J. IINAKI: Prikaz konferencije Sharing Responsability for our Region: Redening the Public Interest...

EKONOMSKI PREGLED, 57 (5-6) 424-426 (2006)

424

Jelena iinaki*

Prikaz konferencije
SHARING RESPONSABILITY FOR OUR REGION:
REDEFINING THE PUBLIC INTEREST FOR
TERRITORIAL DEVELOPMENT.
(10th UNECE Conference on Urban
and Regional Research, Bratislava, 21.-23. V. 2006.)
Website: www.unece.org
U Bratislavi je od 21. do 23. svibnja 2006. godine odrana deseta po redu
konferencija o istraivanjima u podruju urbanog i regionalnog razvitka pod naslovom Sharing responsability for our region: Redefining the public interest for
territorial development.
Od godine 1968. United Nations Economic Comission for Europe UNECE
- Committee on Human Settlements redovito organizira ovu Konferenciju, a ove je
godine po prvi puta ta Konferencija organizirana u suradnji sa Council of Europe
- European Conference of Ministers Responsibile for Spatial Planning (CEMAT).
Domain Konferencije bilo je Ministarstvo graditeljstva i regionalnog razvitka
Republike Slovake.
U radu Konferencije sudjelovali su predstavnici dvadeset osam europskih
zemalja, predstavnici Vijea Europe, UNECE i nevladinih udruga (International
Council of Woman-ICW, International Society of City and Regional PlannersISOCARP, Housing and Urban Advisory Network-HUMAN, International Association Rurality-Environment-Development). Uz njih, konferenciji su nazoili
istraivai i diskutanti kojih je zadatak bio komentirati individualna predstavljanja,
pratiti diskusiju i na kraju prikazati smjernice buduega razvitka gradova i regija.
*

Jelena iinaki, dr. sc., asistentica u Ekonomskom institutu, Zagreb.

J. IINAKI: Prikaz konferencije Sharing Responsability for our Region: Redening the Public Interest...
EKONOMSKI PREGLED, 57 (5-6) 424-426 (2006)

425

Konferenciji je prethodilo studijsko putovanje na kojem su se sudionici imali

prilike upoznati s razvitkom slovakih gradova Pezinok, Modra i Trnava.
Rad Konferencije bio je organiziran tako da su obraivane dvije teme:
1. Grad kao ivi organizam i pokreta razvitka i
2. Kako policentrinost teritorijalnog razvitka moe unaprijediti funkcionalnu integraciju?

Grad kao ivi organizam i pokreta razvitka

U dananje vrijeme vie od 75% stanovnitva Europske unije ivi u urbanim
podrujima. Gradovi se smatraju pokretaima politike i ekonomske integracije
u procesu globalizacije. Uvodniari Slawomir Gazel, Sotir Dhamo i Dusan Kostovsky, autori rada na osnovi kojega je voena rasprava, identificirali su gradove
kao promotore drutvene i ekonomske kohezije. Glavnom preprekom u odrivom
razvitku gradova smatraju pojavu naglog razvijanja metropolitanskih podruja, pri
emu se slabo naseljena predgraa ubrzano razvijaju uz istovremeno postojanje
problema funkcionalne povezanosti (engl. urban sprawl). U povijesti se Los Angeles smatra prvim primjerom takvog urbanoga razvitka ali danas taj pojam ima
negativno znaenje.
Dok su uvodniari irili problematiku upravljanja gradova na pitanja novih
suvremenih pristupa planiranju uz naglasak na participaciju, partnerstvo meu
gradovima, profesionalno upravljanje gradovima i slino, prikazi koji su slijedili
vratili su diskusiju korak unatrag. Naime, u nastavku je prikazan urbani razvitak
Slovake, Turske, Armenije, Albanije, Azerbejdana i Moldavije, zemalja koje
su prole slian razvojni put u povijesti, koje su danas suoene s monocentrinim
razvitkom zemlje (to je sluaj i s Hrvatskom) i u kojima tek slijede procesi koje
sa sobom nosi urbanizacija.

Kako policentrinost teritorijalnog razvitka moe

unaprijediti funkcionalnu integraciju?
Europska je unija jedna od najveih i ekonomski najsnanijih regija u svijetu. Istovremeno se, sagledajui teritorijalni ustroj Europske unije, moe zakljuiti
da se radi o podruju koje je ozbiljno suoeno s neravnomjernim razvitkom. Europska unija ini znatne napore za objedinjivanje razliitih nacionalnih politika
i tradicija planiranja i upravljanja regionalnim razvitkom. Radi uravnoteenoga

426

J. IINAKI: Prikaz konferencije Sharing Responsability for our Region: Redening the Public Interest...
EKONOMSKI PREGLED, 57 (5-6) 424-426 (2006)

regionalnoga razvitka politika Europske unije bila je usredotoena na pruanje

financijske pomoi slabije razvijenim i perifernim regijama. Budui da takva vrsta
politike nije postigla oekivane rezultate godine od 1999. uravnoteeni se regionalni razvitak nastoji postii politikom policentrinoga razvitka.
Precizno znaenje pojma policentrinost do dana dananjega nije razjanjeno. Karel Maier, Joauo Mourato i Judith Ryser, kao uvodniari u temu, naglaavaju
da za urbane planere to znai alat za strateko planiranje; za ekonomiste - oblik urbane strukture i rasta; za Europsku uniju - koncept kojim se promovira drutvenoekonomski cilj, a za nevladin sektor - sinonim modernoga ivota.
Nepostojanje precizne definicije pojma policentrinost omoguuje svojevrsnu slobodu u kreiranju regionalne politike s jedne strane, no sa druge strane,
moe dovesti do ozbiljnog nerazumijevanja i pogrene interpretacije rezultata
istraivanja. Evert Meijers i Krister Sandberg izraunali su indeks policentrinosti
za dvadeset pet europskih zemalja zasnovan na prostornim pokazateljima. Rezultati njihove analize pokazali su, meu ostalim, da je Slovenija primjer zemlje
s monocentrinim razvitkom. Predstavnice Slovenije s na iznesene su rezultate
istraivanja otro reagirale i ukazale su da Slovenija ve godinama sustavno promovira policentrian razvitak i da, prema drugim pokazateljima, predstavlja primjer uspjene primjene policentrinog razvitka gradova.
Arije Romein pokazao je kako i monocentrian razvitak pojedinih podruja
moe voditi teritorijalnoj koheziji i da postoje ozbiljne prepreke u praktinoj primjeni koncepta policentrinoga razvitka.
Opi je zakljuak rasprave na Konferenciji da policentrinost valja shvatiti
kao ideju, kao princip kojim je mogue postii teritorijalnu koheziju, ali praktian
pristup ovisi o pojedinanom razvitku svake zemlje.
Konferencija je zavrila iznoenjem zakljuaka koji e biti osnova za raspravu na petoj konferenciji Vijea Europe o primjeni Europske konvencije o krajoliku
(European Landscape Convention) u rujnu godine 2006. u panjolskoj.