2013. /2014.

Agencija za znanost i visoko

obrazovanje
Odjel za istraivanje i razvoj

[Sinteza reakreditacije provedene u

akademskoj godini 2013./2014.]

0. Uvod
Reakreditacija visokih uilita i njihovih programa koja je provedena u akademskoj godini
2013./2014., etvrtoj, pretposljednjoj, godini prvog ciklusa, provodila se na visokim
uilitima koji izvode studijske programe u podruju drutvenih i humanistikih znanosti.
Visoka uilita obuhvaena ovogodinjim postupkom reakreditacije pokazuju znatnu
meusobnu raznolikost po tipu i veliini institucije kao i vrsti i sadraju programa.

1. Metodologija
1.1.

Plan reakreditacije

Reakreditacija institucija u drutvenom i humanistikom podruju obuhvaala je 14

fakulteta, 24 sveuilina odjela, 4 veleuilita i 2 visoke kole koje izvode sveuiline i
strune studijske programe, sukladno Planu reakreditacije u ak. godini 2013./20141.
1.

Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Sveuilite u Zagrebu

2.

Fakultet politikih znanosti, Sveuilite u Zagrebu

3.

Filozofski fakultet Drube Isusove, Sveuilite u Zagrebu

4.

Filozofski fakultet, Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

5.

Filozofski fakultet, Sveuilite u Rijeci

6.

Filozofski fakultet, Sveuilite u Splitu

7.

Filozofski fakultet, Sveuilite u Zagrebu

8.

Hrvatski studiji, Sveuilite u Zagrebu

9.

Katoliki-bogoslovni fakultet, Sveuilite u Zagrebu

10. Katoliko-bogoslovni fakultet, Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

11. Katoliko-bogoslovni fakultet, Sveuilite u Splitu
12. Kinezioloki fakultet, Sveuilite u Zagrebu
13. Kinezioloki fakultet, Sveuilite u Splitu
14. Odjel za komunikologiju, Dubrovnik
15. Odjel za kulturologiju, Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
16. Odjel za humanistike znanosti, Odjel za studij na talijanskom jeziku, Odjel za odgojne i obrazovne
znanosti , Sveuilite J. Dobrile u Puli
17. Odjel za pedagogiju, Odjel za psihologiju, Odjel za sociologiju, Odjel za izobrazbu uitelja i
odgojitelja, Odjel za nastavnike studije , Sveuilite u Zadru
18. Odjel za arheologiju, Odjel za filozofiju, Odjel za etnologiju i kulturnu antropologiju, Odjel za
povijest, Odjel za povijest umjetnosti, Sveuilite u Zadru
19. Odjel za anglistiku, Odjel za francuske i iberomanske studije, Odjel za klasinu filofogiju, Odjel za
kroatistiku i slavistiku, Odjel za germanistiku, Odjel za talijanistiku, Odjel za lingvistiku, Sveuilite
u Zadru
20. Uiteljski fakultet, Sveuilite u Zagrebu
21. Uiteljski fakultet, Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
22. Uiteljski fakultet, Sveuilite u Rijeci

https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Plan%20reakreditacije%20VU%202013-2014.pdf
2

23. Veleuilite u Karlovcu

24. Veleuilite u Poegi
25. Meimursko veleuilite u akovcu
26. Veleuilite u Rijeci
27. Visoka policijska kola
28. Visoka kola za menadment u turizmu i informatici u Virovitici

Ovogodinji plan reakreditacije obuhvaa visoka uilita koja izvode studijske programe
i drutvenom i humanistikom podruju. Iako kvantitativno ne obuhvaa najvei broj
visokih uilita, plan vrednovanja je obuhvatio izuzetno velik broj studijskih programa i
studenata koji na njima studiraju.
Potrebno je naglasiti da su vrednovane institucije, posebice one koje izvode sveuiline
studijske programe, od velike vanosti za dravu s obzirom da su one nadlene za
izobrazbu nastavnika u cjelokupnoj obrazovnoj vertikali.

1.2.Recenzenti

S obzirom na posebnost svakog od navedenih visokih uilita te programa i grupa koje

ona izvode, sastavi povjerenstava su vrlo heterogeni. Njihov odabir temeljen je na
pokrivenosti studijskih programa akademskom ekspertizom i brojem recenzenata. Iz tih
razloga, u ovogodinjoj reakreditaciji sudjelovao je do sada najvei broj recenzenata,
razliitih podruja strunosti iz irokoga raspona zemalja u kojima rade.
Analizom sastava povjerenstava, zamjeuje se poveanje udjela inozemnih recenzenata u
strunim povjerenstvima (87,5%) s obzirom na prolu godinu (75%). Ovo poveanje
moe se dovesti u vezu sa vrednovanjem studijskih programa koja su snanije
internacionalizirana te s nunou vrednovanja velikog broja, ponekad malih filolokih
grupa (s obzirom na broj studenata) u okvirima filozofskih fakulteta.
U skladu s dosadanjom praksom u postupku vrednovanja, u svakom je strunom
povjerenstvu bio student iz Hrvatske, a u povjerenstvima koja su vrednovala institucije
koje izvode strune studije i predstavnik iz gospodarskog sektora.
U reakreditaciji 2013./2014. sudjelovali su sljedei recenzenti (abecednim redom):

1. Prof. Carmen Alba Pastor, Universidad Complutense de Madrid, panjolska

2. Prof. Assumpta Aneas Alvarez, Facultad de Pedagoga de la Universidad de Barcelona,
panjolska
3. Prof. Arnold Baca, Faculty of Sport Science, University of Vienna, Austrija
4. Prof. Martin Bauer, Karl-Franzens-Universitt Graz, Institute of Education, Austrija
5. Prof. Tina Beattie, The Digby Stuart Research Centre for Religion, University of
Roehampton, Ujedinjeno Kraljevstvo
6. Prof. Gabor Betegh, Central European University, Maarska
7. Prof.dr.sc. Petar Bezinovi, Institut za drutvena istraivanja, Hrvatska
8. Prof. Eugenio Biagini, Cambridge University, Ujedinjeno Kraljevstvo
9. Prof. Katrin Boeckh, Ludwig-Maximilians Universitt Mnchen, Njemaka
10. Prof. Guido Bonsaver, University of Oxford, Ujedinjeno Kraljevstvo
11. Prof. Ulf Brunnbauer, Universitt Regensburg, Njemaka
12. Prof. dr.sc. Maja Buar Pajek, Univerza v Ljubljani, Fakultet za port, Slovenija
13. Prof.dr.sc. Mihael Budja, Univerza v Ljubljani, Slovenija
14. Prof. Nihad Bunar, Stockholm University, vedska
15. Prof. Claire Cameron, Institute of Education University of London, Ujedinjeno Kraljevstvo
16. Prof. Francesco Capello, University of Kent, Ujedinjeno Kraljevstvo
17. Prof. Ann-Christin Cederborg, Department of Child and Youth studies, Stockholm
University, vedska
18. Prof. Stefano Colangelo, Universit di Bologna, Italija
19. Prof. Gundrun Dahl, Stockholm University, vedska
20. Prof. Kevin Deegan Krause, Department of Political Science, Wayne State University,
Detroit, Sjedinjene Amerike Drave
21. Prof. Ger Duijzings, School of Slavonic and East-European Studies, UCL, Ujedinjeno
Kraljevstvo
22. Prof. Romualdas Dulskis, Faculty of Catholic Theology,Vytautas Magnus University, Litva
23. Prof. Zlata urevi, Pravni Fakultet, Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska
24. Prof. Rudolf Egger, Karl-Franzens-Universitt Graz, Austrija
25. Prof. Jan Fellerer, University of Oxford, Ujedinjeno Kraljevstvo
26. Prof. Eleanor Gordon, University of Leicester, Ujedinjeno Kraljevstvo
27. Prof. Harm Goris, School of Catholic Theology, Tilburg University, Nizozemska
28. Prof. Erika Harris, Department of Politics, University of Liverpool, Ujedinjeno Kraljevstvo
29. Prof. Kimmo Himberg, Police College of Finland, Finska
30. Prof. Bernhard Hommel, University of Leiden, Nizozemska
31. Prof. Kurt Vilads Jensen, University of Southern Denmark, Danska
32. Prof. Haldor Jochim, Aachen University of Applied Sciences, Njemaka
33. Prof.dr.sc. Marija-Maja Joki, Institut za drutvena istraivanja, Hrvatska
34. Prof. Lasse Kannas, Faculty of Sport and Health Sciences, University of Jyvskyl, Finska
35. Prof.dr.sc. Matej Klemeni, Univerza v Ljubljani, Slovenija
36. Gordan Koulj, MBA, Deloitte Savjetodavne Usluge, Hrvatska
37. Prof. Johanna Laakso, Universitat Wien, Austrija
38. Prof. Kate Lacey, School of Media, Film and Music, University of Sussex, Ujedinjeno
Kraljevstvo
39. Prof. Peter Lautner, Pzmny Pter Catholic University, Maarska
40. Prof. Karen Leeder, University of Oxford, Ujedinjeno Kraljevstvo
41. Prof. Carlinda Leite, Faculty of Psychology and Sciences of Education University of Porto,
Portugal
42. Prof. Gerhard Leitner, Freie Universitat Berlin, Njemaka
43. Prof. Annette Leonhardt, Faculty of Psychology and Educational Sciences, LudwigMaximilians, Universitt Mnchen, Njemaka
44. Prof. Lucien Van Liere, Universiteit Utrecht, Nizozemska
45. Prof. Lasse Lipponen, University of Helsinki, Finska

46. Doc. dr. sc. Goran Livazovi, Odsjek za pedagogiju, Filozofski fakultet, Sveuilite J. J.
Strossmayera u Osijeku, Hrvatska
47. Prof. Robert Logie, University of Edinburgh, kotska
48. Prof. Roland Marti, Universitt des Saarlandes, Njemaka
49. Prof. Annemarie Mayer, Faculty of Theology and Religious Studies, Catholic University of
Leuven, Belgija
50. Prof. Monika Metykova, School of Media, Film and Music, University of Sussex,
Ujedinjeno Kraljevstvo
51. Prof. Boris Mlai, Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu, Hrvatska
52. Prof. Michael Mullaney, St Patrick's College Manooth, Irska
53. Prof.dr.sc. Sunica Oberman Peterka, Ekonomski fakultet, Sveuilite Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku, Hrvatska
54. Prof. Alan O'Leary, University of Leeds, Ujedinjeno Kraljevstvo
55. Prof. Elbieta Osewska, Uniwersytet Kardinala Stefana Wyszynskiego, Poljska
56. Dr.sc. Ivan Pogari, prof.v.., Veleuilite u Rijeci, Hrvatska
57. Prof. Heike Raddatz, Trier University of Applied Sciences, Njemaka
58. Izv.prof.dr.sc. Leo Rafolt, Filozofski fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Hrvatska
59. Prof.dr.sc. Gordan Ravani, Hrvatski institut za povijest, Hrvatska
60. Prof. Elisabeth Regnault, Facult de Psychologie et des Sciences de lducation,
Universit de Strassbourg, Francuska
61. Prof. Ljiljana Reinkowski, Universitt Basel, vicarska
62. Prof. Edeltraud Rbe, Ludwigsburg University of Education, Njemaka
63. Prof. Regina Rmhild, Institut fr Europische Ethnologie, Humboldt Universitt,
Njemaka
64. Prof. Javier Rosales, Facultad de Educacin, Universidad de Salamanca, panjolska
65. Prof. Ninetta Santoro, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of
Strathclyde, kotska
66. Prof. Helga Schwalm, Humboldt Universitt, Njemaka
67. Prof. John Charles Smith, Faculty of Linguistics, Philology and Phonetics, University of
Oxford, Ujedinjeno Kraljevstvo
68. Prof. Peter Stachel, Austrian Academy of Sciences, Austrija
69. Prof. Reinhold Stipsits, Institut fr Bildungswissenschaft, Universitat Wien, Austrija
70. Prof. Silvia Sumedrea, Transilvania University of Brasov, Rumunjska
71. Prof. Benas Uleviius, Department of Religious Studies, Faculty of Catholic Theology,
Vytautas Magnus University, Litva
72. Prof. Christian de Valkeneer, Catholic University of Leuven, Belgija
73. Prof Claudio Vignali, University of Central Lancashire, Ujedinjeno Kraljevstvo
74. Dr.sc. Draen Vrhovski, prof.v.., veleuilite VERN, Hrvatska
75. Prof. Robert Wallace Vaagan, Faculty of Social Sciences, Department of Journalism and
Media Studies, Norveka
76. Prof. Linda Watson, School of Education, University of Birmingham, Ujedinjeno
Kraljevstvo
77. Prof. James Wickham, Trinity College Dublin, Irska
78. Prof. Maria Wyke, University College London, Ujedinjeno Kraljevstvo
79. Dr. Natalia Wyszogrodzka, Uniwersytet Gdanski, Poljska
80. Prof.dr.sc. Tito imbrek, Agronomski fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Hrvatska

STUDENTI:
1. Jure Beni, Kinezioloki fakultet, sveuilite u Splitu
2. Katja Bili, Filozofski fakultet, Sveuilite u Rijeci

3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.

Ivona Buli, Filozofski fakultet, Sveuilite u Zagrebu

Ivan Buljan, Sveuilite u Zadru
Cecilija Geevi, Veleuilite Marko Maruli u Kninu
Petra Glavor Petrovi, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu
Hana Grubii, Uiteljski fakultet, Sveuilite u Rijeci
Anna Kocsis, Hrvatski studiji, Sveuilite u Zagrebu
Maja Kos, Visoka poslovna kola Baltazar Adam Kreli, Zaprei
Karlo Kovai, Katoliki bogoslovni fakultet, Sveuilite u Zagrebu
Iva Luli, Filozofski fakultet, Sveuilite u Zagrebu
Vesna Nuji, Filozofski odjel Sveuilita u Zadru
Branka Obradovi, Pravni fakultet, Sveuilite u Zagrebu
Tomislav Paripovi, Kinezioloki fakultet, Sveuilite u Zagrebu
Dino Paali, Katoliko-bogoslovni fakultet u akovu, Sveuilite Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku
Mateja Pernar, Uiteljski fakultet, Sveuilite u Zagrebu
Aleksandra Piki, Filozofski fakultet, Sveuilite u Zagrebu
Ivana Rogulji, Filozofski fakultet, Sveuilite u Splitu
Barbara Vukovi, Hrvatski studiji, Sveuilite u Zagrebu
Andrea Vuli, Odjel za turizam i komunikacijske znanosti, Sveuilite u Zadru
Natalija Zovki, Uiteljski fakultet, Sveuilite u Zagrebu
Ivana Mihaela imbrek, Filozofski fakultet, Sveuilite u Zagrebu

ITALIJA

NORVEKA

RUMUNJSKA

VICARSKA

FRANCUSKA

PORTUGAL

DANSKA

SAD

KOTSKA

POLJSKA

BELGIJA

LITVA

MAARSKA

NIZOZEMSKA

FINSKA

VEDSKA

SLOVENIJA

PANJOLSKA

AUSTRIJA

NJEMAKA

10

HRVATSKA

12

UJEDINJENO KRALJEVSTVO

20
0

10

15

20

25

Pregled recenzenata prema dravi u kojoj rade (slika 1)

1.3.

Podjela visokih uilita prema grupama za analizu

S obzirom na heterogenost institucija i programa vrednovanih u ovogodinjem ciklusu,

radi preglednije analize institucije su, na temelju znanstvenih podruja te tipa institucije,
podijeljene u sljedee grupe:
1. Visoka uilita koja izvode programe samo u drutvenim znanostima: Edukacijskorehabilitacijski fakultet, Sveuilite u Zagrebu; Fakultet politikih znanosti,
Sveuilite u Zagrebu, Kinezioloki fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Kinezioloki
fakultet u Splitu, Odjel za komunikologiju u Dubrovniku, Uiteljski fakultet,
Sveuilite u Zagrebu, Uiteljski fakultet u Osijeku, Uiteljski fakultet u Rijeci, i
Odjel za komunikologiju u Osijeku u interdisciplinarnom podruju
2. Visoka uilita koja izvode programe samo u humanistikim znanostima:
Filozofski fakultet Drube Isusove, Sveuilite u Zagrebu, Katoliko-bogoslovni
fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Katoliko-bogoslovni fakultet u Splitu, Katolikobogoslovni fakultet u akovu
3. Visoka uilita koja Visoka uilita koja izvode programe u drutvenim i
humanistikim znanostima: Filozofski fakulteti (u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci,
odjeli integriranih sveuilita u Zadru i Puli te Hrvatski studiji kao sveuilini
centar Sveuilita u Zagrebu
4. Veleuilita i visoke kole: Veleuilite u Karlovcu, Veleuilite u Poegi,
Meimursko veleuilite u akovcu, Veleuilite u Rijeci, Visoka policijska kola i
Visoka kola za menadment u turizmu i informatici u Virovitici

2. Pregled podruja
2.1. Opi podatci o drutvenom i humanistikom znanstvenom podruju
U drutvenom i humanistikom znanstvenom podruju, u akademskoj godini 2012./2013.
studiralo je 55% ukupnog broja studenata. U drutvenim znanostima studira 47%
studenata, a u humanistikima 8% studenata.
Uzimajui u obzir injenicu da najvie studenata u hrvatskom sustavu visokog
obrazovanja studira u drutvenom podruju znanosti, potrebno je naglasiti da izuzimajui
podruja ekonomije i pravnih znanosti1 (u kojima studira vie od treina 34% ukupnog
broja studenata u Hrvatskoj), udio studenata koji studiraju u drutvenom podruju
radikalno pada na 22% ukupnog broja studenata (odnosno 48% studenata koji studiraju
unutar drutvenog podruja2).

EKONOMIJA

47.091

PRAVO

17.219

INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE 7.508

PEDAGOGIJA

6.906

KINEZIOLOGIJA

3.191

PSIHOLOGIJA

1.464

POLITOLOGIJA

1.320

SOCIJALNE DJELATNOSTI

1.312

SIGURNOSNE I OBRAMBENE ZNANOSTI

966

SOCIOLOGIJA

910

EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKE ZNANOSTI

668

LOGOPEDIJA

247

INTERDISCIPLINARNE DRUTVENE ZNANOSTI

236
0

10.000 20.000 30.000 40.000 50.000

Broj studenata po poljima u podruju drutvenih znanosti (slika 2)

Visoka uilita koja izvode studijske programe u znanstvenim poljima prava i ekonomije nisu bila
obuhvaena vrednovanjem ove akademske godine. Polje ekonomije obuhvaeno je vrednovanjem u ak.
godini 2010./2011. https://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Sinteza_2010_2011.pdf , a pravo
e biti predmetom vrednovanja u ak. godini 2014./2015.
1

https://www.azvo.hr/hr/statistike/broj-studenata-po-raznim-kriterijima

Gledajui iz perspektive broja institucija koja izvode programe u drutvenom podruju,

njihov broj prelazi polovinu ukupnog broja institucija u sustavu visokog obrazovanja (64
od ukupno 129 institucija u sustavu). Indikativno je da od broja institucija koje izvode
programe u drutvenom podruju, kao i u sluaju udjela studenata, gotovo 90% institucija
izvodi programe u polju ekonomije i prava. Ostatak institucija izvodi programe u svim
ostalim znanstvenim poljima unutar drutvenog znanstvenog podruja (edukacijskorehabilitacijske znanosti, informacijske i komunikacijske znanosti, interdisciplinarne,
kineziologija, logopedija, pedagogija, politologija, psihologija, sigurnosne i obrambene
znanosti, socijalne djelatnosti i sociologija)1.
Institucija koje izvode programe iz humanistikog podruja ukupno je 22 pri emu treba
uzeti u obzir da neke institucije izvode programe u oba podruja. Od znanstvenih polja
koje se izvode na institucijama koje izvode humanistike programe najzastupljenija je
povijest, dok najmanje institucija izvode programe iz arheologije, etnologije i
antropologije. Zanimljivo je i da visokokolske institucije koje izvode programe u polju
filologije (njih 11) izvode najvei broj studijskih programa, a koje, reciprono, studira mali
broj studenata2.
Moe se stoga zakljuiti da su ova dva podruja izuzetno specifina i raznolika jer unutar
sebe sadravaju veliki raspon razliitih programa te veliina studijskih grupa od
filologija na kojima na godinjoj razini studira mali broj studenata do studijskih programa
prava i ekonomije na kojima studira treina studenata u Republici Hrvatskoj ime su
ujedno i brojem studenata najvei studijski programi na dravnoj razini.

3. Visoka uilita koja izvode programe samo u drutvenim znanostima (osim

prava i ekonomije)
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Sveuilite u Zagrebu
Fakultet politikih znanosti, Sveuilite u Zagrebu
Kinezioloki fakultet u Splitu

1
2

https://www.azvo.hr/hr/statistike/broj-studenata-po-raznim-kriterijima
https://www.azvo.hr/hr/statistike/broj-studenata-po-raznim-kriterijima

10

Kinezioloki fakultet u Zagrebu

Odjel za komunikologiju u Dubrovniku
Odjel za kulturologiju u Osijeku (interdisciplinarno podruje)
Uiteljski fakultet u Osijeku
Uiteljski fakultet u Rijeci
Uiteljski fakultet u Zagrebu
U ovoj grupaciji visokih uilita koje izvode programe u drutvenom podruju studira
ukupno 10 590 studenata, to iznosi tek 5% ukupne studentske populacije, no izuzetno
je bitna za cijelu vertikalu obrazovanja budui da obrazuje nastavnike razredne nastave,
predkolskog odgoja, rehabilitacije, logopedije, socijalne pedagogije te tjelesne i
zdravstvene kulture.
Prema ocjenama strunih povjerenstava, najbolje su ocijenjeni oni kriteriji koji se odnose
na uvjete studiranja i studentskog zadovoljstva, a kriteriji koji obuhvaaju mobilnost i
nastavnike podjednako su uravnoteeno ocijenjeni ocjenama od djelomino do uglavnom
provedeno. Diversifikacija meu institucijama je jasno vidljiva u ocjenama koje se odnose
na znanstvenu i strunu djelatnost koja je kod Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta,
Kineziolokog fakulteta, Sveuilite u Zagrebu i Fakulteta politikih znanosti ocijenjena
kao uglavnom provedena. Ocjene strunih povjerenstava reflektiraju potrebu dodatnih
napora u podruju znanstvene i strune djelatnosti kod Odjela za komunikologiju u
Dubrovniku i Kineziolokog fakulteta u Splitu.

11

Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
Kinezioloki fakultet, Zagreb
Odjel za komunikologiju, Dubrovnik
Uiteljski fakultet, Zagreb
Uiteljski fakultet, Rijeka

Fakultet politikih znanosti

Kinezioloki fakultet, Split
Odjel za kulturologiju, Osijek
Uiteljski fakultet, Osijek
Visoka policijska kola, Zagreb

Upravljanje visokim
uilitem i osiguravanje
kvalitete
5
Resursi: strune slube,
prostor, oprema i financije

4
3

Studijski programi

2
1
0
Mobilnost i meunarodna
suradnja

Znanstvena i struna
djelatnost

Studenti

Nastavnici

Ocjene strunih povjerenstava po pojedinim kriterijima - visoka uilita koja izvode programe samo u drutvenim
znanostima (slika 3)

Preporuke strunih povjerenstava u okviru posjeta ovim visokim uilitima koje se

odnose na sustav pouavanja istiu nunost kolegijalnih promatranja nastave u svrhu
dijeljenja najboljih praksi pouavanja, samovrednovanje nastave u sklopu procesa
godinje evaluacije rada koji bi pratio program razvoja zaposlenika, kolegijalno
pregledavanje studentskih evaluacija kako bi se usporedile povratne informacija za
razliite kolegije i programe te mentorski sustav za nastavnike na poetku karijere.
Postupci procjene znanja i davanja povratnih informacija se ne koriste redovito ili ih
razliiti nastavnici koriste u razliitoj mjeri. Na svim visokim uilitima zamijeeno je
kako je potrebno osnaiti alumni mreu u svrhu dobivanja povratnih informacija o
kvaliteti programa te potrebnim kompetencijama koje se od diplomiranih studenata na
tritu rada oekuju.
Isto tako, struna povjerenstva u preporukama za znanstvenu djelatnost vrednovanih
visokih uilita navode potrebu za dodatnim naporima oko vidljivosti znanstvenih
dostignua ovih visokih uilita kroz publiciranje na engleskom jeziku te u stranim
asopisima s visokim imbenikom odjeka.

12

3.1. Uiteljski fakulteti i uiteljski studiji

U Republici Hrvatskoj, izobrazba uitelja odvija se u okviru est visokih uilita Uiteljski
fakultet u Zagrebu i dislocirani studij u Petrinji, Uiteljski fakultet u Osijeku i dislocirani
studij u Slavonskom Brodu, Uiteljski fakultet u Rijeci, Odjelu za obrazovanje uitelja i
odgojitelja u Puli, Odjelu za izobrazbu uitelja i odgajatelja u Zadru te Filozofskom
fakultetu u Splitu.
To ukupno ini 16 studijskih programa 9 programa predkolskog odgoja te 7
integriranih uiteljskih studijskih programa. Na ovim programima ukupno studira neto
vie od 4843 studenata to je oko 2% studentske populacije.
Na tri uiteljska fakulteta, se izvode integrirani sveuilini uiteljski studiji te programi
za predkolski odgoj koji su postali sveuilini te se odvijaju kao integrirani petogodinji
studiji. Istovremeno se integrirani uiteljski studij i sveuilini studij predkolskog odgoja
izvode i na Filozofskom fakultetu u Splitu.
Specifinost uiteljskih studija na integriranim sveuilitima Sveuilitu u Puli i
Sveuilitu u Zadru su struni programi predkolskog odgoja, dok su uiteljski studiji
integrirani kao sveuilini.

Broj

Uiteljski

Uiteljski

Uiteljski

2211

831

443

Odjel
za
obrazovanje
uitelja
i
odgojitelja,
Sveuilite
u Zadru
445

fakultet,

fakultet,

fakultet,

Zagreb

Osijek

Rijeka

Odjel
za
izobrazbu
uitelja i
odgojitelja,
Sveuilite
u Puli
203

Filozofski
fakultet,
sveuilite
u Splitu

82

studenata
Broj
programa

13

Uiteljski fakultet, Zagreb

Uiteljski fakultet, Osijek

Uiteljski fakultet, Rijeka

Filozofski fakultet, Split, drutveno

Sveuilite u Zadru, drutveno podruje

Resursi: strune
slube, prostor,
oprema i financije

Mobilnost i
meunarodna
suradnja

Sveuilite u Puli, drutveno podruje

Upravljanje visokim
uilitem i
osiguravanje kvalitete
4
3,5
3
2,5
2
1,5
1
0,5
0

Znanstvena i struna
djelatnost

Studijski programi

Studenti

Nastavnici

Ocjene strunih povjerenstava po pojedinim kriterijima uiteljski fakulteti i uiteljski studiji (slika 4)

Kod studija koji obrazuju nastavnike i djelatnike u predkolskom odgoju struna

povjerenstva najnepovoljnije su ocijenila znanstveni i struni rad, a najbolje studijske
programe, resurse i potporu koju visoka uilita daju studentima.
Na veini ovih institucija povjerenstva pohvaljuju entuzijazam i potporu studentima koju
pruaju, no dodatno postoji potreba razvijanja planova vrednovanja s pokazateljima
uspjenosti za vrednovanje ishoda uenja te ostvarivanje ciljeva u okviru plana
znanstvenog rada. Na ovim fakultetima uoavaju su veliki broj izvanrednih studenata te
nedostatna usmjerenost na znanstveno-istraivaki rad budui da znanstvenici zaposleni
na ovim ustanovama, sukladno miljenju lanova strunih povjerenstava, trebaju
proizvesti vei broj publikacija u meunarodnim asopisima veeg odjeka, te poraditi na
poveanju broja meunarodnih i nacionalnih projekata.
Kako je potrebno vie napora uloiti za bolju vidljivost znanstvenog rada svjedoi i
injenica da iako veliki broj institucija izvodi relativno veliki broj programa za izobrazbu
uitelja i nastavnika, u ovom se podruju ne izvode doktorski studiji. Iznimka je program
kojeg izvodi Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u suradnji s Filozofskim fakultetom

14

u Osijeku. Mogui razlozi tome su tradicionalni s obzirom na to da su se ovi studiji razvili

iz strunih pa te su njihovi nastavniki kapaciteti esto nedostatni, te iz razloga to je
akademski profil nastavnika izuzetno heterogen (prirodne znanosti, humanistika,
umjetnost glazbena i likovna).

4. Visoka uilita koja izvode programe samo u humanistikim znanostima:

Filozofski fakultet Drube Isusove u Zagrebu
Katoliko-bogoslovni fakultet u Zagrebu
Katoliko-bogoslovni fakultet u Splitu
Katoliko-bogoslovni fakultet u akovu
Specifinost ove grupacije je, osim religijske orijentacije i, mali broj studenata (1756), ali
relativno velik broj studijskih programa (16), od ega su 4 doktorska programa.
Fakultet Drube Isusove

Katoliko-bogoslovni fakultet, Zagreb

Katoliko-bogoslovni fakultet, akovo

Katoliko-bogoslovni fakultet, Split

Resursi: strune slube,

prostor, oprema i
financije

Mobilnost i meunarodna
suradnja

Upravljanje visokim
uilitem i osiguravanje
kvalitete
5
4
3
2
1
0

Znanstvena i struna
djelatnost

Studijski programi

Studenti

Nastavnici

Ocjene strunih povjerenstava po pojedinim kriterijima visoka uilita koja izvode programe samo u humanistikom
podruju (slika 5)

U ovom podruju najnie su ocijenjene mobilnost i meunarodna suradnja te znanstvena

i struna djelatnost, a najpovoljnije studijski programi te iskustvo studiranja.

15

Iz izvjea strunih povjerenstava koja su vrednovala ova visoka uilita proizlazi da je

omjer nastavnika i studenata na studijskim programima koje ona izvode izrazito povoljan
stoga se veina eventualnih problema rjeava individualiziranim pristupom, te iz tog
razloga svi mehanizmi za osiguravanje kvalitete nisu nuno institucionalizirani.
Prema izvjeima strunih povjerenstava, znanstveni radovi na ovim visokim uilitima
uglavnom su vezani uz hrvatski teoloko-pastoralno-crkveno-kulturni kontekst, to
dovodi do toga da se znaajan dio radova objavljuje u hrvatskim asopisima. Broj radova
objavljenih na stranim jezicima je ogranien. Kvantitativno gledajui, povjerenstva
navode da je broj publikacija dobar, ali nije razvidno do koje mjere te publikacije knjige
i struni radovi prolaze postupak recenzije. Istovremeno, nema mnogo dokaza o
visokokvalitetnim publikacijama objavljenim na stranim jezicima te je svakako potrebno
poraditi na meunarodnoj vidljivosti znanstvenih radova nastavnika ovih fakulteta.

5. Visoka uilita koja izvode programe u drutvenim i humanistikim

znanostima
Filozofski fakultet u Zagrebu
Filozofski fakulteti u Splitu
Filozofski fakulteti u Rijeci
Filozofski fakultet u Osijeku
Hrvatski studiji u Zagrebu
Sveuilite u Zadru
Sveuilite Jurja Dobrile u Puli
Ova skupina visokih uilita vrlo je specifina jer na njemu studira 13% ukupnog broja
studenata (ukupno 24824) u RH, a prema broju studijskih programa ovo podruje
obuhvaa gotovo etvrtinu svih studijskih programa. Gledajui broj programa i broj
studenata, najvei broj otpada na Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu koji ima dva
puta vie studenata i programa od Sveuilita u Zadru te pet puta vie studenata i
programa od ostalih Filozofskih fakulteta.
Prema veliini studijskih grupa, interesi studenata razlikuju se ovisno o visokom uilitu.
Najvea studijska grupa na Filozofskom fakultetu, Sveuilite u Zagrebu, Rijeci i Osijeku je

16

hrvatski jezik i knjievnost; na Sveuilitu u Zadru, u Puli i Splitu uiteljski studiji, a na

Hrvatskim studijima psihologija.

SVEUILITE U ZAGREBU, FILOZOFSKI FAKULTET

107

SVEUILITE U ZADRU, DRUTVENE I HUMANISTIKE

ZNANOSTI

65

SVEUILITE U RIJECI, FILOZOFSKI FAKULTET

36

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U

OSIJEKU, FILOZOFSKI FAKULTET

25

SVEUILITE U ZAGREBU, HRVATSKI STUDIJI

21

SVEUILITE U SPLITU, FILOZOFSKI FAKULTET

21

SVEUILITE JURJA DOBRILE U PULI, HUMANISTIKE I

DRUTVENE ZNANOSTI

21
0

20

40

60

80

100

120

Broj studijskih programa na vrednovanim visokim uilitima1 (slika 6)

Struna povjerenstva su zbog specifinosti i velikog broja studijskih programa

prilikom posjeta filozofskim fakultetima bila podijeljena u tri grupe koje su pokrivale
drutvene znanosti, humanistike filoloke znanosti i humanistike nefiloloke
znanosti. Sva visoka uilita u konanici su obuhvaena po jednim izvjeem, dok je
Sveuilite u Zadru, zbog svoje organizacijske strukture obuhvaen trima izvjeima.
Zanimljivo je da su sva visoka uilita u ovoj grupaciji vrlo homogeno ocijenjeni
ocjenama od djelomino do uglavnom provedeno te se veliki broj ocjena, kako je
vidljivo u prikazu (slika 7) meusobno preklapa. Niti jedno visoko uilite nije
ocijenjeno najviom ili najniom ocjenom za neki od pojedinanih kriterija.

http://mozvag.srce.hr/preglednik/pregled/hr/pocetna/index.html
17

Filozofski fakultet, Osijek

Filozofski fakultet, Rijeka

Filozofski fakultet, Split

Filozofski fakultet, Zagreb

Hrvatski studiji, Zagreb

Odjel za humanistiko i drutveno podruje, Sveuilite u Puli

Drutvene znanosti, Zadar

Humanistike znanosti, Zadar

Filoloke znanosti, Zadar

Resursi: strune slube,

prostor, oprema i financije

Upravljanje visokim uilitem

i osiguravanje kvalitete
4
3,5
3
2,5
2
1,5
1
0,5
0

Studijski programi

Mobilnost i meunarodna
suradnja

Znanstvena i struna
djelatnost

Studenti

Nastavnici

Ocjene strunih povjerenstava po pojedinim kriterijima visoka uilita koja izvode programe u humanistikom i
drutvenom podruju (slika 7)

S obzirom na visoku razinu zadovoljstva studiranjem te povoljnih ocjena studijskih

programa, najvie preporuka strunih povjerenstava odnosi se na kvantitetu i
kvalitetu znanstvene produkcije nastavnika primarno zbog visokog nastavnog
optereenja znanstveno-nastavnog osoblja, to oteava meunarodno relevantan
znanstveno-istraivaki rad. Nadalje, potrebni su dodatni napori u uspostavljanju
procedure praenja i stimuliranja znanstveno-istraivakog rada te postizanju
meunarodnih standarada istraivanja.
Povjerenstava su, nadalje, zapazila kako bi znanstveni rad valjalo temeljiti na
projektima cijelih fakulteta ili pojedinih odsjeka u sklopu kojih bi vei broj
znanstvenika radio na temama od zajednikog interesa. Njihova meusobna suradnja,
kao i suradnja s inozemnim grupama znanstvenika, poveale bi izglede dobivanja
sredstava za znanstveni rad, primjerice od Europske unije. Povjerenstva, nadalje,
smatraju da treba ohrabrivati znanstvenike i studente doktorskih studija da

18

objavljuju na stranim jezicima. Takvi bi napori mogli proiriti suradnju s poznatim

znanstvenicima izvan granica zemlje, to je ovim uilitima potrebno. Ovaj bi pristup
mogao dovesti i do bolje meunarodne priznatosti ovih fakulteta.
Preporuke strunih povjerenstava za nastavnu komponentu za veinu fakulteta
ove grupacije se odnose na potrebu uvoenja nekog oblika neovisne procjene
standarda i postupaka ocjenjivanja te njihove usklaenosti s prethodno definiranim
ishodima uenja. Uz to bi bilo potrebno pristupiti i rjeavanju problema niske
prolaznosti na nekim kolegijima, primjerice uvoenjem stroih upisnih kriterija ili
prilagodbom postupaka ocjenjivanja kako bi oni tonije odraavali ishode uenja.
Naposljetku je potrebno napomenuti da je ovo prva evaluacija filozofskih fakulteta u
okviru vanjskog vrednovanja kvalitete, a budui da je ujedno vrednovan najvei i
najheterogeniji broj studijskih programa, za ilustraciju mogue usporedbe ovih
visokih uilita izraena je tablica s kvantitativnim podatcima.

19

Visoko uilite

Filozofski
fakultet u
Zagrebu

Sveuilit
e u Zadru

Filozofski
fakultet u
Osijeku

Filozofski
fakultet u
Rijeci

Filozofski
fakultet u
Splitu

Hrvatski
studiji u
Zagrebu

Sveuilit
e Jurja
Dobrile u
Puli

Broj
studenata
Broj
nastavnika14
Broj
znanstvenika

63007

44008

15619

149510

147311

147112

60513

412

143

90

99

83

73

44

337

219

81

88

60

46

36

107

65

25

36

21

21

21

16

1001 /

233 /

155 /

214 /

133 /

167 /

63 /

0,49

0,33

0,34

0,43

0,32

0,46

0,27

0,66

0,72

0,66

0,49

0,75

0,25

0,25

2.9; 3.2; 4.5;

4.6; 5.10;
6.2; 6.6; 7.2;
7.6; 7.8

4.6

1.2; 1.3; 2.9;

3.2; 3.6; 4.6;
7.7

1.3; 2.10;
4.6

3.2

1.2; 1.6; 1.8;

2.3; 2.5; 2.6;
2.7; 2.8; 2.9;
2.10; 3.4;
4.6; 5.8; 6.1;
7.7; 7.8

(uglavnom
provedeno18
) 1.4; 2.10;
3.2; 3.6; 4.1;
4.6; 7.1; 7.2;
7.8

15

Ukupan broj
programa
Broj
doktorskih
programa
Broj radova
SCOPUS i
WOS16 / po
znanstveniku
godinje
Broj A1i A217
radova po
znanstveniku
godinje
Najbolje
ocjenjeni
indikator(i)

Komparativni pregled podataka za visoka uilita koja izvode studijske programe u drutvenom i humanistikom
podruju (slika 8)

Samoanaliza Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Samoanaliza Sveuilita u Zadru

Prema podatcima MZOSa

10

Prema podatcima MZOSa

11

Prema podatcima MZOSa

12

Prema podatcima u bazi MOZVAG

13

Prema podatcima MZOSa

U punom radnom odnosu
15 Na cijelom visokom uilitu
16 Navedenih u samoanalizi
17
Koji nisu u WOSu i Scopus-u
18 Niti jedan kriterij nije ocijenjen potpuno provedeno
14

6. Veleuilita i visoke kole

Veleuilite u Karlovcu,
Veleuilite u Poegi,
Meimursko veleuilite u akovcu,
Veleuilite u Rijeci,
Visoka policijska kola
Visoka kola za menadment u turizmu i informatici u Virovitici
U okviru strunih studija na ovim visokim uilitima studira 5% ukupnog broja
hrvatskih studenata. Od 37 programa koji se na njima izvode, manje od treine su
specijalistiki diplomski struni studiji (11), a pripadaju razliitim znanstvenim
podrujima (drutveno, biotehniko i tehniko). Iznimke od institucija ovog podruja
je Veleuilite u Karlovcu i Visoka policijska kola koje su upisane u upisnik
znanstvenih organizacija te su stoga vrednovana sukladno kriterijima za vrednovanje
visokih uilita u okviru sveuilita.
Od ove grupacije visokih uilita, Veleuilite u Rijeci je najvee po broju studenata i
programa, dok je Visoka kola za menadment u turizmu i informatici u Virovitici
brojem studenata i programa najmanja.
Sukladno profilu ovih institucija koje izvode strune programe i time bolje povezane
s tritem rada, iz tablice je vidljivo da imaju vei udio samostalnog financiranja za
razliku od fakulteta. Sva su veleuilita i visoke kole koje su reakreditirane ove
akademske godine povoljno ocijenjena, meutim uoen je problem nepovoljnog
omjera studenata i nastavnika na javnim veleuilitima.

21

Visoko uilite

Veleuilite
u Rijeci

Veleuilite
u Karlovcu

Veleuilite
u Poegi

Meimursko
veleuilite
u akovcu

Visoka
policijska
kola

Visoka kola
za
menadment
u turizmu i
informatici u
Virovitici

Broj
studenata19
Broj
nastavnika20
Ukupan broj
programa

3061

2117

1530

900

873

437

50

51

27

16

27

12

14

10

Broj
specijalistikih
diplomskih
strunih
programa

42%

43%

39%

30%

100%
(MUP)

20%

1.2

(uglavnom
provedeno)
1.2; 1.3; 1.7;
2.2; 2.3; 2.6;
2.7; 3.2; 3.7;
4.2; 6.1

1.2; 2.1; 2.4;

2.5; 2.6; 2.7;
2.8; 2.10; 3.1;
3.2; 3.3; 3.4;
3.5; 3.6; 3.7;
3.8; 4.4; 4.6;
5.2;5.3; 5.4;
6.2; 6.7

1.2; 1.3; 2.1;

2.2; 2.6; 2.8;
2.9; 3.1; 3.2;
3.3; 3.4; 3.6;
3.7; 3.8; 4.2
4.4; 4.5; 4.6;
5.1; 5.2; 5.4;
6.1; 6.2; 6.4
6.6; 7.2; 7.3;
7.7; 7.8

1.7; 2.2; 2.3;

2.4; 2.5; 2.6;
3.2; 4.3; 4.6;
7.2

1.1; 1.2; 1.3;

1.5; 1.7; 2.1;
2.6; 2.8; 2.9;
3.2; 3.3; 3.4;
3.6; 3.7; 3.8;
4.6; 5.1; 5.2;
5.4; 7.1; 7.2;
7.3; 7.4; 7.5;
7.6; 7.7; 7.8

Udio vlastitog
financiranja
Najbolje
ocjenjeni
indikator(i)

Komparativni pregled podataka za veleuilita i visoke kole (slika 9)

Povjerenstva su se tijekom posjeta osvrnula na upisne kvote koje je potrebno

usuglasiti s brojem nastavnika, potrebama trita rada te institucionalnim resursima.
Pojedina visoka uilita imaju vrlo uspjenu meunarodnu suradnju i mobilnost, dok
je na nekima potrebno uloiti vie napora njihov razvoj. Studijski programi, iskustvo
studiranja te nastavniki kapaciteti su povoljno ocijenjeni, no preporuke obuhvaaju
potrebu boljeg definiranja i postizanja ishoda uenja, osobito kroz praktinu nastavu.
Najvea odstupanja u ocjenama izmeu visokih uilita su u kriterijima koji se odnose
na mobilnost te strunu i istraivaku djelatnost.
Visoka policijska kola i Veleuilite u Karlovcu budui da su upisani u upisniku
znanstvenih organizacija vrednovani su prema kriterijima za visoka uilita u sastavu
sveuilita, ujedno su kriteriju u kojima se razlikuje od kriterija za visoke kole i
veleuilita, ocijenjeni ocjenom u poetnoj fazi provedbe.

19
20

Ukupno
U punom radnom odnosu

22

Visoka policijska kola, Zagreb

Veleuilite u Karlovcu

Veleuilite u Poegi

Veleuilite u akovcu

Veleuilite u Rijeci

Visoka kola za menadment u turizmu i informatici u Virovitici

Upravljanje visokim uilitem

i osiguravanje kvalitete
5
4

Resursi: strune slube,

prostor, oprema i financije

Studijski programi

3
2
1
0

Mobilnost i meunarodna
suradnja

Studenti

Struna i istraivaka
djelatnost

Nastavnici

Ocjene strunih povjerenstava po pojedinim kriterijima veleuilita i visoke kole (slika 10)

Ishod postupka reakreditacije u akademskoj godini 2013./2014.

Potvrda o ispunjavanju uvjeta

za obavljanje djelatnosti visokog

Pismo oekivanja

Uskrata dopusnice

obrazovanja

9 institucija (7 fakulteta i 2
visoke kole)

7 fakulteta, 23
sveuilina odjela i 4

1 sveuilini odjel

veleuilita

Tablica ishoda reakreditacije 2013./2014. (slika 11)

23

7. Vrednovanje postupka reakreditacije u akademskoj godini 2013. / 2014.

Upitnici o postupku reakreditacije upueni su vrednovanim visokim uilitima i
lanovima strunih povjerenstava.
Prema anketi koju su popunjavali domai lanovi povjerenstva koji su sudjelovali u
postupku reakreditacije stupanj zadovoljstva cjelokupnim postupkom reakreditacije je
5,00 , a najloije je ocjenjena primjenjivost standarada i kriterija (3,94).
Prema anketi koju su popunjavali inozemni lanovi povjerenstva koji su sudjelovali u
postupku reakreditacije cjelokupan postupak ocijenjen je ocjenom 4,69.
Prema anketi koju su popunjavala visoka uilita koja su bila ukljuena u postupak
reakreditacije cjelokupni je postupak ocijenjen ocjenom 3,77, a najvie je ocijenjena
strunost i profil strunog povjerenstva (4,33). Najloije su ocijenjeni kriteriji za
vrednovanje (3,12).

8. Ocjene vrednovanja u grafu

Sinteza sadri opi pregled provedenog ciklusa reakreditacije - postupka koji je
prvenstveno namijenjen vrednovanju pojedine institucije u svrhu procjene njezine
kvalitete. Reakreditacija je model vanjskog vrednovanja koji vrednuje ispunjavanje
minimalnih uvjeta (akademskoga praga) te ocjenu kvalitete. Meusobna ili transverzalna
usporedba institucija takvim vrednovanjem nije primjenjiva budui da kriteriji i sam
postupak ne udovoljavaju veini metodolokih zahtjeva modela komparacije ili
akademskoga rangiranja.
Kumulativno, u samoj usporedbi ocjena strunih povjerenstava koja su vrednovala
drutveno i humanistiko podruje vidljivo je da su prosjene ocjene kriterija vrlo
raznolike. Najboljima su ocjenjeni studijski programi i studentski standard, dok su
kriteriji koji obuhvaaju nastavnike kapacitete, znanstvenu i strunu djelatnost te
mobilnost i meunarodnu suradnju kod svih vrednovanih visokih uilita ocijenjeni
ocjenom jednakom ili niom od uglavnom provedeno.

24

Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb

Fakultet politikih znanosti, Zagreb

Fakultet Drube Isusove, Zagreb

Filozofski fakultet, Osijek

Filozofski fakultet, Rijeka

Filozofski fakultet, Split

Filozofski fakultet, Zagreb

Hrvatski studiji, Zagreb

Katoliko-bogoslovni fakultet, Zagreb

Katoliko-bogoslovni fakultet, akovo

Katoliko-bogoslovni fakultet, Split

Kinezioloki fakultet, Split

Odjel za komunikologiju, Dubrovnik

Odjel za kulturologiju, Osijek

Odjel za humanistike znanosti, Odjel za studij na talijanskom jeziku, Odjel za odgojne i obrazovne znanosti, Sveuilite J. Dobrile u Puli

Drutvene znanosti, Zadar

Humanistike znanosti, Zadar

Filoloke znanosti, Zadar

Uiteljski fakultet, Zagreb

Uiteljski fakultet, Osijek

Uiteljski fakultet, Rijeka

Visoka policijska kola, Zagreb

Veleuilite u Karlovcu

Upravljanje visokim uilitem i osiguravanje kvalitete

5
4

Resursi: strune slube, prostor, oprema i financije

Studijski programi

3
2
1
0

Mobilnost i meunarodna suradnja

Znanstvena i struna djelatnost

Studenti

Nastavnici

Ocjene strunih povjerenstava po pojedinim kriterijima za sva visoka uilita obuhvaena reakreditacijom u akademskoj godini 2013/2014 (slika 12)