Rokovi se raunaju na dane, mjesece i godine. Ako je rok odreen na dane, u rok se ne uraunava
dan kad je dostava ili saopenje obavljeno odnosno dan u koji pada dogaaj otkad treba raunati
trajanje roka, ve se za poetak roka uzima prvi idui dan.
Rokovi odreeni na mjesece odnosno na godine zavravaju se protekom onog dana posljednjeg
mjeseca odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kad je rok otpoeo. Ako nema tog dana
u posljednjem mjesecu, rok se zavrava posljednjeg dana tog mjeseca.
Ako posljednji dan roka pada na dravni blagdan, ili u nedjelju ili u koji drugi dan kad sud ne radi,
rok istjee protekom prvoga idueg radnog dana.
lanak 113.
Kad je podnesak vezan za rok, smatra se da je dan u roku ako je prije nego to rok protekne predan
nadlenom sudu.
Ako je podnesak upuen preko pote preporuenom poiljkom ili telegrafski, dan predaje poti
smatra se danom predaje sudu kojemu je upuen.
Ako je podnesak upuen telegrafski, a ne sadri sve to je potrebno da bi se po njemu moglo
postupiti, smatrat e se da je dan u roku ako uredan podnesak naknadno bude predan sudu ili bude
upuen sudu preporuenom poiljkom u roku od tri dana od dana predaje brzojava poti.
Za osobe koje se nalaze na slubi u Oruanim snagama Republike Hrvatske dan predaje podneska
ustrojstvenoj jedinici Oruanih snaga Republike Hrvatske smatra se danom predaje sudu.
Odredba stavka 4. ovoga lanka odnosi se i na ostale osobe koje se nalaze u slubi u ustrojstvenim
jedinicama Oruanih snaga Republike Hrvatske u mjestima u kojima ne postoji redovita pota.
Za osobe liene slobode dan predaje podneska upravi zatvora, kazneno-popravne ustanove ili
odgojno-popravnog doma smatra se danom predaje sudu.
Ako je podnesak koji je vezan za rok predan ili upuen nenadlenom sudu prije proteka roka, a
stigne nadlenom sudu nakon proteka roka, smatrat e se da je na vrijeme podnesen ako se njegovo
podnoenje nenadlenom sudu moe pripisati neznanju ili oitoj pogreci podnosioca.
Odredbe st. 1. do 7. ovog lanka primjenjuju se i na rok u kojem se prema posebnim propisima
mora podii tuba a i na rok zastare potraivanja ili kakva drugog prava.
Roita
lanak 114.
31/147
25. 3. 2015.
Roite odreuje sud kad je to zakonom propisano ili kad to zahtijevaju potrebe postupka. Protiv
rjeenja o odreivanju roita nije doputena alba.
Sud e na roite pravodobno pozvati stranke i ostale osobe ija se prisutnost smatra potrebnom. Uz
poziv e se stranci dostaviti podnesak koji je dao povod za odreivanje roita; a u pozivu e se
naznaiti mjesto, prostorija i vrijeme odravanja roita.
Ako se uz poziv ne dostavlja podnesak, u pozivu e se navesti stranke, predmet spora te radnja koja
e se na roitu obaviti.
Sud e u pozivu osobito upozoriti na zakonske posljedice izostanka s roita.
lanak 115.
Roite se, u pravilu, odrava u sudskoj zgradi. Sud moe odluiti da se roite odri izvan sudske
zgrade kad ustanovi da je to nuno ili da e se na taj nain utedjeti u vremenu ili u trokovima
postupka. Protiv takva rjeenja nije doputena alba.
lanak 116.
Sud moe roite odgoditi kad je to potrebno radi izvoenja dokaza ili kad za to postoje drugi
opravdani razlozi.
Kad se roite odgodi, sud e u pravilu prisutnima odmah priopiti mjesto i vrijeme novog roita.
Protiv rjeenja o odgodi roita nije doputena alba.
Povrat u prijanje stanje
lanak 117.
Ako stranka propusti roite ili rok za poduzimanje kakve radnje u postupku i zbog toga izgubi
pravo na poduzimanje te radnje, sud e toj stranci na njezin prijedlog dopustiti da naknadno obavi
tu radnju (povrat u prijanje stanje) ako ocijeni da postoje opravdani razlozi za proputanje.
Povrat u prijanje stanje nije doputen ako se proputanje stranke moe pripisati bitnoj povredi
postupka zbog koje se moe izjaviti pravni lijek.
Kad se dopusti povrat u prijanje stanje, parnica se vraa u ono stanje u kojem se nalazila prije
proputanja i ukidaju se sve odluke koje je sud zbog proputanja donio.
lanak 118. (NN 25/13)
Prijedlog za povrat u prijanje stanje podnosi se sudu kod kojega je trebalo obaviti proputenu
radnju.
Prijedlog se mora podnijeti u roku od osam dana, raunajui od dana kad je prestao razlog koji je
uzrokovao proputanje; a ako je stranka tek kasnije saznala za proputanje od dana kad je za to
saznala.
32/147
25. 3. 2015.
Ako je stranka u pozivu za poduzimanje neke parnine radnje ili u pozivu za roite bila upozorena
na posljedice proputanja, smatrat e se da je saznala za proputanje onoga dana kojega je istekao
rok u kojemu je radnju trebala poduzeti, odnosno onoga dana kojega je odrano roite na koje je
pozvana.
Nakon proteka dva mjeseca od dana proputanja ne moe se traiti povrat u prijanje stanje.
Ako se povrat u prijanje stanje predlae zbog proputanja roka, predlaga je duan istovremeno s
podnoenjem prijedloga obaviti i proputenu radnju.
lanak 119.
Nee se dopustiti povrat u prijanje stanje ako je proputen rok za stavljanje prijedloga da se dopusti
povrat u prijanje stanje ili ako je proputeno roite odreeno u povodu prijedloga za povrat u
prijanje stanje.
lanak 120.
Prijedlog za povrat u prijanje stanje, u pravilu, ne utjee na tijek parnice, ali sud moe odluiti da se
postupak prekine do pravomonosti rjeenja o prijedlogu.
Ako je sud donio odluku da se postupak prekine, a pred viim je sudom u tijeku postupak u povodu
albe, obavijestit e se vii sud o toj odluci.
lanak 121.
Nepravodobne i nedoputene prijedloge za povrat u prijanje stanje odbacit e sudac pojedinac,
odnosno predsjednik vijea rjeenjem.
U vezi s prijedlogom za povrat u prijanje stanje sud e zakazati roite, osim ako su injenice na
kojima se prijedlog temelji opepoznate.
lanak 122.
Protiv rjeenja kojim se prihvaa prijedlog za povrat u prijanje stanje nije doputena alba, osim ako
je prijedlog prihvaen protivno lanku 117. stavku 2. i lanku 119. ovog Zakona ili prijedlog koji je
nepravodobno podnesen.
lanak 122.a
Stranka koja trai povrat u prijanje stanje duna je protivnoj stranci naknaditi trokove postupka
izazvane proputanjem i odluivanjem o prijedlogu za povrat u prijanje stanje neovisno o ishodu
spora. O zahtjevu protivne stranke za naknadu trokova postupka sud je duan odluiti rjeenjem
bez odgode, neovisno o odluci o glavnoj stvari. Protiv toga rjeenja posebna alba nije doputena, a
ovrha se na temelju njega moe traiti prije njegove pravomonosti.
33/147
25. 3. 2015.
Glava deveta ZAPISNICI
lanak 123.
Zapisnik se sastavlja o radnjama poduzetim na roitu.
Zapisnik se sastavlja i o vanijim izjavama ili saopenjima koje stranke ili drugi sudionici daju izvan
roita. O manje vanim izjavama ili saopenjima nee se sastavljati zapisnik, nego e se samo staviti
slubena biljeka na spisu.
Zapisnik pie zapisniar.
lanak 124.
U zapisnik se unosi: naziv i sastav suda, mjesto gdje se obavlja radnja, dan i sat kad se obavlja
radnja, naznaka predmeta spora i imena prisutnih stranaka odnosno treih osoba i njihovih
zakonskih zastupnika odnosno punomonika.
Zapisnik treba sadravati bitne podatke o sadraju poduzete radnje. U zapisnik o glavnoj raspravi
osobito e se unijeti: je li rasprava bila javna ili je javnost bila iskljuena, sadraj izjava stranaka,
njihovi prijedlozi, dokazi koje su ponudile, dokazi koji su izvedeni, uz navoenje sadraja iskaza
svjedoka i vjetaka te odluke suda donesene na roitu.
lanak 125.
Zapisnik se mora voditi uredno, u njemu se ne smije nita brisati, dodati ili mijenjati. Prekriena
mjesta moraju ostati itljiva.
lanak 126.
Zapisnik se sastavlja tako da sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea kazuje glasno zapisniaru
to e unijeti u zapisnik.
Stranke imaju pravo proitati zapisnik ili zahtijevati da im se proita te staviti svoje prigovore na
sadraj zapisnika.
To pravo imaju i druge osobe ija je izjava unesena u zapisnik ali samo u vezi s onim dijelom
zapisnika koji sadri njihovu izjavu.
Ispravci ili dodaci u pogledu sadraja zapisnika koje treba provesti u povodu prigovora stranaka ili
drugih osoba ili po slubenoj dunosti unijet e se na kraju zapisnika. Na zahtjev tih osoba unijet e
se i prigovori koji nisu prihvaeni.
lanak 126.a
Roita pred sudom mogu se tonski snimati.
34/147
25. 3. 2015.
O tonskom snimanju rjeenjem odluuje sud sam ili na prijedlog stranaka. Protiv tog rjeenja alba
nije doputena.
Tonska snimka roita dostavlja se strankama.
lanak 126.b
Tonska snimka roita dio je spisa sudskog predmeta.
Nain pohrane i prijenosa tonske snimke, tehniki uvjeti i nain snimanja ureuju se Sudskim
poslovnikom.
lanak 126.c
Tonska snimka prenijet e se i u pisani oblik u roku od osam dana od dana snimanja.
Tonska snimka u pisanom obliku sainjava se u skladu s odredbom lanka 124. ovoga Zakona i
mora sadravati sve to je snimljeno u tonskoj snimci.
Stranke mogu traiti prijepis tonske snimke u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Prijepis tonske snimke stranke mogu zatraiti u roku od osam dana od dana kada je tonska snimka
sainjena.
Ako se prijepis tonske snimke i tonska snimka u bitnome razlikuju, stranka ima pravo podnijeti
prigovor u roku od osam dana od dana dostave prijepisa. Prigovor mora biti obrazloen.
Sud e po prigovoru stranke iz prethodnog stavka u roku od tri dana rjeenjem prihvatiti i izmijeniti
prijepis tonske snimke ili prigovor odbiti. Protiv tog rjeenja nije doputena posebna alba.
lanak 127.
Zapisnik potpisuju sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea, zapisniar, stranke odnosno njihovi
zakonski zastupnici ili punomonici i tuma.
Svjedok i vjetak potpisuju svoj iskaz na zapisniku kad se oni sasluavaju pred zamoljenim sucem ili
predsjednikom vijea.
Nepismena osoba ili osoba koja se ne moe potpisati stavit e na zapisnik otisak kaiprsta, a
zapisniar e ispod otiska upisati njezino ime i prezime.
Ako se koja stranka, njezin zakonski zastupnik ili punomonik, svjedok ili vjetak udalji prije
potpisivanja zapisnika ili nee potpisati zapisnik, zabiljeit e se to u zapisnik i navesti razlog koji je
iznesen.
lanak 128.
O vijeanju i glasanju sastavlja se poseban zapisnik. Ako je kod vieg suda u postupku u vezi s
pravnim lijekom odluka donesena jednoglasno, nee se sastaviti zapisnik, nego e se na izvorniku
35/147
25. 3. 2015.
odluke staviti biljeka o vijeanju i glasanju.

Zapisnik o vijeanju i glasanju sadri tijek glasanja i odluku koja je donesena.
Odvojena miljenja prikljuuju se zapisniku o vijeanju i glasanju ako nisu unesena u sam zapisnik.
Zapisnik odnosno biljeku o glasanju potpisuju svi lanovi vijea i zapisniar.
Zapisnik o vijeanju i glasanju zatvorit e se u poseban omot. Taj zapisnik moe razgledati samo vii
sud kad rjeava o pravnom lijeku i u tom sluaju zapisnik e se ponovno zatvoriti u poseban omot i
na omotu naznaiti da je zapisnik razgledan.
Glava deseta DONOENJE ODLUKA
lanak 129.
Sud donosi odluke u obliku presude ili rjeenja. O tubenom zahtjevu sud odluuje presudom, a u
postupku zbog smetanja posjeda rjeenjem.
Kad ne odluuje presudom, sud odluuje rjeenjem. U postupku izdavanja platnog naloga rjeenje
kojim se prihvaa tubeni zahtjev donosi se u obliku platnog naloga.
Odluka o trokovima u presudi smatra se rjeenjem.
lanak 130.
Odluke vijea donose se nakon vijeanja glasanjem.
U prostoriji u kojoj se vijea i glasa mogu biti prisutni samo lanovi vijea i zapisniar.
Kad treba donijeti odluku o jednostavnijim pitanjima, vijee moe odluku donijeti i u samom
zasjedanju.
lanak 131.
Predsjednik vijea rukovodi vijeanjem i glasanjem i glasa posljednji. On se brine da se o svim
pitanjima svestrano i potpuno raspravlja.
Za svaku odluku vijea potrebna je veina glasova.
lanovi vijea ne mogu odbiti da glasaju o pitanjima koja postavi predsjednik vijea. lan vijea koji
je pri glasanju o kojem ranijem pitanju ostao u manjini ne moe se suzdrati od glasanja o pitanju o
kojem se ima kasnije odluiti.
Ako se u vezi s pojedinim pitanjima o kojima se odluuje glasovi podijele na vie razliitih miljenja,
tako da nijedno od njih nema veinu, razdvojit e se pitanja i glasanje e se ponavljati sve dok se ne
36/147
25. 3. 2015.
postigne veina. Ako se u pogledu visine novane svote ili koliine glasovi podijele na vie od dva
miljenja, ponovno e se raspravljati o razlozima za svako miljenje, pa ako se i nakon toga ne moe
postii veina, glasovi dani za najveu novanu svotu ili koliinu dodat e se glasovima danim za
najbliu manju novanu svotu ili koliinu dok se ne postigne veina.
lanak 132.
Prije odluivanja o glavnoj stvari sud odluuje je li potrebno dopuniti postupak te o drugim
prethodnim pitanjima.
Ako pri rjeavanju o glavnoj stvari treba odluiti o vie zahtjeva, glasat e se o svakom zahtjevu
napose.
Glava jedanaesta DOSTAVA PISMENA I RAZMATRANJE SPISA
Nain dostave
lanak 133.
Pismena se dostavljaju preko pote ili preko odreenoga sudskog slubenika, odnosno sudskog
namjetenika, preko nadlenoga tijela uprave, preko javnoga biljenika ili neposredno u sudu
odnosno elektronikim putem u skladu s posebnim zakonom.
Ako se dostava ne obavlja preko pote, osoba koja obavlja dostavu duna je osobi kojoj se dostava
obavlja, na njezin zahtjev, dokazati svoje svojstvo ovlatene osobe.
Osobe koje dostavlja iz stavka 1. ovoga lanka zatekne na mjestu na kome dostavu treba obaviti
dune su, na njegov zahtjev, dokazati svoju istovjetnost.
Kad je to potrebno, dostavlja je ovlaten zatraiti pomo policije radi utvrivanja istovjetnosti
osobe koju zatekne na mjestu na kome dostavu treba obaviti te radi obavljanja drugih radnji dostave.
Trokovi koji time nastanu ulaze u trokove postupka.
lanak 133.a (NN 25/13)
Na zahtjev stranke koja izjavi da je spremna snositi trokove time izazvane, sud moe rjeenjem
protiv kojega nije doputena alba odrediti da se dostava nekoga pismena povjeri javnome biljeniku.
U tom e sluaju sud pismeno koje treba dostaviti zajedno sa svojim rjeenjem staviti u posebnu
omotnicu koju e predati toj stranci.
Javni biljenik od koga stranka zatrai obavljanje radnje dostave duan ju je obaviti po pravilima
ovoga Zakona o dostavi. Prigodom dostave pismena iz stavka 1. ovoga lanka javni biljenik ima
prava i dunosti sudskoga dostavljaa. Javnog biljenika u obavljanju poslova dostave moe
zamjenjivati i javnobiljeniki prisjednik ili javnobiljeniki savjetnik ili javnobiljeniki vjebenik.
37/147
25. 3. 2015.
O primitku pismena radi dostave i o radnjama poduzetim radi dostave javni biljenik sastavit e
zapisnike.
Ovjerovljeni prijepis zapisnika o primitku pismena radi dostave te potvrdu o obavljenoj dostavi
zajedno s ovjerovljenim prijepisom zapisnika o dostavi, odnosno nedostavljeno pismeno zajedno s
ovjerovljenim prijepisom zapisnika o poduzetim radnjama javni biljenik dostavit e bez odgode
izravno sudu.
Trokove izazvane javnobiljenikom dostavom stranka izravno podmiruje javnom biljeniku. Javni
biljenik kome nisu predujmljena sredstva za pokrie trokova dostave nije duan dostavu obaviti, o
emu e javni biljenik sastaviti zapisnik i o tome izravno obavijestiti sud.
Na radnje poduzete u svezi s dostavom preko javnih biljenika stranke ne plaaju javnobiljenike
pristojbe.
Trokovi dostave putem javnoga biljenika ulaze u parnine trokove, ako sud ocijeni da su oni bili
nuni.
lanak 133.b
Ako se tuenik prije podnoenja tube sudu u pisanom sporazumu sklopljenom s tuiteljem suglasio
da mu se dostava u sporovima na koje se sporazum odnosi obavlja na odreenoj adresi u Republici
Hrvatskoj ili preko odreene osobe u Republici Hrvatskoj, tuba i druga pismena u postupku
tueniku e se, na prijedlog tuitelja, dostavljati na toj adresi ili toj osobi. Smatrat e se da je dostava
tueniku obavljena kada je pismeno dostavljeno osobi naznaenoj u sporazumu.
Ako se dostava iz stavka 1. ovoga lanka nije mogla obaviti, sud e odrediti da se daljnje dostave
tueniku obavljaju stavljanjem pismena na oglasnu plou suda. Smatrat e se da je dostava obavljena
istekom osmoga dana od dana stavljanja pismena na oglasnu plou suda.
Tuitelj je duan uz tubu priloiti sporazum iz stavka 1. ovoga lanka ako u njoj predlae da se
dostava obavlja na adresi ili preko osobe iz toga sporazuma. Tuitelj koji u tubi nije predloio da se
dostava obavlja na adresi ili preko osobe iz sporazuma moe i kasnije tijekom postupka predloiti da
se tueniku dostava obavlja na toj adresi ili preko te osobe ako mu se nije mogla uredno obaviti na
adresi naznaenoj u tubi.
Sporazum iz stavka 1. ovoga lanka moe se sklopiti glede odreenog spora koji je ve nastao ili
glede buduih sporova koji mogu nastati iz odreenoga pravnog odnosa.
Ako je tuenik fizika osoba koja ne obavlja registriranu djelatnost, sporazum iz stavka 1. ovoga
lanka valjan je samo ako je na njemu potpis tuenika javno ovjerovljen. Ako tuenik fizika osoba
obavlja registriranu djelatnost, sporazum iz stavka 1. ovoga lanka u vezi sa sporovima koji se ne
tiu te djelatnosti pravno je valjan samo ako je na njemu potpis tuenika javno ovjerovljen.
Ako tuenik nakon to mu je tuba dostavljena zatrai da mu se dostava obavlja na novoj adresi u
Republici Hrvatskoj, dostava e mu se obavljati na toj adresi ako uvjeti uz koje se treba obavljati
nisu bitno tei od onih uz koje se dostava obavlja prema sporazumu iz stavka 1. ovoga lanka.
38/147
25. 3. 2015.
O zahtjevu tuenika za obavljanje dostave na novu adresu sud odluuje rjeenjem nakon to tuitelju
omogui da se o tom zahtjevu izjasni. Dok sud ne odlui o zahtjevu iz stavka 6. ovoga lanka,
dostava e se obavljati na adresu, odnosno osobi iz sporazuma iz stavka 1. ovoga lanka.
Protiv rjeenja suda kojim zahtjev iz stavka 6. ovoga lanka prihvaa ili ga odbija alba nije
doputena. Dostava toga rjeenja obavlja se na adresi, odnosno osobi iz stavka 1. ovoga lanka.
Trokove izazvane prijedlogom tuenika iz stavka 6. ovoga lanka snosi tuenik bez obzira na ishod
spora.
lanak 133.c
Ako se stranke s time suglase tijekom postupka, sud e odluiti da one izravno upuuju jedna drugoj
podneske i druga pismena, i to preporueno preko pote uz povratnicu.
Ako je koja od stranaka pravna osoba ili fizika osoba s registriranom djelatnou, pismena iz stavka
1. ovoga lanka mogu joj se predati izravno u njezinom sjeditu uz potvrdu o preuzimanju poiljke
ovjerovljenu njenim peatom.
U parnici u kojoj obje stranke zastupaju odvjetnici ili dravni odvjetnici sud moe odrediti da
zastupnici stranaka izravno upuuju podneske jedni drugima potom uz povratnicu ili da ih izravno
predaju uredu, odnosno pisarnici.
lanak 134.
Dostava dravnim tijelima i pravnim osobama obavlja se predajom pismena osobi ovlatenoj za
primanje pismena ili radniku koji se zatekne u uredu odnosno poslovnoj prostoriji.
Kad pismeno treba dostaviti dravnom odvjetnitvu, dostava se obavlja predajom pismena njegovoj
pisarnici. Danom dostave smatra se dan predaje pismena pisarnici.
Dostava prema odredbama stavka 1. ovog lanka obavlja se i kad su stranke, navedene u tom stavku,
za svog punomonika odredile osobu koja je njihov radnik.
lanak 134.a
Pravnoj osobi koja je upisana u odreeni sudski ili drugi upisnik dostava se obavlja na adresu
navedenu u tubi. Ako dostava na adresu navedenu u tubi ne uspije, dostava e se obaviti na
adresu sjedita te osobe upisanu u upisniku. Ako dostava ne uspije ni na toj adresi, obavit e se
stavljanjem pismena na oglasnu plou suda. Smatrat e se da je dostava obavljena istekom osmoga
dana od dana stavljanja pismena na oglasnu plou suda.
Ako je adresa upisanog sjedita pravne osobe iz stavka 1. ovoga lanka adresa navedena u tubi,
dostava iz stavka 1. ovog lanka nee se ponoviti na tu adresu, ve e se obaviti stavljanjem pismena
na oglasnu plou suda.
Odredbe stavka 1. i 2. ovoga lanka primjenjuju se i na fizike osobe koje obavljaju odreenu
registriranu djelatnost (obrtnici, trgovci pojedinci, javni biljenici, odvjetnici, lijenici i dr.) kada se
39/147
25. 3. 2015.
tim osobama dostava obavlja u vezi s tom djelatnou.

lanak 134.b (NN 25/13)
Ako se odreenim osobama, na temelju njihova zahtjeva i odobrenja predsjednika suda, dostava
obavlja u sudu, pismena koja im upuuje sud polau se za njih u posebne pretince u za to odreenoj
prostoriji suda. Dostavu obavlja slubena osoba suda.
Predsjednik suda moe rjeenjem donesenim u upravnom postupku odrediti da svi odvjetnici koji
imaju pisarnicu na podruju toga suda, javni biljenici koji imaju sjedite na podruju toga suda i
odreene pravne osobe koje imaju sjedite na podruju tog suda, sudska pismena primaju preko
pretinaca iz stavka 1. ovoga lanka. Protiv toga rjeenja odvjetnik, javni biljenik, odnosno pravna
osoba ima pravo izjaviti prigovor u roku od osam dana. Protiv rjeenja o prigovoru moe se
podnijeti alba predsjedniku neposredno vieg suda u roku od 15 dana.
Pismena koja se dostavljaju preko pretinca ne smiju biti dostupna osobama kojima se dostavljaju
prije nego to potpiu dostavnicu. Pismena se dostavljaju u zatvorenim omotnicama, u kojima se
dostava obavlja preko pote. Prigodom uzimanja pismena moraju se preuzeti sva pismena poloena u
pretinac.
Na svako pismeno koje se dostavlja na nain predvien u stavcima 1. i 2. ovoga lanka naznait e
se dan kada je poloeno u pretinac osobe kojoj se dostava tako obavlja.
U sluajevima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka osobe iz stavka 1. i 2. ovoga lanka su dune pismeno
podii iz pretinca u roku od osam dana na nain odreen stavkom 3. i 4. ovoga lanka. Ako
pismeno ne bude podignuto u tom roku, dostava e se obaviti stavljanjem pismena na oglasnu plou
suda. Smatrat e se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana stavljanja pismena na
oglasnu plou suda.
Valjana je dostava koja je u sluajevima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka umjesto preko pretinca
obavljena na drugi zakonom predvien nain.
Predsjednik suda povui e odobrenje iz stavka 1. ovoga lanka ako utvrdi da osoba kojoj je ono
dano neredovito preuzima pismena ili pokuava zloupotrijebiti takav nain dostave.
lanak 135.
Vojnim osobama, pripadnicima redarstvene slube i djelatnicima kopnenoga, rijenoga, pomorskoga i
zranog prometa poziv se dostavlja preko njihova zapovjednitva odnosno neposrednog
zapovjednika, a prema potrebi mogu im se na taj nain dostavljati i ostala pismena.
lanak 136.
Kad dostavu treba obaviti osobama ili ustanovama u inozemstvu ili strancima, koji uivaju pravo
imuniteta, dostava e se obaviti diplomatskim putem, ako u meunarodnom ugovoru ili u ovom
zakonu (lanak 146.) nije to drugo odreeno.
Ako se dostava pismena ima obaviti dravljanima Republike Hrvatske u inozemstvu, to se moe
40/147
25. 3. 2015.
uiniti preko nadlenoga konzularnog predstavnika ili diplomatskog predstavnika Republike Hrvatske
koji obavlja konzularne poslove u toj stranoj dravi. Takva dostava pravovaljana je samo ako osoba
kojoj se pismeno dostavlja pristane da ga primi.
lanak 137.
Osobama lienim slobode dostava se obavlja preko uprave zatvora, kazneno-popravne ustanove ili
odgojno-popravnog doma.
lanak 138.
Kad stranka ima zakonskog zastupnika odnosno punomonika, dostava se obavlja zakonskom
zastupniku odnosno punomoniku, ako u ovom zakonu nije to drugo odreeno.
Ako stranka ima vie zakonskih zastupnika odnosno punomonika, dovoljno je dostavu obaviti
jednom od njih.
lanak 139.
Dostava odvjetniku kao punomoniku moe se obaviti i predajom pismena osobi koja radi u
odvjetnikom uredu.
lanak 140.
Dostava se obavlja radnim danom, i to od sedam do dvadeset sati, u stanu ili na radnom mjestu
osobe kojoj se dostava ima obaviti ili u sudu kad se ta osoba tamo zatekne.
Dostava se moe obaviti i u drugo vrijeme i na drugom mjestu, po pristanku osobe kojoj se dostava
ima obaviti.
Ako ocijeni da je to potrebno, sud e odrediti da se dostava obavi na bilo kojem drugom mjestu ili
u bilo koje drugo vrijeme. Prigodom takve dostave osobi kojoj se dostava obavlja predat e se
primjerak rjeenja suda kojim je ona odreena. To rjeenje ne mora biti obrazloeno.
Odredba da se dostava obavlja samo radnim danom u vrijeme odreeno u stavku 1. ovoga lanka ne
vai za dostavu potom ili putem javnoga biljenika.
lanak 141.
Ako se fizika osoba koja ne obavlja registriranu djelatnost te fizika osoba koja obavlja registriranu
djelatnost u sporovima koji se ne tiu te djelatnosti ne zatekne u svom stanu, dostava se obavlja
predajom pismena nekome od njezinih poslovno sposobnih lanova kuanstva, koji je duan primiti
pismeno.
Ako se osoba kojoj se pismeno ima dostaviti ne zatekne u svom stanu i ako se ono ne moe predati
nekome od njezinih poslovno sposobnih lanova domainstva, pismeno se moe predati
kuepazitelju ili susjedu, ako oni na to pristanu, na koji nain je dostava obavljena.
41/147
25. 3. 2015.
Ako se dostava obavlja na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, a ta se osoba tamo
ne zatekne, dostava se moe obaviti osobi koja na istom mjestu radi, ako ona pristane primiti
pismeno.
Predaja pismena drugoj osobi nije doputena ako ona sudjeluje u parnici kao protivnik osobe kojoj
se dostava ima obaviti.
Osobe kojima se prema odredbama prethodnih stavaka dostava obavi umjesto osobi kojoj se
pismeno ima dostaviti, dune su pismeno predati toj osobi.
lanak 142.
Fizikoj osobi koja ne obavlja registriranu djelatnost te fizikoj osobi koja obavlja registriranu
djelatnost u sporovima koji se ne tiu te djelatnosti, tuba, platni nalog, presuda i rjeenje protiv
kojeg je doputena posebna alba te pravni lijek, dostavit e se osobno stranci odnosno njezinom
zakonskom zastupniku odnosno opunomoeniku. Ostala pismena dostavit e se osobno kada je to
ovim Zakonom izriito predvieno ili kada sud smatra da je zbog priloenih isprava u izvorniku ili
zbog kojega drugog razloga potrebna vea opreznost.
Ako se osoba kojoj se pismeno mora osobno dostaviti ne zatekne tamo gdje se dostava prema
podacima iz tube, odnosno spisa ima obaviti, dostavlja e se obavijestiti kad bi i na kojem mjestu
mogao tu osobu zatei i ostaviti joj kod jedne od osoba navedenih u lanku 141. stavku 1., 2. ili 3.
ovoga Zakona pisanu obavijest da radi primanja pismena bude u odreeni dan i sat u svom stanu
odnosno na svome radnom mjestu. Ako i nakon toga dostavlja ne zatekne osobu kojoj se pismeno
ima dostaviti, postupit e se prema odredbama lanka 141. ovoga Zakona, na koji nain je dostava
obavljena.
Ako pismeno iz stavka 1. ovoga lanka treba dostaviti fizikim osobama koje obavljaju registriranu
djelatnost u vezi s tom djelatnou, dostava se obavlja prema odredbama lanka 134. i 134.a ovoga
Zakona, ako posebnim odredbama ovoga Zakona nije drukije odreeno.
lanak 143.
Ako se osobama iz lanka 141. i 142. ovoga Zakona dostava ne uspije obaviti prema odredbama tih
lanaka, dostava e im se iznova pokuati obaviti na adresi njihova prebivalita u Republici Hrvatskoj
prema podacima o njihovu prebivalitu koji e se pribaviti iz evidencija Ministarstva unutarnjih
poslova.
Ako se osobama iz lanka 141. i 142. ovoga Zakona ponovna dostava prema odredbama tih lanaka
ne uspije obaviti ni na adresi iz stavka 1. ovoga lanka, dostava e se tim osobama pokuati jo
jednom obaviti prema odredbama tih lanaka nakon isteka roka od trideset dana. Ako se ni ta
ponovljena dostava ne uspije obaviti, dostava e se obaviti stavljanjem pismena na oglasnu plou
suda. Smatrat e se da je dostava obavljena istekom osmog dana od dana stavljanja pismena na
oglasnu plou suda.
Ako prema podacima iz evidencija Ministarstva unutarnjih poslova proizlazi da je osoba iz stavka 1.
ovoga lanka prijavila boravite u kojem drugom mjestu u Republici Hrvatskoj ili da je prijavila koje
42/147
25. 3. 2015.
drugo mjesto ili nain na koji joj se dostava moe obaviti (lanak 143.a), dostava e se toj osobi
prema odredbi stavka 1. ovoga lanka pokuati obaviti na adresi njezina upisana boravita, odnosno
na drugom prijavljenom mjestu ili na drugi prijavljeni nain (lanak 143.a). Ako dostava ne uspije ni
na adresi boravita, odnosno na drugom prijavljenom mjestu ili na drugi prijavljeni nain, postupit e
se prema odredbi stavka 2. ovoga lanka.
Ako se adresa navedena u tubi prema podacima iz evidencija Ministarstva unutarnjih poslova ne
razlikuje od adrese prebivalita, a osoba kojoj se dostava ima obaviti nije prijavila adresu boravita u
Republici Hrvatskoj, odnosno drugo mjesto ili nain na koji joj se dostava moe obaviti (lanak
143.a), dostava e joj se jo jednom pokuati obaviti na adresi iz tube nakon isteka roka od petnaest
dana prema odredbama lanka 141. ili 142. ovoga Zakona. Ako ni ta dostava ne uspije, dostava e se
obaviti prema odredbi stavka 2. ovoga lanka.
lanak 143.a
Svaka fizika osoba, neovisno o tome obavlja li ili ne obavlja registriranu djelatnost, ovlatena je
zatraiti od policijske uprave nadlene prema mjestu njena prijavljena prebivalita ili boravita da u
svojim evidencijama o prebivalitu i boravitu graana zabiljei njezinu izjavu da se dostave za nju u
sudskim postupcima obavljaju na odreenoj adresi ili odreenim osobama na odreenoj adresi u
Republici Hrvatskoj.
Kao osoba kojoj se umjesto fizikoj osobi iz stavka 1. ovoga lanka moe obavljati dostava, moe se
naznaiti odreeni javni biljenik, odvjetnik ili bilo koja poslovno sposobna fizika osoba, odnosno
pravna osoba koja je registrirana za obavljanje djelatnosti primanja pismena za druge osobe. Takva
pravna osoba moe biti i pota.
Fizika osoba iz stavka 1. ovoga lanka duna je uz izjavu iz stavka 1. ovoga lanka priloiti i izjavu
s ovjerenim potpisom osobe iz stavka 2. ovoga lanka o tome da pristaje obavljati poslove
preuzimanja pismena u sudskim postupcima za tu fiziku osobu, osim ako takvu izjavu daje javni
biljenik, odvjetnik ili pravna osoba koja je registrirana za obavljanje djelatnosti primanja pismena za
druge osobe.
Dostava osobi ovlatenoj za preuzimanje pismena obavlja se po pravilima ovoga Zakona o dostavi
onoj vrsti fizikih ili pravnih osoba kojoj pripadaju. Dostava javnom biljeniku ili odvjetniku kao
osobi ovlatenoj za preuzimanje pismena, obavlja se po pravilima o dostavi fizikim osobama koje
obavljaju registriranu djelatnost.
Ako osoba iz stavka 5. ovoga lanka odbije primiti pismeno, dostava e se obaviti stavljanjem
pismena na oglasnu plou suda. Smatrat e se da je pismeno dostavljeno istekom roka od osam dana
od dana stavljanja pismena na oglasnu plou suda.
Ministar nadlean za unutarnje poslove posebnim e pravilnikom propisati nain zaprimanja izjava iz
ovoga lanka, te naine davanja podataka o prebivalitu, boravitu, odnosno drugom mjestu ili
nainu dostave fizikih osoba protiv kojih se namjerava pokrenuti sudski postupak iz lanka 143.b
ovoga Zakona.
lanak 143.b
43/147
25. 3. 2015.
Od policijske uprave se, uz predoenje dokaza o postojanju pravnog interesa, moe zatraiti podatak
o prebivalitu ili boravitu osobe kojoj je potrebno izvriti dostavu u parninom postupku.
Policijska uprava e zaprimljeni pisani zahtjev rijeiti prema odredbama posebnog propisa.
Odbijanje primitka
lanak 144.
Kad osoba kojoj je pismeno upueno, odnosno poslovno sposobni lan njezina kuanstva, odnosno
ovlatena osoba ili radnik dravnog tijela, fizike ili pravne osobe bez zakonitog razloga odbije
primiti pismeno, dostavlja e to naznaiti na pismenu i vratiti ga sudu, a u stanu ili prostorijama
gdje ta osoba radi, odnosno u sanduiu e ostaviti obavijest o pokuanoj dostavi s upozorenjem da
e se dostava obaviti preko oglasne ploe suda.
U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka dostava e se obaviti stavljanjem pismena na oglasnu plou suda.
Smatrat e se da je dostava obavljena istekom roka od osam dana od dana stavljanja pismena na
oglasnu plou suda.
Promjena adrese
lanak 145.
Stranka ili njezin zastupnik duni su tijekom postupka do isteka roka od est mjeseci nakon
pravomonosti prvostupanjske odluke protiv koje alba nije izjavljena, odnosno nakon dostave
drugostupanjske odluke kojom se postupak pravomono zavrava odmah obavijestiti sud o svakoj
promjeni svoje adrese.
Ako protiv pravomone odluke unutar roka iz stavka 1. ovoga lanka bude izjavljena revizija, taj se
rok produava sve dok ne istekne est mjeseci od dostave stranci odluke kojom se revizija odbacuje
ili odbija ili pobijana odluka preinauje.
Ako je protiv pravomone odluke unutar roka iz stavka 1. ovoga lanka podnesen prijedlog za
ponavljanje postupka, taj se rok produava do isteka roka od est mjeseci nakon pravomonosti
prvostupanjske odluke u tom postupku protiv koje nije izjavljena alba, odnosno do isteka roka od
est mjeseci od dostave stranci drugostupanjske odluke kojom se postupak za ponavljanje postupka
pravomono zavrava.
Ako u povodu izvanrednoga pravnoga lijeka pravomona odluka bude ukinuta i predmet vraen na
ponovno suenje, smatrat e se da rok iz stavka 1. ovoga lanka nije ni poeo tei.
Ako stranka ili njezin zastupnik ne obavijeste odmah sud o promjeni adrese, pa se zbog toga dostava
nije mogla uredno obaviti, sud e odrediti da se daljnje dostave u parnici obavljaju stavljanjem
pismena na oglasnu plou suda, sve dok stranka ili njezin zastupnik ne priope sudu svoju novu
adresu.
Dostava iz stavka 5. ovoga lanka smatra se obavljenom istekom osam dana od dana stavljanja
44/147
25. 3. 2015.
pismena na oglasnu plou suda.

Kad zastupnik za primanje pismena do isteka rokova iz stavka 1. do 3. ovoga lanka promijeni svoju
adresu, a o tome ne obavijesti sud, sud e imenovati drugoga zastupnika za primanje pismena
kojemu e dostavu obaviti.
U sluaju iz stavka 7. ovoga lanka sud moe novano kazniti ranijeg zastupnika za primanje
pismena zbog povrede svoje dunosti obavjetavanja suda o promjeni adrese.
Zastupnik za primanje pismena
lanak 146.
Tuitelj ili njegov zastupnik koji se nalaze u inozemstvu, a tuitelj nema punomonika u Republici
Hrvatskoj, duni su ve prigodom podnoenja tube imenovati punomonika za primanje pismena u
Republici Hrvatskoj. Ako oni tako ne postupe, sud e tubu odbaciti.
Tuenika ili njegova zastupnika koji se nalaze u inozemstvu, a tuenik nema punomonika u
Republici Hrvatskoj, sud e ve prigodom dostave prvoga pismena pozvati da u primjerenom roku
postave punomonika za primanje pismena u Republici Hrvatskoj, uz upozorenje da e u suprotnom
sud tueniku na njegov troak postaviti zastupnika za primanje pismena iz reda odvjetnika ili javnih
biljenika i preko toga zastupnika obavijestiti tuenika odnosno njegova zastupnika o tom
postavljenju.
Stranci koja opozove punomo punomoniku za primanje pismena i istodobno ne postavi drugog
takvog punomonika, sud e dostavu obavljati stavljanjem pismena na oglasnu plou suda, sve dok
ta stranka ne postavi drugoga punomonika za primanje pismena.
Punomonik za primanje pismena koji je obavijestio sud o tome da je stranci otkazao punomo i
priloio nesumnjiv dokaz o tome da je stranka uredno primila taj otkaz, duan je za stranku i dalje
primati pismena sve dok ne protekne trideset dana od dana kojega je sudu priloio taj dokaz. Ako
stranka u roku od trideset dana od dana primitka otkaza punomoi ne obavijesti sud o imenovanju
novoga punomonika za primanje pismena, sud e postupiti u smislu odredbe stavka 3. ovoga
lanka.
Sredstva za pokrie trokova postavljanja i rada zastupnika tuenika za primanje pismena duan je
predujmiti tuitelj na temelju rjeenja suda protiv kojega nije doputena posebna alba. Ako tuitelj
ne predujmi ta sredstva u roku koji je sud odredio u svom rjeenju, sud e tubu odbaciti.
Pravila o postavljanju zastupnika tuitelju za primanje pismena na odgovarajui se nain primjenjuju
na umjeae.
lanak 147.
Ako vie osoba zajedniki tue, a nemaju zajednikoga zakonskog zastupnika odnosno punomonika,
sud ih moe pozvati da u odreenom roku imenuju zajednikog punomonika za primanje pismena.
Istovremeno sud e obavijestiti tuitelje koga e od njih smatrati zajednikim punomonikom za
45/147
25. 3. 2015.
primanje pismena ako oni sami ne imenuju takva punomonika.

Odredbe stavka 1. ovog lanka primjenjivat e se i kad je vie osoba tueno kao jedinstveni
suparniari.
Utvrivanje adrese
lanak 148.
Ako stranka ne moe sama saznati adresu osobe kojoj pismeno treba dostaviti, sud e nastojati od
nadlenog tijela uprave ili na drugi nain dobiti potrebne podatke.
Dostavnica
lanak 149.
Potvrdu o obavljenoj dostavi (dostavnicu) potpisuje primatelj, koji e na njoj napisati datum
primitka. Ako se dostava obavlja dravnome tijelu, pravnoj osobi ili fizikim osobama koje obavljaju
registriranu djelatnost, primatelj je duan uz potpis otisnuti i peat ili tambilj tog tijela odnosno
osobe. Dostavlja je duan naznaiti na dostavnici zato prigodom dostave tom tijelu ili osobama
peat ili tambilj nije otisnut.
Ako je primalac nepismen ili nije u stanju potpisati se, dostavlja e ispisati njegovo ime i prezime i
slovima dan primitka te staviti napomenu zato primalac nije stavio svoj potpis.
Ako primalac odbije potpisati dostavnicu, dostavlja e to zabiljeiti na dostavnici i ispisati slovima
dan predaje, i time se smatra da je dostava obavljena.
Ako je dostava obavljena prema odredbi lanka 142. stavka 2. ovog zakona, na dostavnici e se
pored potvrde o primitku pismena naznaiti da je prethodila pisana obavijest.
Kad je prema odredbama ovog Zakona pismeno predano drugoj osobi, a ne onoj kojoj se pismeno
imalo dostaviti, na dostavnici e dostavlja naznaiti odnos tih dviju osoba.
Ako dostavu ne obavlja dravnom tijelu ili pravnoj osobi, dostavlja e od osobe kojoj pismeno
predaje, a koju osobno ne poznaje, zatraiti da dokae svoju istovjetnost.
Dostavlja e na dostavnici upisati ime i prezime osobe kojoj je pismeno predao te naznaiti da
osobu kojoj je pismeno predao osobno poznaje, odnosno broj isprave na temelju koje je utvrdio
njenu istovjetnost i tko ju je izdao.
Dostavlja koji nije javni biljenik duan je itljivo oznaiti na dostavnici svoje ime i prezime te
svojstvo, a zatim je osobno potpisati.
Ako je to potrebno, dostavlja e o dostavi sastaviti poseban zapisnik i priloiti ga uz dostavnicu.
Ako je na dostavnici netono naznaen datum dostave, smatrat e se da je dostava obavljena onog
dana kad je pismeno predano.
46/147
25. 3. 2015.
Ako je dostavnica nestala, dostava se moe dokazivati i na drugi nain.

lanak 149.a
Osobu koja neopravdano, u sluajevima predvienim u ovoj glavi, odbije dokazati svoju istovjetnost
ili primiti pismeno te osobu koja na neki drugi nain ometa dostavu svjesno onemoguavajui ili
oteavajui primjenu odredaba ove glave sud moe novano kazniti uz odgovarajuu primjenu
odredaba lanka 110. ovoga Zakona.
Stranka kojoj je osoba iz stavka 1. ovoga lanka ponaanjem opisanim u toj odredbi prouzroila
dodatne trokove u postupku, moe u tom postupku zatraiti od suda da je osudi da joj te trokove
naknadi, neovisno o tome je li je novano kaznio ili nije. O takvom zahtjevu sud je duan rjeenjem
odluiti bez odgode, neovisno o odluci o glavnoj stvari. Protiv toga rjeenja doputena je posebna
alba, ali se ovrha na temelju njega moe traiti prije njegove pravomonosti.
lanak 149.b
Dostavljaa koji nesavjesno obavi koju radnju dostave i zbog toga doe do znatnijeg odugovlaenja
postupka sud moe novano kazniti, primjenjujui na odgovarajui nain odredbe lanka 110. ovoga
Zakona.
Stranka kojoj je dostavlja iz stavka 1. ovoga lanka nesavjesnim obavljanjem svoje dunosti
prouzroio dodatne trokove u postupku, moe u tom postupku zatraiti od suda da dostavljaa
odnosno pravnu osobu koja za njega odgovara po opim pravilima za naknadu tete osudi da joj te
trokove naknadi. O takvom zahtjevu sud je duan rjeenjem odluiti bez odgode, neovisno o odluci
o glavnoj stvari. Protiv toga rjeenja doputena je alba, ali se ovrha na temelju njega moe traiti i
prije njegove pravomonosti.
Zahtjev za naknadu trokova iz stavka 2. ovoga lanka stranka moe postaviti u roku od petnaest
dana od saznanja za razloge koji opravdavaju njegovo postavljanje, a najkasnije do pravomonosti,
odnosno okonanja postupka u povodu izvanrednog pravnog lijeka.
Razmatranje i prepisivanje spisa
lanak 150.
Stranke imaju pravo da razmatraju i prepisuju spise parnice u kojoj sudjeluju.
Ostalim osobama koje imaju opravdan interes moe se dopustiti razmatranje i prepisivanje pojedinih
spisa. Kad je postupak u tijeku, dozvolu daje sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea, a kad je
postupak zavren predsjednik suda ili sudac koga on odredi.
Glava dvanaesta TROKOVI POSTUPKA
47/147
25. 3. 2015.
Parnini trokovi
lanak 151.
Parnine trokove ine izdaci uinjeni u tijeku ili u povodu postupka.
Parnini trokovi obuhvaaju i nagradu za rad odvjetnika i drugih osoba kojima zakon priznaje pravo
na nagradu.
lanak 152.
Svaka stranka prethodno sama podmiruje trokove koje je uzrokovala svojim radnjama.
lanak 153.
Kad stranka predloi izvoenje dokaza, duna je po nalogu suda unaprijed poloiti iznos potreban za
podmirenje trokova koji e nastati u povodu izvoenja dokaza.
Kad izvoenje dokaza predloe obje stranke, ili kad ga sud odredi po slubenoj dunosti, sud e
odrediti da iznos potreban za podmirenje trokova poloe obje stranke na jednake dijelove. Ako je
sud odredio izvoenje dokaza po slubenoj dunosti, moe odrediti da iznos poloi samo jedna
stranka.
Sud e odustati od izvoenja dokaza ako iznos potreban za podmirenje trokova ne bude poloen u
roku to ga sud odredi. U tom e sluaju sud, s obzirom na sve okolnosti po svojem uvjerenju
ocijeniti od kakve je vanosti to stranka nije u roku poloila iznos potreban za podmirenje trokova.
Ako sud izvede dokaz iako predujam za njegovo izvoenje nije poloen, rjeenjem e naloiti stranci
da u roku od osam dana odreenu svotu plati svjedoku ili vjetaku. alba protiv toga rjeenja ne
odgaa ovrhu.
Iznimno od odredbe stavka 3. ovog lanka, ako sud po slubenoj dunosti odredi izvoenje dokaza
radi utvrivanja injenica u vezi s primjenom lanka 3. stavka 3. ovog zakona, a stranke ne poloe
odreeni iznos, trokovi za izvoenje isplatit e se iz sredstava suda.
lanak 154.
Stranka koja u cijelosti izgubi parnicu duna je protivnoj stranci i njezinu umjeau nadoknaditi
trokove.
Ako stranka djelomino uspije u parnici, sud moe s obzirom na postignuti uspjeh, odrediti da svaka
stranka snosi svoje trokove ili da jedna stranka nadoknadi drugoj i umjeau razmjeran dio trokova.
Sud moe odluiti da jedna stranka nadoknadi sve trokove koje su protivna stranka i njezin umjea
imali ako protivna stranka nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog
dijela nisu nastali posebni trokovi.
Prema rezultatu dokazivanja sud e odluiti hoe li trokove iz lanka 153. stavka 5. ovog Zakona
48/147
25. 3. 2015.
podmirivati jedna ili obje stranke ili e ti trokovi pasti na teret sredstava suda.
lanak 154.a
U postupcima u kojima dravni odvjetnik ili koje drugo dravno tijelo nastupa kao stranka, odluka o
trokovima postupka donosi se u korist, odnosno protiv Republike Hrvatske.
lanak 155. (NN 25/13)
Sud e prilikom odluivanja o trokovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih trokova koji
su bili potrebni za voenje parnice. O tome koji su trokovi bili potrebni te o visini trokova
odluuje sud ocjenjujui briljivo sve okolnosti, osobito vodei rauna o pravilima ovoga Zakona
koja za pripremanje glavne rasprave odreuju upuivanje podnesaka i jedno pripremno roite te
jedno roite za glavnu raspravu.
Ako je propisana tarifa za nagrade odvjetnika ili za druge trokove, odmjerit e se takvi trokovi
prema toj tarifi.
lanak 156. (NN 25/13)
Stranka je duna neovisno o ishodu parnice nadoknaditi protivnoj stranci trokove koje je uzrokovala
svojom krivnjom ili sluajem koji se njoj dogodio.
Sud moe odluiti da zakonski zastupnik ili punomonik stranke nadoknadi protivnoj stranci
trokove koje je uzrokovao svojom krivnjom.
O zahtjevima za naknadu trokova iz stavka 1. i 2. ovoga lanka sud je duan rjeenjem odluiti
najkasnije u roku od 15 dana od dana podnoenja zahtjeva za naknadu trokova, neovisno o odluci o
glavnoj stvari. Protiv toga rjeenja posebna alba nije doputena, a ovrha se na temelju toga rjeenja
moe traiti prije njegove pravomonosti.
lanak 157.
Ako tuenik nije dao povod za tubu i ako je prije nego to se upustio u raspravljanje o glavnoj
stvari, priznao tubeni zahtjev, tuitelj e nadoknaditi tueniku parnine trokove.
lanak 158.
Tuitelj koji povue tubu duan je protivnoj stranci nadoknaditi parnine trokove. Ali, ako je
tuba povuena odmah nakon to je tuenik udovoljio zahtjevu tuitelja, trokove postupka duan je
tuitelju nadoknaditi tuenik.
Stranka koja odustane od pravnog lijeka duna je protivnoj stranci nadoknaditi trokove nastale u
povodu pravnog lijeka.
lanak 159.
Svaka stranka snosi svoje trokove ako je parnica zavrena sudskom nagodbom, a u nagodbi nije
49/147
25. 3. 2015.
drugaije ugovoreno.
Trokovi nagodbe koja je pokuana (lanak 324.), ali nije uspjela ulaze u parnine trokove.
lanak 160.
Ako u izlunoj parnici bude prihvaen tubeni zahtjev za izluenje stvari, a sud utvrdi da je tuenik
kao vjerovnik u ovrnom postupku imao opravdanih razloga da smatra da ne postoje prava treih
osoba na tim stvarima, odredit e da svaka stranka snosi svoje trokove.
lanak 161.
Suparniari podmiruju trokove na jednake dijelove.
Ako postoji znatna razlika u pogledu njihova udjela u predmetu spora, sud e prema razmjeru tog
udjela odrediti koliki e dio trokova nadoknaditi svaki od suparniara.
Suparniari koji su solidarno odgovorni u glavnoj stvari odgovaraju solidarno i za trokove dosuene
protivnoj strani.
Za trokove uzrokovane posebnim parninim radnjama pojedinih suparniara ostali suparniari ne
odgovaraju.
lanak 162.
Kad dravni odvjetnik sudjeluje u postupku kao stranka, on ima pravo na naknadu trokova prema
odredbama ovog zakona, ali ne i pravo na nagradu.
lanak 163.
Odredbe o trokovima primjenjuju se i na stranke to ih zastupa dravno odvjetnitvo. U tom
sluaju trokovi postupka obuhvaaju i iznos koji bi se stranci priznao na ime nagrade odvjetniku.
lanak 164.
O naknadi trokova odluuje sud na odreen zahtjev stranke, bez raspravljanja
Stranka je duna u zahtjevu odreeno navesti trokove za koje trai naknadu.
Zahtjev za naknadu trokova stranka je duna staviti najkasnije do zavretka raspravljanja koje
prethodi odluivanju o trokovima, a ako je rije o donoenju odluke bez prethodnog raspravljanja,
stranka je duna zahtjev za naknadu trokova staviti u prijedlogu o kojem sud treba da odlui.
O zahtjevu za naknadu trokova sud e odluiti u presudi ili rjeenju kojim se zavrava postupak
pred tim sudom.
U odluci kojom se postupak zavrava za nekog suparniara, sud e odluiti i o zahtjevu za naknadu
trokova stranaka izmeu kojih se tom odlukom postupak pred tim sudom zavrava.
50/147
25. 3. 2015.
U sluaju usmene objave presude ili rjeenja kojim se nareuje naknada trokova sud moe odluiti
da e iznos trokova odmjeriti u pisano izraenoj presudi odnosno rjeenju ako se rjeenje ima
dostaviti strankama.
U tijeku postupka sud e posebnim rjeenjem odluiti o naknadi trokova samo kad pravo na
naknadu trokova ne ovisi o odluci o glavnoj stvari.
U sluaju iz lanka 158. ovoga Zakona, kao i u sluaju presude na temelju priznanja i presude na
temelju odricanja, ako povlaenje tube, odricanje ili odustanak od pravnog lijeka, priznanje ili
odricanje nisu obavljeni na raspravi, zahtjev za naknadu trokova moe se staviti u roku od 15 dana
nakon dostave obavijesti ili odluke.
lanak 165.
U meupresudi ili djelominoj presudi sud moe izrei da se odluka o trokovima ostavlja za kasniju
presudu, osim ako se kod djelomine presude ne radi o sluaju iz lanka 164. stavka 5. ovoga
Zakona.
lanak 166. (NN 25/13)
Kad sud odbaci ili odbije pravni lijek, odluit e i o trokovima nastalim u postupku u povodu toga
pravnog lijeka.
Kad sud preinai odluku protiv koje je podnesen pravni lijek ili ukine tu odluku i odbaci tubu,
odluit e o trokovima cijelog postupka jednom odlukom.
Kad se ukine odluka protiv koje je podnesen pravni lijek i predmet vrati na ponovno suenje, ostavit
e se da se o trokovima postupka u povodu pravnog lijeka odlui u konanoj odluci.
Sud moe postupiti prema odredbama stavka 3. ovog lanka i kad odluku protiv koje je podnesen
pravni lijek samo djelomino ukine.
lanak 167.
Odluka o trokovima sadrana u presudi moe se napadati samo albom na rjeenje ako se
istovremeno ne napada i odluka o glavnoj stvari.
Ako jedna stranka napada presudu samo u pogledu trokova, a druga u pogledu glavne stvari, vii e
sud jednom odlukom odluiti o oba pravna lijeka.
Trokovi u postupku za osiguranje dokaza
lanak 168.
Trokove postupka za osiguranje dokaza podmiruje stranka koja je podnijela prijedlog za osiguranje
dokaza. Ona je duna nadoknaditi i trokove protivnoj stranci odnosno postavljenom privremenom
zastupniku.
51/147
25. 3. 2015.
Te trokove stranka moe naknadno ostvarivati kao dio parninih trokova, prema uspjehu u parnici.
lanci 169. do 171. prestali su vaiti.
Osloboenje od plaanja trokova postupka
lanak 172. (NN 25/13)
Pravo na osloboenje od plaanja trokova postupka i pravo na strunu pravnu pomo stranka
ostvaruje na nain i uz uvjete propisane posebnim propisom kojim se ureuje besplatna pravna
pomo.
lanak 173. (NN 25/13)
Brisan.
lanak 174. (NN 25/13)
Brisan.
lanak 175. (NN 25/13)
Brisan.
lanak 176. (NN 25/13)
Brisan.
Kada je stranka ostvarila pravo na osloboenje od plaanja trokova postupka na temelju posebnog
propisa kojim se ureuje besplatna pravna pomo, a sud u postupku utvrdi da je stranka u stanju
podmirivati trokove postupka odnosno pristojbe, sud e bez odgode o tome obavijestiti nadleno
upravno tijelo.
Brisan.
lanak 177. (NN 25/13) -178.a
Brisani.
Glava trinaesta PRAVNA POMO

lanak 179.
Sudovi su jedan drugome duni ukazivati pravnu pomo u parninom postupku.
Ako zamoljeni sud nije nadlean da obavi radnju za koju je zamoljen, ustupit e molbu nadlenom
sudu odnosno drugome dravnom tijelu i o tome obavijestiti sud od koga je primio molbu, a ako
mu nadleni sud odnosno dravno tijelo nije poznato, vratit e molbu.
52/147
25. 3. 2015.
Ako u jednom mjestu postoji vie sudova stvarno nadlenih za davanje pravne pomoi, molba za
davanje pravne pomoi moe se podnijeti bilo kojem od tih sudova, ako posebnim propisima nije
drugaije odreeno.
lanak 180.
Brisan
lanak 181.
Sudovi e ukazivati pravnu pomo inozemnim sudovima u sluajevima predvienim meunarodnim
ugovorom i kad postoji uzajamnost u ukazivanju pravne pomoi. U sluaju sumnje o postojanju
uzajamnosti objanjenje daje ministarstvo nadleno za poslove pravosua.
Sud e uskratiti pravnu pomo inozemnom sudu ako se trai izvrenje radnje koja je protivna
javnom poretku Republike Hrvatske. U takvu e sluaju sud nadlean za davanje pravne pomoi, po
slubenoj dunosti, dostaviti predmet Vrhovnom sudu Republike Hrvatske radi donoenja konane
odluke.
Odredbe lanka 179. st. 2. i 3. ovog Zakona vae i za postupanje s molbom inozemnog suda.
lanak 182.
Sudovi ukazuju pravnu pomo inozemnim sudovima na nain predvien u domaem zakonu. Radnja
koja je predmet molbe inozemnog suda moe se obaviti i na nain koji zahtijeva inozemni sud, ako
takav postupak nije protivan javnom poretku Republike Hrvatske.
lanak 183.
Ako meunarodnim ugovorom nije to drugo odreeno, sudovi e uzimati u postupak molbe za
pravnu pomo inozemnih sudova samo ako su dostavljene diplomatskim putem i ako su molba i
prilozi sastavljeni na jednom od jezika koji je u slubenoj uporabi u sudu ili ako je priloen ovjereni
prijevod na tom jeziku.
lanak 184.
Ako meunarodnim ugovorom nije to drugo odreeno, molbe domaih sudova za pravnu pomo
dostavljaju se inozemnim sudovima diplomatskim putem. Molbe i prilozi moraju biti sastavljeni na
jeziku zamoljene drave ili uz njih mora biti priloen njihov ovjereni prijevod na tom jeziku.
lanak 184.a (NN 25/13)
Ako je udovoljeno uvjetima za donoenje presude zbog izostanka ili presude zbog ogluhe, a sud ne
raspolae podatkom o osobnom identifikacijskom broju tuenika, sud e pribaviti taj podatak po
slubenoj dunosti od Ministarstva financija, Porezne uprave.
Sud e postupiti prema odredbi stavka 1. ovoga lanka i kad ne raspolae podatkom o osobnom
identifikacijskom broju fizike, odnosno pravne osobe, a udovoljeno je uvjetima za donoenje odluke
53/147
25. 3. 2015.
o izricanju novane kazne toj fizikoj, odnosno pravnoj osobi.

U sluajevima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka Ministarstvo financija, Porezna uprava duna je u roku
od osam dana, na zahtjev suda, uz dostavu podataka o imenu, prezimenu i datumu roenja ili broju
osobne iskaznice za fizike osobe, odnosno nazivu i matinom broju pravne osobe, dati podatak o
osobnom identifikacijskom broju.
Dio drugi TIJEK POSTUPKA
A. Postupak pred prvostupanjskim sudom
Glava etrnaesta TUBA
lanak 185.
Parnini postupak pokree se tubom.
Sadraj tube
lanak 186.
Tuba treba sadravati odreen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih traenja, injenice na
kojima tuitelj temelji zahtjev, dokaze kojima se utvruju te injenice, a i druge podatke koje mora
imati svaki podnesak (lanak 106.).
Kad stvarna nadlenost, sastav suda, vrsta postupka, pravo na izjavljivanje revizije, ovlatenje na
zastupanje ili pravo na naknadu trokova postupka ovisi o vrijednosti predmeta spora, a predmet
tubenog zahtjeva nije novana svota, tuitelj je duan u tubi naznaiti vrijednost predmeta spora.
Sud e po tubi postupiti i kad tuitelj nije naveo pravnu osnovu tubenog zahtjeva, a ako je tuitelj
pravnu osnovu naveo, sud nije za nju vezan.
lanak 186.a (NN 25/13)
Osoba koja namjerava podnijeti tubu protiv Republike Hrvatske duna se je prije podnoenja tube
obratiti sa zahtjevom za mirno rjeenje spora dravnom odvjetnitvu koje je stvarno i mjesno
nadleno za zastupanje na sudu pred kojim namjerava podnijeti tubu protiv Republike Hrvatske,
osim u sluajevima u kojima je posebnim propisima odreen rok za podnoenje tube. Zahtjev za
mirno rjeenje spora mora sadravati sve ono to mora sadravati tuba.
Zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka se podnosi nadlenom dravnom odvjetnitvu, sukladno
54/147
25. 3. 2015.
odredbama Zakona o dravnom odvjetnitvu. Ako je zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka podnesen
nenadlenom dravnom odvjetnitvu, ono e zahtjev dostaviti nadlenom dravnom odvjetnitvu uz
obavijest stranci.
Podnoenjem zahtjeva iz stavka 1. zastarijevanje zastaje.
Nagodba postignuta izmeu podnositelja zahtjeva i Dravnog odvjetnitva, po zahtjevu iz stavka 1.
ovoga lanka, ima svojstvo ovrnosti.
Ako zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka ne bude prihvaen ili o njemu ne bude odlueno u roku od tri
mjeseca od njegova podnoenja, podnositelj zahtjeva moe podnijeti tubu nadlenom sudu.
Sud e odbaciti tubu protiv Republike Hrvatske podnesenu prije donoenja odluke o zahtjevu za
mirno rjeenje spora, odnosno prije isteka roka iz stavka 5. ovoga lanka.
Odredbe prethodnih stavaka ovoga lanka ne primjenjuju se u sluajevima kada je posebnim
zakonom propisan postupak podnoenja zahtjeva za mirno rjeenje spora nadlenom dravnom
odvjetnitvu ili nekom drugom tijelu.
Odredbe prethodnih stavaka ovoga lanka na odgovarajui nain e se primjenjivati i u sluajevima u
kojima Republika Hrvatska namjerava tuiti neku osobu s prebivalitem ili sjeditem u Republici
Hrvatskoj.
Kad osoba iz stavka 8. ovoga lanka nagodbom preuzima obvezu prema Republici Hrvatskoj, takva
nagodba je ovrna isprava kada dunik ovjeri svoj potpis. Kada Republika Hrvatska nagodbom
preuzima obvezu prema drugoj stranci, takva je nagodba ovrna isprava kada je potpie ovlatena
osoba u nadlenom dravnom odvjetnitvu i kada se njezin potpis ovjeri peatom toga dravnog
odvjetnitva.
Republika Hrvatska i podnositelj zahtjeva iz stavka 1. ovoga lanka mogu nakon podnoenja zahtjeva
za mirno rjeenje spora zatraiti od suda da, primjenjujui na odgovarajui nain odredbe ovog
Zakona za osiguranje dokaza, izvede dokaze za koje smatra da su nuni radi utvrivanja injenica o
kojima e ovisiti zauzimanje stava o osnovanosti zahtjeva protivne stranke za mirno rjeenje spora.
Te dokaze moe izvesti i sudski savjetnik, a imaju isto znaenje kao dokazi izvedeni u postupku
osiguranja dokaza.
lanak 186.b
Tuitelj koji za to ima imovinskopravni interes moe tubom zatraiti od suda da naloi tueniku
koji je prema sadraju pravnoga odnosa duan poloiti raun ili dati pregled neke imovine i obveza,
odnosno tueniku za koga je vjerojatno da neto zna o utajenoj ili prikrivenoj imovini da, pod
prisegom ili bez prisege, poloi raun ili preda potpuni pregled imovine ili obveza, odnosno priopiti
to mu je o utajenoj ili prikrivenoj imovini poznato, te izjavi da su poloeni raun, predani pregled
imovine i obveza, odnosno dani podaci o utajenoj ili prikrivenoj imovini potpuni i toni.
U sporovima u kojima ne moe postaviti tubeni zahtjev za isplatu odreenog iznosa novca,
isporuku odreene koliine zamjenjivih stvari, predaju odreenih stvari ili prijenos odreenih prava
55/147
25. 3. 2015.
prije nego to tuenik ispuni svoju obvezu polaganja rauna ili predaje pregleda imovine i obveza,
tuitelj moe u tubi istaknuti, pored zahtjeva za polaganje rauna ili predaju pregleda imovine i
obveza iz stavka 1. ovoga lanka, i zahtjev kojim e zatraiti od suda da tuenika osudi na isplatu
iznosa novca, isporuku ili predaju stvari ili prijenos prava iju e visinu, koliinu odnosno
istovjetnost odrediti tek nakon to tuenik poloi raun ili preda pregled imovine i obveza, odnosno
tek nakon to se provede vjetaenje ili izvedu drugi dokazi u povodu poloenog rauna ili predanog
pregleda imovine i obveza ili u povodu uskrate polaganja rauna ili predaje pregleda imovine i
obveza.
U sporovima u kojima ne moe postaviti odreeni zahtjev prije nego to doe do podataka koje mu
tuenik ne eli dati premda njima raspolae, a koje mu je prema sadraju graanskopravnoga odnosa
duan dati odnosno koji se mogu smatrati zajednikima za obje stranke, tuitelj moe u tubi
istaknuti zahtjev kojim e zatraiti od suda da tuenika osudi na isplatu iznosa, predaju stvari ili
prijenos prava iju e visinu, koliinu, odnosno istovjetnost odrediti tek nakon to mu tuenik dade
potrebne podatke, odnosno tek nakon to se provede vjetaenje ili izvedu drugi dokazi o podacima
koje tuenik izbjegava dati.
U sluajevima iz stavka 2. i 3. ovoga lanka tuitelj je duan odreeni tubeni zahtjev postaviti u
roku koji mu za to sud odredi tijekom postupka rjeenjem protiv kojega nije doputena posebna
alba.
U tubi iz stavka 1. ovoga lanka tuitelj je duan naznaiti vrijednost predmeta spora u skladu s
odredbom lanka 40. stavka 2. ovoga Zakona; prigodom postavljanja tubenoga zahtjeva iz stavka 4.
ovoga lanka tuitelj je duan iznova naznaiti vrijednost predmeta spora u skladu s odredbama
lanka 35. do 37. i lanka 39. ovoga Zakona.
lanak 186.c
Tuitelj koji uini vjerojatnim da tuenik ozbiljno dovodi u pitanje postojanje njegove jo uvijek
nedospjele trabine, ili da e morati sudskim putem ostvarivati svoju trabinu nakon to ona dospije,
ili da iz drugih razloga ima za to pravni interes, moe i prije dospjelosti trabine zatraiti od suda da
tueniku naloi da mu ispuni dunu inidbu u vrijeme njezine dospjelosti. Vrijeme dospjelosti
trabine treba biti odreeno naznaeno u tubenom zahtjevu.
Sud e odbaciti tubu ako utvrdi da tuitelj nema pravnoga interesa traiti donoenje presude iz
stavka 1. ovoga lanka prije dospjelosti trabine.
Ovrha na temelju presude kojom je prihvaen zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka moe se traiti tek
nakon dospjelosti trabine.
lanak 186.d (NN 25/13)
Sud moe tijekom cijeloga parninog postupka strankama predloiti da spor rijee u postupku
mirenja pri sudu ili izvan suda.
Ako stranke suglasno predloe ili prihvate spor rijeiti mirnim putem pred sudom, bez odgode e se
odrediti roite radi pokuaja mirenja na koje se pozivaju stranke, njihovi zastupnici i opunomoenici
56/147
25. 3. 2015.
ukoliko ih imaju.
Postupak mirenja pred sudom vodi izmiritelj odreen s liste izmiritelja koju utvruje predsjednik
suda.
Nagodba sklopljena u postupku mirenja provedenom u sudu ima znaaj sudske nagodbe.
lanak 186.e (NN 25/13)
Stranke mogu nakon podnoenja pravnog lijeka suglasno podnijeti prijedlog za postupak mirenja
pred izmiriteljem suda nadlenog za odluivanje o pravnom lijeku.
Ako mirenje ne uspije izmiritelj koji je sudac toga suda ne smije sudjelovati u donoenju odluke o
pravnom lijeku u toj pravnoj stvari.
Na postupke mirenja koji se provode u sudovima na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe
zakona koji ureuje postupak mirenja, ako ovim zakonom nije drukije odreeno.
lanak 186.f
Ako su stranke u parninom postupku priloile sporazum kojim predlau mirenje pri nekom od
centara za mirenje, sud e stranke uputiti da se u roku od osam dana obrate predloenom centru za
mirenje i zastat e s postupkom do okonanja postupka mirenja pred izabranim centrom za mirenje.
Stranke su dune obavijestiti sud o obraanju izabranom centru za mirenje u daljnjem roku od osam
dana.
Ako mirenje pred izabranim centrom za mirenje uspije, stranke e pred sudom koji je stranke uputio
na mirenje zakljuiti sudsku nagodbu.
Ako mirenje pred izabranim centrom za mirenje ne uspije, bez odgode e se o tome obavijestiti sud
koji je stranke uputio na mirenje radi nastavka parninog postupka.
lanak 186.g (NN 25/13)
Stranke mogu tijekom cijelog prvostupanjskog i drugostupanjskog postupka suglasno zatraiti od
suda zastoj postupka radi pokuaja mirnog rjeenja spora, bez obzira na nain i forum rjeavanja.
Zastoj iz stavka 1. ovoga lanka moe trajati godinu dana, s tim da na suglasni obrazloeni prijedlog
stranaka sud moe ovaj rok produiti jednom.
Protekom roka iz stavka 2. ovoga lanka sud e nastaviti postupak po slubenoj dunosti.
Tuba za utvrenje
lanak 187.
Tuitelj moe u tubi traiti da sud samo utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili
pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave.
57/147
25. 3. 2015.
Takva se tuba moe podii kad je to posebnim propisima predvieno, kad tuitelj ima pravni
interes da sud utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost
odnosno neistinitost kakve isprave prije dospjelosti zahtjeva za inidbu iz istog odnosa ili kad tuitelj
ima kakav drugi pravni interes za podizanje takve tube.
Ako odluka o sporu ovisi o tome postoji li ili ne postoji kakav pravni odnos koji je prije ili tijekom
parnice postao sporan, tuitelj moe istaknuti i tubeni zahtjev da sud utvrdi da takav odnos postoji
odnosno da ne postoji, ako je sud pred kojim parnica tee nadlean za takav zahtjev.
Isticanje zahtjeva prema odredbi stavka 3. ovog lanka nakon podnoenja tube nee se smatrati
preinakom tube.
Isticanje vie tubenih zahtjeva u jednoj tubi
lanak 188.
U jednoj tubi tuitelj moe istaknuti vie zahtjeva protiv istog tuenika kad su svi zahtjevi povezani
istom injeninom i pravnom osnovom. Ako zahtjevi nisu povezani istom injeninom i pravnom
osnovom, oni se mogu istaknuti u jednoj tubi protiv istog tuenika samo kad je isti sud stvarno
nadlean za svaki od tih zahtjeva i kad je za sve zahtjeve odreena ista vrsta postupka.
Tuitelj moe dva i vie tubenih zahtjeva u meusobnoj vezi istaknuti u jednoj tubi i tako da sud
sljedei od tih zahtjeva prihvati ako nae da onaj koji je ispred njega istaknut nije osnovan.
Zahtjevi se mogu, prema stavku 2. ovog lanka, istaknuti u jednoj tubi samo ako je sud stvarno
nadlean za svaki od istaknutih zahtjeva i ako je za sve zahtjeve odreena ista vrsta postupka.
Ako o nekim od zahtjeva istaknutih u istoj tubi treba da sudi vijee, a o drugima sudac pojedinac
istog suda, o svim zahtjevima sudit e vijee.
Protutuba
lanak 189. (NN 25/13)
Tuenik moe do zakljuenja prethodnog postupka pred sudom podnijeti kod istog suda protutubu,
ako je zahtjev protutube u vezi s tubenim zahtjevom, ili ako se ti zahtjevi mogu prebiti, ili ako se
protutubom trai utvrenje kakva prava ili pravnog odnosa o ijem postojanju ili nepostojanju ovisi
u cijelosti ili djelomino odluka o tubenom zahtjevu.
Protutuba se ne moe podnijeti ako je za zahtjev iz protutube stvarno nadlean vii sud ili sud
druge vrste.
Protutuba se moe podnijeti i kad o zahtjevu iz protutube treba da sudi isti sud u drugom sastavu.
Preinaka tube
lanak 190. (NN 25/13)
58/147
25. 3. 2015.
Tuitelj moe do zakljuenja prethodnog postupka preinaiti tubu.

Nakon dostave tube tueniku za preinaku tube potreban je pristanak tuenika, ali i kad se tuenik
protivi, sud moe dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konano rjeenje
odnosa meu strankama.
Smatrat e se da postoji pristanak tuenika na preinaku tube ako se on upusti u raspravljanje o
glavnoj stvari po preinaenoj tubi, a nije se prije toga protivio preinaci.
Ako je parnini sud za preinaenu tubu stvarno nenadlean, dostavit e predmet nadlenom sudu,
koji e, ako se tuenik protivi preinaci, rijeiti je li preinaka doputena.
Na nain predvien u stavku 4. ovog lanka postupit e se i kad po preinaenoj tubi treba da sudi
isti sud u drugom sastavu (lanak 18.).
Kad sud dopusti preinaku tube, duan je ostaviti tueniku vrijeme potrebno da se moe pripremiti
za raspravljanje po preinaenoj tubi, ako za to nije imao dovoljno vremena. Na isti nain sud e
postupiti ako tuenik koji se ne protivi preinaci zatrai da mu se ostavi potrebno vrijeme radi
pripremanja
Ako je tuba preinaena na roitu na kojem tuenik koji je uredno pozvan ne doe, a izostanak ne
opravda, sud nee odgoditi roite, ve e o preinaci odluiti neovisno o tome to se tuenik nije
izjasnio o preinaci.
Protiv rjeenja kojim se prihvaa preinaka tube nije doputena posebna alba.
lanak 191.
Preinaka tube jest promjena istovjetnosti zahtjeva, poveanje postojeeg ili isticanje drugog zahtjeva
uz postojei.
Ako tuitelj preinauje tubu tako da, zbog okolnosti koje su nastale nakon podnoenja tube,
zahtijeva iz iste injenine osnove drugi predmet ili novanu svotu, tuenik se takvoj preinaci ne
moe protiviti.
Tuba nije preinaena ako je tuitelj promijenio pravnu osnovu tubenog zahtjeva, ako je smanjio
tubeni zahtjev ili ako je promijenio, dopunio ili ispravio pojedine navode, tako da zbog toga tubeni
zahtjev nije promijenjen.
lanak 192. (NN 25/13)
Tuitelj moe sve do zakljuenja prethodnog postupka svoju tubu preinaiti i tako da umjesto
prvobitnog tuenika tui drugu osobu.
Za preinaku tube prema stavku 1. ovog lanka potreban je pristanak osobe koja treba da stupi u
parnicu umjesto tuenika, a ako se tuenik ve upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, potreban je i
pristanak tuenika.
59/147
25. 3. 2015.
Nakon to se tuenik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, umjesto tuitelja moe u parnicu
stupiti novi tuitelj samo ako tuenik na to pristane.
Osoba koja stupa u parnicu umjesto stranke mora primiti parnicu u onom stanju u kakvu se ona
nalazi u trenutku kad u nju stupa.
Povlaenje tube
lanak 193.
Tuitelj moe povui tubu bez pristanka tuenika prije nego to se tuenik upusti u raspravljanje o
glavnoj stvari.
Tuba se moe povui i kasnije, sve do zakljuenja glavne rasprave, ako tuenik na to pristane. Ako
se tuenik u roku od 15 dana od dana obavijesti o povlaenju tube ne izjasni o tome, smatrat e se
da je pristao na povlaenje.
Tuba se uz izriiti pristanak tuenika moe povui i nakon zakljuenja glavne rasprave do
pravomonosti odluke kojom se postupak pred sudom prvog stupnja dovrava. U tom sluaju
tuenik svoj zahtjev za naknadu trokova postupka mora postaviti najkasnije u svojoj suglasnosti za
povlaenje tube.
Ako u sluaju iz stavka 3. ovoga lanka doe do povlaenja tube prije nego to je prvostupanjski
sud donio svoju odluku, odnosno prije nego to je ona u povodu albe otpravljena
drugostupanjskom sudu, prvostupanjski e sud rjeenjem utvrditi da je tuba povuena, odnosno
rjeenjem e ukinuti svoju odluku i utvrditi da je tuba povuena. Tim e rjeenjem odluiti i o
zahtjevu tuenika za naknadu trokova postupka.
Ako doe do povlaenja tube pred prvostupanjskim sudom nakon donoenja prvostupanjske odluke
dok je postupak u povodu albe u tijeku pred drugostupanjskim sudom, prvostupanjski e sud bez
odgode zatraiti telefonom, telefaksom ili elektronikom potom od drugostupanjskog suda da ga
se obavijesti o tome je li ve odlueno u povodu albe te obavijestiti taj sud da je dolo do
povlaenja tube.
Ako u sluaju iz stavka 3. ovoga lanka doe do povlaenja tube nakon to je predmet dostavljen
drugostupanjskom sudu, drugostupanjski e sud, ako prije toga nije odluio u povodu albe,
rjeenjem ukinuti prvostupanjsku odluku i utvrditi da je tuba povuena. Tim e se rjeenjem
odluiti i o zahtjevu tuenika za naknadu trokova postupka.
Podnesak kojim se u sluaju iz stavka 3. ovoga lanka povlai tuba podnosi se putem
prvostupanjskog suda koji moe, ako ocijeni da je to potrebno, odrati roite sa strankama radi
provjere jesu li ispunjeni uvjeti za povlaenje tube.
Ako se pred drugostupanjskim sudom odrava sjednica vijea uz sudjelovanje stranaka (lanak 362.
stavak 2.) ili rasprava (lanak 373.b stavak 2.), tuitelj moe svoju tubu povui i na roitu pred tim
sudom.
60/147
25. 3. 2015.
Povuena tuba smatra se kao da nije ni bila podnesena i moe se ponovno podnijeti.
Postojanje parnice
lanak 194.
Parnica poinje tei dostavom tube tueniku.
U pogledu zahtjeva koji je stranka postavila u tijeku postupka parnica poinje tei od asa kad je o
tom zahtjevu obavijetena protivna stranka.
Dok parnica tee, ne moe se u pogledu istog zahtjeva pokrenuti nova parnica meu istim
strankama, a ako takva parnica bude pokrenuta, sud e tubu odbaciti.
Sud e u tijeku cijelog postupka po slubenoj dunosti paziti tee li ve druga parnica o istom
zahtjevu meu istim strankama.
lanak 195.
Ako koja od stranaka otui stvar ili pravo o kojem tee parnica, to ne spreava da se parnica meu
istim strankama dovri.
Osoba koja je pribavila stvar ili pravo o kojem tee parnica moe stupiti u parnicu umjesto tuitelja
odnosno tuenika samo ako na to pristanu obje stranke.
Glava petnaesta SUPARNIARI

lanak 196.
Vie osoba mogu jednom tubom tuiti odnosno biti tuene (suparniari):
1) ako su u pogledu predmeta spora u pravnoj zajednici ili ako njihova prava odnosno obveze
proistjeu iz iste injenine i pravne osnove;
2) ako su predmet spora zahtjevi odnosno obveze iste vrste koji se temelje na bitno istovrsnoj
injeninoj i pravnoj osnovi te ako postoji stvarna i mjesna nadlenost istog suda za svaki zahtjev i
za svakog tuenika;
3) ako je to drugim zakonom odreeno.
Do zakljuenja glavne rasprave moe, uz uvjete iz stavka 1. ovog lanka, uz tuitelja pristupiti novi
tuitelj ili tuba moe biti proirena na novog tuenika s njegovim pristankom.
Nakon to se tuenik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, bez njegova pristanka ne moe uz
tuitelja pristupiti novi tuitelj.
Osoba koja pristupa tubi odnosno na koju se tuba proiruje mora primiti parnicu u onom stanju u
61/147
25. 3. 2015.
kojem se ona nalazi kad ona u nju stupa.

lanak 197.
Tuitelj moe tubom obuhvatiti dva ili vie tuenika i tako to e traiti da tubeni zahtjev bude
prihvaen prema sljedeem tueniku u sluaju da bude pravomono odbijen prema onome koji je u
tubi naveden prije njega.
Na nain predvien u stavku 1. ovog lanka moe tuitelj tubom obuhvatiti dva ili vie tuenika
samo ako prema svakom od njih istie isti zahtjev ili ako prema pojedinim od njih istie razliite
zahtjeve koji su u meusobnoj vezi te ako je isti sud stvarno i mjesno nadlean za svaki od zahtjeva.
lanak 198.
Osoba koja u cijelosti ili djelomino trai stvar ili pravo o kojem izmeu drugih osoba ve tee
parnica moe pred sudom pred kojim ta parnica tee tuiti obje stranke jednom tubom, sve dok se
postupak pravomono ne zavri.
lanak 199.
Glavni dunik i jamac mogu biti zajedniki tueni ako to nije u protivnosti sa sadrajem ugovora o
jamstvu.
lanak 200.
Svaki je suparniar u parnici samostalna stranka i njegove radnje ili proputanja niti koriste niti tete
drugim suparniarima.
lanak 201.
Ako se prema zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor moe rijeiti samo na jednak nain
prema svim suparniarima (jedinstveni suparniari), smatraju se oni kao jedna parnina stranka, tako
da se u sluaju ako pojedini suparniari propuste koju parninu radnju uinak parninih radnji to su
ih poduzeli drugi suparniari protee i na one koji te radnje nisu poduzeli.
lanak 202.
Ako rokovi za izvrenje odreene parnine radnje za pojedine jedinstvene suparniare istiu u razno
vrijeme, tu parninu radnju moe svaki suparniar poduzeti sve dok ma i za jednog od njih jo tee
rok za poduzimanje te radnje.
lanak 203.
Svaki suparniar ima pravo podnositi prijedloge koji se tiu tijeka parnice.
Glava esnaesta SUDJELOVANJE TREIH OSOBA U PARNICI

62/147
25. 3. 2015.
lanak 204.
Brisan
lanak 205.
Brisan
Sudjelovanje umjeaa
lanak 206.
Osoba koja ima pravni interes da u parnici koja tee meu drugim osobama jedna od stranaka uspije
moe se pridruiti toj stranci.
Umjea moe stupiti u parnicu u tijeku cijelog postupka sve do pravomonosti odluke o tubenom
zahtjevu te u tijeku postupka nastavljenog podnoenjem izvanrednoga pravnog lijeka.
Izjavu o stupanju u parnicu umjea moe dati na roitu ili pismenim podneskom.
Podnesak umjeaa dostavlja se objema parninim strankama, a ako je izjava umjeaa dana na
roitu, prijepis tog dijela zapisnika dostavit e se samo onoj stranci koja je s roita izostala.
lanak 207.
Svaka stranka moe osporiti umjeau pravo da sudjeluje u postupku i predloiti da se umjea
odbije, a sud moe i bez izjanjenja stranaka odbiti sudjelovanje umjeaa ako utvrdi da ne postoji
pravni interes umjeaa.
Do pravomonosti rjeenja kojim se odbija sudjelovanje umjeaa umjea moe sudjelovati u
postupku i njegove parnine radnje ne mogu se iskljuiti.
Protiv odluke suda kojom prihvaa sudjelovanje umjeaa nije doputena posebna alba.
lanak 208.
Umjea mora primiti parnicu u onom stanju u kakvu se nalazi u trenutku kad se umijea u parnicu.
U daljnjem tijeku parnice on je ovlaten stavljati prijedloge i poduzimati sve ostale parnine radnje u
rokovima u kojima bi te radnje mogla poduzimati stranka kojoj se pridruio.
Ako je umjea stupio u parnicu do pravomonosti odluke o tubenom zahtjevu, ovlaten je
podnijeti i izvanredni pravni lijek.
Ako umjea podnese pravni lijek, primjerak njegova podneska dostavit e se i stranci kojoj se
pridruio.
Parnine radnje umjeaa imaju za stranku kojoj se pridruio pravni uinak ako nisu u suprotnosti s
njezinim radnjama.
63/147
25. 3. 2015.
Nakon pristanka obiju parninih stranaka umjea moe stupiti u parnicu kao stranka umjesto
stranke kojoj se pridruio.
lanak 208.a
Umjea ne moe u odnosu na stranku kojoj se bio pridruio u prethodnom postupku tvrditi da
spor, onako kako je tijekom toga postupka izloen sudu, nije pravilno rijeen. Njegov prigovor
istaknut u novoj parnici, da je stranka kojoj se bio pridruio pogreno vodila spor, moe biti
prihvaen samo utoliko ukoliko je on s obzirom na stanje spora u vrijeme svoga stupanja u
prethodnu parnicu ili izjavama i radnjama te stranke bio sprijeen poduzeti radnje koje bi dovele do
povoljnijeg ishoda spora, odnosno ako takve radnje, za mogunost ijega poduzimanja on nije znao,
sama stranka nije poduzela namjerno ili iz grube nepanje.
Odredba stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuje i na imenovanog prethodnika
(lanak 210.) te na treu osobu obavijetenu o parnici (lanak 211.).
lanak 209.
Ako pravni uinak presude treba da se odnosi i na umjeaa, on ima poloaj jedinstvenog
suparniara (lanak 201).
Umjea s poloajem jedinstvenog suparniara moe podnijeti izvanredni pravni lijek i u parnici u
kojoj do nastupanja pravomonosti odluke o tubenom zahtjevu nije sudjelovao kao umjea.
lanak 209.a
Odredbe ovoga Zakona o stranakoj i parninoj sposobnosti te zastupanju stranaka, kao i o
podnescima stranaka i dostavi strankama na odgovarajui se nain primjenjuju i na umjeaa.
Imenovanje prethodnika
lanak 210. (NN 25/13)
Osoba koja je tuena kao dratelj kakve stvari ili korisnik kakva prava, a tvrdi da stvar dri ili pravo
vri u ime tree osobe, moe najkasnije do uputanja u raspravljanje o glavnoj stvari, pozvati preko
suda tu treu osobu (prethodnika) da umjesto nje stupi kao stranka u parnicu.
Pristanak tuitelja da umjesto tuenika u parnicu stupi prethodnik potreban je samo ako tuitelj
protiv tuenika istie i takve zahtjeve koji ne ovise o tome ima li tuenik u ime prethodnika stvar ili
vri pravo.
Ako prethodnik koji je uredno pozvan ne doe na roite ili odbije da stupi u parnicu, tuenik se ne
moe protiviti da se upusti u parnicu.
Obavijest tree osobe o parnici
lanak 211.
64/147
25. 3. 2015.
Ako tuitelj ili tuenik trebaju treu osobu obavijesti o otpoetoj parnici, da bi se time zasnovao
stanoviti graanskopravni uinak, oni mogu, sve dok se parnica pravomono ne dovri, to uiniti
podneskom preko parninog suda, u kojem e navesti razlog obavijesti i u kakvu se stanju nalazi
parnica.
Stranka koja je treu osobu obavijestila o parnici ne moe zbog toga traiti prekid otpoete parnice,
produljenje rokova ili odgodu roita.
Glava sedamnaesta PREKID I OBUSTAVA POSTUPKA

lanak 212.
Postupak se prekida:
1) kad stranka umre,
2) kad stranka izgubi parninu sposobnost, a nema punomonika u toj parnici,
3) kad zakonski zastupnik stranke umre ili prestane njegovo ovlatenje za zastupanje, a stranka nema
punomonika u toj parnici,
4) kad stranka koja je pravna osoba prestane postojati odnosno kad nadleno tijelo pravomono
odlui o zabrani rada,
5) kad nastupe pravne posljedice otvaranja steajnog postupka,
6) kad se stranka nae na podruju koje je zbog izvanrednih dogaaja (poplava i sl.) odsjeeno od
suda,
7) kad zbog rata ili drugih uzroka prestane rad u sudu,
8) kad je to drugim zakonom odreeno.
lanak 213.
Sud e prekid postupka odrediti i ako je:
1) odluio da sam ne rjeava o prethodnom pitanju (lanak 12.),
2) odluio podnijeti zahtjev Europskom sudu o tumaenju prava Europske unije ili o valjanosti akta
koje su donijele institucije Europske unije.
Sud moe odrediti prekid postupka ako odluka o tubenom zahtjevu ovisi o tome je li uinjen
trgovaki prijestup ili je li uinjeno kazneno djelo za koje se goni po slubenoj dunosti, tko je
uinilac i je li on odgovoran, a osobito kad se pojavi sumnja da je svjedok ili vjetak dao laan iskaz
ili da je isprava upotrijebljena kao dokaz lana.
65/147
25. 3. 2015.
lanak 214.
Prekid postupka uzrokuje to da prestaju tei svi rokovi odreeni za obavljanje parninih radnji.
Za trajanja prekida postupka sud ne moe poduzimati nikakve radnje u postupku, ali ako je prekid
nastupio poslije zakljuenja glavne rasprave sud moe na temelju te rasprave donijeti odluku.
Parnine radnje to ih je jedna stranka poduzela dok traje prekid postupka nemaju prema drugoj
stranci nikakav pravni uinak. Njihov uinak poinje tek nakon to postupak bude nastavljen.
lanak 215.
Postupak koji je prekinut iz razloga navedenih u lanku 212. to. 1. do 5. ovog Zakona nastavit e
se kad nasljednik ili skrbnik ostavine, novi zakonski zastupnik, steajni upravitelj ili pravni sljednici
pravne osobe preuzmu postupak ili kad ih sud na prijedlog protivne strane ili po slubenoj dunosti
pozove da to uine.
Postupak koji je prekinut iz razloga navedenih u lanku 212. toki 6. ovoga Zakona nastavit e se
kad stranka koja se nalazila na podruju koje je zbog izvanrednih dogaaja odsjeeno od suda
preuzme postupak ili kad je sud na prijedlog protivne stranke ili po slubenoj dunosti pozove da to
uini.
Ako je sud prekinuo postupak iz razloga navedenih u lanku 213. ovog Zakona, postupak e se
nastaviti kad se pravomono zavri postupak pred sudom ili drugim nadlenim organom ili kad sud
ustanovi da vie ne postoje razlozi da se eka na njegov zavretak.
U svim ostalim sluajevima prekinuti postupak nastavit e se na prijedlog stranke ili po slubenoj
dunosti im prestanu razlozi prekida.
Rokovi koji su zbog prekida postupka prestali tei poinju za zainteresiranu stranku tei u cijelosti
iznova od dana kad joj sud dostavi rjeenje o nastavljanju postupka.
Stranci koja nije stavila prijedlog za nastavljanje postupka rjeenje o nastavljanju postupka dostavlja
se prema odredbama lanka 142. ovog zakona.
lanak 215.a
U sluajevima u kojima po ovom Zakonu dolazi do zastoja postupka primjenjivat e se na
odgovarajui nain odredbe ovoga Zakona o prekidu postupka.
lanak 215.b
Postupak se obustavlja kad umre ili prestane postojati stranka u postupku o pravima koja ne prelaze
na njezine nasljednike, odnosno pravne sljednike.
U sluajevima iz stavka 1. ovoga lanka sud e rjeenje o obustavi postupka dostaviti protivnoj
stranci te nasljednicima, odnosno pravnim sljednicima stranke nakon to oni budu utvreni.
66/147
25. 3. 2015.
Sud e nasljednicima umrle stranke, na prijedlog protivne stranke ili po slubenoj dunosti, postaviti
privremenog zastupnika kojemu e dostaviti rjeenje o obustavi postupka, ako ocijeni da bi
ostavinski postupak mogao due trajati.
Rjeenje o obustavi postupka zbog toga to je pravna osoba prestala postojati dostavit e se
protivnoj stranci i njezinom pravnom sljedniku nakon to on bude utvren, a ako pravna osoba
nema pravnoga sljednika, sud e, na prijedlog protivne stranke ili po slubenoj dunosti, rjeenje o
obustavi postupka dostaviti dravnom odvjetnitvu.
Dok se postupak u povodu rjeenja o obustavi pravomono ne zavri, glede rokova za poduzimanje
pravnih radnji te prava stranaka i suda da poduzimaju te radnje primijenit e se na odgovarajui
nain pravila o prekidu postupka, ako prethodnim odredbama ovoga lanka nije drugaije propisano.
U rjeenju o obustavi postupka sud e odluiti da svaka stranka snosi svoje trokove u postupku koji
je prethodio donoenju rjeenja o obustavi. Trokove postupka u povodu rjeenja o obustavi snosi
ona stranka koja je dala povoda za provedbu tog postupka.
lanak 216. (NN 25/13)
Brisan.
lanak 217. (NN 25/13)
Brisan.
lanak 218. (NN 25/13)
alba protiv rjeenja kojim se utvruje (lanak 212.) ili odreuje (lanak 213.) prekid postupka ne
zadrava nastupanje pravnih uinaka rjeenja.
Ako je sud na roitu odbio prijedlog za prekid postupka i odluio da se postupak odmah nastavi,
protiv tog rjeenja nije doputena posebna alba.
Glava osamnaesta DOKAZI I IZVOENJE DOKAZA

Ope odredbe
lanak 219. (NN 25/13)
Svaka stranka je duna iznijeti injenice i predloiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim
pobija navode i dokaze protivnika.
Sud moe do zakljuenja prethodnog postupka, kad ocijeni da je to svrsishodno za pravilno rjeenje
spora, upozoriti stranke na njihovu dunost iz stavka 1. ovoga lanka, a osobito na potrebu
iznoenja odlunih injenica i predlaganja odreenih dokaza te iznijeti razloge zbog kojih smatra da
je to potrebno.
67/147
25. 3. 2015.
lanak 220.
Dokazivanje obuhvaa sve injenice koje su vane za donoenje odluke.
Sud odluuje o tome koje e od predloenih dokaza izvesti radi utvrivanja odlunih injenica.
lanak 221.
Ne treba dokazivati injenice koje je stranka priznala pred sudom u tijeku parnice, ali sud moe
narediti da se dokazuju i takve injenice ako smatra da stranka njihovim priznanjem ide za tim da
raspolae zahtjevom kojim ne moe raspolagati (lanak 3. stavak 3.).
Sud e, uzimajui u obzir sve okolnosti, prema svom uvjerenju ocijeniti hoe li uzeti za priznatu ili
osporenu injenicu koju je stranka najprije priznala, a onda potpuno ili djelomino porekla ili
ograniila priznanje dodavanjem drugih injenica.
injenice ije postojanje zakon pretpostavlja ne treba dokazivati, ali se moe dokazivati da te
injenice ne postoje, ako zakonom nije to drugo odreeno.
Ne treba dokazivati injenice koje su opepoznate.
lanak 221.a
Ako sud na temelju izvedenih dokaza (lanak 8.) ne moe sa sigurnou utvrditi neku injenicu, o
postojanju injenice zakljuit e primjenom pravila o teretu dokazivanja.
lanak 221.b (NN 25/13)
Ako tuitelj dokae da je tuenik za trabinu koju je tuitelj utuio na temelju vjerodostojne isprave
koristio pravo na odbitak pretporeza, smatrat e se da trabina postoji, osim ako tuenik ne dokae
protivno.
Sud moe po slubenoj dunosti zatraiti od Ministarstva financija, Porezne uprave podatak o tome
je li tuenik koristio pravo na odbitak pretporeza za trabinu iz stavka 1. ovoga lanka.
lanak 222.
Prestao vaiti
lanak 223.
Ako se utvrdi da stranci pripada pravo na naknadu tete, na novanu svotu ili na zamjenjive stvari,
ali se visina svote odnosno koliina stvari ne moe utvrditi ili bi se mogla utvrditi samo s
nerazmjernim tekoama, sud e o tome odluiti prema slobodnoj ocjeni.
Ako je potpuno razjanjenje okolnosti o kojima ovisi odluka o nekim od vie u istoj tubi istaknutih
zahtjeva koji su beznaajni u odnosu prema ukupnom iznosu svih istaknutih zahtjeva povezano s
tekoama koje su nerazmjerne s vanou tih zahtjeva, sud moe o njima odluiti po slobodnoj
ocjeni uzimajui u obzir ve razjanjene okolnosti sluaja i prikupljene dokaze, a osobito isprave koje
68/147
25. 3. 2015.
su stranke priloile te njihove iskaze ako ih je sud sasluao (lanak 264.).

lanak 223.a (NN 25/13)
U sporovima ija vrijednost predmeta spora u postupku pred opinskim sudovima ne prelazi
10.000,00 kuna, a u postupku pred trgovakim sudovima 50.000,00 kuna sud moe, ako ocijeni da bi
utvrivanje injenica vanih za rjeenje spora moglo biti povezano s nerazmjernim tekoama i
trokovima, o postojanju tih injenica zakljuiti po slobodnoj ocjeni uzimajui u obzir isprave koje
su stranke priloile te njihove iskaze ako je sud izveo dokaz sasluanjem stranaka (lanak 264.).
lanak 224.
U sporovima koje sudi vijee dokazi na glavnoj raspravi izvode se pred vijeem, ali vijee moe iz
vanih razloga odluiti da se odreeni dokazi izvedu pred predsjednikom vijea ili sucem zamoljenog
suda (zamoljeni sudac). U tom sluaju zapisnici o izvedenim dokazima proitat e se na glavnoj
raspravi.
Kad vijee odlui da se kakav dokaz izvede pred zamoljenim sucem, u zamolnici za izvoenje
dokaza opisat e se stanje stvari prema tijeku glavne rasprave i posebno e se naznaiti o kojim
okolnostima treba osobito voditi rauna pri izvoenju dokaza.
O roitu za izvoenje dokaza, pred predsjednikom vijea ili pred zamoljenim sucem obavijestit e
se i stranke, ako nisu izjavile da nee pristupiti roitu.
Predsjednik vijea ili zamoljeni sudac ima pri izvoenju dokaza sva ovlatenja koja ima vijee
odnosno predsjednik vijea kad se dokazi izvode na glavnoj raspravi.
Protiv rjeenja suda kojim se izvoenje dokaza povjerava predsjedniku vijea ili zamoljenom sucu
nije doputena posebna alba.
lanak 225.
Predsjednik vijea ili zamoljeni sudac kome je povjereno izvoenje kakva dokaza ovlaten je, ako
stranke to predloe, izvesti i druge dokaze, ako smatra da je to svrsishodno.
lanak 226.
Ako se prema okolnostima moe pretpostaviti da se kakav dokaz nee moi izvesti ili da se nee
moi izvesti u primjerenom roku, ili ako dokaz treba izvesti u inozemstvu, sud e u rjeenju o
izvoenju dokaza odrediti rok do kojeg e se ekati izvoenje dokaza.
Kad odreeni rok protekne, rasprava e se provesti bez obzira na to to odreeni dokaz nije
izveden.
Uviaj
lanak 227.
69/147
25. 3. 2015.
Uviaj se poduzima kad je za utvrivanje kakve injenice ili za razjanjenje kakve okolnosti potrebno
neposredno opaanje suda.
Uviaj se moe obavljati i uz sudjelovanje vjetaka.
lanak 228.
Vijee e ovlastiti predsjednika vijea da obavi uviaj ako se stvar koju treba razgledati ne moe
donijeti u sud ili bi njezino donoenje uzrokovalo znatne trokove, a vijee smatra da nije nuno
neposredno opaanje svih lanova vijea.
lanak 229.
Ako treba razgledati stvar koja se nalazi kod jedne od stranaka, kod tree osobe, kod dravnog tijela
ili kod poduzea ili druge pravne osobe kojoj je povjereno vrenje javnog ovlatenja, na odgovarajui
e se nain primijeniti odredbe ovog Zakona o pribavljanju isprava od tih organa ili organizacija
(lanak 232. do 234.).
Isprave
lanak 230.
Isprava koju je u propisanom obliku izdalo dravno tijelo u granicama svoje nadlenosti te isprava
koju je u takvom obliku izdala pravna ili fizika osoba u obavljanju javnog ovlatenja koje joj je
povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu (javna isprava), dokazuje istinitost onoga to
se u njoj potvruje ili odreuje.
Istu dokaznu snagu imaju i druge isprave koje su posebnim propisima u pogledu dokazne snage
izjednaene s javnim ispravama.
Doputeno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrene injenice ili da je isprava
nepravilno sastavljena.
Ako sud posumnja u autentinost isprave, moe zatraiti da se o tome izjasni tijelo od kojega bi ona
trebala da potjee.
lanak 231.
Ako meunarodnim ugovorom nije to drugo odreeno, inozemne javne isprave koje su propisno
ovjerene imaju, uz uvjet uzajamnosti, istu dokaznu snagu kao i domae javne isprave.
lanak 232.
Stranka je duna sama podnijeti ispravu na koju se poziva za dokaz svojih navoda.
Uz ispravu sastavljenu na stranom jeziku podnosi se i ovjereni prijevod.
Ako se isprava nalazi kod dravnoga tijela ili koje pravne ili fizike osobe koja ima javna ovlatenja,
a sama stranka ne moe postii da se isprava preda ili pokae, sud e na prijedlog stranke pribaviti
70/147
25. 3. 2015.
tu ispravu.
lanak 233.
Kad se jedna stranka poziva na ispravu i tvrdi da se ona nalazi kod druge stranke, sud e tu stranku
pozvati da podnese ispravu, ostavljajui joj za to odreeni rok.
Stranka ne moe uskratiti podnoenje isprave ako se ona sama u parnici pozvala na tu ispravu za
dokaz svojih navoda, ili ako je rije o ispravi koju je po zakonu duna predati ili pokazati, ili ako se
isprava s obzirom na njezin sadraj smatra zajednikom za obje stranke.
U pogledu prava stranke da uskrati podnoenje drugih isprava na odgovarajui e se nain
primjenjivati odredbe l. 237. i 238. ovog Zakona.
Kad stranka koja je pozvana da podnese ispravu porie da se isprava kod nje nalazi, sud moe radi
utvrivanja te injenice izvoditi dokaze.
Sud e, s obzirom na sve okolnosti, po svom uvjerenju cijeniti od kakva je znaenja to stranka koja
dri ispravu nee postupiti po rjeenju suda kojim joj se nalae da podnese ispravu ili protivno
uvjerenju suda porie da se isprava kod nje nalazi.
Protiv odluke suda iz stavka 1. ovog lanka nije doputena posebna alba.
lanak 234.
Trea osoba duna je po nalogu suda podnijeti ispravu koju je po zakonu duna pokazati ili
podnijeti, odnosno ispravu koja je po svojem sadraju zajednika za tu osobu i stranku koja se na
ispravu poziva. U pogledu prava tree osobe da uskrati podnoenje drugih isprava na odgovarajui se
nain primjenjuju odredbe lanka 237. i 238. ovoga Zakona.
Prije nego to donese odluku kojom treoj osobi nareuje da podnese ispravu sud e pozvati treu
osobu da se o tome izjasni.
Kad trea osoba porie da se isprava nalazi kod nje, sud moe radi utvrivanja te injenice izvoditi
dokaze.
Pravomono rjeenje o dunosti tree osobe da podnese ispravu moe se izvriti prema pravima
ovrnog postupka.
Na temelju rjeenja kojim je treoj osobi naloeno da preda odreenu ispravu ovrha e se provesti
po slubenoj dunosti po pravilima ovrnog postupka i prije pravomonosti toga rjeenja.
Svjedoci
lanak 235.
Svaka osoba koja se poziva kao svjedok duna je odazvati se pozivu, a ako ovim Zakonom nije
drugaije odreeno, duna je i svjedoiti.
71/147
25. 3. 2015.
Kao svjedoci mogu se sasluati samo osobe koje su sposobne dati obavijesti o injenicama koje se
dokazuju.
lanak 236.
Ne moe se sasluati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dunost uvanja slubene
ili vojne tajne, dok je nadleno tijelo ne oslobodi te dunosti.
lanak 237.
Svjedok moe uskratiti svjedoenje:
1) o onome to mu je stranka kao svom punomoniku povjerila;
2) o onome o emu se stranka ili druga osoba svjedoku kao vjerskom ispovjedniku ispovjedila;
3) o injenicama to ih je svjedok saznao kao odvjetnik, lijenik, ili u obavljanju kakva drugog poziva
ili kakve druge djelatnosti ako postoji obveza da se kao tajna uva ono to se saznalo u obavljanju
tog poziva ili djelatnosti.
Sudac pojedinac ili predsjednik vijea upozorit e te osobe da mogu uskratiti davanje iskaza.
lanak 238.
Svjedok moe uskratiti odgovor na pojedina pitanja ako za to postoje vani razlozi, a osobito ako bi
svojim odgovorom na ta pitanja izloio tekoj sramoti, znatnoj imovinskoj teti ili kaznenom
gonjenju sebe ili svoje srodnike po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stupnja, a u pobonoj liniji do
treeg stupnja zakljuno, svoga branog druga ili srodnike po tazbini do drugog stupnja zakljuno i
onda kad je brak prestao te svog skrbnika ili staranika, usvojitelja ili usvojenika.
Sudac pojedinac ili predsjednik vijea upozorit e svjedoka da moe uskratiti davanje odgovora na
postavljeno pitanje.
lanak 239.
Svjedok ne moe zbog opasnosti od kakve imovinske tete uskratiti svjedoenje o pravnim
poslovima pri kojima je bio prisutan kao pozvani svjedok, o radnjama to ih je u pogledu spornog
odnosa poduzeo kao pravni prethodnik ili zastupnik jedne od stranaka, o injenicama koje se tiu
imovinskih odnosa uvjetovanih obiteljskom ili branom vezom, o injenicama koje se tiu roenja,
sklapanja braka ili smrti te kad je na temelju posebnih propisa duan podnijeti prijavu ili dati izjavu.
lanak 240.
Opravdanost razloga za uskraivanje svjedoenja ili odgovora na pojedina pitanja ocjenjuje sud pred
kojim svjedok treba svjedoiti. Ako je potrebno, prije toga e se o tome sasluati stranke.
Protiv rjeenja suda iz stavka 1. ovog lanka stranke nemaju pravo na posebnu albu, a svjedok
moe to rjeenje pobijati u albi protiv rjeenja o novanoj kazni ili o zatvoru zbog toga to je
72/147
25. 3. 2015.
uskratio svjedoenje ili odgovor na pojedino pitanje (lanak 248. stavak 2).
lanak 241. (NN 25/13)
Stranka koja predlae da se odreena osoba saslua kao svjedok mora prije toga naznaiti o emu
ona treba svjedoiti i navesti njezino ime i prezime i boravite.
lanak 242. (NN 25/13)
Svjedoci se pozivaju dostavom pisanog poziva u kojem se navodi prezime i ime pozvanoga, vrijeme i
mjesto dolaska, predmet u vezi s kojim se poziva i naznaka da se poziva kao svjedok. U pozivu e
se svjedok upozoriti na posljedice neopravdanog izostanka (lanak 248.) i na pravo na naknadu
trokova (lanak 249.).
Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili tekih tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivu sasluat e se
u svom stanu.
lanak 243. (NN 25/13)
Svjedoci se sasluavaju pojedinano i bez prisutnosti svjedoka koji e se kasnije sasluavati. Svjedok
je duan odgovore davati usmeno.
Svjedok e se najprije opomenuti da je duan govoriti istinu i da ne smije nita preutjeti, a nakon
toga e se upozoriti na posljedice davanja lanog iskaza.
Zatim e se svjedok pitati za ime i prezime, osobni identifikacijski broj, ime oca, zanimanje,
boravite, mjesto roenja, godine ivota i njegov odnos sa strankama.
lanak 244.
Poslije opih pitanja svjedok se poziva da iznese sve to mu je poznato o injenicama o kojima treba
svjedoiti, a nakon toga mu se mogu postavljati pitanja radi provjere, dopune ili razjanjenja. Nije
doputeno postavljati pitanja u kojima je ve sadrano kako bi trebalo odgovoriti.
Svjedok e se uvijek pitati otkud mu je poznato ono o emu svjedoi.
Svjedoci se mogu suoiti ako se njihovi iskazi ne slau o vanim injenicama. Suoeni e se o svakoj
okolnosti o kojoj se ne slau pojedinano sasluati i njihov odgovor unijet e se u zapisnik.
lanak 245.
Svjedok koji ne zna jezik na kojem se vodi postupak sasluat e se preko tumaa.
Ako je svjedok gluh, postavljat e mu se pitanja u pisanom obliku, a ako je nijem, pozvat e se da u
pisanom obliku odgovara. Ako se sasluanje ne moe obaviti na taj nain, pozvat e se kao tuma
osoba koja se sa svjedokom moe sporazumjeti.
Sud e tumaa upozoriti na dunost vjernog prenoenja pitanja koja se svjedoku postavljaju i izjava
koje svjedok bude davao.
73/147
25. 3. 2015.
lanak 246.
Sud moe odluiti da svjedok prisegne na iskaz koji je dao.
Prisega se daje usmeno izgovaranjem ovih rijei: Priseem au da sam o svemu to me je sud
pitao istinu govorio i da nita to sam o ovoj stvari znao nisam preutio.
Sud moe odluiti da svjedok prisegne i prije nego to bude sasluan.
Nijemi svjedoci koji znaju itati i pisati priseu tako da potpisuju tekst prisege, a gluhi e svjedoci
proitati tekst prisege. Ako gluhi ili nijemi svjedoci ne znaju ni itati ni pisati, prisegnut e preko
tumaa.
Ako se svjedok ponovno sasluava, nee po drugi put dati prisegu, nego e se samo opomenuti na
ve danu prisegu.
lanak 247.
Nee se traiti prisega od svjedoka koji u vrijeme sasluanja nisu punoljetni ili ne mogu shvatiti
njezino znaenje.
Protiv odluke suda kojom se svjedoku nareuje da prisegne ili se odreuje da svjedok ne prisegne,
stranke i svjedok nemaju pravo na albu.
lanak 248.
Ako svjedok koji je uredno pozvan ne doe, a izostanak ne opravda ili se bez odobrenja ili
opravdanog razloga udalji s mjesta gdje treba da bude sasluan, sud moe narediti da se prisilno
dovede i podmiruje trokove dovoenja, a moe ga i kazniti novano od 500,00 do 10.000,00 kuna.
Ako svjedok doe i nakon to je upozoren na posljedice uskrati svjedoenje ili odgovor na pojedino
pitanje, a sud ocijeni da su razlozi uskraivanja neopravdani, moe ga kazniti novano od 500,00 do
10.000,00 kuna, a ako i poslije toga odbije svjedoiti, moe ga zatvoriti. Zatvor traje sve dok svjedok
ne pristane svjedoiti ili dok njegovo sasluanje ne postane nepotrebno, ali najdulje mjesec dana.
alba protiv rjeenja o novanoj kazni ili o zatvoru ne zadrava izvrenje rjeenja, osim ako se u toj
albi pobija i odluka suda kojom nisu prihvaeni razlozi svjedoka za uskraivanje svjedoenja ili
odgovora na pojedino pitanje.
U sluajevima iz stavka 1. do 3. ovoga lanka na odgovarajui nain primjenjuju se odredbe lanka
10. ovoga Zakona.
Sud e na zahtjev stranke odluiti da je svjedok duan nadoknaditi trokove to ih je uzrokovao
svojim neopravdanim izostankom odnosno neopravdanim odbijanjem da svjedoi.
Ako svjedok naknadno opravda svoj izostanak sud e opozvati svoje rjeenje o kazni, a moe
svjedoka sasvim ili djelomino osloboditi naknade trokova. Sud moe opozvati svoje rjeenje o
kazni i kad svjedok naknadno pristane da svjedoi.
74/147
25. 3. 2015.
lanak 249.
Svjedok ima pravo na naknadu putnih trokova i trokova za prehranu i prenoite te na naknadu
izmakle zarade.
Svjedok treba zatraiti naknadu odmah nakon sasluanja, inae gubi pravo na nju. Sud je duan na to
upozoriti svjedoka.
U rjeenju kojim se odmjeravaju trokovi svjedoka sud e odrediti da se odreena svota isplati iz
poloenog predujma, a ako predujam nije poloen, naredit e stranci da odreenu svotu plati
svjedoku u roku od osam dana. alba protiv tog rjeenja ne zadrava ovrhu rjeenja.
Vjetaci
lanak 250.
Sud e izvesti dokaz vjetaenjem kad je radi utvrivanja ili razjanjenja kakve injenice potrebno
struno znanje kojim sud ne raspolae.
lanak 251. (NN 25/13)
Stranka koja predlae izvoenje dokaza vjetaenjem moe predloiti osobu vjetaka.
Sud e omoguiti protivnoj stranci da se izjasni o predloenom vjetaku.
Sud e odrediti predloenog vjetaka ako se protivna stranka ne usprotivi predloenom vjetaku.
Ako se protivna stranka usprotivi predloenom vjetaku, vjetaka e odrediti sud.
Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga lanka, sud moe odrediti drugog vjetaka ako ocijeni da
sloenost vjetaenja to zahtijeva, odnosno ako ocijeni da je to potrebno radi spreavanja stranaka da
raspolau zahtjevima kojima ne mogu raspolagati (lanak 3. stavak 3.).
U sluajevima iz stavka 4. i 5. ovoga lanka parnini sud moe ovlastiti predsjednika vijea ili
zamoljenog suca da oni odrede vjetake ako je njima povjereno izvoenje dokaza vjetaenjem.
lanak 252.
Vjetaenje, u pravilu, obavlja jedan vjetak, a kad sud ocijeni da je vjetaenje sloeno, moe
odrediti dva ili vie vjetaka.
Vjetaci se odreuju u prvom redu iz reda stalnih sudskih vjetaka za odreenu vrstu vjetaenja.
Vjetaenje se moe povjeriti i strunoj ustanovi (bolnici, kemijskom laboratoriju, fakultetu i sl.).
Ako postoje posebne ustanove za odreene vrste vjetaenja (vjetaenje lanog novca, rukopisa,
daktiloskopsko vjetaenje i sl.), takva vjetaenja, a osobito sloenija, povjeravat e se, u prvom
redu, tim ustanovama.
lanak 253.
75/147
25. 3. 2015.
Odreeni vjetaci duni su odazvati se pozivu suda i iznijeti svoj nalaz i miljenje.
Sud e vjetaka, na njegov zahtjev, osloboditi dunosti vjetaenja iz razloga iz kojih svjedok moe
uskratiti svjedoenje ili odgovor na pojedino pitanje.
Sud moe vjetaka, na njegov zahtjev, osloboditi dunosti vjetaenja i iz drugih opravdanih razloga.
Osloboenje od dunosti vjetaenja moe traiti i ovlatena osoba tijela ili pravne osobe u kojoj
vjetak radi.
lanak 254. (NN 25/13)
Vjetak moe biti izuzet iz istih razloga iz kojih moe biti izuzet sudac, ali se za vjetaka moe uzeti
i osoba koja je ve bila sasluana kao svjedok.
Stranka je duna podnijeti zahtjev za izuzee vjetaka im sazna da postoji razlog za izuzee, a
najkasnije prije poetka izvoenja dokaza vjetaenjem.
U zahtjevu za izuzee vjetaka stranka je duna navesti okolnosti na kojima temelji svoj zahtjev za
izuzee.
O zahtjevu za izuzee odluuje parnini sud. Sudac zamoljenog suda i predsjednik vijea odluuju o
izuzeu ako im je povjereno izvoenje dokaza vjetaenjem.
Protiv rjeenja kojim se prihvaa zahtjev za izuzee nije doputena alba, a protiv rjeenja kojim se
zahtjev odbija nije doputena posebna alba.
Ako je stranka saznala za razlog izuzea poslije obavljenog vjetaenja i prigovara vjetaenju iz tog
razloga, sud e postupiti kao da je zahtjev za izuzee stavljen prije obavljenog vjetaenja.
lanak 255.
Sud e kazniti novanom kaznom od 500,00 do 10.000,00 kuna vjetaka koji ne doe na roite iako
je uredno pozvan, a izostanak ne opravda, vjetaka koji bez opravdanog razloga odbije vjetaiti te
vjetaka koji svoj nalaz i miljenje bez opravdanog razloga ne podnese u roku koji mu je odredio
sud.
Rjeenje o kazni sud moe opozvati uz uvjete iz lanka 248. stavka 6. ovog Zakona.
Na zahtjev stranke sud moe rjeenjem narediti vjetaku da nadoknadi trokove koje je uzrokovao
svojim neopravdanim nedolaskom ili neopravdanim odbijanjem da vjetai. O takvom zahtjevu sud je
duan odluiti bez odgode. alba protiv toga rjeenja ne odgaa ovrhu.
U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe lanka 10. ovoga
Zakona.
lanak 256.
Vjetak ima pravo na naknadu putnih trokova i trokova za prehranu i prenoite, na naknadu
76/147
25. 3. 2015.
izmakle zarade i trokova vjetaenja te pravo na nagradu za obavljeno vjetaenje.

U pogledu naknade trokova i nagrade vjetaka na odgovarajui e se nain primjenjivati odredbe
lanka 249. st. 2. i 3. ovog Zakona.
lanak 257. (NN 25/13)
Vjetaci se pozivaju dostavom pisanog poziva u kojem se navodi ime i prezime pozvanoga, vrijeme i
mjesto dolaska, predmet u vezi s kojim se poziva i naznaka da se poziva kao vjetak. U pozivu e se
vjetak upozoriti na posljedice neopravdanog izostanka (lanak 255.) i na pravo na naknadu trokova
(lanak 256.).
lanak 258. (NN 25/13)
Prije poetka vjetaenja pozvat e se vjetak da predmet vjetaenja briljivo razmotri, da tono
navede sve to opazi i nae i da svoje miljenje iznese savjesno i u skladu s pravilima znanosti i
vjetine, a upozorit e se i na posljedice davanja lanog iskaza.
Nakon toga e se vjetak pitati za ime i prezime, osobni identifikacijski broj, ime oca, zanimanje,
boravite, mjesto roenja, godine ivota i njegov odnos sa strankom.
lanak 259.
Sud rukovodi vjetaenjem, oznauje vjetaku predmet koji e se razgledati, postavlja mu pitanja i,
prema potrebi, trai objanjenja u vezi s danim nalazom i miljenjem.
Vjetaku se mogu davati razjanjenja, a moe mu se dopustiti i razmatranje spisa. Na zahtjev vjetaka
mogu se izvoditi i novi dokazi da bi se utvrdile okolnosti koje su vane za stvaranje miljenja
vjetaka.
lanak 260. (NN 25/13)
Sud e odrediti hoe li vjetak iznijeti svoj nalaz i miljenje samo usmeno na raspravi ili ih podnijeti
i u pisanom obliku prije rasprave. Sud e odrediti rok za podnoenje nalaza i miljenja koji ne moe
biti dui od 60 dana u pisanom obliku.
Vjetak mora uvijek obrazloiti svoje miljenje.
Sud e dostaviti strankama pismeni nalaz i miljenje najkasnije 15 dana prije roita na kojem e se o
njima raspravljati.
Odredba lanka 255. stavka 3. ovoga Zakona primijenit e se na odgovarajui nain i kada vjetak
svoj nalaz i miljenje ne podnese u roku koji mu je sud odredio.
lanak 261.
Ako je odreeno vie vjetaka, oni mogu podnijeti zajedniki nalaz i miljenje kad se u nalazu i
miljenju slau. Ako se u nalazu i miljenju ne slau, svaki vjetak posebno iznosi svoj nalaz i
77/147
25. 3. 2015.
miljenje.
Ako se podaci vjetaka o njihovu nalazu bitno razilaze, ili ako je nalaz jednog ili vie vjetaka
nejasan, nepotpun ili u proturjenosti sam sa sobom ili s izvienim okolnostima, a ti se nedostaci ne
mogu otkloniti ponovnim sasluanjem vjetaka, obnovit e se vjetaenje s istim ili drugim
vjetacima.
Ako u miljenju jednog ili vie vjetaka ima proturjenosti ili nedostataka, ili se pojavi osnovana
sumnja u pravilnost danog miljenja, a ti se nedostaci ili sumnja ne mogu otkloniti ponovnim
sasluanjem vjetaka, zatrait e se miljenje drugih vjetaka.
lanak 262.
Protiv rjeenja suda iz l. 251., 252. i 261. ovog Zakona nije doputena alba.
lanak 263.
Odredbe lanka 251., lanka 252. stavka 2., l. 253. do 257., lanka 258. stavka 2. i lanka 262. ovog
zakona na odgovarajui se nain primjenjuju i na tumae.
Sasluanje stranaka
lanak 264.
Sporne injenice vane za odluku sud moe utvrivati i sasluavanjem stranaka.
Sud moe odluiti da se izvede dokaz sasluanjem stranaka kad nema drugih dokaza ili kad unato
izvedenim drugim dokazima ustanovi da je to potrebno za utvrivanje vanih injenica.
lanak 265.
Ako se uvjerio da stranci odnosno osobi koja se ima sasluati za stranku nisu poznate sporne
injenice, ili ako sasluanje te stranke nije mogue, sud moe odluiti da se saslua samo druga
stranka.
Nee se sasluati stranka koja uskrati davanje iskaza ili se bez opravdanog razloga ne odazove pozivu
suda.
lanak 266.
Izvoenje dokaza sasluanjem stranaka preko predsjednika vijea ili zamoljenog suca doputeno je
samo ako stranka zbog neotklonjivih smetnji ne moe osobno doi ili ako bi njezin dolazak
uzrokovao nerazmjerne trokove.
lanak 267.
Za stranku koja nema parninu sposobnost sasluat e se njezin zakonski zastupnik. Sud moe
odluiti da se umjesto ili pored zakonskog zastupnika saslua sama stranka, ako je njezino sasluanje
mogue.
78/147
25. 3. 2015.
Za pravnu osobu sasluat e se osoba koja je zakonom ili pravilima odreena da je zastupa. Ako kao
stranka u sporu sudjeluje na jednoj strani vie osoba, sud e odluiti hoe li se sasluati sve te osobe
ili samo neke od njih.
lanak 268.
Poziv na roite na kojem e se izvoditi dokaz sasluanjem stranaka dostavit e se osobno strankama
odnosno osobi koja e se za stranku sasluati.
Ako stranka ima punomonika, poziv na roite na kojemu e se izvesti dokaz sasluanjem stranaka
stranci ili osobi koja se treba sasluati za stranku uputit e se preko punomonika.
U pozivu e se naznaiti da e se na roitu izvoditi dokaz sasluanjem stranaka i da stranka koja
doe na roite moe biti sasluana u odsutnosti druge stranke.
lanak 269.
Ne mogu se primijeniti nikakve prisilne mjere prema stranci koja se nije odazvala pozivu suda radi
sasluanja niti se stranka moe prisiliti na davanje iskaza.
Sud e, s obzirom na sve okolnosti, ocijeniti od kakva je znaenja to stranka nije dola na
sasluanje ili to je uskratila iskaz.
lanak 270.
Dokaz sasluanjem stranaka izvodi se bez davanja prisege.
lanak 271.
Odredbe o izvoenju dokaza svjedocima primjenjivat e se i pri izvoenju dokaza sasluanjem
stranaka, ako za sasluanje stranaka nije to drugo propisano.
Glava devetnaesta OSIGURANJE DOKAZA

lanak 272. (NN 25/13)
Ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz nee moi izvesti ili da e njegovo kasnije
izvoenje biti oteano, moe se u tijeku, a i prije pokretanja parnice predloiti da se taj dokaz
izvede.
Osiguranje dokaza moe se traiti i nakon to odluka kojom se postupak zavrava postane
pravomona, ako je to potrebno prije ili u tijeku postupka po izvanrednim pravnim lijekovima.
lanak 273.
Ako je prijedlog za osiguranje dokaza stavljen u tijeku parninog postupka, za postupanje je nadlean
sud pred kojim je postupak u tijeku.
79/147
25. 3. 2015.
Kad se trai osiguranje dokaza prije pokretanja postupka te u hitnim sluajevima ako je postupak ve
u tijeku, nadlean je nii sud prvog stupnja na ijem se podruju nalaze stvari koje treba razgledati
odnosno sud na ijem podruju boravi osoba koju treba sasluati.
O prijedlogu iz stavka 1. ovog lanka odluuje predsjednik vijea ili sudac pojedinac koji vodi
postupak, a u sluajevima iz stavka 2. ovog lanka sudac pojedinac nadlenog suda.
lanak 274.
U podnesku kojim trai osiguranje dokaza predlagatelj je duan naznaiti prava ija zatita ovisi o
injenicama koje se imaju utvrditi predloenim dokazom, razloge iz kojih smatra da je izvoenje toga
dokaza nuno radi utvrenja tih injenica, te zato se kasnije on nee moi izvesti ili e njegovo
izvoenje biti oteano. U podnesku treba navesti ime i prezime protivnika, osim ako iz okolnosti
proistjee da on nije poznat.
lanak 275.
Podnesak u kojem je stavljen prijedlog za osiguranje dokaza dostavit e se protivniku, ako je poznat.
Ako postoji opasnost od odgode, sud e o prijedlogu odluiti i bez prethodnog izjanjenja
protivnika.
U rjeenju kojim se prihvaa prijedlog sud e odrediti roite za izvoenje dokaza, navest e
injenice o kojima e se izvoditi dokazi te dokaze koji e se izvesti, a ako je potrebno, imenovat e i
vjetake.
Ako protivniku nije prije bio dostavljen podnesak u kojem je stavljen prijedlog za osiguranje dokaza,
on e mu se dostaviti zajedno s rjeenjem suda kojim se prihvaa prijedlog za osiguranje dokaza.
Protivniku koji je nepoznat ili je nepoznato njegovo boravite sud moe radi sudjelovanja na roitu
za izvoenje dokaza postaviti privremenog zastupnika (lanak 84.). O tom postavljanju nije potrebno
izdati oglas.
Sud moe u hitnim sluajevima odrediti da izvoenje dokaza zapone i prije nego to se rjeenje
kojim se prihvaa prijedlog za osiguranje dokaza dostavi protivniku.
Protiv rjeenja suda kojim se prihvaa prijedlog za osiguranje dokaza te protiv rjeenja kojim se
odluuje da izvoenje dokaza zapone prije nego to se rjeenje dostavi protivniku nije doputena
alba.
lanak 276.
Ako su dokazi izvedeni prije nego to je postupak pokrenut, zapisnik o izvoenju dokaza uvat e se
kod suda pred kojim su dokazi izvedeni.
Ako je postupak u tijeku, a osiguranje dokaza nije izveo parnini sud, zapisnik e se dostaviti
parninom sudu.
80/147
25. 3. 2015.
Glava dvadeseta PRIPREMANJE GLAVNE RASPRAVE

lanak 277. (NN 25/13)
Nakon primitka tube obavljaju se pripreme za glavnu raspravu.
Te pripreme obuhvaaju prethodno ispitivanje tube, dostavu tube tueniku na odgovor, odravanje
pripremnog roita, zakljuenje prethodnog postupka i zakazivanje glavne rasprave.
U sporovima koje sudi vijee glavnu raspravu priprema predsjednik vijea, koji je ovlaten donositi
sve odluke i poduzimati sve radnje koje je tijekom pripremanja glavne rasprave ovlaten donositi,
odnosno poduzimati sudac pojedinac.
U tijeku pripremanja glavne rasprave stranke mogu upuivati podneske u kojima e navesti injenice
koje treba utvrditi te dokaze ije izvoenje predlau u skladu s ovim Zakonom.
lanak 278. (NN 25/13)
U tijeku pripremanja glavne rasprave do roita za glavnu raspravu sud je ovlaten odluivati: o
stupanju prethodnika u parnicu, o sudjelovanju umjeaa, o osiguranju dokaza, o preinaci tube, o
trokovima postupka u sluaju povlaenja tube, o prekidu postupka, o mjerama osiguranja, o
spajanju parnica, o razdvajanju postupka, o odreivanju sudskih rokova ili njihovu produljenju, o
zakazivanju roita ili njihovoj odgodi, o povratu u prijanje stanje zbog proputanja roka ili roita,
o osloboenju stranke od plaanja trokova postupka, o osiguranju parninih trokova, o polaganju
predujma na ime trokova za poduzimanje pojedinih radnji u postupku, o postavljanju privremenog
zastupnika, o dostavi sudskih pismena, o mjerama za ispravljanje podnesaka, o urednosti punomoi
te o svim pitanjima koja se tiu upravljanja postupkom.
Protiv odluka koje donosi sud u tijeku pripremanja glavne rasprave, a koje se odnose na upravljanje
postupkom, nije doputena alba.
lanak 279.
Sud moe u tijeku pripremanja glavne rasprave donijeti presudu na temelju priznanja, presudu na
temelju odricanja, presudu zbog ogluhe, presudu zbog izostanka, presudu bez odravanja rasprave i
primiti na zapisnik nagodbu stranaka.
Prethodno ispitivanje tube
lanak 280.
Nakon prethodnog ispitivanja tube sud je ovlaten donositi rjeenja iz lanka 278. ovog Zakona,
ako nije rije o pitanjima o kojima se po prirodi stvari ili prema odredbama ovog Zakona odluka
moe donijeti tek u daljnjem tijeku postupka.
lanak 281.
Kad utvrdi da je tuba nerazumljiva ili nepotpuna, ili da postoje nedostaci koji se tiu sposobnosti
81/147
25. 3. 2015.
tuitelja ili tuenika da budu stranke u parnici, ili nedostaci u pogledu zakonskog zastupanja stranke,
ili nedostaci koji se odnose na ovlatenje zastupnika da pokrene parnicu kad je takvo ovlatenje
potrebno, sud e radi otklanjanja tih nedostataka poduzeti potrebne mjere predviene u ovom
Zakonu (l. 83. i 109.).
lanak 282. (NN 25/13)
Nakon prethodnog ispitivanja tube sud donosi rjeenje kojim se tuba odbacuje ako utvrdi da
rjeavanje o tubenom zahtjevu ne ide u sudsku nadlenost (l. 26.) ili da je tuba podnesena
nepravovremeno, ako je posebnim propisima odreen rok za podnoenje tube ili ako prije
podnoenja tube nije proveden zakonom predvieni postupak mirnog ili drukijeg ostvarivanja
prava, a zakonom je propisano da e se u tom sluaju tuba odbaciti.
Sud donosi i rjeenje kojim se sud oglaava nenadlenim (l. 17. i 20.) i predmet ustupa drugome
redovnom sudu.
lanak 283.
Ako smatra da nema dovoljno osnova za donoenje odluke o pitanju koje se postavilo u tijeku
prethodnog ispitivanja tube, sud e ostaviti da o tom pitanju donese odluku nakon primitka
odgovora na tubu ili na pripremnom roitu.
Odgovor na tubu
lanak 284. (NN 25/13)
Ako sud smatra da se na temelju tube moe dalje postupati, naredit e da se primjerak tube
dostavi tueniku radi podnoenja pisanog odgovora na tubu. Sud je duan u pozivu upozoriti
tuenika na pravne posljedice nedavanja odgovora na tubu (lanak 331.b).
Sud moe iznimno, ako to zahtijevaju posebne okolnosti pojedinog sluaja, a osobito ako je to
potrebno radi odluivanja o prijedlogu za odreivanje mjera osiguranja, odmah zakazati pripremno
roite i narediti da se primjerak tube dostavi tueniku.
U pozivu iz stavka 1. ovoga lanka sud e pozvati tuenika da ve u odgovoru na tubu iznese sve
bitne injenice i predloi sve dokaze kojima pobija navode i dokaze protivnika te e upozoriti
stranke da nakon zakljuenja prethodnog postupka ne mogu iznositi nove injenice i predlagati nove
dokaze, osim u sluaju iz lanka 299. stavka 2. ovoga Zakona.
U pozivu iz stavka 1. ovoga lanka sud e uvijek odrediti i pripremno roite, te upozoriti stranke da
e se na tom roitu ako za to budu ispunjeni uvjeti, zakljuiti prethodni postupak i provesti glavna
rasprava. Taj e se poziv dostaviti i tuitelju.
Ako je udovoljeno uvjetima za donoenje presude bez odravanja rasprave iz lanka 332.a ovoga
Zakona ili presude zbog ogluhe iz lanka 331.b ovoga Zakona, sud nee odrati pripremno roite,
nego e strankama dostaviti pisani otpravak presude.
lanak 285. (NN 25/13)
82/147
25. 3. 2015.
U odgovoru na tubu tuenik se moe oitovati o zahtjevima i navodima tube te predloiti dokaze
kojima potkrepljuje te navode. Uz odgovor na tubu tuenik je duan priloiti isprave na koje se
poziva ako je to mogue.
Odgovor na tubu podnosi se u roku koji odredi sud, ali taj rok ne moe biti krai od 30 niti dui
od 45 dana.
Tuenik moe u pisanom obliku odgovoriti na tubu iako mu to sud nije naredio.
Nakon to primi odgovor na tubu, sud moe donositi sva rjeenja koja moe donositi u tijeku
prethodnog ispitivanja tube.
Pripremno roite
lanak 286. (NN 25/13)
Pripremno roite treba odrediti tako da strankama ostane dovoljno vremena za pripremu, a
najmanje osam dana od primitka poziva.
U pozivu za pripremno roite naloit e se strankama da na roite donesu sve isprave koje im
slue za dokaz, a i sve predmete koje treba razgledati u sudu.
Ako je potrebno da se za pripremno roite pribave spisi, isprave ili predmeti koji se nalaze kod
suda ili kod kojega drugog dravnog tijela ili pravne, odnosno fizike osobe kojoj je povjereno
vrenje javnog ovlatenja, sud e narediti, ako su stranke to predloile, da se ti predmeti, odnosno
isprave pravodobno pribave.
lanak 287. (NN 25/13)
Pripremno roite poinje izlaganjem tube, a nakon toga tuenik iznosi svoj odgovor na tubu.
Kad bude potrebno, sud e zatraiti od stranaka razjanjenje u vezi s njihovim navodima ili
prijedlozima.
lanak 288. (25/13)
Na pripremnom roitu najprije se raspravlja o pitanjima koja se odnose na smetnje za daljnji tijek
postupka, bilo da je sud nakon ispitivanja tube odgodio rjeavanje tih pitanja bilo da su ona
pokrenuta u odgovoru na tubu ili na pripremnom roitu. O tim se pitanjima mogu na pripremnom
roitu izvoditi dokazi kad je to potrebno.
Osim rjeenja koja je ovlaten donositi nakon prethodnog ispitivanja tube na pripremnom roitu
sud donosi i rjeenje o odbacivanju tube, ako utvrdi da o tubenom zahtjevu ve tee parnica, da je
stvar pravomono presuena, da je o predmetu spora sklopljena sudska nagodba ili da ne postoji
pravni interes tuitelja za podnoenje tube za utvrenje.
Ako sud ne prihvati prigovor da postoji koja od smetnji za voenje postupka iz stavka 2. ovog lana,
nastavit e se s raspravljanjem, a odluku o prigovoru donijet e posebno ili zajedno s odlukom o
83/147
25. 3. 2015.
glavnoj stvari.
Na pripremnom roitu sud ima u pogledu upravljanja postupkom sva ovlatenja koja ima na roitu
za glavnu raspravu.
lanak 288.a (NN 25/13)
Sud e tijekom pripremnog roita strankama predloiti da spor rijee u postupku mirenja, odnosno
upozoriti stranke na mogunost sudske nagodbe.
Sud e postavljanjem pitanja i na drugi svrsishodan nain nastojati da se tijekom pripremnog roita
iznesu sve odlune injenice, da se dopune nepotpuni navodi stranaka o vanim injenicama, da se
oznae ili dopune dokazna sredstva koja se odnose na navode stranaka i, uope, da se daju sva
razjanjenja potrebna za utvrenje injeninog stanja vanog za odluku. U mjeri u kojoj je to
potrebno radi ostvarivanja toga cilja, sud e sa strankama razmotriti i pravna pitanja spora.
Ako stranka ili zakonski zastupnik stranke nije u stanju jasno i odreeno izjasniti se o predmetu o
kojem se raspravlja, a nema punomonika, sud e je upozoriti na potrebu da uzme punomonika.
Ako stranka ne moe odmah uzeti punomonika, sud e na njezin prijedlog odgoditi roite.
Kad je u ovom Zakonu predvieno da stranka moe staviti odreeni prigovor ili prijedlog ili
poduzeti kakvu drugu parninu radnju dok se tuenik ne upusti u raspravljanje o glavnoj stvari, takav
prigovor, odnosno prijedlog stranka moe staviti, odnosno poduzeti drugu parninu radnju sve dok
tuenik nije podnio odgovor na tubu, a ako tuba nije dostavljena tueniku radi podnoenja pisanog
odgovora na tubu, sve dok tuenik na pripremnom roitu ne iznese svoj odgovor na tubu, osim
ako ovim Zakonom nije drukije predvieno.
Na pripremnom roitu prigovor radi prebijanja moe se istaknuti do donoenja rjeenja o
zakljuenju prethodnog postupka. Materijalnopravni prigovori mogu se isticati i nakon toga, ali se
radi njihova opravdanja ne mogu iznositi nove injenice niti se mogu predlagati novi dokazi, osim u
sluaju iz lanka 299. stavka 2. ovoga Zakona.
lanak 289. (NN 25/13)
Kad utvrdi da ne postoje smetnje za daljnje voenje postupka, sud e, prema rezultatima
raspravljanja na pripremnom roitu, odluiti koji e se od predloenih svjedoka i vjetaka pozvati na
glavnu raspravu i koji e se od drugih predloenih dokaza pribaviti.
lanak 290. (NN 25/13)
Ako je koja od stranaka predloila da se neke sporne injenice utvrde vjetaenjem, sud e imenovati
vjetake, odluiti o zahtjevima za njihovo izuzee i pozvati jednu ili obje stranke da poloe svotu
potrebnu za trokove vjetaka.
Imenovane vjetake sud e obavijestiti o predmetu koji treba razgledati i pozvati ih da pripreme svoj
nalaz i miljenje (lanak 260. stavak 1.).
84/147
25. 3. 2015.
Na prijedlog koje od stranaka, ako ocijeni da je to potrebno, sud moe obaviti uviaj izvan suda.
Ako se taj uviaj obavlja uz sudjelovanje vjetaka, primijenit e se pri tome odredbe st. 1. i 2. ovog
lanka.
lanak 291. (NN 25/13)
Ako na pripremno roite ne doe tuitelj ili ne doe tuenik, a nema uvjeta za donoenje presude
zbog izostanka, sud e raspravljati s prisutnom strankom.
Ako ocijeni da je to potrebno, sud moe odgoditi pripremno roite.
U rjeenju o odgodi pripremnog roita sud e odmah zakazati novo pripremno roite.
Pripremno roite moe se odgoditi samo jednom.
lanak 292. (NN 25/13)
Pripremno roite poinje izlaganjem tube, a nakon toga tuenik odgovara na navode tube.
U daljnjem tijeku pripremnog roita raspravljat e se o prijedlozima stranaka i injeninim navodima
kojima stranke obrazlau svoje prijedloge, odnosno pobijaju prijedloge protivnika, a i o dokazima
predloenim s njihove strane.
Izvoenje dokaza odreuje sud rjeenjem u kojemu e se naznaiti sporna injenica o kojoj treba
izvesti dokaz i dokazno sredstvo.
Predloene dokaze koje ne smatra vanim za odluku sud e odbiti i u rjeenju naznaiti razlog
odbijanja.
Protiv rjeenja kojim se odreuje ili odbija izvoenje dokaza nije doputena posebna alba.
Sud nije u daljnjem tijeku parnice vezan za svoje prijanje rjeenje o izvoenju dokaza.
Po okonanju pripremnog roita, sud e rjeenjem zakljuiti prethodni postupak.
Ako ocijeni da je to s obzirom na okolnosti sluaja mogue, sud moe na pripremnom roitu
zakljuiti prethodni postupak i na istom roitu odrati glavnu raspravu.
Zakazivanje roita za glavnu raspravu
lanak 293. (NN 25/13)
Roite za glavnu raspravu sud zakazuje u rjeenju o zakljuenju prethodnog postupka.
Sud u pravilu zakazuje jedno roite za glavnu raspravu radi izvoenja svih dokaza koje je odluio
izvesti.
Sud e na roite pozvati stranke, svjedoke i vjetake koje je odluio pozvati na glavnu raspravu.
Odredbe lanka 286. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajui nain i pri zakazivanju roita za
85/147
25. 3. 2015.
glavnu raspravu.
Glava dvadeset prva GLAVNA RASPRAVA

Tijek glavne rasprave
lanak 294.
Sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea otvara glavnu raspravu i objavljuje predmet
raspravljanja. Nakon toga utvruje jesu li dole sve pozvane osobe, pa ako nisu, provjerava jesu li
uredno pozvane i jesu li opravdale svoj izostanak.
lanak 295. (NN 25/13)
Ako s roita za glavnu raspravu izostane tuitelj, ili ako na to roite ne doe tuenik, a uredno su
pozvani, rasprava e se odrati s prisutnom strankom.
Ako s roita za glavnu raspravu neopravdano izostanu obje stranke ili ako dou na roite, ali se
nee upustiti u raspravljanje, ili se udalje s roita, smatrat e se da je tuitelj povukao tubu.
lanak 296. (NN 25/13)
Brisan.
lanak 297. (NN 25/13)
Na prvom roitu za glavnu raspravu sud e upoznati stranke s tijekom i rezultatima pripremnog
roita.
U daljnjem tijeku rasprave izvodit e se dokazi i raspravljati o rezultatima njihova izvoenja.
Stranke mogu iznositi i svoja pravna shvaanja koja se odnose na predmet spora.
lanak 298. (NN 25/13)
Brisan.
lanak 299. (NN 25/13)
Stranke su dune ve u tubi i odgovoru na tubu, a najkasnije na pripremnom roitu iznijeti sve
injenice na kojima temelje svoje zahtjeve, predloiti dokaze potrebne za utvrivanje iznesenih
injenica te se izjasniti o injeninim navodima i dokaznim prijedlozima protivne stranke.
Stranke mogu tijekom glavne rasprave iznositi nove injenice i predlagati nove dokaze samo ako ih
bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predloiti prije zakljuenja prethodnog postupka.
Nove injenice i nove dokaze koje su stranke iznijele, odnosno predloile tijekom glavne rasprave
protivno stavku 2. ovoga lanka sud nee uzeti u obzir.
86/147
25. 3. 2015.
lanak 300. (NN 25/13)

Brisan.
lanak 301.
Ako stranka prigovori da rjeavanje o tubenom zahtjevu ne ide u sudsku nadlenost, da sud nije
stvarno ili mjesno nadlean, da o istom zahtjevu ve tee parnica, da je stvar pravomono presuena
ili da je o predmetu spora sklopljena sudska nagodba, sud e rijeiti hoe li o tim prigovorima
raspravljati i odluivati odvojeno od glavne stvari ili zajedno s njom.
Protiv rjeenja kojim se odbijaju prigovori stranaka nije doputena posebna alba ako je sud odluio
da se odmah nastavi raspravljanje o glavnoj stvari.
Odredbe st. 1. do 2. ovog lanka primijenit e se i kad sud po slubenoj dunosti odlui da
odvojeno od glavne stvari raspravi o tome da li stvar ide u sudsku nadlenost, da li je sud stvarno
nadlean, da li ve tee parnica, da li je stvar ve pravomono presuena te da li je o predmetu
spora sklopljena sudska nagodba.
lanak 302.
U sporovima koje sudi vijee, kad predsjednik vijea zavri sasluanje pojedinog svjedoka, vjetaka ili
stranke, lanovi vijea mogu toj osobi neposredno postavljati pitanja.
Stranka i njezin zastupnik ili punomonik mogu po odobrenju suca pojedinca, odnosno predsjednika
vijea neposredno postavljati pitanja protivnoj stranci, svjedocima i vjetacima.
Sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea zabranit e stranci postavljanje odreenog pitanja ili e
zabraniti odgovor na postavljeno pitanje ako je ve u pitanju sadrano kako na nj treba odgovoriti ili
ako se pitanje ne odnosi na predmet.
Ako predsjednik vijea zabrani postavljanje odreenog pitanja ili davanje odgovora, stranka moe
zahtijevati da o tome odlui vijee.
Na zahtjev stranke u zapisnik e se unijeti pitanje koje je sud odbio, a i pitanje na koje je zabranjen
odgovor.
lanak 303.
Sasluani svjedoci i vjetaci ostaju u sudnici, ako ih sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea,
nakon izjanjenja stranaka, sasvim ne otpusti ili ne odredi da se privremeno udalje iz sudnice.
Sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea moe odrediti da se sasluani svjedoci kasnije ponovno
pozovu i jo jednom sasluaju u prisutnosti ili odsutnosti svjedoka i vjetaka.
lanak 304.
Kad sudac pojedinac ili vijee zakljui da je predmet raspravljen tako da se moe donijeti odluka,
87/147
25. 3. 2015.
sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea priopit e da je glavna rasprava zakljuena. U

sporovima koje sudi, vijee e se nakon toga povui na vijeanje i glasanje.
lanak 305.
Sudac pojedinac, odnosno vijee tijekom vijeanja i glasanja moe odluiti da se glavna rasprava
ponovno otvori ako je to potrebno radi dopune postupka ili razjanjenja pojedinih vanijih pitanja.
Javnost glavne rasprave
lanak 306.
Glavna je rasprava javna.
Raspravi mogu prisustvovati samo punoljetne osobe.
Osobe koje prisustvuju raspravi ne smiju nositi oruje ili opasno orue.
Odredba stavka 3. ovog lanka ne odnosi se na uvare osoba koje sudjeluju u postupku.
lanak 307.
Sud moe iskljuiti javnost za cijelu glavnu raspravu ili jedan njezin dio ako to zahtijevaju interesi
morala, javnog reda ili dravne sigurnosti, ili radi uvanja vojne, slubene ili poslovne tajne, odnosno
radi zatite privatnog ivota stranaka, ali samo u opsegu koji je po miljenju suda bezuvjetno
potreban u posebnim okolnostima u kojima bi javnost mogla biti tetna za interese pravde.
Sud moe iskljuiti javnost i kada se mjerama za odravanje reda predvienim u ovom zakonu ne bi
moglo osigurati nesmetano odravanje rasprave.
lanak 308.
Iskljuenje javnosti ne odnosi se na stranke, njihove zakonske zastupnike, punomonike i umjeae.
Sud moe dopustiti da glavnoj raspravi na kojoj je javnost iskljuena prisustvuju pojedine slubene
osobe, a i znanstveni i javni radnici, ako je to od interesa za njihovu slubu odnosno znanstvenu ili
javnu djelatnost.
Na zahtjev stranke sud moe dopustiti da raspravi prisustvuju najvie dvije osobe koje ona oznai.
Sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea upozorit e osobe koje prisustvuju raspravi na kojoj je
javnost iskljuena da su dune kao tajnu uvati sve ono to su na raspravi saznale i upozoriti ih na
posljedice odavanja tajne.
lanak 309.
O iskljuenju javnosti odluuje sud rjeenjem, koje mora biti obrazloeno i javno objavljeno.
Protiv rjeenja o iskljuenju javnosti nije doputena posebna alba.
88/147
25. 3. 2015.
lanak 310.
Odredbe o javnosti na glavnoj raspravi na odgovarajui e se nain primjenjivati i na pripremnom
roitu, na roitu izvan glavne rasprave pred predsjednikom vijea te na roitu pred zamoljenim
sucem.
Rukovoenje glavnom raspravom
lanak 311.
Sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea rukovodi glavnom raspravom, ispituje stranke i izvodi
dokaze. U sporovima koje sudi vijee predsjednik vijea daje rije lanovima vijea te objavljuje
odluke vijea.
Dunost je suca pojedinca, odnosno predsjednika vijea da se brine da se o predmetu spora
svestrano raspravi, ali da se zbog toga postupak ne odugovlai, tako da se rasprava po mogunosti
dovri na jednom roitu.
Ako se osoba koja sudjeluje na raspravi protivi kakvoj mjeri predsjednika vijea koja se odnosi na
rukovoenje raspravom ili kakvu pitanju koje je postavio predsjednik vijea, lan vijea ili druga
osoba koja sudjeluje u postupku, o takvu protivljenju odluuje vijee.
Sud nije vezan za svoje rjeenje koje se odnosi na rukovoenje raspravom.
Protiv rjeenja koja se odnose na rukovoenje raspravom nije doputena posebna alba.
lanak 312. (NN 25/13)
Izvan roita za glavnu raspravu sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea donosi rjeenje o
ispitivanju podneska, o postavljenju privremenog zastupnika, o urednosti punomoi, o polaganju
predujma na ime trokova za poduzimanje pojedinih radnji u postupku, o osloboenju od plaanja
trokova postupka, o osiguranju parninih trokova, o dostavi sudskih pismena, o osiguranju dokaza,
o mjerama osiguranja, o prekidu postupka, o trokovima postupka u sluaju povlaenja tube, o
zakazivanju roita i njihovoj odgodi, o spajanju parnica te o odreivanju rokova i njihovu
produljivanju.
Sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea isto je tako ovlaten da, nakon to primi zapisnik o
izvoenju dokaza pred zamoljenim sucem, odredi da se obave potrebni ispravci ili dopune.
Izvan roita za glavnu raspravu sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea ovlaten je da u
povodu izjave tuenika odnosno tuitelja, dane u pisanom obliku ili na zapisnik kod parninog suda,
donese presudu na temelju priznanja odnosno presudu na temelju odricanja te da primi na zapisnik
sudsku nagodbu.
lanak 313.
Ako pred istim sudom tee vie parnica izmeu istih osoba ili u kojima je ista osoba protivnik raznih
tuitelja ili raznih tuenika, a za koje je predviena ista vrsta postupka i u kojima sudi sudac
89/147
25. 3. 2015.
pojedinac, sve se te parnice mogu rjeenjem suca pojedinca spojiti radi zajednikoga raspravljanja ako
bi se time ubrzalo raspravljanje ili smanjili trokovi. Spojeni se postupak nastavlja pred sucem koji je
odluio o spajanju. Za sve spojene parnice sud moe donijeti zajedniku presudu.
Ako je za sve parnice iz stavka 1. ovoga lanka nadleno vijee, odnosno ako je za koju od tih
parnica nadleno vijee, a za druge sudac pojedinac, rjeenje o spajanju moe donijeti vijee. U tom
se sluaju odredbe stavka 1. ovoga lanka primjenjuju na odgovarajui nain.
Sud moe odrediti da se odvojeno raspravlja o pojedinim zahtjevima u istoj tubi i nakon zavretka
odvojenoga raspravljanja moe donijeti posebne odluke o tim zahtjevima.
lanak 314.
Kad sud odlui da se odgodi roite za glavnu raspravu, sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea
brinut e se da se za idue roite pribave svi dokazi ije je izvoenje odreeno za to roite i da se
obave druge pripreme kako bi se rasprava mogla zavriti na tom roitu.
Protiv rjeenja suda kojim se odgaa roite ili se odbijaju prijedlozi stranaka o odgodi roita nije
doputena alba.
lanak 315.
Ako se roite odgodi, novo roite odrat e se po mogunosti pred sudom u istom sastavu.
Ako se novo roite dri pred sudom u istom sastavu, glavna e se rasprava nastaviti i sudac
pojedinac, odnosno predsjednik vijea ukratko e izloiti tijek prijanjih roita, ali i u tom sluaju
sud moe odluiti da rasprava pone iznova.
Ako se roite dri pred sudom u izmijenjenom sastavu, glavna rasprava mora poeti iznova, ali
sudac pojedinac, odnosno vijee moe, nakon to se strankama omogui da se o tome izjasne,
odluiti da se ponovno ne sasluavaju svjedoci i vjetaci i da se ne obavlja novi uviaj, ve da se
proitaju zapisnici o izvoenju tih dokaza.
lanak 316.
Brisan
Odravanje reda na glavnoj raspravi
lanak 317.
Dunost je suca pojedinca, odnosno predsjednika vijea da se u tijeku glavne rasprave brine o
odravanju reda u sudnici i o dostojanstvu suda.
lanak 318.
Ako osoba koja sudjeluje u postupku u podnesku ili na roitu vrijea sud ili druge sudionike u
postupku, ometa rad ili se ne pokorava naredbama suda za odravanje reda, odnosno ako to uini
90/147
25. 3. 2015.
osoba koja prisustvuje roitu, sud e je opomenuti ili kazniti novanom kaznom od 500,00 do
10.000,00 kuna, a moe je i udaljiti i kazniti tom novanom kaznom.
Ako stranka ili zastupnik stranke bude udaljen iz sudnice, roite e se odrati i bez njihove
prisutnosti.
Ako iz sudnice bude udaljen zakonski zastupnik fizike osobe, sud e odgoditi roite ako je to
potrebno radi zatite prava i interesa zastupane stranke.
Kad sud novano kazni ili udalji iz sudnice odvjetnika ili odvjetnikoga vjebenika kao
punomonika, obavijestit e o tome Hrvatsku odvjetniku komoru.
Kad sud novano kazni ili udalji iz sudnice dravnog odvjetnika, obavijestit e o tome nadlenog
dravnog odvjetnika.
Odredbe lanka 10. ovoga Zakona, na odgovarajui nain se primjenjuju i u sluajevima iz stavka 1.
ovoga lanka.
lanak 319.
Brisan
lanak 320.
Ovlatenja koja za odravanje reda na glavnoj raspravi ima sudac pojedinac, odnosno predsjednik
vijea i vijee pripadaju sucu pojedincu na pripremnom roitu odnosno predsjedniku vijea na
pripremnom roitu i na roitu izvan glavne rasprave, a i zamoljenom sucu.
Glava dvadeset druga SUDSKA NAGODBA

lanak 321.
Stranke mogu tijekom cijelog postupka pred parninim sudom do njegovog pravomonog okonanja
zakljuiti nagodbu o predmetu spora (sudska nagodba), pa i tijekom postupka pred drugostupanjskim
sudom do donoenja drugostupanjske odluke u povodu albe.
Nagodba se moe odnositi na cijeli tubeni zahtjev ili na jedan njegov dio.
Sud e u tijeku postupka upozoriti stranke na mogunost sudske nagodbe i pomoi im da zakljue
nagodbu.
Pred sudom se ne moe zakljuiti nagodba u pogledu zahtjeva kojima stranke ne mogu raspolagati
(lanak 3. stavak 3).
Kad sud donese rjeenje kojim ne doputa nagodbu stranaka, zastat e se s postupkom dok to
rjeenje ne postane pravomono.
91/147
25. 3. 2015.
Nagodbu iz stavka 1. ovoga lanka stranke mogu zakljuiti pred sudom koji je proveo prvostupanjski
postupak, odnosno pred drugostupanjskim sudom ako se odrava sjednica vijea uz sudjelovanje
stranaka (lanak 362. stavak 2.) ili rasprava (lanak 373.b stavak 2.), kada se nagodba moe zakljuiti
i pred tim sudom.
Ako stranke hoe zakljuiti nagodbu pred prvostupanjskim sudom nakon donoenja prvostupanjske
odluke dok je postupak u povodu albe u tijeku pred drugostupanjskim sudom, prvostupanjski e
sud bez odgode zatraiti telefonom, telefaksom ili elektronikom potom od drugostupanjskog
suda da ga se obavijesti o tome je li ve odlueno u povodu albe te obavijestiti taj sud da stranke
namjeravaju zakljuiti sudsku nagodbu. Prvostupanjski sud e strankama dopustiti zakljuenje
nagodbe nakon to ga drugostupanjski sud obavijesti da jo uvijek nije odlueno u povodu albe i da
je zastao s postupkom dok se postupak zakljuenja nagodbe ne dovri.
Ako stranke zakljue nagodbu nakon donoenja prvostupanjske odluke, a prije donoenja
drugostupanjske odluke u povodu albe, sud pred kojim je nagodba zakljuena rjeenjem e ukinuti
donesenu prvostupanjsku odluku i utvrditi da je tuba povuena, osim ako stranke nisu drukije
rijeile to pitanje u zakljuenoj nagodbi.
lanak 322.
Sporazum stranaka o nagodbi unosi se u zapisnik. Nagodba je zakljuena kad stranke nakon
proitanog zapisnika o nagodbi potpiu zapisnik.
Strankama e se na njihov zahtjev izdati ovjeren prijepis zapisnika u koji je unesena nagodba.
lanak 323.
Sud e u tijeku cijelog postupka po slubenoj dunosti paziti vodi li se parnica o predmetu o kojemu
je ranije bila zakljuena sudska nagodba; i ako utvrdi da se parnica vodi o predmetu o kojemu je ve
zakljuena sudska nagodba, odbacit e tubu.
lanak 324.
Osoba koja namjerava podii tubu moe preko nieg suda prvog stupnja na ijem podruju
protivna strana ima prebivalite pokuati da postigne nagodbu.
Sud kojemu je takav prijedlog upuen pozvat e protivnu stranu i upoznati je s prijedlogom o
nagodbi. Trokove tog postupka podmiruje podnosilac prijedloga.
Glava dvadeset trea PRESUDA

lanak 325.
Presudom sud odluuje o zahtjevu koji se tie glavne stvari i sporednih traenja.
Ako postoji vie zahtjeva, sud e o svim tim zahtjevima, u pravilu, odluiti jednom presudom.
92/147
25. 3. 2015.
Ako je vie parnica spojeno radi zajednikog raspravljanja, a za konanu odluku sazrela je samo
jedna parnica, moe se donijeti presuda samo za tu parnicu.
lanak 325.a
U povodu tubi iz lanka 186.b stavka 1. i 2. ovoga Zakona sud e rjeenjem prihvatiti zahtjev za
polaganje rauna, podnoenja pregleda imovine i obveza ili davanje podataka ako utvrdi da je
osnovan. Protiv toga rjeenja tuenik moe izjaviti albu u roku od osam dana, koja ne odgaa
ovrhu.
Ako utvrdi da zahtjevi iz stavka 1. ovoga lanka nisu osnovani, sud e donijeti rjeenje iz lanka
186.b stavka 4. ovoga Zakona.
Nakon to tuenik poloi raun, podnese pregled imovine i obveza ili se oituje o traenim
podacima, odnosno nakon to utvrdi da je ovrha radi pribavljanja tih podataka ostala bez uspjeha ili
da njezina provedba ili nastavak nisu svrhoviti, sud moe, na prijedlog tuitelja, prije nego to
donese rjeenje iz lanka 186.b stavka 4. ovoga Zakona, odrediti vjetaenje ili izvoenje drugih
dokaza ako ocijeni da je to potrebno radi provjere i dopune predloenoga rauna, podnijetoga
pregleda imovine i obveza ili danih podataka.
Trokove izvoenja dokaza iz stavka 3. ovoga lanka snosit e tuenik ako se pokae da poloeni
raun, predani pregled imovine i obveza te dani podaci nisu bili toni i potpuni, odnosno ako odbije
poloiti raun, predati pregled imovine i obveza ili dati potrebne podatke.
Tuitelj moe u posebnoj parnici zatraiti naknadu tete koju je pretrpio zato to tuenik nije
postupio u skladu s rjeenjem iz stavka 1. ovoga lanka.
lanak 326.
Sud moe naloiti tueniku da izvri odreenu inidbu samo ako je ona dospjela do zakljuenja
glavne rasprave.
Ako sud prihvati zahtjev za uzdravanje, moe obavezati tuenika i na inidbe koje nisu dospjele.
Presuda kojom se tuenik obavezuje da preda ili preuzme stvari dane u najam ili zakup moe se
donijeti i prije prestanka tih odnosa.
lanak 327.
Ako je tuitelj u tubi traio da se tueniku naloi ispunjenje neke inidbe, a istodobno je u tubi ili
do zakljuenja glavne rasprave izjavio da je voljan umjesto te inidbe primiti neku drugu inidbu, sud
e ako prihvati tubeni zahtjev, izrei u presudi da se tuenik moe osloboditi inidbe ije mu je
ispunjenje naloeno ako ispuni tu drugu inidbu.
lanak 328.
Kad se stranci u presudi nalae izvrenje kakve inidbe, odredit e se i rok u kojemu je tu inidbu
duna izvriti.
93/147
25. 3. 2015.
Ako posebnim propisima nije drugaije odreeno, rok za izvrenje inidbe jest petnaest dana, ali za
inidbe koje se ne sastoje u novanom davanju sud moe odrediti dulji rok. U mjeninim i ekovnim
sporovima taj je rok osam dana.
Rok za izvrenje inidbe poinje tei prvog dana nakon dostave prijepisa presude stranci kojoj je
naloeno izvrenje.
Djelomina presuda
lanak 329.
Ako su na temelju raspravljanja sazreli za konanu odluku samo neki od vie tubenih zahtjeva, ili
ako je samo dio jednog zahtjeva sazrio za konanu odluku, sud moe u vezi sa sazrelim zahtjevima,
odnosno dijelom zahtjeva zakljuiti raspravu i donijeti presudu (djelomina presuda). Pri ocjeni hoe
li donijeti djelominu presudu sud e osobito uzeti u obzir veliinu zahtjeva ili dijela zahtjeva koji je
sazrio za odluku.
Sud je duan bez odgode donijeti djelominu presudu ako su, na temelju priznanja ili odricanja od
vie istaknutih zahtjeva samo neki sazreli za konanu odluku, ili ako je samo dio jednog zahtjeva
sazrio za takvu odluku.
U sluaju iz lanka 200. ovoga Zakona sud je duan donijeti djelominu presudu ako je tubeni
zahtjev koji se tie vie suparniara sazrio za konanu odluku na temelju priznanja ili odricanja samo
prema kojem od suparniara, ili ako je neki od vie tubenih zahtjeva koji se tiu razliitih
suparniara sazrio na temelju priznanja ili odricanja za konanu odluku samo prema suparniaru
kojeg se tie.
Djelominu presudu sud moe (stavak 1.), odnosno duan je (stavak 2. i 3.) donijeti, u skladu s
prethodnim odredbama ovoga lanka i kad je podnesena protutuba, ako je za odluku sazrio zahtjev
tube ili protutube.
U skladu s odredbama stavka 1. do 3. ovoga lanka sud e postupiti i u sluaju spajanja dviju ili vie
parnica radi zajednikog raspravljanja i odluivanja.
to se tie pravnih lijekova i ovrhe, djelomina presuda smatra se samostalnom presudom.
U sluaju albe protiv djelomine presude sud e umnoiti spis i prijepis spisa sa albom i
odgovorom na albu dostaviti drugostupanjskom sudu, a postupak glede zahtjeva ili dijela zahtjeva o
kojemu nije odluio nastaviti.
Meupresua
lanak 330.
Ako je tuenik osporio i osnovu tubenog zahtjeva i iznos tubenog zahtjeva, a u pogledu osnova
stvar je sazrela za donoenje odluke, sud moe iz razloga svrsishodnosti donijeti najprije presudu
samo o osnovi tubenog zahtjeva (meupresuda).
94/147
25. 3. 2015.
Do pravomonosti meupresude sud e zastati s raspravljanjem o iznosu tubenog zahtjeva.

Presuda na temelju priznanja
lanak 331.
Ako tuenik do zakljuenja glavne rasprave prizna tubeni zahtjev, sud e bez daljnjeg raspravljanja
donijeti presudu kojom prihvaa tubeni zahtjev (presuda na temelju priznanja).
Sud nee donijeti presudu na temelju priznanja i kad je udovoljeno potrebnim uvjetima, ako nae da
je rije o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (lanak 3. stavak 3.).
Donoenje presude na temelju priznanja odgodit e se ako je potrebno da se o okolnostima iz stavka
2. ovog lanka prije toga pribave obavijesti.
Priznanje tubenog zahtjeva, na roitu ili u pismenom podnesku, tuenik moe i bez pristanka
tuitelja opozvati do donoenja presude.
Presuda na temelju odricanja
lanak 331.a
Ako se tuitelj do zakljuenja glavne rasprave odrekne tubenog zahtjeva, sud e bez daljnjega
raspravljanja donijeti presudu kojom odbija tubeni zahtjev (presuda na temelju odricanja).
Za odricanje od tubenog zahtjeva nije potreban pristanak tuenika.
Sud nee donijeti presudu na temelju odricanja i kad je udovoljeno potrebnim uvjetima ako utvrdi da
je rije o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (lanak 3. stavak 3.).
Donoenje presude na temelju odricanja odgodit e se ako je potrebno da se o okolnostima iz stava
3. ovog lanka prethodno pribave obavijesti.
Odricanje od tubenog zahtjeva, na roitu ili u pisanom podnesku, tuitelj moe i bez pristanka
tuenika opozvati do donoenja presude.
Presuda zbog ogluhe
lanak 331.b
Ako tuenik ne podnese odgovor na tubu u odreenom roku, donijet e se presuda kojom se
prihvaa tubeni zahtjev (presuda zbog ogluhe), ako bude udovoljeno ovim uvjetima:
1) ako su tueniku tuba i poziv za davanje odgovora na tubu uredno dostavljeni,
2) ako osnovanost tubenog zahtjeva proizlazi iz injenica navedenih u tubi,
3) ako injenice na kojima se temelji tubeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam
tuitelj podnio ili s injenicama koje su opepoznate,
95/147
25. 3. 2015.
4) ako ne postoje opepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuenika sprijeili opravdani razlozi
da podnese odgovor na tubu.
Nee se donijeti presuda zbog ogluhe i kad je udovoljeno uvjetima iz stavka 1. ovoga lanka ako sud
nae da je rije o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (lanak 3. stavak 3.).
Donoenje presude zbog ogluhe odgodit e se ako je potrebno da se o okolnostima iz stavka 2.
ovoga lanka prije toga pribave obavijesti.
Ako iz injenica navedenih u tubi ne proizlazi osnovanost tubenoga zahtjeva, sud e odrediti
pripremno roite i ako na tom roitu tuitelj ne preinai tubu, donijet e presudu kojom se
tubeni zahtjev odbija.
Donoenje presude zbog ogluhe moe se odgoditi i ako nema dokaza da su tueniku uredno
dostavljeni tuba i poziv za davanje odgovora na tubu, a nesumnjivo je da su mu upueni. U tom
sluaju odredit e se rok, koji ne moe biti dulji od trideset dana za dostavu u zemlji, odnosno dulji
od est mjeseci za dostavu u inozemstvu, da se izvidi jesu li tuba i poziv za davanje odgovora na
tubu tueniku uredno dostavljeni. Ako se u tom roku utvrdi da su ta pismena bila tueniku uredno
dostavljena, donijet e se presuda zbog ogluhe.
Protiv rjeenja suda kojim odbija prijedlog tuitelja da se donese presuda zbog ogluhe alba nije
doputena.
U sluajevima iz stavka 3. i 5. ovoga lanka presuda zbog ogluhe moe se donijeti i bez sasluanja
stranaka.
Presuda zbog izostanka
lanak 332. (NN 25/13)
Kad tuenik kojemu tuba nije dostavljena na odgovor, ve mu je samo dostavljena zajedno s
pozivom na roite, ne doe na pripremno roite do njegova zakljuenja, ili ako doe na
pripremno roite, ali se nee upustiti u raspravljanje ili se udalji s roita, a ne ospori tubeni
zahtjev sud e na prijedlog tuitelja ili po slubenoj dunosti donijeti presudu kojom se prihvaa
tubeni zahtjev (presuda zbog izostanka) ako je udovoljeno ovim uvjetima:
1) ako je tuenik bio uredno pozvan,
2) ako tuenik nije podneskom osporio tubeni zahtjev,
3) ako osnovanost tubenog zahtjeva proizlazi iz injenica navedenih u tubi,
4) ako injenice na kojima se temelji tubeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam
tuitelj podnio ili s injenicama koje su opepoznate,
5) ako ne postoje opepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuenika sprijeili opravdani razlozi
da doe na roite.
96/147
25. 3. 2015.
Nee se donijeti presuda zbog izostanka i kad je udovoljeno uvjetima iz stavka 1. ovog lanka ako
sud nae da je rije o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (lanak 3. stavak 3.).
Donoenje presude zbog izostanka odgodit e se ako je potrebno da se o okolnostima iz stavka 2.
ovog lanka prije toga pribave obavijesti.
Ako iz injenica navedenih u tubi ne proizlazi osnovanost tubenog zahtjeva, a tuba na roitu
nije preinaena, sud e donijeti presudu kojom se tubeni zahtjev odbija.
Donoenje presude zbog izostanka moe se odgoditi i ako nema dokaza da je tuenik uredno
pozvan, a nesumnjivo je da mu je poziv upuen. U tom sluaju sud e odrediti rok, koji ne moe
biti dui od trideset dana za dostavu u zemlji odnosno dui od est mjeseci za dostavu u
inozemstvu, da se izvidi je li tuenik uredno pozvan. Ako se u tom roku utvrdi da je tuenik bio
uredno pozvan, predsjednik vijea donijet e presudu zbog izostanka.
Protiv rjeenja kojim se odbija prijedlog tuitelja da se donese presuda zbog izostanka alba nije
doputena.
U sluajevima predvienim u st. 3. i 5. ovog lanka presudu zbog izostanka sud moe donijeti bez
sasluanja stranaka.
Presuda bez odravanja rasprave
lanak 332.a
Ako je tuenik u odgovoru na tubu priznao odlune injenice, neovisno o tome to je osporio
tubeni zahtjev, sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea moe bez zakazivanja roita donijeti
presudu (lanak 325. i 329.), ako ne postoje druge smetnje za njeno donoenje.
Pravomonost presude
lanak 333.
Presuda koja se vie ne moe pobijati albom postaje pravomona ako je njome odlueno o zahtjevu
tube ili protutube.
Prvostupanjski sud tijekom cijelog postupka po slubenoj dunosti pazi je li stvar pravomono
presuena i ako utvrdi da je parnica meu istim strankama pokrenuta o zahtjevu o kojemu je ve
pravomono odlueno, odbacit e tubu.
Ako je u presudi odlueno o potraivanju koje je tuenik istakao prigovorom radi prebijanja, odluka
o postojanju ili nepostojanju toga potraivanja postaje pravomona.
lanak 334.
Sud je vezan za svoju presudu im je objavljena, a ako presuda nije objavljena, im je otpravljena.
Prema strankama presuda ima uinak tek od dana kad im je dostavljena.
97/147
25. 3. 2015.
Donoenje, objava, pisana izrada i dostava presude

lanak 335. (NN 25/13)
Presuda se donosi i objavljuje u ime Republike Hrvatske.
Kad se glavna rasprava odrava pred vijeem, presudu donose predsjednik vijea i lanovi vijea koji
su sudjelovali na roitu na kojemu je glavna rasprava zakljuena.
Presudu objavljuje sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea.
Presuda se mora donijeti, objaviti, izraditi i uruiti ili otpremiti, najkasnije u roku od 45 dana od
dana zakljuenja glavne rasprave.
Izvornik presude potpisuje sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea.
Roite na kojem se presuda objavljuje sud je duan zakazati na roitu na kojem je glavna rasprava
zakljuena. Ako jedna od stranaka nije prisustvovala roitu na kojem je glavna rasprava zakljuena,
sud e je pismeno obavijestiti o roitu na kojem se presuda objavljuje. Roite na kojem se presuda
objavljuje odrat e se neovisno o tome jesu li stranke o njemu uredno obavijetene, odnosno jesu li
pristupile na to roite.
Stranci koja je uredno obavijetena o roitu na kojem se presuda objavljuje, sud nee dostavljati
presudu prema odredbama ovoga Zakona o dostavi pismena.
Stranci koja je pristupila na roite na kojem se presuda objavljuje, sud e na roitu uruiti ovjereni
prijepis presude.
Ako stranka nije pristupila na roite na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obavijetena o
roitu, smatrat e se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je odrano roite na
kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka moe preuzeti u sudskoj zgradi.
U sluaju iz stavka 9. ovoga lanka sud e istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploa
sudova. Presuda mora biti istaknuta na internetskoj stranici e-oglasna ploa sudova osam dana,
raunajui od dana kada je odrano roite na kojem se presuda objavljuje.
Stranci koja nije bila uredno obavijetena o roitu na kojem se presuda objavljuje, sud e presudu
dostaviti prema odredbama ovoga Zakona o dostavi pismena.
Sud e na roitu na kojem je glavna rasprava zakljuena, odnosno u obavijesti o roitu na kojem
se presuda objavljuje osobito upozoriti na posljedice iz stavka 7., 9. i 10. ovoga lanka.
Strankama se uruuje, odnosno dostavlja ovjereni prijepis presude s uputom o pravu na izjavljivanje
pravnog lijeka protiv presude.
lanak 336. (NN 25/13)
Kad se presuda objavljuje sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea javno e proitati izreku i
98/147
25. 3. 2015.
saopiti ukratko razloge presude.

Ako je javnost na glavnoj raspravi bila iskljuena, izreka presude uvijek e se javno proitati, a sud
e odluiti hoe li se i koliko iskljuiti javnost pri objavi razloga presude.
Svi prisutni sasluat e itanje izreke presude stojei.
lanak 337. (NN 25/13)
Brisan.
lanak 337.a (NN 25/13)
Brisan.
lanak 338. (NN 25/13)
Pisana izraena presuda mora imati uvod, izreku i obrazloenje.
Uvod presude sadri: naznaku da se presuda izrie u ime Republike Hrvatske, naziv suda, ime i
prezime suca pojedinca, odnosno predsjednika vijea, suca izvjestitelja i lanova vijea, ime i prezime
ili naziv, osobni identifikacijski broj te prebivalite ili boravite, odnosno sjedite stranaka, njihovih
zastupnika i punomonika, kratku oznaku predmeta spora, dan zakljuenja glavne rasprave, naznaku
stranaka, njihovih zastupnika i punomonika koji su toj raspravi prisustvovali te dan kad je presuda
donesena.
Izreka presude sadri odluku suda o prihvaanju ili odbijanju pojedinih zahtjeva koji se tiu glavne
stvari i sporednih traenja te odluku o postojanju ili nepostojanju potraivanja istaknutog radi
prebijanja (lanak 333).
U obrazloenju sud e izloiti zahtjeve stranaka, injenice koje su iznijele i dokaze koje su predloile,
koje je od tih injenica utvrivao, zato i kako ih je utvrdio, a ako ih je utvrdio dokazivanjem, koje
je dokaze izvodio i zato te kako ih je ocijenio; sud e posebno navesti koje je odredbe materijalnog
prava primijenio odluujui o zahtjevima stranaka, a izjasnit e se, ako je to potrebno, i o stavovima
stranaka o pravnoj osnovi spora te o njihovim prijedlozima i prigovorima o kojima nije dao svoje
razloge u odlukama koje je ve donio tijekom postupka.
U obrazloenju presude zbog ogluhe, presude zbog izostanka, presude na temelju priznanja ili
presude na temelju odricanja iznijet e se samo razlozi koji opravdavaju donoenje takvih presuda.
Dopunska presuda
lanak 339.
Ako je sud propustio da odlui o svim zahtjevima o kojima se mora odluiti presudom, ili je
propustio da odlui o dijelu zahtjeva, stranka moe u roku od petnaest dana od primitka presude
predloiti parninom sudu da se presuda dopuni.
99/147
25. 3. 2015.
Ako stranka ne podnese prijedlog za donoenje dopunske presude u roku iz stavka 1. ovoga lanka,
smatrat e se da je tuba u tom dijelu povuena.
Nepravodobni ili neosnovani prijedlog za dopunu presude odbacit e odnosno odbiti sudac
pojedinac, odnosno predsjednik vijea bez odravanja roita.
lanak 340.
Kad sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea nae da je prijedlog za dopunu presude osnovan,
zakazat e glavnu raspravu pred vijeem radi donoenja presude o zahtjevu koji nije rijeen
(dopunska presuda).
Dopunska presuda moe se donijeti i bez ponovnog otvaranja glavne rasprave ako tu presudu donosi
sud u sastavu u kojem je donio i prvobitnu presudu, a zahtjev u pogledu kojega se trai dopuna
dovoljno je raspravljen.
Ako sudac pojedinac, odnosno vijee na raspravi ustanovi da je prijedlog za donoenje dopunske
presude nepravodoban ili neosnovan, odbacit e odnosno odbiti prijedlog rjeenjem.
Ako se prijedlog za dopunu presude odnosi samo na trokove postupka, odluku o prijedlogu donosi
sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea bez odravanja roita.
lanak 341.
Ako je uz prijedlog za dopunsku presudu podnesena i alba protiv presude, prvostupanjski sud moe
dostaviti prijepis spisa sa albom drugostupanjskom sudu i nastaviti postupak u povodu prijedloga za
dopunsku presudu, ili zastati s dostavom te albe drugostupanjskom sudu dok se ne donese odluka o
prijedlogu za dopunu presude i dok ne protekne rok za albu protiv te odluke, pa ako i protiv
odluke o dopuni presude bude podnesena alba, tu albu zajedno sa albom protiv prvobitne
presude dostaviti drugostupanjskom sudu.
Ako se prvostupanjska presuda pobija albom samo zato to prvostupanjski sud nije presudom
odluio o svim zahtjevima stranaka koji su predmet parnice, alba e se smatrati prijedlogom stranke
da se donese dopunska presuda.
Ispravljanje presude
lanak 342.
Pogreke u imenima i brojevima, i druge oite pogreke u pisanju i raunanju, nedostatke u obliku i
nesuglasnost prijepisa presude s izvornikom ispravit e sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea
u svako doba.
Ispravljanje e se obaviti posebnim rjeenjem i unijeti na kraju izvornika, a strankama e se dostaviti
prijepis rjeenja.
Ako izmeu izvornika i prijepisa presude postoji nesuglasnost u pogledu kakve odluke sadrane u
izreci presude, strankama e se dostaviti ispravljeni prijepis presude s naznakom da se tim prijepisom
100/147
25. 3. 2015.
presude zamjenjuje prijanji prijepis presude. U takvu sluaju rok za izjavljivanje pravnog lijeka u
pogledu ispravljenog dijela presude tee od dana dostave ispravljenog prijepisa presude.
O ispravljanju presude sud moe odluiti bez sasluanja stranaka.
Glava dvadeset etvrta RJEENJE

lanak 343.
Sva rjeenja koja se donose na roitu objavljuje sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea.
Rjeenje koje je na roitu objavljeno dostavit e se strankama u ovjerenom prijepisu samo ako je
protiv toga rjeenja doputena posebna alba, ili ako se na temelju rjeenja moe odmah traiti
ovrha, ili ako to zahtijeva upravljanje parnicom.
Sud je vezan za svoja rjeenja ako se ona ne odnose na upravljanje parnicom ili ako ovim Zakonom
nije to drugo odreeno.
Kad se rjeenje ne dostavlja u pisanom obliku, ono prema strankama ima uinak im je objavljeno.
lanak 344.
Rjeenja koja sud donosi izvan roita saopavaju se strankama dostavom ovjerenog prijepisa
rjeenja. Ako se rjeenjem odbija prijedlog jedne stranke bez prethodnog sasluanja protivne stranke,
toj se stranci rjeenje nee dostaviti.
lanak 345.
Rjeenje mora biti obrazloeno ako se njime odbija prijedlog stranke ili ako se njime rjeava o
prijedlozima stranaka koji su meu sobom u opreci, a moe biti obrazloeno i u drugim sluajevima
kad je to potrebno.
Pisani sastav rjeenja treba da sadri uvijek uvod i izreku, a obrazloenje samo ako prema stavku 1.
ovog lanka rjeenje mora biti obrazloeno.
lanak 346.
Pravomona rjeenja o kaznama izreenim prema odredbama ovog Zakona izvravaju se po
slubenoj dunosti.
lanak 347. (NN 25/13)
Odredbe l. 328., 334. st. 2., lanka 335. do 342. ovog zakona na odgovarajui e se nain
primjenjivati i na rjeenja.
101/147
25. 3. 2015.
B. Postupak po pravnim lijekovima
Glava dvadeset peta REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI
1. alba protiv presude

Pravo na albu
lanak 348.
Protiv presude donesene u prvom stupnju stranke mogu podnijeti albu u roku od petnaest dana od
dana dostave prijepisa presude, ako u ovom Zakonu nije odreen drugi rok. U mjeninim i
ekovnim sporovima taj je rok osam dana.
Pravovremeno podnesena alba spreava da presuda postane pravomona u dijelu koji se pobija
albom.
O albi protiv presude odluuje drugostupanjski sud.
lanak 348.a (NN 25/13)
Brisan.
lanak 349.
Stranka se moe odrei prava na albu od asa kad je presuda objavljena, a ako presuda nije
objavljena, onda od asa kad joj prijepis presude bude dostavljen.
Do donoenja odluke drugostupanjskog suda stranka moe odustati od ve podnesene albe.
Odricanje ili odustanak od albe ne moe se opozvati.
Sadraj albe
lanak 350.
Pored podataka koje mora imati svaki podnesak (lanak 106.), alba treba sadravati:
1) oznaku presude protiv koje se podnosi,
2) odreenu izjavu o tome da se presuda pobija u cijelosti ili u nekom dijelu,
3) razloge zbog kojih se alba podnosi,
4) potpis podnositelja albe.
lanak 351.
102/147
25. 3. 2015.
Ako se na temelju podataka iz albe ne moe utvrditi koja se presuda pobija ili ako alba nije
potpisana (nepotpuna alba), prvostupanjski e sud rjeenjem, protiv kojega nije doputena alba,
pozvati alitelja da u odreenom roku dopuni ili ispravi albu podneskom ili na zapisnik kod toga
suda.
Ako alitelj u odreenom roku ne postupi po traenju suda, sud e rjeenjem odbaciti albu kao
nepotpunu.
Ako alba po svojem sadraju ima drugih nedostataka, prvostupanjski e sud albu dostaviti
drugostupanjskom sudu ne pozivajui alitelja da je dopuni odnosno ispravi.
lanak 352.
U albi se ne mogu iznositi nove injenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se oni odnose na
bitne povrede odredaba parninog postupka zbog kojih se alba moe izjaviti.
Ako stranka nije tijekom prvostupanjskoga postupka istaknula prigovor zastare ili prigovor radi
prebijanja, odnosno neki drugi materijalnopravni ili postupovnopravni prigovor o pitanju na koji
prvostupanjski sud ne pazi po slubenoj dunosti, ona taj prigovor ne moe iznijeti u albi.
Razlozi zbog kojih se presuda moe pobijati
lanak 353.
Presuda se moe pobijati:
1) zbog bitne povrede odredaba parninog postupka;
2) zbog pogreno ili nepotpuno utvrenoga injeninog stanja;
3) zbog pogrene primjene materijalnog prava.
Presuda zbog ogluhe i presuda zbog izostanka ne mogu se pobijati zbog pogreno ili nepotpuno
utvrenoga injeninog stanja.
Presuda na temelju priznanja i presuda na temelju odricanja mogu se pobijati zbog bitnih povreda
odredaba parninog postupka iz lanka 354. stavka 2. ovoga Zakona ili zbog toga to je izjava o
priznanju odnosno odricanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare.
Kada presudu na temelju priznanja i presudu na temelju odricanja pobija zbog toga to je izjava o
priznanju ili odricanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare, stranka moe u
albi iznijeti i nove injenice te predloiti nove dokaze koji se tiu tih mana u volji.
lanak 354.
Bitna povreda odredaba parninog postupka postoji ako sud u tijeku postupka nije primijenio ili je
nepravilno primijenio koju odredbu ovog Zakona, a to je bilo ili je moglo biti od utjecaja na
donoenje zakonite i pravilne presude.
103/147
25. 3. 2015.
Bitna povreda odredaba parninog postupka uvijek postoji:

1) ako je u donoenju presude sudjelovao sudac koji se po zakonu mora izuzeti (lanak 71. stavak 1.
toka 1. do 6.), odnosno koji je rjeenjem suda bio izuzet, ili ako je u donoenju presude sudjelovala
osoba koja nema svojstvo suca,
2) ako je odlueno o zahtjevu u sporu koji ne ide u sudsku nadlenost (lanak 16.),
3) ako je sud u povodu prigovora stranaka pogreno odluio da je stvarno ili mjesno nadlean,
4) ako je protivno odredbama ovoga Zakona sud utemeljio svoju odluku na nedoputenim
raspolaganjima stranaka (lanak 3. stavak 3.),
5) ako je protivno odredbama ovoga Zakona donio presudu na temelju priznanja, presudu na temelju
odricanja, presudu zbog ogluhe, presudu zbog izostanka ili presudu bez odravanja rasprave,
6) ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito proputanjem dostave, nije dana mogunost
da raspravlja pred sudom,
7) ako je protivno odredbama ovoga Zakona sud odbio zahtjev stranke da se u postupku slui
svojim jezikom i pismom i da prati tijek postupka na svom jeziku, a stranka se zbog toga ali,
8) ako je u postupku kao tuitelj ili tuenik sudjelovala osoba koja ne moe biti stranka u postupku,
ili ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlatena osoba, ili ako parnino nesposobnu
stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik, odnosno punomonik stranke
nije imao potrebno ovlatenje za voenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, ako voenje
parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno,
9) ako je odlueno o zahtjevu o kojemu ve tee parnica, ili o kojemu je ve prije pravomono
presueno, ili o kojemu je ve zakljuena sudska nagodba ili nagodba koja po posebnim propisima
ima svojstvo sudske nagodbe,
10) ako je protivno zakonu bila iskljuena javnost na glavnoj raspravi,
11) ako presuda ima nedostataka zbog kojih se ne moe ispitati, a osobito ako je izreka presude
nerazumljiva, ako proturjei sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda nema uope razloga, ili u
njoj nisu navedeni razlozi o odlunim injenicama, ili su ti razlozi nejasni ili proturjeni, ili ako o
odlunim injenicama postoji proturjenost izmeu onoga to se u razlozima presude navodi o
sadraju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika,
12) ako je presudom prekoraen tubeni zahtjev,
13) ako je odlueno u povodu nepravodobno podnesene tube, a zbog toga je tubu trebalo odbaciti
(lanak 282. stavak 1.),
14) ako prije podnoenja tube nije proveden zakonom predvieni postupak mirnog ili drukijeg
ostvarivanja prava, a zbog toga je tubu trebalo odbaciti.
104/147
25. 3. 2015.
Zato to stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlatena osoba, ili zato to parnino
nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili zato to zakonski zastupnik, odnosno
punomonik stranke nije imao potrebno ovlatenje za voenje parnice ili za pojedine radnje u
postupku albu moe izjaviti samo stranka koje se ti nedostaci tiu.
lanak 355.
Pogreno ili nepotpuno utvreno injenino stanje postoji kad je sud kakvu odlunu injenicu
pogreno utvrdio, odnosno kad je nije utvrdio.
lanak 356.
Pogrena primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredbu materijalnog prava
koju je trebao primijeniti ili kad takvu odredbu nije pravilno primijenio.
Postupak po albi
lanak 357.
alba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i
protivnu stranku.
lanak 358.
Nepravodobnu, nepotpunu (lanak 351. stavak 1.) ili nedoputenu albu odbacit e rjeenjem sudac
pojedinac, odnosno predsjednik vijea prvostupanjskog suda bez odravanja roita.
alba je nepravodobna ako je podnesena nakon proteka zakonskog roka za njezino podnoenje.
alba je nedoputena ako je albu podnijela osoba koja nije ovlatena za podnoenje albe, ili osoba
koja se odrekla prava na albu, ili ako osoba koja je podnijela albu nema pravnog interesa za
podnoenje albe.
lanak 359.
Primjerak pravodobne, potpune i doputene albe dostavit e prvostupanjski sud protivnoj stranci
koja moe u roku od osam dana od primitka podnijeti tome sudu odgovor na albu.
Primjerak odgovora na albu dostavit e prvostupanjski sud alitelju.
Nepravodobno podnesen odgovor na albu nee se odbaciti, ve e se dostaviti drugostupanjskom
sudu koji e ga uzeti u obzir ako je to jo mogue.
lanak 360.
Nakon primitka odgovora na albu ili nakon proteka roka za odgovor na albu sudac pojedinac,
odnosno predsjednik vijea e albu i odgovor na albu, ako je podnesen, sa svim spisima dostaviti
drugostupanjskom sudu.
105/147
25. 3. 2015.
Ako alitelj tvrdi da su u prvostupanjskom postupku povrijeene odredbe parninog postupka, sudac
pojedinac, odnosno predsjednik vijea prvostupanjskog suda po potrebi e dati objanjenje u povodu
navoda albe koji se tiu tih povreda, odnosno provesti izviaje da provjeri istinitost tih navoda u
albi.
Primjerak objanjenja, odnosno izvjea o obavljenom izviaju sudac pojedinac, odnosno predsjednik
vijea prvostupanjskog suda dostavit e strankama, koje mogu dati svoje oitovanje u roku od osam
dana.
Ako ocijeni da je to potrebno, sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea prvostupanjskog suda
moe pozvati stranke da prisustvuju provedbi izviaja iz stavka 2. ovoga lanka.
Oitovanja stranaka iz stavka 3. ovoga lanka sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea
prvostupanjskoga suda dostavit e drugostupanjskom sudu zajedno sa svojim objanjenjem odnosno
izvjeem o obavljenom izviaju samo ako budu podnesena u roku. Oitovanja podnesena nakon
isteka roka proslijedit e se drugostupanjskom sudu, koji e ih uzeti u obzir, ako je to jo mogue.
lanak 361.
Kad spisi po albi stignu drugostupanjskom sudu, odredit e se sudac izvjestitelj.
Ako je predsjednik vijea odreen za suca izvjestitelja, dunost predsjednika vijea obavljat e drugi
lan vijea.
Sudac izvjestitelj moe, prema potrebi, od prvostupanjskog suda pribaviti izvjetaj o povredama
odredaba postupka i zatraiti da se radi utvrivanja tih povreda provedu izviaji.
U sluajevima iz stavka 3. ovoga lanka na odgovarajui e se nain primijeniti odredbe lanka 360.
stavka 3. do 5. ovoga Zakona.
lanak 362.
Drugostupanjski sud odluuje o albi u sjednici vijea.
Kad vijee drugostupanjskog suda nae da je to radi donoenja odluke o albi potrebno, moe
pozvati stranke ili njihove zastupnike na sjednicu vijea.
lanak 363.
Sud e odrati sjednicu vijea i odluiti o albi i ako u sluaju iz lanka 362. stavka 2. ovoga Zakona
izostanu jedna ili obje stranke.
Sjednica vijea na kojoj prisustvuje barem jedna od stranaka poinje izvjetajem suca izvjestitelja, koji
izlae stanje stvari ne dajui svoje miljenje o osnovanosti albe.
Nakon toga proitat e se presuda ili dio presude na koji se odnosi alba, a prema potrebi i zapisnik
o glavnoj raspravi pred prvostupanjskim sudom. Zatim, e alitelj obrazloiti svoju albu, a protivna
stranka odgovor na albu.
106/147
25. 3. 2015.
lanak 364.
Brisan
Granice ispitivanja prvostupanjske presude
lanak 365.
Drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojemu se pobija albom, a
ako se iz albe ne vidi u kojem se dijelu presuda pobija, drugostupanjski sud uzet e da se presuda
pobija u dijelu u kojemu stranka nije uspjela u sporu.
Drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u albi pazei
po slubenoj dunosti na bitne povrede odredaba parninog postupka iz lanka 354. stavka 2. toke
2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ovoga Zakona i na pravilnu primjenu materijalnog prava.
Odluke drugostupanjskog suda o albi
lanak 366.
Drugostupanjski sud moe odbaciti albu kao nepravodobnu, nepotpunu ili kao nedoputenu, odbiti
albu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu, ukinuti tu presudu i uputiti predmet
prvostupanjskom sudu na ponovno suenje, ukinuti prvostupanjsku presudu i odbaciti tubu ili
preinaiti prvostupanjsku presudu.
Drugostupanjski sud moe ukinuti presudu i kad stranka trai njezinu preinaku, a moe preinaiti
presudu iako stranka trai da se ona ukine.
lanak 366.a (NN 25/13)
Prvostupanjska se odluka u povodu albe moe ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na
ponovno suenje najvie jedanput.
Ako drugostupanjski sud nae da bi prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i nakon to je ona bila
ve jedanput ukinuta u povodu albe i predmet vraen prvostupanjskom sudu na ponovno suenje,
drugostupanjski e sud sam provesti postupak uz odgovarajuu primjenu odredaba o postupku pred
prvostupanjskim sudom radi otklanjanja nedostataka zbog koji bi prvostupanjsku odluku trebalo
ponovno ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suenje.
U sluaju iz stavka 2. ovoga lanka odredbe lanka 373.a do 373.c ovoga Zakona primjenjuju se na
odgovarajui nain.
lanak 367.
Nepravodobnu, nepotpunu ili nedoputenu albu odbacit e drugostupanjski sud rjeenjem, ako to
nije uinio prvostupanjski sud (lanak 358.).
Sudac pojedinac drugostupanjskog suda donijet e rjeenje kojim se utvruje da je podnositelj albe
107/147
25. 3. 2015.
odustao od podnesene albe, ako je to propustio uiniti prvostupanjski sud.

lanak 368.
Drugostupanjski e sud presudom odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu
kad ustanovi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a ni razlozi na koje pazi po
slubenoj dunosti.
Drugostupanjski sud e presudom odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu
ako utvrdi da je prvostupanjski sud pogreno primijenio materijalno pravo, ali da je pravilnom
primjenom materijalnog prava trebalo jednako odluiti o tubenom zahtjevu.
lanak 369.
Drugostupanjski e sud rjeenjem ukinuti prvostupanjsku presudu ako utvrdi da postoji bitna
povreda odredaba parninog postupka (lanak 354.) i vratiti predmet istome prvostupanjskom sudu
ili e ga ustupiti nadlenome prvostupanjskom sudu radi odravanja nove glavne rasprave. U tom e
rjeenju drugostupanjski sud odluiti i koje se provedene radnje, zahvaene bitnom povredom
odredaba parninog postupka, ukidaju.
Ako su u postupku pred prvostupanjskim sudom povrijeene odredbe lanka 354. stavka 2. toke 2.,
9., 13. i 14. ovoga Zakona, drugostupanjski e sud ukinuti prvostupanjsku presudu i odbaciti tubu.
Ako su u postupku pred prvostupanjskim sudom povrijeene odredbe lanka 354. stavka 2. toke 8.
ovoga Zakona, drugostupanjski e sud, s obzirom na prirodu povrede, ukinuti prvostupanjsku
presudu i vratiti predmet nadlenome prvostupanjskom sudu ili e ukinuti prvostupanjsku presudu i
odbaciti tubu.
Ako utvrdi da je prvostupanjskom presudom prekoraen tubeni zahtjev na nain da je odlueno o
neem drugom, a ne o onome to je traeno, drugostupanjski e sud rjeenjem ukinuti presudu
prvostupanjskog suda i predmet vratiti na ponovno suenje.
Ako utvrdi da je prvostupanjskom presudom prekoraen tubeni zahtjev na nain da je dosueno
vie od onoga to je traeno, drugostupanjski e sud rjeenjem ukinuti presudu prvostupanjskoga
suda u dijelu u kojem je prekoraen tubeni zahtjev.
lanak 370.
Drugostupanjski e sud rjeenjem ukinuti presudu prvostupanjskog suda i vratiti predmet tom sudu
na ponovno suenje ako smatra da radi pravilnog utvrivanja injeninog stanja treba odrati novu
glavnu raspravu pred prvostupanjskim sudom.
lanak 371.
Kad drugostupanjski sud ukine presudu prvostupanjskog suda i vrati predmet istom sudu na
ponovno suenje, moe narediti da se nova glavna rasprava odri pred drugim sucem pojedincem,
odnosno pred drugim vijeem.
108/147
25. 3. 2015.
lanak 372.
Brisan
lanak 373.
Drugostupanjski e sud presudom preinaiti prvostupanjsku presudu:
1) ako je prvostupanjski sud pogreno ocijenio isprave ili posredno izvedene dokaze, a odluka je
prvostupanjskog suda utemeljena iskljuivo na tim dokazima;
2) ako je prvostupanjski sud iz injenica to ih je utvrdio izveo nepravilan zakljuak o postojanju
drugih injenica, a na tim je injenicama utemeljena presuda;
3) ako smatra da je injenino stanje u prvostupanjskoj presudi pravilno utvreno, ali da je
prvostupanjski sud pogreno primijenio materijalno pravo.
lanak 373.a
Drugostupanjski e sud presudom odbiti albu i potvrditi prvostupanjsku presudu, odnosno
presudom e preinaiti prvostupanjsku presudu ako prema stanju spisa nae:
1) da bitne injenice meu strankama nisu sporne, ili
2) da ih je mogue utvrditi i na temelju isprava i izvedenih dokaza koji se nalaze u spisu, neovisno o
tome je li prvostupanjski sud prigodom donoenja svoje odluke uzeo u obzir i te isprave, odnosno
izvedene dokaze.
Prigodom donoenja odluke iz stavka 1. ovoga lanka, drugostupanjski je sud ovlaten uzeti u obzir i
injenice o postojanju kojih je prvostupanjski sud izveo nepravilan zakljuak na temelju drugih
injenica koje je po njegovoj ocjeni pravilno utvrdio.
U sluaju u kojem su ispunjeni uvjeti za donoenje presude iz stavka 1. ovoga lanka,
drugostupanjski sud moe je donijeti i ako nae da postoji bitna povreda odredaba parninoga
postupka iz lanka 354. stavka 2. toke 11. ovoga Zakona.
lanak 373.b (NN 25/13)
Drugostupanjski sud odluuje o albi, u pravilu, bez rasprave.
Kad vijee drugostupanjskog suda nae da je radi pravilnog utvrivanja injeninog stanja potrebno
da se pred drugostupanjskim sudom ponove ve izvedeni dokazi, zakazat e raspravu pred
drugostupanjskim sudom.
Vijee drugostupanjskog suda moe odluiti da se odreeni dokazi izvedu u sudskoj zgradi
prvostupanjskog suda pred sucem izvjestiteljem drugostupanjskog suda. Ako za to postoje vani
razlozi, vijee drugostupanjskog suda moe odluiti da se odreeni dokazi izvedu pred sucem
pojedincem ili predsjednikom vijea prvostupanjskog suda.
109/147
25. 3. 2015.
Pravila o izvoenju dokaza pred predsjednikom vijea na odgovarajui nain se primjenjuju na suca
izvjestitelja drugostupanjskog suda, odnosno na suca pojedinca ili predsjednika vijea
prvostupanjskog suda u sluaju.
U sluaju iz stavka 3. ovoga lanka vijee drugostupanjskog suda odluuje o albi bez rasprave, ali
na sjednicu vijea mora pozvati stranke. Odredba lanka 363. ovoga Zakona primjenjuje se i u ovom
sluaju.
Vijee drugostupanjskog suda moe odluiti da se rasprava pred tim sudom provede i kad ocijeni da
bi se tako mogle otkloniti bitne povrede odredaba parninog postupka u prvostupanjskom postupku
i da zbog toga ne bi bilo svrhovito presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na
ponovno suenje.
U sluaju iz stavka 6. ovoga lanka sudac izvjestitelj drugostupanjskog suda moe zatraiti od suca
pojedinca ili predsjednika vijea prvostupanjskog suda da d objanjenja o tim bitnim povredama ili
da provede potrebne izviaje radi provjere istinitosti navoda o tome jesu li poinjene.
lanak 373.c
Na raspravu se pozivaju stranke, odnosno njihovi zakonski zastupnici ili opunomoenici, a i oni
svjedoci i vjetaci za koje sud odlui da se sasluaju.
Ako s rasprave izostane jedna stranka ili obje stranke, sud e raspravljati o albi i donijeti odluku
uzimajui u obzir osobito ono to je izneseno u albi i u odgovoru na albu.
Rasprava pred drugostupanjskim sudom poinje izvjetajem izvjestitelja, koji izlae stanje stvari ne
dajui svoje miljenje o osnovanosti albe.
Nakon toga proitat e se presuda ili dio presude na koji se odnosi alba, a prema potrebi i zapisnik
o glavnoj raspravi pred prvostupanjskim sudom. Zatim e alitelj obrazloiti svoju albu, a protivna
stranka odgovor na albu.
lanak 374.
Drugostupanjski sud ne moe preinaiti presudu na tetu stranke koja se alila ako je samo ona
podnijela albu.
lanak 375. (NN 25/13)
U obrazloenju presude odnosno rjeenja drugostupanjski sud treba ocijeniti albene navode koji su
od odlunog znaenja i oznaiti razloge koje je uzeo u obzir po slubenoj dunosti.
Kad se prvostupanjska presuda ukida zbog bitnih povreda odredaba parninog postupka, treba u
obrazloenju navesti koje su odredbe povrijeene i u emu se povrede sastoje.
Ako se prvostupanjska presuda ukida i predmet vraa prvostupanjskom sudu na ponovno suenje
radi pravilnog utvrivanja injeninog stanja, navest e se u emu se sastoje nedostaci u utvrivanju
injeninog stanja odnosno zato su odreene injenice i dokazi vani i od utjecaja za donoenje
110/147
25. 3. 2015.
pravilne odluke.
U sluajevima iz stavka 2. i 3. ovoga lanka drugostupanjski sud e u rjeenju odreeno navesti koje
radnje prvostupanjski sud treba izvesti u ponovnom postupku i za to dati razloge, a pod
pretpostavkama iz lanka 7. ovoga Zakona. Drugostupanjski e sud, ovisno o albenim razlozima,
odreeno naznaiti i shvaanje o primjeni materijalnog prava.
Ako se presudom alba odbija, u obrazloenju presude drugostupanjski sud nee posebno obrazlagati
presudu u sluaju da prihvaa injenino stanje utvreno prvostupanjskom presudom, kao i primjenu
materijalnog prava.
lanak 376.
Drugostupanjski sud vratit e sve spise sudu prvog stupnja s dovoljnim brojem ovjerenih prijepisa
svoje odluke, radi predaje strankama i drugim zainteresiranim osobama.
lanak 377. (NN 25/13)
Prvostupanjski sud je duan provesti novi prethodni postupak i, ako za to budu ispunjeni uvjeti,
glavnu raspravu.
Prvostupanjski sud je duan izvesti sve parnine radnje i raspraviti sva sporna pitanja na koja je
upozorio drugostupanjski sud u svom rjeenju.
Ako presuda bude ukinuta zato to je presudu donio nenadleni sud, nova rasprava pred
prvostupanjskim sudom odrat e se prema odredbama koje vae za odravanje glavne rasprave u
sluaju kad se izmijeni sastav suda (lanak 315. stavak 3.).
Dopunska drugostupanjska odluka
lanak 377.a
Ako je drugostupanjski sud propustio odluiti glede svih dijelova presude koji se pobijaju albom ili
ako je propustio donijeti sve odluke koje je odbacujui, odnosno odbijajui ili prihvaajui albu
trebalo donijeti ili ako je propustio odluiti u pogledu jedne ili vie albi, alitelj moe u roku od
petnaest dana od dostave drugostupanjske odluke predloiti drugostupanjskom sudu da svoju odluku
dopuni.
Prijedlog za donoenje drugostupanjske odluke ne moe se podnijeti radi toga to drugostupanjski
sud nije odluio o svim razlozima zbog kojih je alba izjavljena ili na koje je bio duan paziti po
slubenoj dunosti.
Prijedlog iz stavka 1. ovoga lanka podnosi se prvostupanjskom sudu, koji ga je duan bez odgode
zajedno sa spisom proslijediti drugostupanjskom sudu.
Ako je u povodu drugostupanjske odluke iz stavka 1. ovoga lanka potrebno iznova provesti
postupak pred prvostupanjskim sudom, prvostupanjski sud e drugostupanjskom sudu prijedlog za
donoenje dopunske odluke dostaviti zajedno s prijepisom spisa.
111/147
25. 3. 2015.
Na postupak u povodu prijedloga iz stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju

odredbe lanaka 339. do 341. ovoga Zakona.
2. alba protiv rjeenja

lanak 378.
Protiv rjeenja prvostupanjskog suda doputena je alba ako u ovom Zakonu nije odreeno da alba
nije doputena.
Ako ovaj Zakon izriito odreuje da posebna alba nije doputena, rjeenje prvostupanjskog suda
moe se pobijati samo u albi protiv konane odluke.
U sluajevima u kojima je po ovom Zakonu posebna alba doputena protiv rjeenja kojima se
postupak pred prvostupanjskim sudom ne zavrava, prvostupanjski sud umnoit e spis i prijepis
spisa zajedno sa albom dostaviti drugostupanjskom sudu te e nastaviti postupak radi rjeavanja
pitanja na koja se alba ne odnosi.
lanak 379.
Pravodobno podnesena alba zadrava ovrhu rjeenja, ako ovim Zakonom nije drugaije propisano.
Rjeenje protiv kojega nije doputena posebna alba moe se odmah ovriti.
lanak 380.
Rjeavajui o albi drugostupanjski sud moe:
1) odbaciti albu kao nepravodobnu, nepotpunu ili nedoputenu (lanak 358. st. 1. do 3. i lanak
378. stavak 1.);
2) odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi rjeenje prvostupanjskog suda;
3) uvaiti albu i rjeenje preinaiti ili ukinuti te prema potrebi predmet vratiti na ponovan postupak.
lanak 381.
U postupku po albi protiv rjeenja na odgovarajui e se nain primjenjivati odredbe koje vae za
albu protiv presude. Odredbe o odgovoru na albu primjenjivat e se samo na albe izjavljene
protiv rjeenja kojima je postupak pred prvostupanjskim sudom okonan.
Glava dvadeset esta IZVANREDNI PRAVNI LIJEKOVI
1. Revizija
112/147
25. 3. 2015.
lanak 382
Stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude:
1) ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela presude prelazi 200.000,00 kuna,
2) ako je presuda donesena u sporu o postojanju ugovora o radu, odnosno prestanku radnog odnosa
ili radi utvrenja postojanja radnog odnosa,
3) ako je drugostupanjska presuda donesena prema odredbama lanka 373.a i 373.b ovoga Zakona.
U sluajevima u kojima je ne mogu podnijeti prema odredbi stavka 1. ovoga lanka, stranke mogu
podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rjeenju nekoga
materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja vanog za osiguranje jedinstvene primjene prava i
ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, primjerice:
1) ako o tom pitanju revizijski sud jo uvijek nije zauzeo shvaanje odluujui u pojedinim
predmetima na odjelnoj sjednici, a rije je o pitanju o kojemu postoji razliita praksa
drugostupanjskih sudova,
2) ako je o tom pitanju revizijski sud ve zauzeo shvaanje, ali je odluka drugostupanjskoga suda
utemeljena na shvaanju koje nije podudarno s tim shvaanjem,
3) ako je o tom pitanju revizijski sud ve zauzeo shvaanje i presuda se drugostupanjskoga suda
temelji na tom shvaanju, ali bi osobito uvaavajui razloge iznesene tijekom prethodnoga
prvostupanjskoga i albenoga postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim
zakonodavstvom ili meunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske,
Europskoga suda za ljudska prava ili Europskog suda trebalo preispitati sudsku praksu.
U reviziji iz stavka 2. ovoga lanka stranka treba odreeno naznaiti pravno pitanje zbog kojeg ju je
podnijela uz odreeno navoenje propisa i drugih vaeih izvora prava koji se na njega odnose te
izloiti razloge zbog kojih smatra da je ono vano za osiguranje jedinstvene primjene prava i
ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
Revizija se podnosi u roku od trideset dana od dana dostave drugostupanjske presude.
lanak 382.a (NN 25/13)
U sluajevima u kojima o albi protiv prvostupanjske odluke odluuje Vrhovni sud Republike
Hrvatske, revizija nije doputena.
U sluajevima iz stavka 1. ovoga lanka odredba lanka 394. ovoga Zakona primjenjuje se na
odgovarajui nain.
lanak 383. - Brisan
lanak 384.
113/147
25. 3. 2015.
Revizija ne zadrava ovrhu presude protiv koje je izjavljena.

lanak 385.
Protiv drugostupanjske presude protiv koje se moe podnijeti revizija iz lanka 382. stavka 1. ovoga
Zakona revizija se moe podnijeti:
1) zbog bitne povrede odredaba parninog postupka iz lanka 354. stavka 2. ovoga Zakona, osim
ako se povreda odnosi na stvarnu i mjesnu nadlenost (lanak 354. stavak 2. toka 3.), ako je
prvostupanjski sud protivno odredbama ovoga Zakona donio presudu bez odravanja rasprave
(lanak 354. stavak 2. toka 5.) ili ako je odlueno o zahtjevu o kojemu ve tee parnica (lanak 354.
stavak 2. toka 9.),
2) zbog bitne povrede odredaba parninog postupka iz lanka 354. stavka 1. ovoga Zakona koja je
uinjena u postupku pred drugostupanjskim sudom,
3) zbog pogrene primjene materijalnog prava.
Zakona kojom se potvruje prvostupanjska presuda revizija se zbog bitne povrede odredaba
parninog postupka iz lanka 354. stavka 2. toke 6., 7., 8., 10., 11. i 12. ovoga Zakona moe
podnijeti samo ako je podnositelj revizije zbog tih povreda albom pobijao prvostupanjsku presudu,
ili ako su te povrede uinjene tek u drugostupanjskom postupku.
Zakona kojom se potvruje presuda na temelju priznanja ili presuda na temelju odricanja revizija se
moe izjaviti samo iz razloga iz stavka 1. toke 1. i 2. ovoga lanka.
lanak 385.a
Protiv drugostupanjske presude iz lanka 382. stavka 2. ovoga Zakona revizija se moe podnijeti
samo zbog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja koje je vano za osiguranje jedinstvene
primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
lanak 386.
U reviziji stranka treba odreeno navesti i obrazloiti razloge zbog kojih je podnosi. Razlozi koji
nisu tako obrazloeni nee se uzeti u obzir.
lanak 387.
Stranke mogu u reviziji iz lanka 382. stavka 1. ovoga Zakona iznijeti nove injenice i predlagati
nove dokaze samo ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parninog postupka zbog kojih se
revizija moe podnijeti.
lanak 388.
Revizija se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu u dovoljnom broju primjeraka za
114/147
25. 3. 2015.
sudove i protivnu stranku.

Prvostupanjski sud kome je revizija podnesena ispitat e samo je li pravodobna i ako utvrdi da nije,
rjeenjem e je odbaciti.
lanak 389.
Revizija je nepravodobna ako nije podnesena u roku koji je odreen za njezino podnoenje (lanak
382. stavak 4.).
Revizija je nepotpuna ako se na temelju nje ne moe utvrditi koja se presuda pobija i ako nije
potpisana.
lanak 390.
Primjerak pravodobne, potpune i doputene revizije sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea
prvostupanjskog suda dostavit e protivnoj stranci, koja moe u roku od petnaest dana od dostave
revizije podnijeti tom sudu odgovor na reviziju.
Nepravodobno podnesen odgovor na reviziju nee se odbaciti, ve e se dostaviti revizijskom sudu,
koji e ga uzeti u obzir ako je to jo mogue.
Nakon primitka odgovora na reviziju, odnosno nakon proteka roka za odgovor na reviziju sudac
pojedinac, odnosno predsjednik vijea prvostupanjskog suda uputit e reviziju i odgovor na reviziju,
ako je podnesen, sa svim spisima izravno revizijskom sudu.
Sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea prvostupanjskog suda dostavit e primjerak revizije i
odgovora na reviziju ako je podnesen i drugostupanjskom sudu koji e svoje izvjee o moguim
povredama postupka pred tim sudom izravno uputiti revizijskom sudu.
lanak 391.
O reviziji bez rasprave odluuje Vrhovni sud Republike Hrvatske.
lanak 392.
Vijee sastavljeno od pet sudaca revizijskog suda odbacit e nepotpunu i nedoputenu reviziju iz
lanka 382. stavka 1. ovoga Zakona, a i nepravodobnu ako je to propustio uiniti prvostupanjski
sud.
Revizija iz lanka 382. stavka 1. ovoga Zakona je nedoputena ako ju je podnijela osoba koja nije
ovlatena na podnoenje revizije ili osoba koja se odrekla prava na reviziju ili ako osoba koja je
podnijela reviziju nema pravni interes za podnoenje revizije, odnosno ako postoje drugi razlozi zbog
kojih podnesci stranaka openito ili revizija nisu doputeni.
Revizija iz lanka 382. stavka 1. ovoga Zakona je nedoputena i ako je podnesena iz razloga zbog
kojih se ne moe podnijeti.
115/147
25. 3. 2015.
Rjeenje o odbacivanju revizije iz lanka 382. stavka 1. ovoga Zakona treba biti obrazloeno.
Sudac pojedinac revizijskog suda donijet e rjeenje kojim se utvruje da je podnositelj revizije
odustao od podnesene revizije, ako je to propustio uiniti prvostupanjski sud.
lanak 392.a
U povodu revizije iz lanka 382. stavka 1. ovoga Zakona revizijski sud ispituje pobijanu presudu
samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga odreeno
navedenih u reviziji.
U povodu revizije iz lanka 382. stavka 2. ovoga Zakona revizijski sud ispituje pobijanu presudu
samo u dijelu u kojem se pobija revizijom i samo zbog pitanja koje je vano za osiguranje
jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni zbog kojega je podnesena i koje
je u njoj odreeno naznaeno kao takvo uz pozivanje na propise i druge izvore prava koji se na to
pitanje odnose.
lanak 392.b
Vijee sastavljeno od pet sudaca revizijskog suda odbacit e nepotpunu i nedoputenu reviziju iz
lanka 382. stavka 2. ovoga Zakona, a i nepravodobnu ako je to propustio uiniti prvostupanjski
sud. Takvo rjeenje treba biti obrazloeno.
Vijee iz stavka 1. ovoga lanka e reviziju iz lanka 382. stavka 2. ovoga Zakona rjeenjem odbaciti
kao nedoputenu i ako u reviziji ne bude odreeno naznaeno pravno pitanje zbog kojega se
podnosi uz odreeno navoenje propisa i drugih vaeih izvora prava koji se na njega odnose kao i
zato to u njoj nisu odreeno izloeni razlozi zbog kojih podnositelj smatra da je to pitanje vano za
osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
Vijee iz stavka 1. ovoga lanka e reviziju iz lanka 382. stavka 2. ovoga Zakona odbaciti i ako
ocijeni da pravno pitanje zbog kojega je ona izjavljena nije vano za osiguranje jedinstvene primjene
prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
U obrazloenju rjeenja iz stavka 2. i 3. ovoga lanka treba se samo pozvati na odredbe stavka 2.,
odnosno 3. ovoga lanka koje predviaju odbacivanje takve revizije zbog tamo navedenih razloga.
Ako ocijeni da bi to bilo svrhovito, vijee moe odluiti i da se posebno obrazloe razlozi zbog
kojih je donijelo takvo rjeenje (Ukinut stavak 4. Odlukom Usrh iz NN 89/14).
Ako vijee u sluaju iz stavka 3. ovoga lanka nae da samo neko od vie istaknutih pravnih pitanja
nije vano za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni,
revizija e se odbaciti samo glede toga pitanja.
lanak 393.
Revizijski e sud presudom odbiti reviziju kao neosnovanu ako utvrdi da ne postoje razlozi zbog
kojih je revizija izjavljena.
lanak 394.
116/147
25. 3. 2015.
Ako u povodu revizije iz lanka 382. stavka 1. ovoga Zakona utvrdi da postoji bitna povreda
odredaba parninog postupka iz lanka 354. stavka 1. i 2. ovoga Zakona zbog koje se revizija moe
podnijeti, osim povreda odreenih u stavku 2. i 3. ovoga lanka, revizijski e sud rjeenjem ukinuti u
cijelosti ili djelomino presudu drugostupanjskog i prvostupanjskog suda ili samo presudu
drugostupanjskog suda i predmet vratiti na ponovno suenje istom ili drugom vijeu prvostupanjskog
ili drugostupanjskog suda, odnosno drugome nadlenom sudu.
Ako u povodu revizije iz lanka 382. stavka 1. ovoga Zakona utvrdi da je u postupku pred
prvostupanjskim ili drugostupanjskim sudom uinjena povreda iz lanka 354. stavka 2. toke 2., 9.,
13. i 14. ovoga Zakona, osim ako je odlueno o zahtjevu o kojemu ve tee parnica, revizijski e
sud ukinuti rjeenjem donesene odluke i odbaciti tubu.
prvostupanjskim ili drugostupanjskim sudom uinjena povreda iz lanka 354. stavka 2. toke 8.
ovoga Zakona, revizijski e sud, s obzirom na prirodu povrede, postupiti prema odredbama stavka 1.
ili 2. ovoga lanka.
prvostupanjskim ili drugostupanjskim sudom poinjena bitna povreda odredaba parninog postupka
iz lanka 385. stavka 1. ovoga Zakona na koju se odnosi postupovnopravno pitanje zbog kojega je
doputena, revizijski e sud, ovisno o vrsti te bitne povrede, odluiti primjenjujui na odgovarajui
nain odredbe stavka 1. do 3. ovoga lanka.
lanak 394.a
Sud kome je predmet vraen na ponovno suenje vezan je u tom predmetu pravnim shvaanjem na
kojemu se temelji rjeenje revizijskoga suda kojim je ukinuta pobijana drugostupanjska, odnosno
kojim su ukinute drugostupanjska i prvostupanjska presuda.
lanak 395.
Ako revizijski sud utvrdi da je materijalno pravo pogreno primijenjeno, presudom e prihvatiti
reviziju i preinaiti pobijanu presudu.
Ako revizijski sud ustanovi da je zbog pogrene primjene materijalnog prava injenino stanje
nepotpuno utvreno i da zbog toga nema uvjeta za preinaku pobijane presude, rjeenjem e
prihvatiti reviziju, ukinuti u cijelosti ili djelomino presudu prvostupanjskog i drugostupanjskog suda
ili samo presudu drugostupanjskog suda i predmet vratiti na ponovno suenje istom ili drugom
vijeu prvostupanjskog odnosno drugostupanjskog suda.
lanak 396.
Ako utvrdi da je drugostupanjskom, odnosno i prvostupanjskom presudom prekoraen tubeni
zahtjev na nain da je odlueno o neem drugom, a ne o onome to je traeno, revizijski e sud
rjeenjem ukinuti samo presudu drugostupanjskog suda ili i presudu prvostupanjskog suda i predmet
vratiti drugostupanjskom, odnosno prvostupanjskom sudu na ponovno suenje.
117/147
25. 3. 2015.
Ako utvrdi da je drugostupanjskom presudom, odnosno i prvostupanjskom presudom prekoraen

tubeni zahtjev na nain da je dosueno vie od onoga to je traeno, revizijski e sud rjeenjem
ukinuti presudu drugostupanjskog suda, odnosno i presudu prvostupanjskog suda u dijelu u kojem je
prekoraen tubeni zahtjev.
lanak 396.a
Kad odbije reviziju iz lanka 382. stavka 1. ovoga Zakona, revizijski se sud moe, umjesto posebnog
obrazloenja, pozvati na razloge iz prvostupanjske, odnosno drugostupanjske presude, ako ih
prihvaa ili na razloge iz neke ranije odluke revizijskog suda.
U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, revizijski sud je duan uz svoju presudu na internetskim
stranicama objaviti razloge niestupanjske odluke ili odluka na koje se poziva.
Ako odbije reviziju zbog toga to smatra da ne postoje u njoj istaknute povrede odredaba parninog
postupka, revizijski sud e glede toga obrazloiti svoju odluku samo onda ako se na tu povredu
stranka nije pozvala ve u albi ili ako se u reviziji tvrdi da je povreda uinjena u postupku pred
drugostupanjskim sudom.
lanak 397. - Brisan
lanak 398.
Odluka revizijskog suda izravno se dostavlja prvostupanjskom sudu.
Primjerak odluke revizijskog suda revizijski sud dostavlja i drugostupanjskom sudu.
lanak 399.
Ako odredbama lanka 382. do 398. ovoga Zakona nije to drugo odreeno, u postupku u povodu
revizije na odgovarajui e se nain primjenjivati odredbe ovoga Zakona o albi protiv presude iz
lanka 349. stavka 2. i 3., lanka 350., 351. i 356., lanka 360. stavka 2. do 5., lanka 361., 366., 371.
i lanka 374. do 377.a ovoga Zakona.
Revizija propisana posebnim zakonom smatra se revizijom iz lanka 382. stavka 2. ovoga Zakona,
ako tim posebnim zakonom nije drugaije propisano.
lanak 400.
Stranke mogu izjaviti reviziju i protiv rjeenja drugostupanjskog suda kojim je postupak pravomono
zavren u sporovima u kojima bi revizija bila doputena protiv drugostupanjske presude (lanak
382.).
Protiv rjeenja drugostupanjskog suda kojim se podnesena alba odbacuje, odnosno potvruje
rjeenje prvostupanjskog suda o odbacivanju revizije uvijek je doputena revizija iz lanka 382. stavka
1. ovoga Zakona, neovisno o tome je li rije o sporu u kojem bi revizija bila doputena protiv
drugostupanjske presude po odredbi lanka 382. stavka 1. ili lanka 382. stavka 2. ovoga Zakona.
118/147
25. 3. 2015.
U postupku u povodu revizije protiv rjeenja na odgovarajui e se nain primjenjivati odredbe ovog
zakona o reviziji protiv presude.
Protiv rjeenja iz lanka 325.a stavka 1. ovoga Zakona revizija je doputena prema uvjetima iz stavka
1. ovoga lanka.
lanci 401. do 420. brisani
5. Ponavljanje postupka
lanak 421.
Postupak koji je odlukom suda pravomono zavren moe se na prijedlog stranke ponoviti:
1) ako je u donoenju odluke sudjelovao sudac koji je po zakonu morao biti izuzet (lanak 71. stavak
1. toke 1. do 6.) odnosno koji je rjeenjem suda bio izuzet, ili ako je u donoenju odluke
sudjelovala osoba koja nema svojstvo suca,
2) ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito proputanjem dostave, nije bila dana
mogunost da raspravlja pred sudom;
3) ako je u postupku kao tuitelj ili tuenik sudjelovala osoba koja ne moe biti stranka u postupku,
ili ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlatena osoba, ili ako parnino nesposobnu
stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik odnosno punomonik stranke
nije imao potrebno ovlatenje za voenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, ako voenje
parnice odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno;
4) ako se odluka suda temelji na lanom iskazu svjedoka ili vjetaka;
5) ako se odluka suda temelji na ispravi koja je krivotvorena ili u kojoj je ovjeren neistinit sadraj;
6) ako je do odluke suda dolo zbog kaznenog djela suca, zakonskog zastupnika ili punomonika
stranke, protivne stranke ili koje tree osobe;
7) ako stranka stekne mogunost da upotrijebi pravomonu odluku suda koja je ranije meu istim
strankama donesena o istom zahtjevu;
8) ako se odluka suda temelji na drugoj odluci suda ili na odluci kakva drugog tijela, a ta odluka
bude pravomono preinaena, ukinuta odnosno ponitena;
9) ako je nadleno tijelo naknadno pravomono rijeilo prethodno pitanje (lanak 12. stavci 1. i 2.)
na kojemu se temelji odluka suda;
10) ako stranka sazna za nove injenice ili nae ili stekne mogunost da upotrijebi nove dokaze na
temelju kojih je za stranku mogla biti donesena povoljnija odluka da su te injenice ili dokazi bili
upotrijebljeni u prijanjem postupku.
119/147
25. 3. 2015.
Postupak pravomono zavren presudom na temelju priznanja, presudom na temelju odricanja,

presudom zbog ogluhe i presudom zbog izostanka ne moe se ponoviti zbog razloga iz stavka 1.
toke 8., 9. i 10. ovoga lanka.
Postupak pravomono zavren presudom na temelju priznanja i presudom na temelju odricanja moe
se ponoviti zato to je izjava o priznanju, odnosno odricanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem
prisile ili prijevare.
lanak 422.
Iz razloga navedenih u lanku 421. stavku 1. toki 1. do 3. i stavku 3. ovoga Zakona ne moe se
zahtijevati ponavljanje postupka ako je taj razlog bio bez uspjeha iznesen u prijanjem postupku.
Iz razloga navedenih u lanku 421. stavku 1. toki 1., 7., 8., 9. i 10. te stavku 3. ovoga Zakona
ponavljanje postupka moe se dopustiti samo ako stranka bez svoje krivnje nije mogla te razloge
iznijeti prije nego to je prijanji postupak zavren pravomonom sudskom odlukom.
lanak 423.
Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se u roku od trideset dana:
1) u sluaju iz lanka 421. stavka 1. toke 1. ovog Zakona od dana kad je stranka saznala za taj
razlog;
2) u sluaju iz lanka 421. stavka 1. toke 2. ovog Zakona od dana kad je odluka dostavljena
stranci;
3) u sluaju iz lanka 421. stavka 1. toke 3. ovog Zakona, ako je u postupku kao tuitelj ili tuenik
sudjelovala osoba koja ne moe biti stranka u postupku od dana kad je odluka dostavljena toj
osobi; ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlatena osoba ili ako parnino nesposobnu
stranku nije zastupao zakonski zastupnik od dana kad je odluka dostavljena stranci odnosno
njezinu zakonskom zastupniku; a ako zakonski zastupnik odnosno punomonik stranke nije imao
potrebno ovlatenje za voenje parnice ili za pojedine radnje u postupku od dana kad je stranka
saznala za taj razlog;
4) u sluajevima iz lanka 421. stavka 1. t. 4. do 6. ovog Zakona od dana kad je stranka saznala za
pravomonu presudu u kaznenom postupku; a ako se kazneni postupak ne moe provesti onda od
dana kad je saznala za obustavu tog postupka ili za okolnosti zbog kojih se postupak ne moe
pokrenuti;
5) u sluajevima iz lanka 421. stavka 1. toke 7., 8. i 9. ovoga Zakona od dana kad je stranka
mogla upotrijebiti pravomonu odluku koja je razlog za ponavljanje postupka.
6) u sluaju iz lanka 421. stavka 1. toke 10. ovoga Zakona od dana kad je stranka mogla iznijeti
sudu nove injenice odnosno nova dokazna sredstva.
7) u sluajevima iz lanka 421. stavka 3. ovoga Zakona od dana kad je stranka mogla iznijeti pred
sudom da je priznanje odnosno odricanje dala u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare.
120/147
25. 3. 2015.
Ako bi rok odreen u stavku 1. ovog lanka poeo tei prije nego to je odluka postala pravomona,
taj e se rok raunati od pravomonosti odluke ako protiv nje nije bio izjavljen pravni lijek odnosno
od dostave pravomone odluke vieg suda izreene u posljednjem stupnju.
Nakon to protekne rok od pet godina od dana kad je odluka postala pravomona, prijedlog za
ponavljanje postupka ne moe se podnijeti, osim ako se ponavljanje trai zato to je u donoenju
odluke sudjelovala osoba koja nema svojstvo suca (lanak 421. stavak 1. toka 1.) ili iz razloga
navedenih u lanku 421. stavku 1. toki 2. i 3. ovoga Zakona.
lanak 424.
Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se uvijek sudu koji je donio odluku u prvom stupnju.
U prijedlogu se osobito moraju navesti: zakonska osnova po kojoj se trai ponavljanje, okolnosti iz
kojih proizlazi da je prijedlog podnesen u zakonskom roku i dokazi kojima se potkrepljuju navodi
predlagaa.
lanak 425.
Nepravodobne (lanak 423.), nepotpune (lanak 424. st. 2.) ili nedoputene (lanak 423.) prijedloge
za ponavljanje postupka odbacit e rjeenjem sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea bez
odravanja roita.
Ako sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea ne odbaci prijedlog, dostavit e primjerak
prijedloga protivnoj stranci prema odredbama lanka 142. ovog Zakona, koja ima pravo da u roku
od petnaest dana odgovori na prijedlog. Kad sudu stigne odgovor na prijedlog ili kad protekne rok
za davanje odgovora, sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea odredit e roite za raspravljanje
o prijedlogu.
Ako se ponavljanje postupka zahtijeva iz razloga navedenog u lanku 421. stavku 1. toki 10. i
stavku 3. ovoga Zakona, sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea moe raspravljanje o prijedlogu
za ponavljanje postupka spojiti s raspravljanjem o glavnoj stvari.
lanak 426.
Roite za raspravljanje o prijedlogu za ponavljanje postupka dri se pred sucem pojedincem,
odnosno predsjednikom vijea prvostupanjskog suda, osim ako raspravljanje o prijedlogu nije
spojeno s raspravljanjem o glavnoj stvari.
lanak 427.
Nakon odranog roita za raspravljanje o prijedlogu sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea
prvostupanjskog suda donosi odluku o prijedlogu, osim ako se razlog za ponavljanje postupka odnosi
iskljuivo na postupak pred viim sudom (lanak 428).
U rjeenju kojim se doputa ponavljanje postupka izrei e se da se ukida odluka donesena u
prijanjem postupku.
121/147
25. 3. 2015.
Sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea odredit e glavnu raspravu tek nakon pravomonosti
rjeenja kojim se doputa ponavljanje postupka, ali u tom rjeenju moe odluiti da se odmah
otpone raspravljanje o glavnoj stvari. Na novoj glavnoj raspravi stranke mogu iznositi nove
injenice i predlagati nove dokaze.
Protiv rjeenja kojim se doputa ponavljanje postupka nije doputena posebna alba ako je sudac
pojedinac, odnosno predsjednik vijea odluio da se odmah otpone raspravljanje o glavnoj stvari.
Ako je sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea dopustio ponavljanje postupka i odluio da se
odmah raspravlja o glavnoj stvari, ili ako se o prijedlogu za ponavljanje postupka raspravljalo zajedno
s glavnom stvari, rjeenje kojim se doputa ponavljanje postupka i ukida odluka donesena u
prijanjem postupku unosi se u odluku o glavnoj stvari.
lanak 428.
Ako se razlog za ponavljanje postupka odnosi iskljuivo na postupak pred viim sudom, sudac
pojedinac, odnosno predsjednik vijea prvostupanjskog suda nakon odranog roita za raspravljanje
o prijedlogu za ponavljanje postupka dostavit e predmet tome viem sudu radi donoenja odluke.
Kad predmet stigne viem sudu, postupit e se prema odredbama lanka 361. ovog Zakona.
O prijedlogu za ponavljanje postupka vii sud odluuje bez rasprave.
Kad vii sud ustanovi da je opravdan prijedlog za ponavljanje postupka i da nije potrebno da se
odri nova glavna rasprava, ukinut e svoju odluku, a i odluku vieg suda ako takva postoji, i
donijeti novu odluku o glavnoj stvari.
5.a Ponavljanje postupka u povodu konane presude Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu
o povredi temeljnog ljudskog prava ili slobode
lanak 428.a
Kad Europski sud za ljudska prava utvrdi povredu kojeg ljudskog prava ili temeljne slobode
zajamene Konvencijom za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i dodatnih Protokola uz tu
Konvenciju koje je Republika Hrvatska ratificirala, stranka moe, u roku od trideset dana od
konanosti presude Europskog suda za ljudska prava, podnijeti zahtjev sudu u Republici Hrvatskoj
koji je sudio u prvom stupnju u postupku u kojemu je donesena odluka kojom je povrijeeno
ljudsko pravo ili temeljna sloboda, za izmjenu odluke kojom je to pravo ili temeljna sloboda
povrijeeno.
Postupak iz stavka 1. ovoga lanka provodi se uz odgovarajuu primjenu odredaba o ponavljanju
postupka.
U ponovljenom postupku sudovi su duni potivati pravna stajalita izraena u konanoj presudi
Europskog suda za ljudska prava kojom je utvrena povreda temeljnog ljudskog prava ili slobode.
6. Odnos izmeu prijedloga za ponavljanje postupka i drugih izvanrednih pravnih lijekova
122/147
25. 3. 2015.
lanak 429.
Ako u roku za izjavljivanje revizije stranka podnese prijedlog za ponavljanje postupka samo iz
razloga iz kojih se moe izjaviti i revizija, smatrat e se da je stranka izjavila reviziju.
Ako stranka izjavi reviziju iz razloga iz lanka 354. stavka 2. toke 9. ovog Zakona i istodobno ili
nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka iz bilo kojeg razloga iz lanka 421. ovog
Zakona, sud e prekinuti postupak u povodu prijedloga za ponavljanje postupka do zavretka
postupka po reviziji.
Ako stranka izjavi reviziju iz bilo kojeg razloga osim iz razloga iz lanka 354. stavka 2. toke 9. ovog
Zakona, i istodobno ili nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka iz razloga iz lanka
421. t. 4. do 6. ovog Zakona koji su potkrijepljeni pravomonom presudom donesenom u kaznenom
postupku, sud e prekinuti postupak po reviziji do zavretka postupka u povodu prijedloga za
ponavljanje postupka.
U svima ostalim sluajevima u kojima stranka izjavi reviziju i istodobno ili nakon toga podnese
prijedlog za ponavljanje postupka sud e odluiti koji e postupak nastaviti, a koji prekinuti,
uzimajui u obzir sve okolnosti, a osobito razloge zbog kojih su oba pravna lijeka podnesena i
dokaze koje su stranke predloile.
lanak 430.
Odredbe lanka 429. st. 1. i 3. ovog Zakona primijenit e se i kad je stranka najprije podnijela
prijedlog za ponavljanje postupka, a nakon toga izjavila reviziju.
U svima ostalim sluajevima u kojima stranka podnese prijedlog za ponavljanje postupka i nakon
toga izjavi reviziju sud e, u pravilu, prekinuti postupak po reviziji do zavretka postupka u povodu
prijedloga za ponavljanje postupka, osim ako ustanovi da postoje ozbiljni razlozi da postupi
drugaije.
lanak 431.
Rjeenje iz lanka 429. ovog Zakona donosi sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea
prvostupanjskog suda ako prijedlog za ponavljanje postupka stigne prvostupanjskom sudu prije nego
to je predmet u povodu revizije upuen revizijskom sudu. Ako prijedlog za ponavljanje postupka
stigne poto je predmet u povodu revizije upuen revizijskom sudu, rjeenje iz lanka 429. ovog
Zakona donosi revizijski sud.
Rjeenje iz lanka 430. ovog Zakona donosi sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea
prvostupanjskog suda, osim ako je predmet, u vrijeme kad revizija stigne prvostupanjskom sudu, u
povodu prijedloga za ponavljanje postupka upuen viem sudu radi donoenja odluke (lanak 428.
stavak 1.), u kojem sluaju rjeenje donosi vii sud.
Protiv rjeenja suda iz st. 1. i 2. ovog lanka nije doputena alba.
lanak 432. - Brisan.
123/147
25. 3. 2015.
Dio trei POSEBNI POSTUPCI
Glava dvadeset i sedma POSTUPAK U PARNICI IZ RADNOG ODNOSA

lanak 433.
Ako u ovoj glavi ne postoje posebne odredbe, u parnicama iz radnih odnosa primjenjivat e se
ostale odredbe ovog Zakona.
lanak 433.a
Kad utuuje novane trabine po osnovi radnog odnosa koje se utvruju u bruto iznosu, radnik ih je
duan utuiti u tom iznosu. Ako utuuje novane trabine po osnovi radnog odnosa, ne navodei da
zahtijeva bruto iznos, smatra se da je utuio bruto-iznos.
Primjerak pravomone presude kojom je odluio o zahtjevu radnika iz stavka 1. ovoga lanka sud e
dostaviti i poreznoj upravi.
Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, ako su plaeni porez, prirez i doprinosi, ukljuujui i doprinos
za individualiziranu kapitaliziranu tednju, radnik je duan izrijekom navesti da zahtijeva neto-iznos.
lanak 434.
U postupku u parnicama iz radnih odnosa, a osobito pri odreivanju rokova i roita, sud e uvijek
obraati osobitu panju na potrebu hitnog rjeavanja radnih sporova.
U postupku u parnicama iz radnih odnosa rok za odgovor na tubu je osam dana.
U sporovima iz radnih odnosa koje pokree radnik protiv odluke o prestanku ugovora o radu i u
kolektivnim radnim sporovima, ako zakonom nije odreen krai rok, roite za glavnu raspravu mora
se odrati u roku od trideset dana od dana primitka odgovora na tubu.
U postupku u parnicama iz radnih odnosa postupak pred prvostupanjskim sudom mora se okonati
u roku od est mjeseci od dana podnoenja tube.
U postupku u parnicama iz radnih odnosa drugostupanjski je sud duan donijeti odluku o albi
podnesenoj protiv odluke prvostupanjskog suda u roku od trideset dana od dana primitka albe.
lanak 434.a
Radnika moe u postupku u parnicama iz radnih odnosa kao punomonik zastupati osoba koja je u
radnom odnosu u sindikatu iji je on lan ili u udruzi sindikata u koju je udruen sindikat iji je on
lan.
124/147
25. 3. 2015.
Poslodavca moe u postupku u parnicama iz radnih odnosa kao punomonik zastupati osoba koja je
u radnom odnosu u udruzi poslodavaca iji je on lan ili u udruzi poslodavaca vie razine u koju je
udruena udruga poslodavaca iji je on lan.
lanak 435.
U tijeku postupka sud moe i po slubenoj dunosti odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u
ovrnom postupku radi spreavanja nasilnog postupanja ili radi otklanjanja nenadoknadive tete.
lanak 436.
Sud e u presudi kojom nalae izvrenje kakve inidbe odrediti rok od osam dana za njezino
izvrenje.
lanak 437.
Rok za podnoenje albe jest osam dana.
Iz vanih razloga sud moe odluiti da alba ne zadrava ovrhu odluke.
lanak 437.a (NN 25/13)
Brisan.
Glava dvadeset osma POSTUPAK U PARNICAMA ZBOG SMETANJA POSJEDA

lanak 438.
Ako u ovoj glavi ne postoje posebne odredbe, u parnicama zbog smetanja posjeda primjenjivat e se
ostale odredbe ovog Zakona.
lanak 439.
Prestao vaiti.
lanak 440.
Pri odreivanju rokova i roita po tubama zbog smetanja posjeda sud e uvijek obraati osobitu
panju na potrebu hitnog rjeavanja prema prirodi svakoga pojedinog sluaja.
lanak 441.
Raspravljanje o tubi zbog smetanja posjeda ograniit e se samo na raspravljanje i dokazivanje
injenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Iskljueno je raspravljanje o pravu na posjed,
o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu tete.
lanak 442.
125/147
25. 3. 2015.
U tijeku postupka sud moe po slubenoj dunosti i bez sasluanja protivne stranke odrediti
privremene mjere koje se primjenjuju u ovrnom postupku radi otklanjanja hitne opasnosti
protupravnog oteenja ili spreavanja nasilja ili otklanjanja nenadoknadive tete.
lanak 443.
Rok za udovoljenje dunostima koje su naloene strankama sud e odrediti prema okolnostima
pojedinog sluaja. Rok za podnoenje albe jest osam dana.
Iz vanih razloga sud moe odluiti da alba ne zadrava ovrhu rjeenja.
Protiv rjeenja donesenih u parnicama zbog smetanja posjeda doputena je samo revizija iz lanka
382. stavka 2. ovoga Zakona ako su ispunjeni uvjeti iz lanka 400. ovoga Zakona.
lanak 444.
Tuitelj gubi pravo da u ovrnom postupku zahtijeva ovrhu rjeenja kojim se tueniku po tubi zbog
smetanja posjeda nalae izvrenje odreene radnje, ako nije zahtijevao ovrhu u roku od trideset dana
nakon proteka roka koji je rjeenjem odreen za izvrenje te radnje.
lanak 445.
Ponavljanje pravomono zavrenog postupka zbog smetanja posjeda doputeno je samo iz razloga
predvienih u lanku 421. stavku 1. t. 2. i 3. ovog Zakona, i to samo u roku od trideset dana od
pravomonosti rjeenja o smetanju posjeda.
Glava dvadeset deveta IZDAVANJE PLATNOG NALOGA

lanak 445.a
Ako u ovoj Glavi ne postoje posebne odredbe, u postupku za izdavanje platnog naloga primjenjivat
e se ostale odredbe ovoga Zakona.
lanak 446. (NN 25/13)
Kad se tubeni zahtjev odnosi na dospjelo potraivanje u novcu, a to se potraivanje dokazuje
vjerodostojnom ispravom priloenom tubi u izvorniku ili ovjerenom prijepisu, sud e izdati nalog
tueniku da udovolji tubenom zahtjevu (platni nalog).
U tubi kojom se predlae izdavanje platnog naloga tuitelj treba posebno navesti razloge zbog kojih
predlae njegovo izdavanje umjesto da predlae odreivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave.
Ako sud ocijeni da razlozi koje je tuitelj naveo ne opravdavaju njegov pravni interes za podnoenje
tube za izdavanje platnog naloga, odbacit e tubu kao nedoputenu.
Smatrat e se da postoji pravni interes tuitelja za podnoenje tube za izdavanje platnog naloga ako
je tuenik osoba u inozemstvu ili ako je tuenik prethodno osporio trabinu sadranu u
126/147
25. 3. 2015.
vjerodostojnoj ispravi.
Platni nalog izdat e sud iako tuitelj u tubi nije predloio izdavanje platnog naloga, a udovoljeno je
svim uvjetima za izdavanje platnog naloga.
lanak 447.
Kad se tubeni zahtjev odnosi na dospjelo glavno potraivanje u novcu koje ne prelazi svotu od
5.000,00 kuna, sud e izdati platni nalog protiv tuenika iako tubi nisu priloene vjerodostojne
isprave, ali je u tubi iznesena osnova i visina dugovanja i naznaeni dokazi na temelju kojih se
moe utvrditi istinitost tubenih navoda.
U sporovima iz nadlenosti trgovakih sudova platni nalog iz stavka 1. ovoga lanka sud e izdati
kad se tubeni zahtjev odnosi na dospjelu glavnu trabinu u novcu koja ne prelazi svotu od
20.000,00 kuna.
Platni nalog iz stavka 1. ovog lanka moe se izdati samo protiv glavnog dunika.
lanak 448.
Platni nalog izdaje sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea bez odravanja roita.
U platnom nalogu sud e izrei da je tuenik duan u roku od osam dana, a u mjeninim i
ekovnim sporovima u roku od tri dana, nakon primitka platnog naloga udovoljiti zahtjevu tube
zajedno s trokovima koje je sud odmjerio ili u istom roku podii prigovore protiv platnog naloga. U
platnom nalogu sud e tuenika upozoriti da e odbaciti nepravodobno podnesene prigovore.
Platni nalog dostavlja se objema strankama.
Tueniku se uz platni nalog dostavlja i primjerak tube s prilozima.
lanak 449.
Ako sud ne prihvati prijedlog za izdavanje platnog naloga, nastavit e postupak po tubi.
Protiv rjeenja suda kojim se ne prihvaa prijedlog za izdavanje platnog naloga nije doputena alba.
lanak 450.
Platni nalog tuenik moe pobijati samo prigovorom. Ako se platni nalog pobija jedino u pogledu
odluke o trokovima, ta se odluka moe pobijati samo albom protiv rjeenja.
U dijelu u kojemu nije napadnut prigovorom platni nalog postaje pravomoan.
lanak 451. (NN 25/13)
Nepravodobne, nepotpune ili nedoputene prigovore odbacit e sudac pojedinac, odnosno
predsjednik vijea, bez odravanja roita.
127/147
25. 3. 2015.
Ako su potpuni i doputeni prigovori podneseni pravodobno, sud e zakazati pripremno roite.
U odluci o glavnoj stvari sud e odluiti da li se platni nalog u cijelosti ili djelomino odrava na
snazi ili se ukida.
lanak 452. (NN 25/13)
Ako tuenik prigovori da nisu postojale zakonske osnove za izdavanje platnog naloga (l. 446. i 447.)
ili da postoje smetnje za daljnji tijek postupka, sud e najprije odluiti o tom prigovoru. Ako
ustanovi da je takav prigovor osnovan, ukinut e rjeenjem platni nalog i nakon pravomonosti
rjeenja otpoeti raspravljanje o glavnoj stvari, kad takvu raspravljanju ima mjesta.
Ako sud ne prihvati taj prigovor, prijei e na raspravljanje o glavnoj stvari, a rjeenje suda unijet e
se u odluku o glavnoj stvari.
Ako u povodu prigovora nedospjelosti sud ustanovi da je zahtjev tube dospio nakon izdavanja
platnog naloga, ali prije zakljuenja prethodnog postupka, sud e presudom ukinuti platni nalog i
odluiti o tubenom zahtjevu (lanak 326. stavak 1.).
lanak 453.
Sud se moe po slubenoj dunosti oglasiti mjesno nenadlenim najkasnije do izdavanja platnog
naloga.
Tuenik moe istai prigovor stvarne i mjesne nenadlenosti samo u prigovoru protiv platnog
naloga.
lanak 454.
Ako sud nakon izdavanja platnog naloga utvrdi da je stvarno ili mjesno nenadlean, nee ukinuti
platni nalog, nego e nakon pravomonosti rjeenja kojim se oglasio nenadlenim ustupiti predmet
nadlenom sudu.
lanak 455.
Kad sud u sluajevima predvienim ovim Zakonom donese rjeenje kojim se odbacuje tuba ukinut
e i platni nalog.
lanak 456.
Tuitelj moe povui tubu bez pristanka tuenika samo do podnoenja prigovora. Ako se tuba
povue, sud e rjeenjem ukinuti platni nalog.
Ako tuenik do zakljuenja glavne rasprave odustane od svih podnesenih prigovora, platni nalog
ostaje na snazi.
128/147
25. 3. 2015.
Glava trideseta POSTUPAK U SPOROVIMA MALE VRIJEDNOSTI

lanak 457. (NN 25/13)
Ako u ovoj glavi ne postoje posebne odredbe, u postupku u sporovima male vrijednosti primjenjivat
e se ostale odredbe ovog Zakona.
lanak 458.
Sporovi male vrijednosti, prema odredbama ove glave, jesu sporovi u kojima se tubeni zahtjev
odnosi na potraivanje u novcu koje ne prelazi svotu od 10.000,00 kuna.
Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima se tubeni zahtjev ne odnosi na
potraivanje u novcu, a tuitelj je u tubi naveo da pristaje da umjesto udovoljenja odreenom
zahtjevu primi odreeni novani iznos koji ne prelazi svotu iz stavka 1. ovog lanka (lanak 40.
stavak 1.).
Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima predmet tubenog zahtjeva nije novana
svota, ve predaja pokretne stvari ija vrijednost, koju je tuitelj u tubi naveo, ne prelazi svotu iz
stavka 1. ovog lanka (lanak 40. stavak 2.).
lanak 459.
Ne smatraju se sporovima male vrijednosti, prema odredbama ove glave, sporovi o nekretninama,
sporovi iz radnih odnosa koje je pokrenuo radnik protiv odluke o prestanku ugovora o radu i
sporovi zbog smetanja posjeda.
lanak 460.
Postupak u sporovima male vrijednosti provodit e se i u povodu prigovora protiv platnog naloga
ako vrijednost osporenog dijela platnog naloga ne prelazi svotu od 10.000,00 kuna.
lanak 461.
Postupak u sporovima male vrijednosti provodi se pred niim sudovima prvog stupnja ako ovim
Zakonom nije drugaije odreeno.
lanak 461.a (NN 25/13)
U postupku u sporovima male vrijednosti tuba se uvijek dostavlja tueniku na odgovor.
U postupku u sporovima male vrijednosti stranke su dune najkasnije u tubi, odnosno odgovoru na
tubu iznijeti sve injenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predloiti dokaze potrebne za
utvrivanje iznijetih injenica.
Stranke mogu na pripremnom roitu iznositi nove injenice i predlagati nove dokaze samo ako ih
bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predloiti u tubi, odnosno odgovoru na tubu.
Nove injenice i nove dokaze koje su stranke iznijele, odnosno predloile na pripremnom roitu
129/147
25. 3. 2015.
protivno stavku 3. ovoga lanka sud nee uzeti u obzir.

lanak 461.b
U postupku u sporovima male vrijednosti sud se moe, po slubenoj dunosti ili u povodu
prijedloga stranke, oglasiti stvarno i mjesno nenadlenim najkasnije do uputanja tuenika u
raspravljanje o glavnoj stvari.
Odredba lanka 34.b toka 5. ovoga Zakona primjenjuje se i u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka.
lanak 461.c - 461.m (NN 25/13)
Brisani.
lanak 462.
U postupku u sporovima male vrijednosti doputena je posebna alba samo protiv rjeenja kojim se
zavrava postupak.
Ostala rjeenja protiv kojih je po ovom Zakonu doputena alba mogu se pobijati samo albom
protiv odluke kojom se postupak zavrava.
Rjeenja iz stavka 2. ovog lanka ne dostavljaju se strankama, ve se objavljuju na roitu i unose u
pisani sastav odluke.
lanak 463.
U postupku u sporovima male vrijednosti zapisnik o roitu, osim podataka iz lanka 124. stavka 1.
ovog zakona. sadri:
1) izjave stranaka od bitnog znaenja, a osobito one kojima se, u cijelosti ili djelomino, priznaje
tubeni zahtjev, ili se odrie od tubenog zahtjeva ili od albe, ili se preinaava ili povlai tuba;
2) bitni sadraj izvedenih dokaza;
3) odluke protiv kojih je doputena alba i koje su objavljene na roitu;
4) jesu li stranke bile prisutne objavi presude i, ako su bile prisutne, da su pouene uz koje uvjete
mogu podnijeti albu.
lanak 464.
Ako tuitelj preinai tubeni zahtjev tako da vrijednost predmeta spora prelazi svotu od 10.000,00
kuna, postupak e se dovriti prema odredbama ovog Zakona o redovnom postupku.
Ako tuitelj do zakljuenja glavne rasprave koja se vodi prema odredbama ovog Zakona o redovnom
postupku smanji tubeni zahtjev tako da vie ne prelazi svotu od 10.000,00 kuna, daljnji postupak
provest e se prema odredbama ovog Zakona o postupku u sporovima male vrijednosti.
130/147
25. 3. 2015.
lanak 465.
Ako tuitelj ne doe na prvo roite, a uredno je pozvan, smatrat e se da je povukao tubu, osim
ako se tuenik na tom roitu ne upusti u raspravljanje.
Ako s kojeg kasnijeg roita izostanu obje stranke, sud e odgoditi roite. Ako i na novo roite ne
dou obje stranke, smatrat e se da je tuitelj povukao tubu.
Sud e u pozivu iz lanka 284. stavka 1. ovoga Zakona, izmeu ostalog, upozoriti stranke da e se
smatrati da je tuitelj povukao tubu ako ne doe na prvo roite, da u tom postupku stranke
trebaju iznijeti sve injenice i predloiti sve dokaze najkasnije u tubi, odnosno odgovoru na tubu,
da na pripremnom roitu ne mogu iznositi nove injenice i predlagati nove dokaze, osim u sluaju
iz lanka 461.a stavka 3. ovoga Zakona, te da se odluka moe pobijati samo zbog bitnih povreda
odredaba parninog postupka iz lanka 354. stavka 2. toka 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ovoga
Zakona i zbog pogrene primjene materijalnog prava.
lanak 466.
Presuda u postupku u sporovima male vrijednosti objavljuje se odmah nakon zakljuenja glavne
rasprave.
Pri objavi presude sud je duan pouiti prisutne stranke o uvjetima uz koje mogu podnijeti albu
(lanak 467.).
lanak 467.
Presuda ili rjeenje kojim se zavrava spor u postupku u sporovima male vrijednosti moe se pobijati
samo zbog bitne povrede odredaba parninog postupka iz lanka 354. stavka 2. toke 1., 2., 4., 5.,
6., 8., 9., 10. i 11. ovog Zakona i zbog pogrene primjene materijalnog prava.
U postupku u povodu albe u sporovima male vrijednosti ne primjenjuju se odredbe lanka 370.
ovog Zakona.
Protiv prvostupanjske presude odnosno rjeenja iz stavka 1. ovog lanka stranke mogu podnijeti
albu u roku od osam dana.
Rok za albu rauna se od dana objave presude odnosno rjeenja; a ako je presuda odnosno rjeenje
dostavljeno stranci, rok se rauna od dana dostave.
U postupku u sporovima male vrijednosti rok iz lanka 328. stavka 2. i lanka 339. stavka 1. ovog
Zakona jest osam dana.
O albi protiv presude u sporovima male vrijednosti odluuje sudac pojedinac drugostupanjskoga
suda.
lanak 467.a
U postupku u sporovima male vrijednosti doputena je samo revizija iz lanka 382. stavka 2. ovoga
131/147
25. 3. 2015.
Zakona, i to samo ako je drugostupanjski sud u izreci svoje presude odredio da je revizija protiv nje
doputena. Drugostupanjski sud moe tako odluiti ako ocijeni da odluka o sporu ovisi o rjeenju
nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja vanog za osiguranje jedinstvene primjene
prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
U obrazloenju presude kojom doputa reviziju iz lanka 382. stavka 2. ovoga Zakona
drugostupanjski e sud naznaiti zbog kojeg je pravnog pitanja doputa i izloiti razloge zbog kojih
smatra da je ono vano za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti svih.
lanak 468. brisan
Brisan.
Glava tridesetprva POSTUPAK PRED IZBRANIM SUDOVIMA

lanci 468a. do 487. prestali vaiti temeljem Zakona o arbitrai (NN 88/01.).
Glava trideset druga POSTUPAK PRED TRGOVAKIM SUDOVIMA

Podruje primjene
lanak 488.
U postupku pred trgovakim sudovima primjenjivat e se odredbe ovog Zakona ako u odredbama
ove glave nije to drugo odreeno.
lanak 489.
Pravila o postupku pred trgovakim sudovima primjenjuju se u sporovima iz nadlenosti trgovakih
sudova osim u sporovima za koje je propisana posebna vrsta postupka.
lanci 489.a, 490. i 491. Brisani
Nadlenost i sastav suda
lanak 492.
U sporovima radi utvrivanja postojanja ili nepostojanja ugovora, radi ispunjenja ili raskida ugovora,
a i u sporovima radi naknade tete zbog neispunjenja ugovora, osim suda ope mjesne nadlenosti,
mjesno je nadlean i sud mjesta gdje je prema sporazumu stranaka tuenik duan ispuniti ugovor.
Podnesci u elektronikom obliku
lanak 492.a (NN 25/13)
U postupku pred trgovakim sudovima podnesak se moe podnijeti u elektronikom obliku.
132/147
25. 3. 2015.
Podnesak u elektronikom obliku mora biti potpisan naprednim elektronikim potpisom u skladu s
posebnim propisima. Podnesak u elektronikom obliku potpisan naprednim elektronikim potpisom
smatrat e se vlastoruno potpisanim.
Podnesak u elektronikom obliku podnosi se na propisanom obrascu na nain da se elektronikim
putem poalje sredinjem informacijskom sustavu. Informacijski sustav automatski potvruje primitak
podneska podnositelju. Dan predaje podneska informacijskom sustavu smatra se danom predaje sudu
kojemu je upuen.
Ako podnesak podnesen elektronikim putem nije prikladan za obradu na sudu (nema odgovarajui
format), sud e elektronikim putem obavijestiti podnositelja o propisanom obliku formata u
elektronikom obliku i naloiti da podnesak ispravi.
Ministarstvo nadleno za poslove pravosua (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) uspostavlja jedinstveni
informacijski sustav.
Sadraj i oblik obrasca te pretpostavke za podnoenje podnesaka u elektronikom obliku, oblike
zapisa podnesaka u elektronikom obliku (formate) te organizaciju i djelovanje informacijskog
sustava propisat e pravilnikom ministar nadlean za poslove pravosua.
Dostava elektronikim putem
lanak 492.b (NN 25/13)
U postupku pred trgovakim sudovima dostava se moe obaviti elektronikim putem.
Ako stranka izjavi da je suglasna da joj se dostava u postupku pred trgovakim sudovima dostavu
obavlja elektronikim putem, sud e toj stranci dostavu obavljati elektronikim putem preko
jedinstvenog informacijskog sustava.
Stranka moe zatraiti da joj se dostava pismena elektronikim putem obavlja dostavom u siguran
elektroniki potanski pretinac, iju e adresu navesti u svom zahtjevu, koji moe postaviti obinim
podneskom ili podneskom u elektronikom obliku.
Navedena adresa sigurnog elektronikog potanskog pretinca jednakovrijedna je adresi prebivalita
odnosno sjedita stranke. Ako stranka pismeno uputi sudu sigurnim elektronikim putem, smatrat e
se, dok ne priopi drugaije, da je suglasna da joj se dostava obavlja sigurnim elektronikim putem.
Ako sud utvrdi da dostava u siguran elektroniki potanski pretinac nije mogua, dostavit e
pismeno na drugi nain i navesti razlog za takvu dostavu.
Ministar nadlean za poslove pravosua propisom iz lanka 492.a stavka 5. ovoga Zakona propisuje
to je siguran elektroniki put i koji se podnesci alju i dostavljaju sigurnim elektronikim putem.
Iznimno od stavka 3. ovoga lanka dostava dravnim tijelima, odvjetniku, javnom biljeniku,
sudskom vjetaku, sudskom procjenitelju, sudskom tumau, steajnom upravitelju i drugim osobama
odnosno tijelima kojima se zbog prirode njihova posla moe oekivati vii stupanje pouzdanosti
(obveznim sudionicima elektronikog pravnog prometa) uvijek se obavlja elektronikim putem u
133/147
25. 3. 2015.
siguran elektroniki potanski pretinac.

Popis osoba i tijela iz prethodnog stavka odreuje i objavljuje Ministarstvo na svojoj internetskoj
stranici (popis obveznih sudionika elektronikog pravnog prometa). Obvezni sudionici elektronikog
pravnog prometa moraju otvoriti siguran potanski pretinac i Ministarstvu priopiti svaku promjenu
adrese sigurnog potanskog pretinca u skladu s pravilnikom koji e o tome donijeti ministar nadlean
za poslove pravosua. Slubenom adresom sigurnog elektronikog potanskog pretinca smatra se
adresa koja je objavljena na popisu.
lanak 492.c (NN 25/13)
Dostava pismena sigurnim elektronikim putem obavlja se putem informacijskog sustava
posredovanjem organizacije koja obavlja djelatnost elektronike dostave.
Informacijski sustav automatski alje adresatu u njegov siguran elektroniki potanski pretinac
pismeno, koje adresat mora preuzeti u roku od petnaest dana, inae nastupaju posljedice iz stavka 5.
ovoga lanka.
Informacijski sustav istodobno s uruenjem pismena prema prethodnom stavku, adresatu koji je sudu
priopio elektroniku adresu, na elektroniku adresu alje automatski i informativnu poruku u kojoj
ga obavjetava da je pismeno u informacijskom sustavu te da ga adresat mora preuzeti u roku od
petnaest dana od dana od kojeg mu je bilo poslano u njegov sigurni elektroniki potanski pretinac.
U poruci se adresata izriito upozorava na pravne posljedice iz stavka 5. ovoga lanka.
Adresat pismeno preuzima iz informacijskog sustava iz stavka 1. ovog lanka tako da upotrebom
kvalificiranog certifikata za napredni elektroniki potpis dokae svoju istovjetnost, obavi uvid u
sigurni elektroniki potanski pretinac i (naprednim) elektronikim potpisom potpie dostavnicu.
Smatrat e se da je dostava prema stavku 3. ovog lanka obavljena danom kada adresat preuzme
pismeno. Ako se pismeno ne preuzme u roku od 15 dana, smatrat e se da je dostava obavljena
istekom roka od 15 dana od dana kada je pismeno pristiglo u siguran elektroniki potanski pretinac.
Informacijski sustav o dostavi obavjetava sud koji je dostavu odredio s dostavnicom u
elektronikom obliku.
Na nain odreen u ovom lanku sigurnim elektronikim putem mogu se dostaviti i ona pismena
koja imaju izvornike u fizikom obliku, ako je elektroniki (skenirani) prijepis koji je izraen na
temelju izvornika u fizikom obliku potpisan naprednim elektronikim potpisom suda potvren
kvalificiranim certifikatom.
lanak 492.d (NN 25/13)
Osobnom dostavom smatra se i dostava obavljena sukladno odredbi lanka 492.c ovoga Zakona.
lanci 493. i 494. brisani
Pripremanje glavne rasprave
134/147
25. 3. 2015.
lanak 495.
U hitnim sluajevima roite se moe zakazati telefonom, brzojavom, elektronikim putem u skladu s
posebnim zakonom ili na drugi odgovarajui nain. O tome e se sastaviti slubena biljeka, ako o
zakazivanju roita, s obzirom na to kako je obavljeno, nema drugog pisanog dokaza.
lanak 495.a
Ako prvostupanjski sud u sluaju iz lanka 40. stavka 4. ovoga Zakona ne utvrdi vrijednost predmeta
spora na nain odreen u toj odredbi najkasnije do zakljuenja glavne rasprave, smatrat e se da je
vrijednost predmeta spora 100.000,00 kuna.
lanci 496. i 496.a - Brisani
Pravni lijekovi
lanak 497.
Prestao vaiti.
lanak 497.a
Revizija iz lanka 382. stavka 1. toke 1. ovoga Zakona u postupku pred trgovakim sudovima nije
doputena ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela pravomone drugostupanjske presude ne
prelazi 500.000,00 kuna.
lanak 497.b (NN 25/13)
Brisan.
Ostale odredbe
lanak 498. (NN 25/13)
Brisan.
lanak 499. (NN 25/13)
U postupku pred trgovakim sudovima sud moe strankama naloiti da jedna drugoj izravno upuuju
pismena elektronikim putem, preporueno potom s povratnicom ili na drugi nain koji
omoguava nesumnjiv dokaz o obavljenoj predaji. Takvo je upuivanje podnesaka po uincima
izjednaeno sa sudskom dostavom pismena.
Ako s pripremnog roita ili prvog roita za glavnu raspravu ili s nekoga kasnijeg roita izostanu
obje stranke, sud e roite odgoditi, a ako ni na novo roite ne dou obje stranke, smatrat e se
da je tuitelj povukao tubu.
lanak 500.
135/147
25. 3. 2015.
U postupku pred trgovakim sudovima vae ovi rokovi:

1) rok od trideset dana za podnoenje prijedloga za povrat u prijanje stanje iz lanka 118. stavka 4.
ovog Zakona;
2) rok od osam dana za albu protiv presude odnosno rjeenja, a rok od tri dana za podnoenje
odgovora na albu,
3) rok od osam dana za ispunjenje inidbe, a za inidbe koje se ne sastoje u novanom davanju sud
moe odrediti dui rok.
lanak 501. (NN 25/13)
U postupku pred trgovakim sudovima stranke ne mogu izvan roita davati izjave usmeno na
zapisnik kod suda.
Isprava na temelju koje se izdaje platni nalog prema l. 446. ovog Zakona ne mora biti priloena u
izvorniku ili u ovjerenom prijepisu. Dovoljno je ako je prijepis takve isprave ovjerilo ovlateno tijelo
pravne osobe.
lanak 501.a
U postupku pred trgovakim sudovima koji se vodi povodom prigovora protiv platnog naloga na
temelju vjerodostojne isprave ili rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, sud e najkasnije
do zakljuenja glavne rasprave na prijedlog tuitelja, neovisno o uvjetima za odreivanje prethodne
mjere, odrediti zabranu banci da tueniku ili treoj osobi, po nalogu tuenika, isplati s njegova
rauna novani iznos za koji je odreena prethodna mjera, u pravilu iznos sporne trabine, osim ako
iz navoda u prigovoru i spisu priloenih isprava proizlazi vea vjerojatnost da tuenik uspije u sporu.
lanak 502.
U postupku pred trgovakim sudovima sporovi male vrijednosti jesu sporovi u kojima se tubeni
zahtjev odnosi na potraivanje u novcu koje ne prelazi svotu od 50.000,00 kuna.
Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima se tubeni zahtjev ne odnosi na
potraivanje u novcu, a tuitelj je u tubi naveo da pristaje da umjesto udovoljenju odreenom
zahtjevu primi odreeni novani iznos koji ne prelazi svotu iz stavka 1. ovog lanka (lanak 40.
stavak 1.).
Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima predmet tubenog zahtjeva nije novana
svota, ve predaja pokretne stvari ija vrijednost, koju je tuitelj u tubi naveo, ne prelazi svotu iz
stavka 1. ovog lanka (l. 40. st. 2).
Glava tridesetdruga a TUBA ZA ZATITU KOLEKTIVNIH INTERESA I PRAVA

lanak 502.a
136/147
25. 3. 2015.
Udruge, tijela, ustanove ili druge organizacije koje su osnovane u skladu sa zakonom, koje se u
sklopu svoje registrirane ili propisom odreene djelatnosti bave zatitom zakonom utvrenih
kolektivnih interesa i prava graana, mogu, kad je takvo ovlatenje posebnim zakonom izrijekom
predvieno i uz uvjete predviene tim zakonom, podnijeti tubu (tuba za zatitu kolektivnih
interesa i prava) protiv fizike ili pravne osobe koja obavljanjem odreene djelatnosti ili openito
radom, postupanjem, ukljuujui i proputanjem, tee povreuje ili ozbiljno ugroava takve
kolektivne interese i prava.
Interesi iz stavka 1. ovoga lanka mogu biti interesi koji se tiu ovjekova okolia i ivotne sredine,
zatim moralni, etniki, potroaki, antidiskriminacijski i drugi interesi, koji su zakonski zajameni i
koji moraju biti tee povrijeeni ili ozbiljno ugroeni djelatnou, odnosno openito postupanjem
osobe protiv koje se tuba podnosi.
Ako u ovoj glavi ne postoje posebne odredbe, u parnicama u povodu tube iz stavka 1. ovoga
lanka primjenjivat e se ostale odredbe ovoga Zakona.
Odredbe ove glave, odnosno ovoga Zakona nee se primjenjivati u sluajevima za koje je posebnim
zakonom za postupak u povodu tube iz stavka 1. ovoga lanka predvieno neto drugo.
lanak 502.b
Podnositelj tube iz lanka 502.a stavka 1. ovoga Zakona moe, ako posebnim zakonom nije
drukije propisano, zatraiti:
1. da se utvrdi da su odreenim postupanjem, ukljuujui i proputanjem tuenika, povrijeeni ili
ugroeni zakonom zatieni kolektivni interesi i prava osoba koje je tuitelj ovlaten tititi,
2. da se zabrani poduzimanje radnji kojima se povreuju ili ugroavaju interesi ili prava osoba koje je
tuitelj ovlaten tititi, ukljuujui i koritenje odreenih ugovornih odredaba ili poslovne prakse,
3. da se tueniku naloi poduzimanje radnji radi otklanjanja nastupjelih ili moguih opih tetnih
posljedica nedoputenih postupanja tuenika, ukljuujui i uspostavu prijanjeg stanja ili stanja koje
e po mogunosti najvie odgovarati tom stanju ili stanju u kojemu mogua povreda zatienih
kolektivnih interesa ili prava ne bi mogla nastupiti,
4. da se presuda kojom e biti prihvaen koji od zahtjeva iz prethodnih toaka ovoga stavka objavi
na troak tuenika u medijima.
Postupanja tuenika iz toke 1. stavka 1. ovoga lanka kojima mogu biti povrijeeni ili ugroeni
interesi i prava osoba koje je tuitelj ovlaten tititi mogu biti i donoenje odreenih pravila o
uvjetima i nainu obavljanja djelatnosti tuenika ili odgovarajua njegova praksa, izgradnja odreenih
objekata, proputanje ugradnje propisanih zatitnih ili drugih ureaja, imisije itd.
lanak 502.c
Fizike i pravne osobe mogu se u posebnim parnicama za naknadu tete pozvati na pravno utvrenje
iz presude kojom e biti prihvaeni zahtjevi iz tube iz lanka 502.a stavka 1. ovoga Zakona da su
137/147
25. 3. 2015.
odreenim postupanjem, ukljuujui i proputanjem tuenika, povrijeeni ili ugroeni zakonom

zatieni kolektivni interesi i prava osoba koje je tuitelj ovlaten tititi. U tom e sluaju sud biti
vezan za ta utvrenja u parnici u kojoj e se ta osoba na njih pozvati.
lanak 502.d
U postupku koji je pokrenut odreenom tubom iz lanka 502.a stavka 1. ovoga Zakona mogu se
kao umjeai s poloajem jedinstvenog suparniara (lanak 209.) na strani tuitelja, ako se on s time
suglasi, umijeati i drugi ovlateni podnositelji takve tube. U taj se postupak mogu umijeati kao
umjeai iz lanka 206. ovoga Zakona i fizike i pravne osobe radi zatite ijih je kolektivnih interesa
tuba iz lanka 502.a stavka 1. ovoga Zakona podnesena.
lanak 502.e
O tubi iz lanka 502.a stavka 1. ovoga Zakona prema odredbama ove glave u prvom stupnju
odluuje sud ope mjesno nadlean za tuenika ili mjesta na kojem je poinjena radnja kojom se
povreuju kolektivni interesi ili prava radi zatite kojih je ta tuba podnesena, ako posebnim
propisom nije drugaije odreeno.
lanak 502.f
U presudi kojom prihvaa zahtjeve iz tube iz lanka 502.a stavka 1. ovoga Zakona sud moe
odluiti da alba ne zadrava ovrhu ili odrediti krai rok od propisanog za ispunjenje inidbi koje su
naloene tueniku.
lanak 502.g
Prije pokretanja ili tijekom postupka pokrenutog tubom iz lanka 502.a stavka 1. ovoga Zakona sud
moe, na prijedlog tuitelja, odrediti privremene mjere predviene Ovrnim zakonom, ako tuitelj
uini vjerojatnim:
1. da je tuenik postupao na nain kojim je povrijedio ili ozbiljno ugrozio kolektivne interese ili
prava zatita kojih se tubom trai te
2. da je odreivanje mjere potrebno radi otklanjanja opasnosti nastupanja nenadoknadive tete ili
sprjeavanja nasilja.
Privremenom mjerom iz stavka 1. ovoga lanka moe se zatraiti od suda da privremeno utvrdi
pravila po kojima e tuenik u obavljanju svoje djelatnosti postupati, u skladu sa zatraenom
izmjenom, odnosno dopunom njegovih pravila ili prakse.
lanak 502.h
Fizika ili pravna osoba koja obavlja odreenu djelatnost u vezi s kojom ovlatenici na podnoenje
tube iz lanka 502.a stavka 1. ovoga Zakona iznose tvrdnje da se njome povreuju ili ugroavaju
kolektivni interesi ili prava osoba koje je taj podnositelj ovlaten tititi takvom tubom, ovlatena je
podnijeti tubu kojom e zatraiti da se utvrdi da odreenim postupanjem, ukljuujui i
proputanjima ne povreuje odnosno da ne ugroava te kolektivne interese ili prava, odnosno da ih
138/147
25. 3. 2015.
ne povreuje ili ugroava na nedoputeni nain. Tuitelj u toj parnici moe zatraiti da se
ovlateniku na podnoenje tube iz lanka 502.a stavka 1. ovoga Zakona zabrani odreeno
ponaanje, osobito odreeno istupanje u javnosti, naknadu tete te objavu presude, na troak
tuenika, u sredstvima javnog priopavanja.
Tubom iz stavka 1. ovoga lanka tuitelj moe obuhvatiti kao tuenike i osobe koje su ovlatene
zastupati ovlatenika za podnoenje tube iz lanka 502.a stavka 1. ovoga Zakona ili su lanovi
njegovih tijela, ali i moebitne njegove lanove koji u njegovo ime istupaju u javnosti.
Tuitelj iz stavka 1. ovoga lanka moe zahtjeve iz stavka 1. i 2. ovoga lanka istaknuti i
protutubom u parnici pokrenutoj protiv njega tubom iz lanka 502.a stavka 1. ovoga Zakona.
Tuitelj iz stavka 1. ovoga lanka moe zatraiti da se podnositelj tube iz lanka 502.a stavka 1.
ovoga Zakona i osobe koje su ga ovlatene zastupati osude na naknadu posebne tete visinu koje e
sud utvrditi po slobodnoj ocjeni (lanak 223.) ako se pokae da je tuba iz lanka 502.a stavka 1.
ovoga Zakona bila oito neosnovana i da su voenjem parnice u povodu te tube, a osobito
njezinim praenjem u sredstvima javnog priopavanja tee povrijeeni ugled i poslovni interesi toga
tuitelja.
Dio etvrti EUROPSKI PARNINI POSTUPCI
Glava trideset trea POSEBNE ODREDBE O OSTVARIVANJU PRAVOSUDNE

SURADNJE U EUROPSKOJ UNIJI
Posebne odredbe o dostavi prema Uredbi (EU) br. 1393/2007 Europskoga parlamenta i
Vijea od 13. studenoga 2007. o dostavi sudskih i izvansudskih isprava u graanskim i
trgovakim predmetima u dravama lanicama (dostava isprava) i o ukidanju Uredbe vijea
(EZ) Vijea br. 1348/2000 (u daljnjem tekstu: Uredba br. 1393/2007.)
lanak 507.a
U smislu ovoga odjeljka:
1. izraz otpremno mjesto znai slubene osobe, tijela ili druge osobe koje su ovlatene za otpremu
sudskih ili izvansudskih pismena koje treba dostaviti u drugoj dravi lanici,
2. izraz prijamno mjesto znai slubenu osobu, tijelo ili druge osobe koje su nadlene za
preuzimanje sudskih ili izvansudskih pismena iz neke druge drave lanice (lanak 2. Uredbe br.
1393/2007.).
lanak 507.b
Dostava pismena prema odredbi lanka 13. stavka 1. Uredbe br. 1393/2007. koju treba obaviti u
Republici Hrvatskoj doputena je samo ako je adresat kojemu se treba obaviti dravljanin drave
139/147
25. 3. 2015.
lanice otpreme pismena.

lanak 507.c
Dostava pismena prema odredbi lanka 14. Uredbe br. 1393/2007. dokazuje se povratnicom ili
jednakovrijednom ispravom.
Ispravu koju prijamno mjesto u Republici Hrvatskoj treba dostaviti ili predati radi dostave u smislu
odredbe lanka 7. stavka 1. Uredbe br. 1393/2007. moe se dostaviti i preporuenom poiljkom s
povratnicom.
lanak 507.
Za dostavu u inozemstvo kao hrvatska otpremna mjesta u smislu odredbe lanka 2. stavka 1. Uredbe
br. 1393/2007. nadleni su:
1. za sudska pismena sud koji treba obaviti dostavu,
2. za izvansudske isprave opinski sud na ijem podruju ima prebivalite ili uobiajeno boravite,
odnosno sjedite osoba kojoj treba dostaviti pismeno,
3. za pismena koja su potvrdili ili izdali javni biljenici opinski sud na ijem podruju je njihovo
sjedite.
Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske moe za obavljanje poslova iz stavka 1. toke 2. i 3.
ovoga lanka ovlastiti samo jedan ili samo neki od opinskih sudova s podruja jednog ili vie
upanijskih sudova.
Za dostavu u Republici Hrvatskoj, hrvatsko prijamno mjesto u smislu odredbe lanka 2. stavka 2.
Uredbe br. 1393/2007. je opinski sud na ijem podruju se pismena trebaju dostaviti.
Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske moe za obavljanje poslova iz stavka 3. ovoga
lanka ovlastiti samo jedan ili samo neki od opinskih sudova s podruja jednog ili vie upanijskih
sudova.
Sredinje mjesto u Republici Hrvatskoj u smislu odredaba lanka 3. Uredbe br. 1393/2007. je
ministarstvo nadleno za poslove pravosua.
lanak 507.
U Republici Hrvatskoj nije doputena dostava u smislu odredbe lanka 15. stavka 1. Uredbe br.
1393/2007.
Izvoenje dokaza prema Uredbi (EZ) br. 1206/2001 Vijea od 28. svibnja 2001. o suradnji
izmeu sudova drava lanica u podruju izvoenja dokaza u graanskim i trgovakim
predmetima (u daljnjem tekstu: Uredba 1206/2001.)
lanak 507.d
140/147
25. 3. 2015.
Kad se izvoenje dokaza treba obaviti prema Uredbi br. 1206/2001, sud moe:
1. zatraiti izvoenje dokaza neposredno od nadlenog suda u drugoj dravi lanici ili
2. u skladu s pretpostavkama iz lanka 17. Uredbe br. 1206/2001 zatraiti neposredno izvoenje
dokaza u drugoj dravi lanici.
lanak 507.e
Sudac pojedinac ili ovlateni lan vijea hrvatskoga suda koji zahtijeva izvoenje dokaza moe, u
sluajevima na koje se primjenjuje Uredba br. 1206/2001. i u skladu s tom Uredbom, biti nazoan i
sudjelovati u izvoenju dokaza putem zamoljenoga stranog suda. Stranke, njihovi zastupnici kao i
vjetaci mogu pri tome sudjelovati u opsegu u kojem bi u postupku pred hrvatskim sudom mogli
sudjelovati u izvoenju dokaza.
Sudac pojedinac ili ovlateni lan vijea hrvatskoga suda te vjetaci koje je hrvatski sud na to ovlastio
mogu neposredno izvoditi dokaze u inozemstvu prema odredbi lanka 17. stavka 2. Uredbe br.
1206/2001.
lanak 507.f
Za izvoenje dokaza u Republici Hrvatskoj kao zamoljeni sud u smislu odredbe lanka 2. stavka 1.
Uredbe br. 1206/2001 nadlean je opinski sud na ijem se podruju procesna radnja treba provesti.
Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske moe za obavljanje izvoenja dokaza u smislu
odredbe stavka 1. ovoga lanka ovlastiti samo jedan ili samo neke od opinskih sudova s podruja
jednog ili vie upanijskih sudova.
lanak 507.g
Zamolnice iz inozemstva za izvoenje dokaza kao i obavijesti prema Uredbi br. 1206/2001 moraju
biti sastavljene na hrvatskom jeziku ili uz njih mora biti priloen prijevod na hrvatski jezik.
lanak 507.h
Sredinje mjesto u Republici Hrvatskoj u smislu odredbe lanka 3. Uredbe 1206/2001. je
Ministarstvo nadleno za poslove pravosua.
Posebne odredbe o postupku u povodu europskog postupka za izdavanje platnoga naloga prema
Uredbi (EZ) br. 1896/2006. Europskoga parlamenta i Vijea od 12. prosinca 2006. o uvoenju
Europskog postupka za izdavanje platnoga naloga (Sl. L. EU br. L 399) (u daljnjem tekstu: Uredba
br. 1896/2006.)
lanak 507.i
Za odluivanje o zahtjevima za izdavanje i preispitivanje, kao i za davanje potvrde o ovrnosti
europskoga platnog naloga prema Uredbi br. 1896/2006. iskljuivo je nadlean Trgovaki sud u
Zagrebu.
141/147
25. 3. 2015.
lanak 507.j
Zahtjev za izdavanje europskog platnog naloga i prigovor protiv toga naloga moraju biti dostavljeni
samo u strojno itljivom obliku, ako sud bude smatrao da je to prikladno za strojnu obradu tih
akata.
Ministar nadlean za poslove pravosua uredit e posebnim pravilnikom nain podnoenja zahtjeva
za izdavanje europskoga platnog naloga odnosno prigovora protiv tog naloga, u kojem pravilniku e
se utvrditi i poetak njegove primjene.
lanak 507.k
Ako europski platni nalog treba dostaviti u Republici Hrvatskoj, dostava e se obaviti po odredbama
ovog Zakona o dostavi po slubenoj dunosti.
Ako europski platni nalog treba dostaviti u nekoj drugoj dravi lanici Europske unije, dostava e se
obaviti prema odredbama Uredbe br. 1393/2007. uz odgovarajuu primjenu odredaba lanka 503. do
503.d ovoga Zakona.
lanak 507.l
Ako tuenik podnese prigovor protiv europskoga platnog naloga u smislu odredbe lanka 16. Uredbe
br. 1896/2006, daljnji postupak e se provesti po odredbama ovoga Zakona o postupku u povodu
prigovora protiv platnoga naloga (lanak 445.a, 451. do 456.), uz uvaavanje odredaba lanka 17.
Uredbe br. 1896/2006.
lanak 507.lj
O zahtjevu za preispitivanje europskoga platnog naloga prema lanku 20. stavku 1. ili 2. Uredbe br.
1896/2006. odluuje se rjeenjem, protiv kojeg nije doputena alba.
Tuenik je duan uiniti vjerojatnim injenice na kojima temelji svoj prijedlog da se ukine europski
platni nalog.
Ako sud utvrdi da je europski platni nalog nitetan, obustavit e postupak prema Uredbi br.
1896/2006, dok e se daljnji postupak provesti prema odredbama ovoga Zakona.
Nije doputeno traiti povrat u prijanje stanje prema odredbama ovoga Zakona (lanak 117. do
122.a) zbog proputanja roka iz lanka 16. stavka 2. Uredbe br. 1896/2006.
lanak 507.m
Ovrni europski platni nalog (lanak 18. i 19. Uredbe br. 1896/2006.) koji je izdao sud u Republici
Hrvatskoj ovrna je isprava na temelju koje se u Republici Hrvatskoj ovrha moe traiti kao na
temelju ovrne odluke hrvatskoga suda.
Ako je, prema odredbi lanka 21. stavka 2. toke b) Uredbe br. 1896/2006, vjerovnik duan priloiti
prijevod europskoga platnoga naloga, taj prijevod treba biti na hrvatskom jeziku i ovjeren od osobe
142/147
25. 3. 2015.
koja je za to ovlatena u jednoj od drava lanica.

lanak 507.n
Ako se zatrai preispitivanje europskoga platnog naloga koji je izdan u Republici Hrvatskoj prema
odredbama lanka 20. Uredbe br. 1896/2006. i lanka 506.d ovoga Zakona, sud koji odluuje o tom
zahtjevu moe odgoditi ovrhu uz odgovarajuu primjenu odredaba Ovrnoga zakona (Narodne
novine br. 57/96., 29/99., 42/00. Odluka USRH, 173/03., 194/03. Isp. 151/04., 88/05. i
121/05.) o odgodi ovrhe na prijedlog ovrenika (lanak 61. Ovrnog zakona).
alba protiv rjeenja o ovrsi zbog razloga koji se tiu trabine utvrene u europskom platnom
nalogu doputena je samo ako su ti razlozi nastali nakon dostave toga naloga i ako se vie nisu
mogli iznijeti u prigovoru prema lanku 16. Uredbe br. 1896/2006.
lanak 507.nj
O zahtjevima za uskratu ovrhe prema odredbi lanka 22. stavka 1. Uredbe br. 1896/2006. odluuje
rjeenjem opinski sud kao ovrni sud. Mjesna nadlenost suda utvruje se prema pravilima o
mjesnoj nadlenosti suda u ovrnom postupku.
O obustavi ovrhe i o ukidanju provedenih ovrnih radnji u sluajevima iz stavka 1. ovoga lanka sud
odluuje uz odgovarajuu primjenu odredaba o ovrnom postupku.
O odgodi ili ogranienju ovrhe prema odredbama lanka 23. Uredbe br. 1896/2006. sud iz stavka 1.
ovoga lanka odluuje rjeenjem protiv kojega posebna alba nije doputena. Rjeenje ostaje na snazi
do okonanja postupaka koje je stranka pokrenula u smislu odredaba lanka 23. Uredbe, odnosno do
drukije odluke suda donesene u povodu prijedloga bilo koje od stranaka.
Europski postupak za sporove male vrijednosti prema Uredbi (EZ) br. 861/2007. Europskog
parlamenta i Vijea od 11. srpnja 2007. o uvoenju europskog postupka za sporove male
vrijednosti (u daljnjem tekstu: Uredba br. 861/2007.)
lanak 507.o
Obrasci prema Uredbi br. 861/2007. i drugi zahtjevi ili oitovanja mogu biti podneseni kao
podnesci, telefaksom ili elektronikim putem.
Ministar nadlean za poslove pravosua uredit e posebnim pravilnikom nain podnoenja akata iz
stavka 1. ovoga lanka telefaksom ili elektronikim putem, u kojem e se pravilniku odrediti i
poetak njegove primjene.
U sluajevima iz lanka 4. stavka 3. Uredbe br. 861/2007, na postupak koji e se provesti u povodu
tube nee se primjenjivati odredbe te Uredbe.
lanak 507.p
Rok za oitovanje o uskrati primitka prema lanku 6. stavku 3. Uredbe br. 861/2007. je osam dana.
Rok se ne moe produiti i poinje tei od dana dostave podneska. Primatelj e se pouiti o
143/147
25. 3. 2015.
posljedicama proputanja roka.

lanak 507.r
Protutuba koja nije podnesena u skladu s odredbama Uredbe br. 861/2007. odbacit e se, osim u
sluaju iz lanka 5. stavka 7. re. 1. te Uredbe.
U sluaju iz lanka 5. stavka 7. re. 1. Uredbe br. 861/2007. na postupak u povodu tube i
protutube nee se primijeniti odredbe te Uredbe. Postupak e se nastaviti prema odredbama ovoga
Zakona prema stanju u kojem se nalazi u vrijeme podnoenja protutube.
lanak 507.s
Presuda se ne objavljuje.
Objava presude se nadomjetava dostavom.
Protiv presude doputena je alba prema odredbama ovoga Zakona o albi u sporovima male
vrijednosti (lanak 467.).
lanak 507.
Ako tuenik uini vjerojatnim postojanje pretpostavki za preispitivanje presude donesene u
europskom postupku male vrijednosti predvienih odredbama lanka 18. stavka 1. Uredbe br.
861/2007., sud e rjeenjem utvrditi nitetnost te presude i vratiti postupak u stanje u kojem se
nalazio prije donoenja presude.
lanak 507.t
alba protiv presude donesene u Republici Hrvatskoj u europskom postupku male vrijednosti ne
odgaa ovrhu.
O zahtjevima za ogranienje ovrhe prema lanku 15. stavku 2. u vezi sa lankom 23. Uredbe br.
861/2007. odluuje sud koji je odredio ovrhu, a nakon poetka provedbe ovrhe, sud koji je provodi.
lanak 507.u
Potvrdu iz lanka 20. stavka 2. Uredbe br. 861/2007. izdaje sud koji je donio presudu.
Prije izdavanja potvrde treba sasluati protivnu stranku.
Ako zahtjev za izdavanje potvrde treba odbaciti, primijenit e se na odgovarajui nain propisi o
pobijanju potvrde o ovrnosti.
lanak 507.v
Ovrha na temelju ovrne isprave koja potjee iz europskog postupka male vrijednosti provedenog u
nekoj drugoj dravi lanici Europske unije moe se odrediti i provesti iako ta isprava nema potvrdu
o ovrnosti.
144/147
25. 3. 2015.
lanak 507.z
Ako je vjerovnik prema lanku 21. stavku 2. toki b) Uredbe br. 861/2007. duan priloiti prijevod,
taj prijevod mora biti na hrvatskom jeziku, potvren od strane osobe koja je za to ovlatena u jednoj
od drava lanica Europske unije.
lanak 507.
O zahtjevima prema lanku 22. Uredbe br. 861/2007. odluuje rjeenjem opinski sud kao ovrni
sud. Mjesna nadlenost suda utvruje se prema pravilima o mjesnoj nadlenosti suda u ovrnom
postupku.
O obustavi ovrhe i ukidanju provedenih ovrnih radnji u sluajevima iz stavka 1. ovoga lanka, sud
odluuje uz odgovarajuu primjenu odredaba ovrnog postupka.
O odgodi ili ogranienju ovrhe prema odredbama lanka 23. Uredbe br. 861/2007. sud odluuje
rjeenjem protiv kojega posebna alba nije doputena. Rjeenje ostaje na snazi do okonanja
postupaka koje je stranka pokrenula u smislu odredaba lanka 23. Uredbe br. 861/2007, odnosno do
drukije odluke suda donesene u povodu prijedloga bilo koje od stranaka.
Dio peti PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 508.
Ako je prije stupanja na snagu ovog Zakona donesena prvostupanjska presuda ili rjeenje kojim se
postupak pred prvostupanjskim sudom zavrava, daljnji postupak provest e se prema dosadanjim
propisima.
Ako nakon stupanja na snagu ovog Zakona bude ukinuta prvostupanjska odluka iz stavka 1. ovog
lanka, daljnji postupak provest e se prema ovom Zakonu.
O zahtjevu za zatitu zakonitosti koji je do dana stupanja na snagu ovog Zakona podignut pred
nadlenim sudom prema dosadanjim propisima rjeavat e se prema tim propisima.
lanak 509.
Na dan stupanja na snagu ovog Zakona prestaju vaiti:
1) Zakon o parninom postupku (Slubeni list FNRJ, br. 4/57. i 52/61. i Slubeni list SFRJ, br.
12/65., 1/71., 23/72. i 6/74.);
2) Zakon o rjeavanju sporova i meusobnih poslovnih odnosa organizacija udruenog rada pred
stalnim izbranim sudovima (Slubeni list SFRJ, br. 22/73.);
3) Odredbe l. 40. do 45. Zakona o Saveznom sudu (Slubeni list SFRJ, br. 21/74.).
Odredbe Zakona o parninom postupku o stvarnoj nadlenosti i o postupku u branim sporovima i
145/147
25. 3. 2015.
sporovima o utvrivanju i osporavanju oinstva vae, prema l. 154. i 15. stavku 2. Ustavnog zakona
o provoenju Ustava SFRJ, do dana odreenog republikim zakonom.
lanak 510.
Do donoenja ovog zakona o izvrnom postupku, u pogledu nadlenosti suda za odluivanje o
zahtjevu za zatitu zakonitosti nadlenost javnog tuitelja protiv pravomonih odluka sudova
donesenih u izvrnom postupku, uvjeta za podnoenje zahtjeva i postupka na odgovarajui e se
nain primjenjivati odredbe ovog Zakona (l. 401. do 415.).
lanak 511.
Odredbe lanka 468. ovog Zakona primjenjivat e se od dana odreenog republikim zakonom.
lanak 512.
Ovaj Zakon stupa na snagu 1. srpnja 1977.
Prijelazne i zavrne odredbe iz NN 25/13
lanak 98.x
Ministar nadlean za poslove pravosua donijet e odluku o ispunjavanju uvjeta za isticanje presude
na e-oglasnoj ploi sudova u skladu s odredbama ovoga Zakona, kad se za to ispune uvjeti na
pojedinom sudu.
Do donoenja odluke iz stavka 1. ovoga lanka sud e stranci koja je bila uredno obavijetena o
roitu na kojem se presuda objavljuje dostaviti presudu prema odredbama ovoga Zakona o dostavi
pismena.
lanak 99.
Pravilnik iz lanka 492.a stavka 5. i lanka 492.b stavka 8. Zakona dodanih lankom 93. ovoga
Zakona ministar nadlean za poslove pravosua donijet e u roku od 90 dana od dana stupanja na
snagu ovoga Zakona.
lanak 100.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti odredba lanka 266.a Obiteljskog zakona
(Narodne novine, br. 116/03., 17/04., 136/04., 107/07., 57/11. i 61/11.).
lanak 101.x
Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona u Ovrnom zakonu (Narodne novine, br. 112/12.) u
lanku 26. stavku 1. brojka: 1.000,00 zamjenjuje se brojkom: 5.000,00, a brojka: 5.000,00
146/147
25. 3. 2015.
brojkom: 10.000,00.
lanak 102.
Postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovrit e se primjenom odredbi Zakona o
parninom postupku (Narodne novine, br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07.,
84/08., 96/08., 123/08., 57/11. i 148/11.).
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, odredbe lanka 1., lanka 2., lanka 6., lanka 10. do
lanka 17., lanka 19., lanka 21. do 30., lanka 35. do 38., lanka 41. do lanka 50., lanka 52.,
lanka 53., lanka 57., lanka 61., lanka 71., lanka 73. do lanka 79., lanka 81., lanka 82., lanka
93., lanka 95., lanka 96. stavka 1. i 2., lanka 97., lanka 98. i lanka 101. ovoga Zakona
primjenjivat e se na postupke pokrenute prije stupanja na snagu ovoga Zakona.
Odredbe lanka 9., lanka 80. i lanka 84. ovoga Zakona primjenjivat e se na postupke u kojima na
dan stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena prvostupanjska odluka.
lanak 103.
Ovaj Zakon objavit e se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. travnja 2013.
147/147

Zakon o Parničnom Postupku - Zakon

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zakon o Parničnom Postupku - Zakon

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

25. 3. 2015.

Zakon o parninom postupku - Zakon.hr

Zakon o parninom postupku

Glava prva OSNOVNE ODREDBE

Zakon o parninom postupku - Zakon.hr

stranci nije bila dana mogunost da se izjasni.

Zakon o parninom postupku - Zakon.hr

Zakon o parninom postupku - Zakon.hr

Glava druga NADLENOST I SASTAV SUDA

Zakon o parninom postupku - Zakon.hr

Zakon o parninom postupku - Zakon.hr

Zakon o parninom postupku - Zakon.hr

2. Nadlenost sudova u sporovima s meunarodnim elementom

Zakon o parninom postupku - Zakon.hr

Sud u Republici Hrvatskoj nadlean je za suenje kad je njegova nadlenost u sporu s

Zakon o parninom postupku - Zakon.hr

Zakon o parninom postupku - Zakon.hr

Zakon o parninom postupku - Zakon.hr

Zakon o parninom postupku - Zakon.hr

Zakon o parninom postupku - Zakon.hr

Zakon o parninom postupku - Zakon.hr

Nadlenost u sporovima za zakonsko uzdravanje

Zakon o parninom postupku - Zakon.hr

Zakon o parninom postupku - Zakon.hr

Zakon o parninom postupku - Zakon.hr

odnosa te u sporovima o potraivanjima vjerovnika prema ostaviocu, pored suda opemjesne

Zakon o parninom postupku - Zakon.hr

Zakon o parninom postupku - Zakon.hr

Glava trea IZUZEE

Zakon o parninom postupku - Zakon.hr

Zakon o parninom postupku - Zakon.hr

predmeta umnoi te da se prijepis spisa zajedno sa zahtjevom za izuzee proslijedi na odluivanje.

Glava etvrta STRANKE I NJIHOVI ZAKONSKI ZASTUPNICI

Zakon o parninom postupku - Zakon.hr

Zakon o parninom postupku - Zakon.hr

Zakon o parninom postupku - Zakon.hr

Glava peta PUNOMONICI

Zakon o parninom postupku - Zakon.hr

Zakon o parninom postupku - Zakon.hr

Zakon o parninom postupku - Zakon.hr

Zakon o parninom postupku - Zakon.hr

ovlatenja koja se u punomoi moraju izriito navesti (lanak 96).

Glava esta JEZIK U POSTUPKU

Zakon o parninom postupku - Zakon.hr

Glava sedma PODNESCI

lanak 106. (NN 25/13)

Zakon o parninom postupku - Zakon.hr

lanak 109. (NN 25/13)

Glava osma ROKOVI I ROITA

Zakon o parninom postupku - Zakon.hr

Protiv rjeenja o produljenju roka nije doputena alba.

Zakon o parninom postupku - Zakon.hr

Zakon o parninom postupku - Zakon.hr

Zakon o parninom postupku - Zakon.hr

Glava deveta ZAPISNICI

Zakon o parninom postupku - Zakon.hr

Zakon o parninom postupku - Zakon.hr

odluke staviti biljeka o vijeanju i glasanju.

Glava deseta DONOENJE ODLUKA

Zakon o parninom postupku - Zakon.hr

Glava jedanaesta DOSTAVA PISMENA I RAZMATRANJE SPISA

Zakon o parninom postupku - Zakon.hr

Zakon o parninom postupku - Zakon.hr