Professional Documents
Culture Documents
Osnovi Racunarske Tehnike 2 - Uvod
Osnovi Racunarske Tehnike 2 - Uvod
BANJA LUKA
UVOD
Pojava i nagli razvoj digitalnih raunar su doveli do sve vee njihove primjene u razliitim
praktinim oblastima. To je ujedno povealo i interes za koritenje raunara i za njiihove mogunosti i
karakteristike. Zbog toga raste interesovanje za funkcionisanje i organizaciju raunara, odnosno za
arhitekturu raunara.
Pojam arhitektura raunara je dosta irok i obuhvata sve ono to je vezano za projektovanje,
realizaciju i primjenu raunara sa osvrtom na organizaciju i strukturu svih elemenata.
Naglim razvojem elektronskih i raunarskih tehnologija 70-tih i 80-tih godina 20-tog vijeka dolo
je do pojave ovog termina i do prilagoavanja njegovog znaaja razvoju raunarskih sistema. Pojava
mikroprocesora i mikroraunara 80-tih godina dovela je do odreenih promjena same arhitekture
raunara i raunarskih sistema. Nagli razvoj raunara i opadanje njihove cijene dovodi do poveanja
broja korisnika, tj. onih koji su zainteresovani za primjenu raunara. Danas je veliki broj strunjaka
zainteresovan za funkcionisanje i arhitekturu raunara sa njihovih aspekata posmatranja.
Postoje dvije grupe zainteresovanih strunjaka za organizaciju i mogunosti raunara:
1. oni koji se bave projektovanjem, konstrukcijom i proizvodnjom raunara,
2. oni koji se bave koritenjem raunara.
Za prvu grupu arhitektura raunara je interesantna zato to se nastoji projketovati i proizvesti
raunar sa to boljim karakteristikama za odreenu namjenu i sa to niim trokovima. U tu grupu
strunjaka spadaju inenjeri koji rade na projektovanju i proizvodnji raunara, odnosno strunjaci iz
oblasti elektrotehnike, elektronike, raunarske tehnike, hardvera, softvera i slinih oblasti.
Druga grupa su korisnici koji se takoe do odreenog nivoa interesuju i moraju znati odreene
elemente vezane za arhitekturu i mogunosti raunara, da bi mogli odabrati za svoje potrebe
raunarski sistem koji je optimalan za njihovu primjenu, sa to niom cijenom, odnosno da bi mogli
optimalno koristiti raunarski sistem koji imaju za svoje potrebe.
Kako raunari postaju jeftiniji sve je vei broj njihovih korinika u razliitim oblastima primjene.
Svi oni koriste raunar kao sredstvo za rad, jer on posjeduje osobine koje mu daju znatne prednosti u
odnosu na ovjeka. To su da funkcionie brzo, tano i jeftino, to su u stvari njegove prednosti u
odnosu na druge naine izvravanja konkretnih zadataka.
Sam izraz Arhitektura raunara je nastao 60-tih godina 20-tog vijeka u velikoj firmi koja se bavi
proizvodnjom raunara IBM. Prvi put je upotrebljavan za opis programskog modela jednog tipa
raunara na nivou tzv. asemblerskog jezika. Kasnije se taj termin proirio i u principu se koristi za
oznaavanje svega onog to je vezano za metode, postupke, naine i algoritme koji su vani za
organizaciju, konstrukciju i funkcionisanje raunara i raunarskih sistema, posmatrano na svim
nivoima. Tako se moe posmatrati i govoriti o:
1. arhitekturi na nivou osnovnih jedinica,
2. arhitekturi na nivou raunarskog sistema,
3. arhitekturi pri povezivanju vie raunara ili raunarskih sistema,
tj. na razliitim nivoima posmatranja ili na tzv. razliitim hijerarhiskim nivoima posmatranja.
Tako se moem govoriti o arhitekturi raunara:
1. na hardverskom nivou,
2
2.
3.
4.
5.
na softverskom nivou,
na nivou procesora,
o arhitekturi memorije,
o arhitekturi U/I sklopova i sl.
Razvoj hardware utie na promjene u arhitekturi raunara zbog pojave novih elemenata za
realizovanje raunara. Tako, recimo, od elektronskih vakuumskih cijevi koje su koritene u prvim
elektronskim raunarima, dolo je do pojave integrisanih sklopova vrlo visokog stepena integracije,
tzv. VLSI i ULSI kola. Ove promjene u razvoju elektronskih komponenti su uticale i na promjenu
arhitekture raunara.
to se tie softvera, kod prvih raunara su programi pisani iskljuivo pomou 0 i 1. Poslije se
pojavljuju osnovni elementi programskih jezika (prvi je bio asemblerski jezik), zatim su se pojavili
vii programski jezici, pa do raznih metoda programiranja, sve do danas koritenog grafikog
programiranja.
Zbog prednosti raunara interes korisnika je bio da ih koriste u to veem broju oblasti primjene,
to je vodilo ka razvoju arhitektura raunara.
Nove oblasti primjene su povezane sa interesima korisnika i sniavanjem cijena, to takoe dovodi
ra razvoja i poboljanja arhitekture i karakteristika raunara.
brojai, registri, koderi, dekoderi, pomjerai, sklopovi za sabiranje i oduzimanje) koji su meusobno
povezani u odreene funkcionalne cjeline, odnosno jedinice procesora.
Osnovne funkcionalne cjeline, odnosno jedinice, procesora su:
1. upravljaka jedinica (kontrolna jedinica),
2. aritmetiko-logika jedinica (operaciona jedinica),
3. registarska jedinica (blok registara).
Sve su one meusobno povezane. Osnovna arhitektura procesora je prikazana na sljedeoj slici.
Adresne
linije
Aritmetiko
logika
jedinica
Registarska
jedinica
Upravljaka
(kontrolna)
jedinica
Linije
podataka
Upravljake
linije
1.
2.
3.
4.
procesor,
memorijska jedinica (operativna memorija),
ulazna jedinica,
izlazna jedinica.
Memorijska
jedinica
(memorija)
Ulazna
jedinica
Procesorska
jedinica
(procesor)
Izlazna
jedinica
Ulazne
periferne
jedinice
Raunar
Izlazne
periferne
jedinice
Ulazno/izlazne
periferne
jedinice
Senzorna
jedinica
Objekat
ili proces
upravljanja
Raunar
Upravljaka
jedinica
Ulazne
periferne
jedinice
Izlazne
periferne
jedinice
Ulazno/izlazne
periferne
jedinice
Video kamera
Video kamera je ureaj koji uz dodatne sklopove vri digitalizaciju pokretne slike, odnosno video
signala. Pomou nje se podaci takvog tipa unose u raunar.
Mikrofon
Pomou mikrofona i dodatnih sklopova se vri digitalizacija zvuka, odnosno audio signala. Tako
se podaci oblika audio signala unose u raunar.
Video projektor
Video projektor je ureaj pomou kojeg se digitalni rezultati obrade pretvaraju u pokretne slike, tj.
video signale.
Operaterska konzola
Ona se koristi u velikim raunarskim sistemima da bi operater koji je zaduen za rad sistema
mogao preko nje upravljati radom sistema i pratiti rad sistema. Ona se u principu sastoji od tastature,
mia, video monitora i tampaa. Preko tastature i mia operater upravlja radom sistema. tampa i
video monitor imaju funkciju izlaznog ureaja za prikazivanje rezultata i stanja raunarskog sistema.
Korisniki terminal
Kod velikih raunarskih sistema obino postoji vie korisnika. Svaki korisnik upotrebljava za rad
tzv. korisniki terminal. Korisniki terminal se uglavnom sastoji od tastature, mia i video monitora.
Pomou tastature i mia korisnici unose podatke, razvijaju svoje programe, izvravaju svoje programe
i upravljaju radom sistema. Na monitoru se prate rezultati rada i obrade i stanje sistema.
Senzorna
jedinica
Objekat
ili proces
upravljanja
Raunar
Upravljaka
jedinica
10
Periferne
jedinice
Kod ovakvih raunarskih sistema dobivene informacije od senzorskih jedinica raunar obrauje
prema odgovarajuem upravljakom algoritmu i produkuje odreene upravljake informacije koje
preko upravljakih jedinica generiu signale za upravljanje procesom ili objektom.
Korisniki
terminal 2
Raunar
Korisniki
terminal n
11
Zajednike
periferne
jedinice
Nauno-tehniki sistemi
Nauno-tehniki raunarski sistemi su vrlo slini poslovnoorijentisanim sistemima i spadaju u
raunarske sisteme opte namjene. Meutim, koriste se za sloene naunotehnike proraune i
projektovanje pomou raunara u razliitim oblastima. Po arhitekturi i nainu funkcionisanja takvi
sistemi su u principu isti kao i poslovnoorijentisani sistemi. Razlika je u tome to svaki korisnik
razvija i izvrava posebno svoj vlastiti, isto namjenski program u skladu sa vlastitom primjenom, tj.
problemom koji rjeava.
Korisniki
terminal 1
Korisniki
terminal 2
Komunikacioni
raunar
Korisniki
terminal n
Raunar
Periferne
jedinice
brza komunikaciona
serijska veza (najee
realizovana PTT linijama)
Periferne
jedinice
12
Senzorski
elementi
Ulazne
periferne
jedinice
Procesor za
prikupljanje
podataka
Procesor
za obradu
podataka
Periferne
jedinice
Vanjska
memorija
RAUNAR
simpleksni sistemi,
simpleksni sistemi sa izdvojenim komunikacionim procesorom,
simpleksni sistemi sa izdvojenim komunikacionim i procesorom za upravljanje podacima,
master slejv sistemi,
dualni i dupleksni sistemi,
distribuirani sistemi.
Ovakva podjela se vri prema tome koliko sistem ispunjava svoju funkciju i koliko pouzdano
funkcionie, tj. kolika je mogunost otkaza.
Simpleksni sistemi
To su raunarski sistemi kod kojih ne postoji nikakvo dupliranje, niti u pogledu softvera niti u
pogledu hardvera. Kod njih su sve softverske, hardverske i komunikacione funkcije jedinstvene i
skoncentrisane na jednom mjestu, tj. u jednom raunaru. To znai da u sistemu postoji jedan raunar,
jedan operativni sistem i sl., te kad jedan dio otkae ne postoji drugi da ga zamijeni. Znai da su to
sistemi bez redundanse. Pojavom greke u hardveru, softveru ili komunikacijama dolazi do otkaza
itavog sistema.
U sutini to su raunarski sistemi opte namjene ili specijalizovani u kojim nema nikakvih
rezervnih hardverskih niti softverskih elemenata, te je u principu arhitektura ovakvih sistema ista kao
kod sistema opte namjene ili specijalizovanih sistema.
komunikacionog procesora i glavnog procesora, odnosno raunara je brza serijska veza ili paralelna
veza.
Opta arhitektura takvog raunarskog sistema je prikazana na sljedeoj slici.
Korisniki
terminal 1
Korisniki
terminal 2
Korisniki
terminal n
Komunikacioni
procesor
Raunar
Periferne
jedinice
spore serijske
veze
Korisniki
terminal 2
Korisniki
terminal n
Komunikacioni
procesor
Periferne
jedinice
Raunar
Procesor
za upravljanje
podacima
Vanjska
memorija
spore serijske
veze
Masterslejv sistemi
Kod masterslejv sistema se koriste dva procesora, jedan je tzv. master procesor (master - glavni
procesor), a drugi je tzv. slejv procesor (slave - pomoni procesor). Glavni procesor upravlja
korisnikim terminalima, perifernim jedinicama, redoslijedom izvravanja korisnikih programa, tj.
radom sistema. Pomoni procesor izvrava samo korisnike programe i na taj nain se poveava
brzina funkcionisanja sistema.
14
Korisniki
terminal 2
Korisniki
terminal n
Glavni
(master)
procesor
Pomoni
(slejv)
procesor
Periferne
jedinice
Distribuirani sistemi
To su raunarski sistemi kod kojih se koristi vie procesora, odnosno vie raunara, a koji su
meusobno povezani i istovremeno izbravaju programe. Razlozi koritenja takvih sistema su
poveanje brzine rada, poveanje pouzdanosti rada i mogunost koritenja zajednikih programa,
podataka i perifernih jedinica.
Ovakvi raunarski sistemi se dijele u dvije grupe:
1. multiraunarski sistemi,
2. mree raunara.
Multiraunarski sistemi
Multiraunarski sistemi su sistemi koji koriste vie raunara meusobno povezanih brzim
paralelnim vezama, a koji se fiziki nalaze na malom rastojanju od nekoliko centimetara do nekoliko
decimetara, i obino su smjeteni u jednom kuitu. Svi raunari obino sarauju na obavljanju
15
odreene funkcije. Razlog koritenja ovakvih sistema je prije svega poveanje brzine rada, a
istovremeno se poveava i pouzdanost sistema.
Postoje tri osnovna naina meusobnog povezivanja raunara u takvim sistemima:
1. koritenje zajednike magistrale,
2. koritenje komunikacione matrice,
3. koritenje memorijskih i U/I jedinica sa vie pristupa.
Zajednika magistrala (ili zajednika sabirnica) je jedan paralelni prenosni put, odnosno, skup
paralelnih provodnika preko kojih se prenose podaci. Kod takvog naina povezivanja svi raunari i sve
zajednike jedinice (memorijske i ulazno-izlazne) su povezane na zajedniku magistralu.
Opta arhitektura raunarskog sistema sa zajednikom magistralom je prikazana na sljedeoj slici.
Raunar 1
Raunar 2
Raunar n
Zajednike
memorijske
jedinice
Zajednike
U/I
jedinice
Zajednika sabirnica
Ovo je najjednostavniji i najjeftiniji nain povezivanja. Ali, njegov nedostatak je manja brzina rada
jer se svi prenosi podataka vre preko jedne (zajednike) magistrale, a ona doputa samo jedan prenos
u samo jednom smijeru u jednom trenutku. To znai da raunari moraju ekati da magistrala bude
slobodna da bi se prenos mogao izvriti, to utie na smanjenje brzine rada.
Komunikaciona matrica (ili komutaciona matrica) se sastoji od skupa prekidaa ili
komunikacionih (komutacionih) elemenata rasporedjenih u obliku matrice. Ona omoguava
istovremno uspostavljanje vie veza, tj. vie istovremenih prenosa podataka. Tako je brzina rada, tj.
prenosa podataka jako poveana i najvea, ali je i sloenost i cijena sistema najvia.
Opta arhitektura raunarskog sistema koji koristi komunikacionu maticu je prikazana na sljedeoj
slici.
Zajednika
memorijska
jedinica
Zajednika
memorijska
jedinica
Zajednika
memorijska
jedinica
Raunar
Zajednike
U/I
jedinice
Raunar
Zajednike
U/I
jedinice
Zajednike
U/I
jedinice
Raunar
16
Na ovaj nain se uglavnom realizuju veliki, brzi raunari, tzv. super raunari. Koriteni
komunikacioni (komutacioni) elementi su takoe vrlo sloeni i zahtijevaju sloeno upravljanje pa su
takvi sistemi vrlo sloeni i skupi.
Memorijske i U/I jedinice sa vie pristupa omoguavaju uspostavljanje vie direktinih veza
izmeu raunara i zajednikih memorijskih i U/I jedinica i to tako da postoji direktna veza izmeu
svakog raunara i svake zajednike jedinice. Po sloenosti, cijeni i brzini rada ovakav nain
organizacije sistema spada izmeu prethodna dva tipa multiraunarskih sistema.
Opta arhitektura takvog raunarskog sistema je prikazana na sljedeoj slici.
Raunar
Raunar
Raunar
Zajednika
memorijska
jedinica
Zajednike
U/I
jedinice
Zajednika
memorijska
jedinica
Zajednike
U/I
jedinice
Zajednika
memorijska
jedinica
Zajednike
U/I
jedinice
Mree raunara
Mree raunara su raunarski sistemi kod kojih se koristi vie raunara iz meusobno udaljenih
mjesta, od nekoliko metara do nekoliko stotina kilometara, koji su meusobno povezani serijskim
komunikacionim vezama. Svaki raunar u mrei funkcionie nezavisno sa svojim lokalnim
programima, podacima i lokalnim perifernim jedinicama. Meutim, postoji mogunost razmjene
podataka, programa i koritenja zajednikih perifernih jedinica izmedju raunara u takvoj mrei.
Serijska veza u takvoj mrei moe da bude ostvarena pomou para provodnika, telefonske linije,
koaksijalnog kabla, optikog kabla, radio putem i sl. Osnovni problem u ovakvoj mrei je spor prenos
podataka, tj. spora komunikacija izmeu raunara. Prednosti i razlozi koritenja su mogunosti
koritenja istih programa, podataka i perifernih jedinica.
Raunarske mree se mogu posmatrati s obzirom na nain medjusobnog povezivanja raunara i s
obzirom na meusobnu udaljenost raunara u raunarskoj mrei.
S obzirom na osnovni nain povezivanja, odnosno najee koritene strukture mree, raunarske
mree se dijele na raunarske mree sljedeih tipova koji su poznati pod nazivima:
1.
2.
3.
4.
zvijezda,
prsten,
zajednika magistrala,
potpuno povezana mrea.
17
Zvijezda je tip strukture raunarske mree kod koje se koristi jedan centralni, komunikacioni
raunar na koga su povezani svi ostali raunari. Opta arhitektura takve raunarske mree je prikazana
na sljedeoj slici.
Raunar
Centralni
raunar
Raunar
Raunar
Raunar
Raunar
Prednost ove strukture je vea brzina komunikacije izmedju raunara. Nedostatak je vea sloenost
i cijena jer je potreban jo jedan dodatni (komunikacioni) raunar, koji se obino naziva server.
Prsten je tip strukture mree raunara u kojoj su svi raunari medjusobno povezani u obliku
jednog prstena, tj. ne postoji centralni raunar. Opta arhitektura raunarske mree tipa prsten je
prikazana na sljedeoj slici. Problem i nedostatak u ovakvoj raunarskoj mrei je u tome to se
komunikacija izmedju raunara ostvaruje samo po prstenu. Zbog toga postoji problem u komunikaciji
nesusjednih raunara koja se odvija preko raunara posrednika, to usporava rad itavog sistema
posebno ako se radi o veem broju raunara u mrei.
Raunar
Raunar
Raunar
Raunar
Zajednika magistrala je struktura raunarske mree u kojoj se koristi zajednika serijska veza
(serijska zajednika magistrala ili sabirnica) na koju su paralelno vezani svi raunari. Takvo
povezivanje je najjednostavnije i najjeftinije, ali je problem mala brzina prenosa podataka preko
magistrale i mala brzina rada itavog sistema. Opta arhitektura raunarske mree tipa zajednika
magistrala je prikazana na sljedeoj slici.
Raunar
zajednika
magistrala
Raunar
Raunar
Raunar
18
Potpuno povezana mrea je raunarska mrea kod koje postoje posebne direktne veze izmeu
svaka dva raunara. Ona omoguava postizanje najvee brzine komunikacije izmedju raunara i
najveu brzinu rada takvog sistema. Medjutim, to je najsloenija i najskuplja struktura mree. Zbog
toga se u praksi u komercijalne svrhe vrlo rijetko koristi. Opta arhitektura raunarske mree tipa
potpuno povezana mrea je prikazana na sljedeoj slici.
Raunar
Raunar
Raunar
Raunar
S obzirom na medjusobnu udaljenost raunara u raunarskoj mrei, odnosno s obzirom na prostor koji
mree obuhvataju, raunarske mree se dijele na mree sljedeih tipova koje su poznate pod skraenim
nazivima:
1.
2.
3.
4.
Mrea LAN tipa (Local Area Network) je tzv. lokalna mrea raunara. Raunari se nalaze u
jednoj prostoriji ili zgradi, tj. na manjoj udaljenosti (do nekoliko stotina metara). Veza izmedju
raunara se ostvaruje najee parom provodnika ili koaksijalnim kablom.
Mrea MAN tipa (Metropolitan Area Network) je tzv. gradska mrea raunara. Takva mrea se
formira na nivou grada ili dijela grada, tj. na udaljenosti raunara do nekoliko kilometara. Obino je to
mrea sastavljena od vie mrea LAN tipa. Veze u takvoj mrei (izmedju LAN mrea) se obino
ostvaruju pomou optikog kabla, odnosno telekomunikacionih (telefonskih) veza.
Mrea WAN tipa (Wide Area Network) je tzv. raunarska mrea regionalnog tipa ili tzv.
raunarska mrea ireg podruja. Ona obino obuhvata vie gradova, iru regiju, pa ak i vie drava.
Raunari se nalaze na udaljenosti do nekoliko stotina kilometara i povezani su telefonskim linijama,
optikim kablom ili radio putem. Obino je to mrea sastavljena od vie mrea MAN tipa.
INTERNET mrea je tzv. globalna ili svjetska mrea raunara. Ona obuhvata praktino mreu
raunara na povrini cijele Zemlje, odnosno iz cijelog svijeta. Sastoji se od povezanih raunarskih
mrea WAN tipa. Veze se ostvaruju putem telekomunikacionih (telefonskih) linija ili satelitskih veza.
19
Memorijska
jedinica
Centralni
procesor
U/I procesor
(multipleksorski kanal)
U/I procesor
(selektorski
kanal)
U/I jedinica
periferna
jedinica
U/I jedinica
periferna
jedinica
U/I jedinica
periferna
jedinica
U/I jedinica
periferna
jedinica
U/I jedinica
periferna
jedinica
U/I jedinica
periferna
jedinica
Spore
periferne
jedinice
Brze
periferne
jedinice
Procesor 1
Procesor 2
Procesor n
Memorijske
jedinice
U/I jedinice
zajednika magistrala
I kod druga dva naina povezivanja (koritenjem komunikacione matrice ili koritenjem
zajednikih memorijskih i U/I jedinica sa vie pristupa) eme su identine kao kod tako povezanih
multiraunarskih sistema samo to se umjesto raunara povezuju procesori.
Umjereno spregnuti sistemi (multiraunarski sistemi), kao i slabo spregnuti sistemi (mree
raunara), opisani su ranije kada se govorilo o distribuiranim raunarskim sistemima .
1.
2.
3.
4.
Sistemi SISD tipa (Single Instruction Stream, Single Data Stream) su raunarski sistemi kod
kojih se jedan program (jedan tok instrukcija) izvrava nad jednim skupom podataka (jednim tokom
podataka). U tu grupu spadaju svi standardni jednoprocesorski raunari.
Sistemi MISD tipa (Multiple Instruction Stream, Single Data Stream) su raunarski sistemi kod
kojih se istovremeno (paralelno) vie programa izvrava nad jednim skupom podataka. Tu spadaju
neke specijalne arhitekture raunara, tzv. protoni raunari. Tu moe postojati i situacija da vie
procesora izvrava vie programa nad jednim skupom podataka, pa se na taj nain poveava brzina
rada.
Sistemi SIMD tipa (Single Instruction Stream, Multiple Data Stream) su raunarski sistemi kod
kojih se izvrava jedan program nad vie razliitih skupova podataka istovremeno, tj. paralelno. Tu
takodje, spadaju neke specijalne arhitekture raunara, tzv. vektorski raunari.
Sistemi MIMD tipa (Multiple Instruction Stream, Multiple Data Stream) su raunarski sistemi
kod kojih se istovremeno (paralelno) izvrava vie razliitih programa nad vie razliitih skupova
podataka. To su arhitekture raunara sa vie procesora gdje istovremeno vie procesora izvrava svoje
vlastite programe i koriste svoje vlastite podatke.
22