1.

ELEKTROMAGNETNA INDUKCIJA
Skoro svaki ureaj sadri elektrine krugove koje ih pokreu i kojima je potrebna
elektromotorna sila koja je se koristi za struju u krugu. Izvor elektromotorne sile nije baterija,
nego stanica koja proizvodi elektrinu energiju konvertirajui druge oblike energije.
Kako se deava ta konverzija? Odgovor na to je elektromagnetna indukcija: Ako se magnetni
fluks u krugu mijenja, elektromotorna sila i struja su izazvane u krugu. U stanici proizvodnje
snage magneti se kreu relativno prema namotaju ica da bi proizveli promijenu magnetnog
fluksa u namotajima, a i elektromotorne sile kao i ostale komponente elektrinog sistema
ovise o magnetnom izazivanju elektromotornih sila.
Glavni princip elektromagnetske indukcije je Faradajev zakon koji se odnosi na izazvane
elektromotorne sile u promjenama magnetnog fluksa u svakoj petlji, ukljuujui i zatvoreni
krug. Pored Faradajevog zakona postoji i Lorenzov zakon koji nam pomae predvidjeti
smjerove induciranih elektromotornih sila i struje. Elektromagnetna indukcija nam govori da
vremensko promjenjivo magnetno polje moe djelovati kao izvor elektrinog polja. Rezultati
su formule, zvane Maksvelove jednaine koje opisuju ponaanje elektrinih i magnetskih polja
u bilo kojoj situaciji i omoguuju nam razumjevanje elektromagnetskih valova.
1.1.EKSPERIMENTI INDUKCIJE
1830-tih u Engleskoj je provedeno nekoliko eksperimenata s magnetnom elektromotornom
silom. U Engleskoj je bio fiziar Michael Faraday, a u SADu Joseph Henry, kasnije prvi
ravnatelj instituta Smithsonian.
Namotaj ice spojen je na galvanometar (slika a). Kada magnet koji je u blizini miruje,
mjera ne pokazuje nikakvu struju jer ne postoji izvor elektromotornih sila u krugu. Ali kada
premjestimo magnet bilo prema ili od zavojnice, mjera pokazuje struju u krugu, ali samo dok
se magnet kree (slika b). Ako magnet miruje a namotaj pomjerimo, ponovo emo pokrenuti
struju. To se naziva inducirana struja, a potrebna elektromotorna sila koja uzrokuje to, zove se
inducirana elektromotorna sila. Na slici c smo zamijenuli magnet sa drugim namotajem koji je
prikljuen na bateriju. Kada drugi namotaj miruje, nema struje u prvom namotaju. Meutim,
kada pribliimo ili udaljimo jedan namotaj od drugog, onda u prvom namotaju ima struje
samo dok se jedan namotaj kree relativno u odnosu na drugi. Konano, na slici 2 oba
namotaja miruje i mijenjaju struju u drugom namotaju bilo otvarajui ili zatvarajui prekida
ili promjenom otpora drugog namotaja kojem je prekida zatvoren (vjerovatno zbog struje u
drugom namotaju). Smatra se, kada se prekida otovri ili zatvori, da u prvom krugu ima
struje. Kada mijenjamo struju i otpor u drugom namotaju, u prvom krugu postoji inducirana
struja, ali samo dok se struja u drugom krugu mijenja.
Kako bi se vie istaili zajedniki elementi tih opaanja, razmotrimo detaljnije pokus na slici
2. Povezujemo namotaj ice za galvanometar, a zatim stavite namotaj izmeu polova
elektromagneta ije je magnetno polje promjenjivo.

Slika 2
Evo to mi promatramo:
1. Kada nema struje u elektromagnetu, tada je vektor
nema struje;

i galvanometar pokazuje da

2. Kada je elektromagnet ukljuen, postoji trenutana struja i tada se

3 .Kada je

poveava;

konstantan, jaina struje je jednaka 0, bez obzira kolika je veliina

4. Sa namotajem u horizontalnoj ravni pritiemo namotaj tako da se smanjiva popreni

presjek namotaja. Mjera mjeri struju samo tokom deformacije, a ne prije ili poslije.

5. Ako rotiramo namotaj nekoliko stupnjeva oko horizontalne osi, tada postoji struja koja je u
istom smjeru kao i povrina koja se smanjuje. Kada se namotaj rotira natrag, tad je struja u
suprotnom smjeru tijekom ove rotacije.
6. Ako izbacimo namotaj iz magnetskog polja, postoji struja prilikom tog kretanja koja je u
istom smjeru kao i kada je smanjena povrina.
7. Ako smanjimo broj namotaja, postoji struja prilikom tog smanjenja koja je u istom smjeru
kao i smanjena povrina. Ako poveamo broj namotaja, struja e biti u suprotnom smjeru.
8. Kada je magnet iskljuen, trenutna struja ima suprotan smjer.
9. to se bre obavlja neka od tih promjena, struja je vea.
10. Ako su svi ovi eksperimenti ponavljeni sa namotajem koji ima isti oblik ali razliit
materijal i otpor, struja je obrnuto proporcionala ukupnom otporu kruga. To pokazuje da
inducirane elektromotorne sile koje uzrokuju struju ne ovisi o materijalu namotaja, nego o
njegovom obliku i magnetnom polju.
Zajedniki element u svim ovim eksperimentima je promjena magnetnog fluksa
kroz
namotaje spojene na galvanometar. U svakom sluaju, fluks se mijenja ili zbog promijene
magnetnog polja ili zato to se namotaj kree kroz nejednako magnetno polje. Faradayev
zakon indukcije navodi da je u svi ovim situacijama inducirana elektromotorna sila
proporcionalna s brzinom promjene magnetskog toka kroz namotaj. Smjer inducirane
elektromotorne sile ovisi o tome da li se poveava ili smanjuje tok. Ako je fluks konstantan,
ne postoji inducirana elektromotorna sila. Ove elektromotorne sile imaju veliki broj promjena.
U elektrani koja opskrbljuje elektrini generator proizvodi elektromotornu silu mijenjanjem
magnetnog fluksa kroz namotaj ice. Ova elektromotorna sila opskrbljuje napon izmeu
utinice koja omoguuje nae svjetlo za itanje. Doista, bilo ureaj koji prikljuite u utinicu
koristi induciranu elektromotornu silu.

2. FARADAJEV ZAKON
Zajedniki element u svim indukcijskim uincima je promjenjivi magnetni fluks kroz krug.
Prije nego to navedemo zakon koji obuhvata sve eksperimente opisane u 1.1 , prvo emo da
pogledamo koncept magnetskog fluksa. U magnetnom polju

(slika 3)

magnetni fluks

kroz to podruje je:

gdje je B komponenta od

okomita na povrinu podruja i

je ugao izmeu

Slika 3
(Raun magnetskog fluka kroz element prostora)

2.1 IZRAUNAVANJE FLUKSA U JEDINSTVENOM MAGNETNOM POLJU KROZ

RAVNU POVRINU

Slika 4

Povrina je okrenuta prema magnetnom polju.

jednak 0. Magnetni fluks je jednak:

su paralelni, a ugao izmeu njih je

Slika 5

Povrina je nagnuta pod uglom

koji se nalazi izmeu

. Magnetni fluks je jednak:

Slika 6

Povrina je na rubu magnetnog polja.

jednak:

su paralelni a ugao

. Magnetni fluks je

Totalni magnetni fluks kroz ogranienu povrinu je:

Ako je

jedinstvena cjelina preko ravne povrine

, onda je:

2.2 ODREIVANJE SMJERA

Moramo biti paljivi kod odreivanja smjera
ili
. Uvijek postoje dva smjera paralelna
s bilo kojom povrinom i znak od magnetnog fluksa kroz podruje ovisi o onome kojeg mi
uzmemo da je pozitivan. Nprimjer u primjeru slika 3 mi smo uzeli da je
gore, pa je ugao manji od 90 i da je

usmjeren prema

pozitivno. Da smo uzeli da je

usmjereno

prema dolje, ugao bi bio vei od 90, a

bi bilo negativno. Oba sluaja su prihvataju,
ali moramo biti paljivi sa odabiranjem znaka + ili - .

2.3 FARADAYEV ZAKON INDUKCIJE

Izazvana elektromotorna sila u zatvorenoj petlji je jednaka negativnoj vremenskoj promjeni
fluksa kroz tu pelju.

Da bismo odredili da li je znak negativan moramo da odredimo znak izazvane elektromotorne

sile.
Primjer:
1.Magnetno polje izmeu polova elektromagneta na slici 7 je uvijek jedinstveno, ali njegova
veliina se poveava na 0.020 . Podruje konduktivne petlje u polju je 120

i ukupni

otpor kruga je 5,0 .

a) Nai izazvanu elektromotornu silu i struju u krugu.
b) Ako je petlja zamijenjena sa jednim inzulatorom, kakav e efekat imati na izazvanu struju i
elektromotornu silu?
6

Slika 7

Rjeenje:
Magnetni fluks

kroz petlju se mijenja ako se i magnetno polje mijenja. Stoga, izazvat e

se elektromotorna sila

i struja I u krugu. Izraunavamo Eq koristei

pomou Faradayevog zakona. Na kraju, izaunaemo I pomou

otpor kruga ukljuujui i petlju.
a) Vektor podruja
usmjereno prema gore.

gdje je R ukupni

za petlju je paralelan sa ravninom petlje. Uzet emo da je

i

petlju
Podruje

i naiemo E

su paralelni,a

je jedinstveno, pa e magnetni fluks kroz

biti
0,012

je

konstanta,

stoga

promjena

magnetnog

fluksa

je:

b) Prilikom promjena u izolacijskoj petlji, otpor je jako velik. Faradayev zakon ne ukljuje
otpor u krugu, pa zbog toga elektromotorna sila se ne mijenja. Ali struja e biti manja. Ako bi
petlja bila napravljena od savrenog izolatora sa beskrajnim otporom, struja bi bila jednaka 0.
Ova situacija je slina izolovanoj bateriji, terminali nisu spojeni ni na ta. Elektromotorna sila
je prisutna ali nema struje.
7

3. SMJER ELEKTROMOTORNE SILE

Moemo odrediti smjer elektromotorne sile ili struje pomou formule:

zajedno sa nekim pravilima o znakovima. Procedura je:

1) Odrediti pozitivni smjer vektora podruja
2) Pomou smjera
promjene

i magnetnog polja

, odrediti smjer magnetnog fluksa

i stopu

. Slika 8

3) Odrediti znak elektromotorne sile i struje. Ako se fluks poveava,

a elektromotorna sila i struja su negativni, i obrnuto.
4) Na kraju, odrediti smjer elektromotorne sile i vektora podruja

je pozitivno,
, uz pomo desne ruke.

Savijte prste desne ruke oko vektora

, u smjeru da vam je desni palac u smjeru
. Ako
su elektromotona sila i struja u krugu pozitivni, onda su u istom smjeru kao i savijeni prsti, a
ako su negativni onda su u suprotnom smjeru.

Slika 8
8

4. LENZOV ZAKON
Lenzov zakon je alternativna metoda za odreivanje smjera inducirane struje ili
elektromotorne sile. Lenzov zakon nije neovisan princip, moe se proizvesti iz Faradejevog
zakona. On uvijek daje iste rezultate kao i pravilo sa znakovima koje smo prikazali u vezi s
Faradeyevim zakonom, ali ga je esto lake koristiti. Lenzov zakon takoer nam pomae da
steknemo intuitivno razumijevanje o razliitim indukcijskim posljedicama i efektima i ulozi
ouvanja energije.
Lenz (1804-1865) bio je ruski znanstvenik koji je umnoio mnoga otkria Faradaya i Henrija.
Lenz je zakon kae: Smjer bilo kojeg indukcijskog magnetskog utjecaja moe da se
suprotstavi uzroku uinka (efekta).
"Uzrok" moe da mijenja fluks kroz stacionarni krug zbog promjenjivsti magnetskog polja.
Ako se fluks u stacionarnom krugu mijenja, inducirana struja postavlja magnetno polje kao
vlastito. Unutar podruja omeenog krugom, ovo polje je suprotno izvornom polju ako se
izvorno polje poveava, ali je u istom smjeru kao i izvorno polje ako se pozniji smanjuje. To
znai, inducirana struja se protivi promjeni fluksa kroz krug (a ne samom fluksu).

5. KRETANJE ELEKTROMOTORNE SILE: GENERALNI OBRAZAC

Moemo generalizirati koncept kretanja elektromotorne sile provodnika sa bilo kakvim
oblikom, kreui se u bilo kojem magnetnom polju, jednolino ili ne ( pod pretpostavkom da
se magnetno polje pod bilo kojom takom ne mijenja s vremenom). Za element
provodnika
doprinos elektromotorne sile je magnituda
pomnoena komponentom
(magnetna sila po jedinici naboja) paralelno sa
. Ovaj izraz izgleda vrlo razliito od nae
izvorne izjave o Faradayovom zakonu, ija formula glasi:

Ustvari, ipak, ove dvije izjave su ekvivalentne. Tako i ova jednadba nam daje alternativno
formuliranje Faradeyevog zakona.
Primjena desnog pravila za vector proizvoda pokazuje da je ta sila usmjerena suprotno stanju
kretanja. Moemo provjeriti na odgovor za pravac prema koritenju Lenzovog zakona. Ako
uzmemo podruje vektora ukazano na zrakoplov petlje, magnetni tok je pozitivan i raste kao
tap koji se pomie u desno i poveava povrinu od petlje. Lenzov zakon govori nam da se
sila pojavljuje protivno poveanju utoka. Stoga sila na tapu je na lijevoj strani, suprotno
prijedlogu u dijelovima diska premjetena na razliitim brzinama ovisno o njihovoj
udaljenosti od ose rotacije.

Slika 9
Mali segment diska prikazan u crvenoj boji (Slika 9) i oznaen svojim vektorima brzine,
magnetna sila po jedinici naboja je u tom segmentu koji se ukazuje radijalno iz sredita diska.
Ovdje je ravna crta od sredita prema rubu. Moemo nai elektromotornu silu iz svakog
malog diska i segmenta uz ovu liniju koju koristitimo. Ovaj ureaj moemo koristiti kao izvor
elektromotorne sile u krugu koji nadopunjuje krug kroz dva stacionarna kista (s oznakom b)

10

da bi se obratila panja na disk i sprovoenje istrage vratilo kao to je prikazano. Takav disk
naziva se Faradayev disk i on je jednopolarni generator.

11

6. INDUCIRANA ELEKRINA POLJA

Kad provodnik kree u magnetnom polju, moemo razumjeti induciranu elektromotornu silu
na temelju magnetne sile na trokove prema provodniku. Galvanometar G mjeri struju u
krugu. Struja

navija svitak i postavlja magnetno polje

sa veliinom

du ose elektromagnetnog polja,

, gdje je n broj zavoja po jedinici duine.

Ako zanemarimo mali teren izvan solenoida i uzmemo pozitivni vector

smjeru

, kao i to da se magnetni tok

taki u istom

kroz petlje pravi sam, onda je:

Kada se magnetna struja mijenja s vremenom, magnetni tok

takoer, vri promjene, a
prema Faradeyevom zakonu inducirana elektromotorna sila u petlji daje:

Ono to ini snagu optube moe li se kretati oko ice petlje? To ne moe biti magnetna sila,
jer petlja nije u magnetskom polju. Prisiljeni smo zakljuiti da to mora biti izazvana
elektrinim poljem u provodniku i uzrok ne mijenja magnetski tok. To moe biti malo
neskladno, jer smo navikli na razmiljanja o elektrinom polju da je uzrokovano elektrinim
nabojem, a sada se samo govori da mjenjaju magnetno polje i to djeluje na neki nain kao
izvor elektrinog polja. To je udna vrsta elektrinog polja. Kada naboj ide jednom oko petlje,
ukupni rad na njemu od elektrinog polja mora biti jednak
puta elektromotorne sile . To
elektrino polje u petlji nije konzervativno, jer linija spojena oko zatvorenog puta nije nula.
U Faradeyevom zakonu elektromotorna sila je, takoer, negativna od stope promjene
magnetskog toka kroz petlju. Tako u ovom sluaju moemo prepravljati Faradeyev zakon
kao i to da imamo na umu da je Faradayev zakon uvijek taan u obrascu u kakvom je dan.

12

Slika 10
Smjerovi na mjestima na petlji su prikazani na Slici 10. Znamo da mora imati prikaz kada je
svitak u porastu, jer mora biti negativan ak i kada je pozitivan. Isti pristup moe biti koriten
kako bi pronali inducirano elektrino polje unutar elektromagnetnog polja.

6.1. NESTATINA ELEKRINA POLJA

Faradayev zakon, vrijedi u dvije prilino razliite situacije. U jednoj, elektromotorna sila je
izazvana magnetnom silom kada provodnik kree kroz magnetno polje. U drugoj, vremenski
promjenljiva magnetna polja induciraju elektrino polje u stacionarnim provodnicima i time
potiu elektromotornu silu, u stvari, polja induciraju ak i kada provodnik nije prisutan.
Ovo polje se razlikuje od elektrostatinog polja na vaan nain. Linijski integral
oko zatvorenog puta nije nula, a kada naboj kree u zatvorenom putu, polje je nula. Unato
toj razlici temeljni uinak bilo da elektrino polje djeluje silom
na naboj . Ovaj
odnos vai i kada je konzervativno polje stvoreno raspodjelom naboja ili nekonzervativna
polja uzrokovana promjenom magnetnog toka. Dakle, mijenjanjem magnetnog polja, koje
djeluje kao izvor elektrinog polja, svojevrsno se ne moe producirati na bilo koju statiku
distribuciju naboja. To moe izgledati udno, ali to je nain na koji se priroda ponaa.

13

7. VRTLONA STRUJA
U primjerima indukcijskih efekta koje smo prouavali, struja masu ograniava na dobro
definiranim stazama u vodiima i drugim komponentama formirajui krug. Meutim, mnogi
dijelovi elektrine opreme sadre mase metala koji se kreu u magnetnim poljima ili se nalaze
u promjeni magnetnih polja. U situacijama, kao to je ova, moemo imati struje koje
cirkuliraju kroz volumen materijala. Zbog njihovih obrazaca protoka nalikuju vrtlozima u
rijeci, i zbog toga ih zovemo vrtlone struje.

Slika 11

Kao primjer, ako stavimo rotirajui metalni disk u magnetnom polju okomito na ravan diska,
ogranienu na dijelu diska u podruju kao to je prikazano na slici 11.a. Rezultat je
cirkulacija vrtlonih struja u disku, neto kao to je prikazano na slici 11.b. Moemo koristiti
Lenzov zakon i odluivati o smjeru inducirane struje prema sektoru
, budui da je
usmjeren u ravni diska struje prema dolje i komponente. Povratak struje nalazi se izvan polja,
tako da oni ne doivljavaju magnetne sile. Interakcija izmeu vrtlone struje i polja uzrokuje
koenje na disku.

14

8. KRETANJE STRUJE I MAXWELLOVE JEDNAINE

Razliita magnetna polja se raaju u induciranim elektrinim poljima. Ovaj efekt je od
ogromne vanosti, jer se koristi da se objasni postojanje radiovalova, uv - zraka i vidljive
svjetlosti, kao i svih drugih oblika elektromagnetnih valova.
Pretpostavimo da je magnetno polje bilo usmjereno iz ravni lika i diska i da su rotirale u
smjeru kazaljke na satu. Trenutni naboj je mjesto gdje e se kapacitet i trenutna razlika
razlikovati u potencijalima.
Fiktivnu struju je izumio 1865. godine kotski fiziar James Clerk Maxwell (1831-1879), koji
ju je nazvao struja pomaka.

8.1. REALNOST KRETANJA STRUJE

Ako struja pomaka, stvarno, igra ulogu Amperovog zakona, onda bi to trebalo biti magnetno
polje u podruju izmeu ploa, a kondenzator se puni.
Moemo koristiti na generalizirani Amperov zakon, ukljuujui i struju pomaka predvidjeti
ta je to podruje trebalo biti.

Slika 12

Da bismo pronali i magnetno polje u podruju izmeu ploa na udaljenosti r od ose,

primjenjujemo Amperov zakon u krugu poluprenika r koji prolazi kroz taku sa r < R. Spoj
u
to je

Amperovom zakonu je samo relacija izmeu B i obima kruga

za kondenzator punjenja, Amperov zakon postao:

15

, zbog toga

Ovaj rezultat predvia da u podruju izmeu ploa je nula na osi i raste linearno s udaljenosti
od osi. To potvruje izravno ulogu struje pomaka kao izvor magnetnog polja. To je sada
uspostavljeno izvan razumne sumnje da je kretanje struje, daleko od toga da bude samo
izmiljotina ve da je temeljna injenica prirode. Maxwellovo otkrie je bio hrabar korak za
izvanrednog genija.

8.2. MAXWELLOVE JEDNAINE ELEKTROMAGNETIZMA

Sada smo u poziciji zavravanja u jednom paketu sve od odnosa izmeu elektrinih i
magnetskih polja i njihovih izvora. Ovaj paket se sastoji od etiri jednaine, pod nazivom
Maxwellove jednaine. Maxwell nije otkrio sve ove jednaine vlastoruno. No, on ih je stavio
zajedno i prepoznao njihov znaaj, posebno u predvianju postojanja elektromagnetnih
valova. Za sada emo navesti Maxwellove jednaine u svom najjednostavnijem obliku.
Dvije Maxwellove jednaine ukljuuju

preko zatvorene povrine.

ili

Prva je Gaussov zakon za elektrina polja, u kojem se navodi da je

zatvorene povrine jednaka relaciji:

preko bilo koje

Druga jednaina (Gaussov zakon) je analogna veza za magnetna polja u kojoj se navodi da je
povrina sastavljena od

preko bilo koje zatvorene povrine jednaka nuli:

To se moe smatrati izvorom magnetnog polja izmeu ploa.

Trea jednaina je Ampereov zakon ukljuujui i kretanje struje:

16

etvrta i posljednja jednaina Faradayevog zakona. Ona navodi da mjenjanjem magnetnog

polja ili magnetnog fluksa inducira se elektrino polje:

Stoga, moemo zakljuiti da je nula uvijek u svim Maxwellovim jednainama ukupno

elektrino polje, ove jednaine ne prave razliku izmeu konzervativnih i nekonzervativnih
polja. Maxwell je prikazao to jasnim da ti odnosi predvidjaju postojanje elektromagnetnih
poremeaja koja se sastoje od vremensko promjenljivih elektrinih i magnetnih polja koje
putuju ili propagiraju od jednog podruja ka drugom.

8.3. SIMETRIJA U MAXWELLOVIM JEDNAINAMA

Takvi poremeaji, pod nazivom elektromagnetni valovi, pruaju fiziku osnovu za svjetla,
radio i televizijske valove, infracrvene, ultraljubiaste, x - zrake, i ostatak elektromagnetnog
spektra. Svi osnovni odnosi izmeu polja i njihovih izvora su sadrani u Maxwellovim
jednainama. Moemo izvui Coulombov zakon iz Gaussova zakona, moemo izvui zakon
Biot i Savartov od Amperova zakona, i tako dalje. Kad se tome doda jednaina koja definira i
polja u smislu od snaga koje oni postiu na naboj q, naime,

imamo sve temeljne odnose elektromagnetizma!

Otkrie da elektromagnetizam moe biti zamotan tako uredno i elegantno je vrlo
zadovoljavajue. U konciznosti i openitosti, Maxwellove jednaine su u istoj ligi s
Newtonovim zakonom kretanja i zakonima termodinamike.

17

9. SUPERVODII LEBDENJA I DRUGIH APLIKACIJA

Dijamagnetska priroda supervodia ima neke zanimljive posljedice. Paramagneti ili
feromagneti privlae trajne magnete jer se magnetni dipoli u materijalu daju uskladiti s
nejedinstvenim magnetnim poljima stalnog magneta.
Mnoge vane i uzbudljive primjene supervodia su u razvoju. Supervodljivi elektromagneti su
koriteni u istraivakim laboratorijima za nekoliko godina. Njihove prednosti u odnosu na
klasine elektromagnete imaju veu uinkovitost, kompaktnost i vea polja magnitude. Vrlo
osjetljiva mjerenja magnetnog polja mogu biti izraena sa supervodljivim kvantnim
interferencijacijama ureaja, koji moe otkriti promjene u magnetnom toku i manje od ovih
ureaja imaju primjenu u medicini, geologiji, i drugim podrujima. Broj potencijalnih koristi
za supervodia uveliko se poveao od otkria 1987.godine. Ovi materijali imaju kritine
temperature koje su vie od temperature tekueg duika ( oko 77 K ) i tako ih je relativno lako
postii. Razvoj praktine primjene super-znanosti obeava da e biti uzbudljivo poglavlje u
savremenoj tehnologiji .

18

Sadraj:
1. Elelktromagnetna indukcija .................................................................................................. 1
1.2 Eksperimenti indukcije ....................................................................................................... 1
2. Faradajev zakon ................................................................................................................... 4
2.1 Izraunavanje fluksa u jedinstvenom magnetnom polju .................................................... 4
2.2 Odreivanje smjera ............................................................................................................ 6
2.3 Faradajev zakon indukcije ................................................................................................. 6
3. Smjer elektromotorne sile .................................................................................................... 8
4. Lenzov zakon ....................................................................................................................... 9
5. Kretanje elektromotorne sile: Generalni obrazac................................................................. 10
6. Inducirana elektrina polja................................................................................................... 12
6.1. Nestatina elektrina polja ............................................................................................... 13
7. Vrtlona struja .................................................................................................................... 14
8. Kretanje struje i Maxwellove jednaine ............................................................................. 15
8.1 Realnost kretanja struje ..................................................................................................... 15
8.2 Maxwellove jednaine elektromagnetizma ...................................................................... 16
8.3 Simetrija u Maxwellovim jednainama ............................................................................ 17
9. Supervodii lebdenj i drugih aplikacija .............................................................................. 18

19