1.Ideja kod Platona i forma kod Aristotela.

Aristotelov glavni prigovor teoriji o idejama bio je taj to ona

ostavlja nepremostiv jaz izmeu osjetilnih objekata i ideja.Kod
Platona je postojao dualizam koji je kao dualizam opeg i
pojedinanog oduzimao najvei dio realnosti osjetilnom
svijetu.To je Aristotel vidio problem stoga je prihvaajui
Platonsko stajalite u onom djelu u kojem je predmet znanosti i
umske spoznaje ono ope ili sutinska forma,on to ope
izjednaio s bitnom imanentnom formom osjetilnog
objekta.Drugim rijeima ono to je temelj stvari nalazi se u
samoj stvari a ne u svijetu Ideja,ideja su preko Aristotelovog
nauka o materiji i formi u obliku forme sputene u osjetilni
svijet.Ideja ,forma nije jedini princip stvarnosti ve je tu i
materija kao koprincip.
2.Nauk o hilemorfizmu(ako ti sluajno da pitanje 2.knjiga O
dui moe komotno ovo pisat jer je ovaj nauk poanta te
knjige)
Potaknut pitanjem promjene i kontingentnosti bia Aristotel
razvija nauk o dva principa koja omoguuju stalnost i promjenu
(statiku i dinamiku).Tako kae da su osjetilna bia sastavljena od
materije i forme,one ne postoje same za sebe ve kao principi
bia i to takvi da je forma ona koja omoguuje da neko bie jest
upravo to to jest dok je materija ona koja omoguuje
mijenjanje.Forma definira supstanciju u odnosnu na njezinu
narav.Forma je tako stvarnost ili savrenost koja je nastala kao
produkt supstancijalne promjene.Materija je princip
propadanja,imamo materiju primu i materiju secundu.Materija
prima je ona koja se nemoe vidjeti i kad govorimo o
hilemorfizmu uvijek mislimo na materiju primu,dok je materija
secunda ona koja ve ima odreenu formu,to je materija u
gotovom biu koje ima protenost,oblik,boju.
3.Bivstvovanje na nain supstancije i akcidenta

Supstancija jest ono to je u biu pretpostavljeno kao neto to

neko bie ini ba tim biem koje jest,a ne nekim
drugim.Akcident je naprotiv bie koje postoji nesamostalno na
nekoj supstanciji ije je daljnje odreenje.Ovaj nauk omoguuje
nauk o supstancijalnoj ili radikalnoj promjeni i akcidentalnoj
promjeni.Tako je supstancijalna promjena ona u kojoj se
unitava forma i subjekt te promejne jest materija prima,nakon
te promjene to vie nije ono bie koje je bilo prije supstancijalne
promjene.Akcidentalna promjene jest ona u kojoj se mijenja
neko svojstvo bie no ona ostaje to isto bieSubjekt
akcidentalne promjene je forma,njoj se dogaa promjena ali ona
ne propada. Supostanciju niti vidimo niti percipiramo do nje
dolazimo zakljuivanjem i razumom,dok do akcidenata dolazimo
osjetilima.
4.Bivstvovanje na nain akta i potencije.
Ako pretpostavimo da graevinar koji ne gradi i dalje jest
graevinar jer ima sposobnost da sagradi kuu iako to trenutno
ne ostvaruje moemo govoriti o bivstvovanju na nain potencije
jer pretpostavljamo da ako neto nije u aktu ta to ne znai da je
to nita.Kad bismo isljuili postojanje na nain potencije iskljuili
bismo kod Aristotela mogunost promjene jer on definira
promjenu kao prijelaz iz potencije u akt. Netko ne moe postati
neto ako nije imao u potenciji da to postane.Tako je akt forma
jer forma aktualizira materiju da bude neto.Aristotel daje
prednost aktu,jer do spoznaje o potenciji dolazimo preko akta
(ako ovjek nikad nije progovorio nebismo znali da ima govor u
potenciji),ivimo u svijetu kretanja(promjenu je pokrenuo netko
u aktu),akt je svrka potencije( svrha ira je da postane
hrast).Akt je tako savrenost.Tko je Bog isti akt u smislu to je
ist od potencije,kod njega je sve u aktu.
5.Aristotelova antropologija
Aristotelova antropologija odnosno phihologija (nauk o ovjeku
nalazi se u djelu O dui) zapoinje prouavanjem ivog bia
atemelji se na metafizici.ivot dijeli na stupnjeve ivota,pritom
ovjek zauzima najvie mjesto.Aristotel prouavajui iva bia

prouava ono to je u njima poelo kretanja odnosno duu.Dua

je tako u odnosu na tijelo akt i forma dok je tijelo materija i
potencija.ivot je tako podjeljen u tri stupnja 1.vegetativni 2.
Razumski i 3. Racionalni.Iste nazive nose i tri vrste due .ivo
bie je konzistentno pa ako se dua i tijelo razdvoje sustancija
propada.Spoznaja se moe definirati kao primanje forme na
intencionalan,nematerijalan nain.Tako za spoznavanje moemo
imati kod ovjeka pet unutarnjih osjetila.
1.zajedniko osjetilo-od vanjskih osjetila dobivamo pojedinane
podraaje koje zajedniko osjetilo razlikuje i ujedinjuje.
2.Tvorba osjetilnih predodbi-stvaranje slike(fantazme) onog to
spoznajemo.
3.Osjetilna memorija-pamenje,pohranjivanje fantazmi.
4.Osjetilna tenja-vlastitost ina spoznaje da se usmjeri prema
razliitom od sebe
Razumska spoznaja-astvaruje se procesom apstrakcije kojim
aktivni um izvlai bit pojedinanih predneta osjetilnih i na
temelju toga stvara ope pojmove koje upisuje u pasivni
um.Moe ti do ba pitanja aktivni i pasivni um ili ako ti doe
pitanje trea knjiga o dui onda o tome pie samo treba jo
napisat ja je ovaj aktivni um opi i na neki nain
boanski,odjeljen i nepomjean i zajedniki,nepropadljiv dok je
pasivni um trpan pojedinaan i propadljiv.Aktivni um je
besmrtan i vjean,bez njega se nita ne misli meutim mi se
njega ne sjeamo ,on je po svojoj biti djelatnost i poelo stvari.
Aristotelova kozmologija(vrlo vjerovatno e bit)
Prema Aristotelu svemir se sastoji od dva razliita
svijeta:nadlunarnog i podlunarnog.U nadlunarnom svijetu se
nalaze zvijezde koje su vjene i nisu podlonenikakvoj promjeni
osim krunom kretanju po konc.krunicama.Njihovo kretanje je
kruno ,a ne linijsko kao kretanje ostalih etiriju elemenata koji
su propadljivi.Tako imamo pet elemenata,osim poznata
etiri(vatra voda zemlja zrak) imamo i peti element eter (aither)

od kojeg su napravljene zvijezde i koji je najvii element

sposoban samo za promjenu mjesta u krunom kretanju. Zemlja
je po Aristelovom nauku loptastog oblika i miruje u sreditu
svemira,a oko nje su koncentrini sferini slojevi vatre,vode i
zraka.Iznad tih slojeva nalaze se nebeska tijela od kojih je
najvia zvijezda stajaica koju je pokrenuo Prvi
pokreta.Aristorel je uenje o sferama preuzeo od Kalipa koji je
imao 33 sfere kojima je Aristotel pridodao neke pa ih je na kraju
ispalo 55.
Prirodu Aristotel definira kao ukupnost marerijalnih stvari
podlonih kretanju.Tu dolazi i njegovo uenje o tome da je sve
to je u kretanju pokrenuto od nekog uzronika i da ima svrhu i
cilj kretanja to jo nazivamo entelehijom.
7.Epikur i epikurejci
Bili usredotoeni na etiku,osjetilno opaanje bilo je temelj svega
znanja.To je obrazloeno time da se i razum kojim sudimo o
osjetilnim datostima temelji osjetilima pa ako nas osjetila varaju
vara nas i razum. Temeljni kriterij istine jest opaanje koje se
odvija tako da osjetilne slike prodiru u organe .Pogreke u
spoznaji se tako dogaaju iskljuivo zahvaljujui suenju.Drugi
kriterij istine su pojmovne pretpostavke( tu se mislim na slike
koje su pamenjem pohranjene u nama i na koje pomislimo kad
upotrijebimo pojam kojki referira na njih).Trei kriterij istinitosti
jest osjeaj zadovoljstva koji osjeamo kad izaberemo neto
ispravno odnosno nezadovoljstva kad izaberemo neto
pogreno.Tako je osjeaj kriterij za ponaanje.Epikurova fizikalna
teorija jke imala praktinu svrhu oslobanja od straha od smrti i
bogova. Odbacio je besmrtnost i uplitanje bogova u ljudske
posliove. Nastavlja se na Demokritov nauk smatrajui da su
atomi i praznina osnovni konstituenti svemira.Meutim! on je u
taj nauk doveo bitnu novost koja je omoguila izmicanje
determinizmu i mogunost ljudske slobode se javlja.Ta novost je
u tome da se atomi meusobno sudaraju i spontano skreu
ukoso od prave linije pri padu..Poznata epikuriovska etika sastoji
se u zadovoljstvu kao u krajnjem cilju tj u izbjegavanju boli a

najvia vrlina je nepomuenost due radi koje treba izbjegavati

bavljenje politikom.

8. Filozofski nauk Marka Aurelija

Marko Aurelije je bio car i stoik.Smatrao je da svako znanje
potjee od osjetilne spoznaje koju treba produbiti.Javlja se
sigurnost u spoznaji i razvijanje logike.Zanima ga filozofija o
Bogu,dolazi do panteizma ,Bog je kao logos dua svijeta koji je
zajedniki grad ljudi i bogova.Nauava 4 elementa kao pasivni
princip i logos kao aktivni princip (pneuma).Oblikovanje svijeta
logosom jest nuno oblikovanje to implicira determinizam ,a to
oblikovanje M.A. smatra providnou kojoj se treba prepustiti
milju kako je Bog sve najbolje uredio,a pogreke i zlo su neto
to se usputno dogaa.ovjek ima slobodu u smislu da se moe
slobodno prepustiti i pokoriti Bojoj volji,bitno je da stanje due
bude nepomueni mir bez smetenosti i emotivnosti.