Professional Documents
Culture Documents
udarno
udarno-rotaciono
rotaciono
rotaciono udarno
N sm
Tsm T pz
,m
t4
t1 mt 2 kt3
L
Gdje je: Tsm- trajanje smjene, min
Tpz- pripremno-zavrno vrijeme, min
t1 isto vrijeme buenja 1 mbuotine, min
t2 vrijeme ienja buotine, min
t3 vrijeme zamjenu jednog dlijeta, min
t4 vrijeme premjetanja builice,min
m broj ienja buotine po m
k- broj zamjena dlijeta po mbuenja
L srednja duina buenja, m
14.Teorijske osnove rotacionog buenja sile koje postoje u ovom reimu buenja:........0,5
osovinski pritisak Pos koji obezbjedjuje utiskivanje sjeiva i
sila rotacije Mkr , dovodi do rezanja stijene ime se ostavruje napredovanje u dubinu
(napredovanje opada sa poveanjem prenika buenja, otpornou stijenevrstoe, ilavosti i tvrdoe.
15. Maine za rotaciono buenje-vrste prema radovima koje izvode:..........................................1
- Buenje minskih rupa
- Builice za buenje dijamantskim krunama
- Builice za buenje minskih buotina
16. Osnovni parametri udarno- rotacionog reima buenja:.........................................................0,5
-osnovni pritisak
- broj okretaja i
- dubina buenja
17. Sile koje djeluju na dlijeto prilikom udarno- rotacionog buenja :......................................1
Statika sila osnog pritiska
Dinamika sila udara klipa
Sila rotacije
18.Uslovi koji trebaju biti ispunjeni priliko udarno-rotacionog buenja...................................2,5
-Osovinski pritisak /specifini pritisak treba da je vei od vrstoe stijene na pritisak uz dejstvo
i sile udara klipa
Pos + Pud p S
Gdje je:
Pos-statika sila osnog pristiska,KN/cm2
Pud-dinamika sila udara klipa, KN/cm2
p- pritisna vrstoa stijene, KN/cm2
S-povrina na koju djeluje sjeivo dlijeta,cm2
- Poslije svakog udara sjeivo se zakree za izvjestan ugao = 8-300 u zavisnosti od snage
buaeg ekia i vri smicanje isjeka obuhvaenog tim uglom . Smicanje se vri
tangencijalnom silom gdje je smicanje materijala je mogue ako je ispunjen uslov:
TS
Gdje je : vrstoa stijene na smicanje, KN/cm2
S povrina isjeka izloenog smicanju, cm2
19.Uticaji na istu brzinu buenja kod udarno/rotacionog buenja:....................................1,5
- Fiziko-mehanike i tehnike karakteristike radne sredine
- Prenik buenja
- Smjer i ugao buenja
- Dubina buenja i pritisak komprimovanog vazduha
- Broj obrtaja buaeg pribora i broj obrtaja krune
- Tip buaeg lekia, broj udara i energija udara
20.Agensi za ostranjivanje nabuenog materijala : ...................................................................1
voda,
vazduh,
smjesa vode i vazduha,
smjesa vode i neke druge materije (hemijski djeluje na materijal)
21.Prednosti ispiranja vodom............................................................................................1
prednosti- spreava stvaranje praine, obara estice praine, odrava dlijeto sjeiva istim, hladi
dlijeto, dubina buenja nema tako veliki uticaj, tee dolazi do zaglavljivanja alata
nedostaci: skupe instalacije, moe doi do ispiranja zidova buotine i zaruavanja, moe doi do
zasienja vazduha vlagom u podzemnoj eksploataciji
22. Podjela maina udarno-rotacionog principa buenja:...................................................2
-Prema konstrukciji zaokretnog mehanizma:
sa zavisnom rotacijom
sa nezavisnom rotacijom
- Prema nainu primjene:
Rune
Stubne
Uskopne
-Prema masi:
Lake (do 18 kg)
Srednje teke (20-25 kg)
Teke (preko 30 kg)
-Po nainu odstranjivanja nabuenog materijala:
Direktno odstranjivanje
Indirektno odstranjivanje
-Prema vrsti energije koju koriste:
Pneumatske-koje se i dansa najee koriste iako ih ugroavaju hidrauline
Benzinske
Elektrine , Hidrauline
Tsm T pr Tnz
,
100 2 t1 ( L L ) t 2 t3m/smjeni
v
L L
R L
Gdje je:
Nsm smjenski uinak builice, m/smjeni
Tsm trajanje smjene, min
Tpr vrijeme pripremno-zavrnih operacija, min
Tnz vrijeme nepredvienih zastoja, min
V mehanika brzina buenja, m/min
t1 potrebno vrijeme za zamjenu ipki, min
L dubina buotine, m
L duina buaih ipki, m
t2 vrijeme potrebno za zamjenu krune, min
t3 vrijeme potrebno za premjetanje builice, min
R trajnost dlijeta, m
k Q
,
n P M
2400 Dk
Zx D
o/min
( Dk D ) v 60
Qv
,
4
2
Qv 47,1 ( Dk D ) mv3/min
,
gdje je: Qv - potrebna koliina vazduha, koja je kod ve poznate builice odreena
kapacitetom kompresora, m3/min
Dk - prenik krune, cm
v - potrebna brzina vazduha, koja zavisi od krupnoe nabuenog materijala I m
( 15 odnosno 20-35 m/s)
36. Mehanika brzina buenja rotaciono-udarnih builica :.........................................1,0
vb
19 Pos n m
,
min
c2 D
Qsm T x x Qh , m
smjeni
, m
25 f
Gdje je:
Pkr kritini pritisak vode, pri kojem
se stijena poinje razarati,bar/cm2
c pritisna vrstoa stijene,daN/cm2
f koeficijent vrstoe stijene
aerosolom
- teorija koja predvia ponaanje gasa u detonaciji jeste Chapman-Jouguet (CJ) teorija,
- Kompleksnija teorija je Zel'dovich, von Neumann, i Doering-a. - ZND teorija
57. Koje uslove treba da ispunjava odreena eksplozivna materija da bi se mogla smatrati
eksplozivom ..........................................................................................................0,5
- Mora imati minimalnu razornu snagu,
- Mora biti prikladna za rukovanje i upotrebu,
- Mora biti sigurna za rukovanje
58. Prema kojim kriterijumima se vri klasifkacija eksploziva:..............................1
- Po hemijskom sastavu- ista hemijska jedinjenja, Mehanike smjee hemijskih jedinjenja
- Po agregatnom stanju- gasovite eksplozivne smjee (metanvazduh, acetilen-vazduh),
eksplozivne smjee vrstih i tenih materija sa gasovima (ugljena prainavazduh,
derivati naftevazduh i dr.), tene eksplozivne smjee (nitrobenzo-azotna kiselina),
smjee vrstih i tenih eksplozivnih materija (nitroglicerinamonijumnitrat,
amonijumnitratteno dizel gorivo), vrsta eksplozivna jedinjenja ili smjee
(trinitrotoluol, heksogen, amonijum-nitrattrinitrotoluol).
- Po relativnoj konzistenciji - prakaste, poluplastine, plastine. vodoplastine kaaste,
granulirane, presovane, semiplastine.
- Po nainu delovanja/brzini razlaganja-brizantne, deflagrantne.
59. Osnovne komponenete eksplozvnih materija: ..................................................1
- Nitrati kalijuma i natrijuma ulaze u sastav eksploziva kao potencijalni nosioci
kiseonika
- Senzibilizatori, materije koje se dodaju radi poveanja osetljivosti i radne sposobnosti
eksploziva (trotil, nitroglikol, elirani nitroglicerin i dr.).
- Sagorljive materije, u vrstom ili tenom stanju, koje potpomau sagorijevanje i
poveavaju koliinu energije (metalni prahovi, retortni ugalj i dr.).
- Flegmatizatori, materije koje smanjuju osetljivost eksploziva, tako to kristale
eksplozivne materije presvuku slojem inertne materije
- Materije koje obezbeduju stabilnost suspenzije i viskozitet. Dodaju se supstance koje
lako hidrolizuju i obino se koriste natrijumova so, karboksimetilceluloze, gar
60. Vrste brizantnih eksploziva.....................................................................................1
- Inicijalni - primami, koji zahtijevaju veoma malu energiju aktiviranja da bi nastupila
eksplozija, i veoma su osetljivi na udar, trenje, toplotu.
- Brizantni sekundarni, eksplozivi su manje osetljivi na mehanike i toplotne uticaje, i
detoniraju pod dejstvom udarnog talasa izazvanog inicijalnim
eksplozivima.
- Tercijarni eksplozivi - neke teorije dodaju i treu kategoriju- minerske agense. Oni ne mogu
pouzadno detonirati sa nekom koliinom primarnih eksploziva i zbog toga zahtjevaju meu
punjenje pojaivaa-sekundarnih eksploziva.
66.Kakav je sastav gasova poslije eksplozje u uslovima normalne eskplozije a koji se otrovni
gasovi jo mogu pojaviti ugasnim produktima...................................1,0 (13 )
- azot, ugljendioksid, vodena para i eventualno neto kiseonika.
- ugljenmonoksid (CO), ugljendioksid (C02), oksidi azota; azotmonoksid (NO) i azotdioksid
(N02), zatim sumporni gasovi; sumporvodonik (H2S) i sumpordioksid (S02) i rijee ivine i
olovne pare.
67. Od ega zavisi sastav gasnih produkata eksplozije:................................................1
- hemijskog sastava eksploziva
- obloge patrone eksploziva,
- uslova miniranja,
- fizikog stanja eksploziva,
- karakteristika stijena,
- zaepljenja i dr.
68. Uslovi stvaranja otrovnih gasova...........................................................................1
B.D. Rossi : - svojstva stijena koja okruuju eksplozivno punjenje,
- hemijski sastav eksploziva,
- omota patrone eksploziva,
- uslovi izvoenja miniranja.
Z.G. Pozdnjakov i B.D. Rossi :
- to je vea vrstoa stijena stvara se vea koliina CO.
- Pneumatsko punjenje minskih buotina -smanjuje tetnih gasova.
- Poloaj udarne patrone u punjenju i smjer iniciranja (na dnu)
- Veliina zazora izmeu minskog punjenja i prenika buotine
- Vrsta materijala za zaepljenje
69. Doputene koncetracije otrovnih gaosva u radnoj sredini...................................1
- Ugljenmonoksid (CO), - 0,02 mg/l (0,0016% zapremina).
- Oksidi azota (NO, N02), - 0,005 mg/l ili 0,001% zapremine.
- Sumporvodonik (H2S), pri koncentraciji od 0,1% H2S, u vazduhu posle kratkog vremena
-, a pri sadraju od 4,5% obrazuje sa vazduhom eksplozivnu smjeu.
- Sumpordioksid (S02), - 0,0007% zaprem.
- Vodonik (H2),- ksplozivan Dejstvo eksplozije je najjae pri 28,6% H2 u vazduhu.
- ivine pare; iva -nije dozovljeno prisustvo
70. Specifina zapremina gasova kod eksplozivnih smjea
gdje je: Mi, M2 ... Mn molekulama masa pojedinih komponenti eksplozivne smee,kg/k. molu,
N,,N2 ... Nn broj kilomolakomponenata eksplozivne smee,
n ukupan broj kilomolova svih gasova dobijenih pri detonaciji odreene koliine eksplozivne
smjee.
71. Odrediti zapreminu gasnih produkata pri eksploziji jednog kilograma nitroglicerina
C3H5(ONO2)3 , pri 0C i pritisku 1,01 x 105 Pa..........................................................1,0
-
Q produkata - Q reaktanata
2 x 227
1000 = 2583 - 700,7
2 x227
gdje je: P0 atmosferski pritisak gasova pri temperaturi 0C i pritisku od 1,01 x 105 Pa
T temperatura eksplozije, C
Brzina detonacije - Brzina detonacije oznaava brzinu detonacionog talasa koji se kree kroz
masu eksploziva konstantnom brzinom.
- Radna sposobnost - Radna sposobnost je radno dejstvo eksploziva, tj. snaga koju eksploziv
proizvede pri upotrebi.
- Brizantnost eksploziva - Brizantnost je osobina eksploziva da pod odreenim uslovima drobi
stenu.
- Osjetljivost na udar - predstavlja najmanju visinu (cm) sa koje pada teg teine 1,2, ili 5 kg i
inicira eksploziv
- Prenos detonacije - Pod prenosom detonacije podrazumevamo najmanje rastojanje kod koga
aktivirana patrona energijom udarnog talasa izaziva detonaciju pasivne patrone.
_______________________________________________________________________________
77. Podjela brizantnih eksploziva...................................................................................0,5
- Prosti brizantni eksplozivi (eksplozivne materije) - po hemijskom sastavu su to najee isti
hemijski spojevi
-Sloeni brizantni eksplozivi- po hemijskom sastavu smjee vie hemijskih spojeva.
78. Podjela sloenih brizantnih eksploziva................................................................0,5
Prema agregatnom stanju
prakasti,
poluplastini,
plastini, vodoplastini kaasti,
granulirani
Prema namjeni
Eksplozive opte namjene
Sigurnosne - metanske eksplozive
79. Nabroj osnovne proste brizantne eksplozive.................................................................1
NITROGLICERIN C3H5(ON02)3
NITROGLIKOL C2H4(ON02)2
TROTIL(TRINITROTOLUOL) C7H5(N02)3
NITROCELULOZA C10H6Os
PENTRIT
AMONIJUMNITRAT NH4NO3