GLOBALIZACIJA PROLO NESVRENO VRIJEME

KREIMIR BLAEVI
Buanova 14
HR-10000 Zagreb

UDK 316.32
Izlaganje sa skupa
Conference paper
Primljeno/Received: 29.09.2004.

Bauk globalizacije iri se svijetom. Ova parafraza poznate

Engelsove reenice zaista tako izgleda u oima obinih ljudi ili
iz mikroperspektive. Ovim radom elim ponajprije postaviti
pitanja, jer odgovore je jo uvijek teko nai. Globalizacija nije
od juer niti od nedavno. Ona se cikliki pojavljuje tijekom
cijelog ljudskoga vijeka bilo kroz ratove velikih osvajaa i
njihovih ogromnih carstava koja su mahom propadala, a
obian ovjek je sluio samo za ispunjene neijih ambicija
(bolesnih - sic!). Tako ako se okrenemo prema prolosti
moemo zakljuiti da su veliki osvajai kao to su bili
Aleksandar Makedonski, Julije Cezar, Karlo Veliki, kriari,
Hitler, Staljin, a mnogi manji diktatori i osvajai (ili manje
poznatiji) eljeli zapravo svijet za sebe. Svijet pod svojom
izmom ne marei za tradicije drugih, manjih naroda ve su ih
svi eljeli podvrgnuti svojoj kulturi i civilizaciji ili, moda je
ispravnije rei, samo svome i jedino svome svjetonazoru.

islim da je ovdje potrebno istaknuti da nitko od navedenih

osvajaa, moemo se vratiti i u vrijeme konkvistadora, nije
mario za tradicije i kulture drugih ve su ih eljeli pokoriti
samo svojoj kulturi. No civilizacije nisu iste, ali niti bilo koja kultura
ni civilizacija nije manje vrijedna ni manje vana od druge. I
Bumani i Aborigini koje veina stanovnitva svijeta dri zaostalima
i primitivnima, nisu manje vrijedni nego li tehnoloki i ekonomski
razvijene zemlje Zapada. Kako e se na njih odraziti proces
globalizacije, pitanje je na koje moemo dati samo dva odgovora: ili
e ih se pustiti da ive kako su ivjeli ili e biti zbrisani s lica zemlje.
A to se ve dogaalo. Zavirimo samo u Bibliju i pogledajmo kako su
nestali mnogi narodi kada su idovi kroili prema svetoj zemlji
Kaanan. Koliko je ljudi ulo za Jesubejce koji su nestali u ratu s
idovima? Malo. O njima tek svjedoi Biblija u Starom Zavjetu u
Knjizi izlaska. Nikakvih tragova o tome i jo mnogim narodima nije
ostalo osim imena. Nije li ve tada, kada je pisan Stari Zavjet dan
odreeni putokaz kako e se stvari u ovjeanstvu dalje razvijati?
Ethnologica Dalmatica Vol. 13. Split. 2004.

157

Hoe li svijet postati globalno selo ili e se pretvoriti u

globalno pleme kako je to ve 1962. godine najavljivao Kanaanin
Marshall McLuhan kome su ove sintagme pripisane ili e se mali
narodi na neki nain oduprijeti velikim silama i sauvati vlastiti
identitet? Jer upravo se o identitetu radi.
U enciklopediji Britannici globalizacija je definirana kao
proces koji kroz iskustvo svakodnevnoga ivota i kojemu, kad se
pridodaju nove ideje, moe standardizirati kulturni ivot diljem
svijeta. Dakle, uproeno reeno, ovjek bi jednom trebao
funkcionirati kao raunalo i to po defaultu, dakle onako kako je
raunalo tvorniki postavljeno. No sama postavka se moe i mijenjati
i mnogo toga ve standardiziranog moe pasti u vodu.
Mislim da ova definicija globalizacije nije sasvim doraena.
Nije mi namjera, a niti mogu, dati definiciju ve samo pretpostavke
onoga to mislim da ini globalizaciju, a koje se zaboravljaju. Zato
sam ovaj rad podijelio na etiri vida globalizacije: ekonomski,
politiki i religijski i kulturoloki.
Ekonomski oblik globalizacije
Od ekonomije, proizvodnje, sve kree. Resursi nafte, vode,
hrane postali su kljunima meu onima koji sebe nazivaju
globalistima. Svijet je suoen s mnogim nedaama poput nestanka
pitke vode, sve veeg pomanjkanja zdrave hrane te ogorenom
borbom za naftnim poljima. Ta borba je zapoela jo u prolom
stoljeu. Uostalom pravi povod Prvom svjetskom ratu bila je
izgradnja pruge Hamburg - Bagdad, a ne pucnji Gavrila Principa u
Sarajevu. Uplaeni da e se Nijemci dokopati velikih izvora nafte u
Perziji Engleska, SAD i Francuska, koja je uvijek pomalo po strani
ali u blizini, na svaki su nain nastojali sprijeiti izgradnju te pruge.
Rezultat je bio rat. Macchiavelli je pisao da su sva sredstva doputena
vladaru da vlada zemljom. No isto tako je pisao i da se vladar mora
znati ponaati i dobro prema svojim podanicima. to su od toga
osjetili mali narodi? Raspadom Austro-Ugarskog carstva manji
narodi su dobili priliku da osnuju vlastite drave no oni nisu imali ni
mo ni kolovane (itaj: prepredene) politiare da vode njihove
zemlje. Zato je i dolazilo do utopistikih pokreta kakav je, za nas
Hrvate bio Ilirski pokret. Pokret koji je predvodio Ljudevit Gaj
nadajui se da e mu se pridruiti svi Slaveni. Naravno, pokret je
propao i ostao samo uspomena na lijepu ideju koja nije imala ansu.
Jer vei narodi meu malima traili su i vea prava ili se odmaknuli
od pokreta. Ili, kako je to veliki pisac Aldous Huxley u svome djelu

158

Vol. 13. Split. 2004. Ethnologica Dalmatica

"ivotinjska farma" napisao: Sve su ivotinje jednake, samo su neke

jednakije od drugih. U dananjem svijetu mi se svakodnevno
susreemo s tom proroanskom reenicom. Niti ideja velikog
Sovjetskog Saveza nije uspjela iako je izgraena na mrtvim
radnicima i seljacima koji su odbacili svoje tradicije i sveanosti i
priklonili se novom poretku crvenih knjiica da bi potkraj prologa
stoljea sve otilo u nepovrat, kako u dananjoj Rusiji tako i u svim
zemljama koje su Rusiji gravitirale ili bile anektirane. Sila jo jednom
nije molila Boga, ve su se tradicijske kulturne batine ponovo
obnovile. I to to je mogue u izvornijem obiku. Meutim, nakon
prvoga zanosa, opet se susreemo sa zbiljom, a najgora zbilja je
ekonomska zbilja ili neimatina, odnosno ponovno iskoritavanje
samo na drukiji nain. Stvara se mafija, klanovi (to nisu tradicijski
ve interesni klanovi), pojavljuju se jako bogati ljudi koji ak i gore
nego prije iskoritavaju narod. Pojavljuje se neki neokapitalizam koji
to nije. Sve je dostupno, ali samo nekima. Dapae i u SAD-u veina
ljudi ivi na kredit i najmanjom pogrekom gubi sve. Postaje socijalni
sluaj.
U gradovima se pojavljuje nova tradicija. I mu i ena rade. I
to poslove na koje u starijim ili dananjim ortodoksnijim tradicijskim
drutvima nije bilo mogue pomisliti da e se dogoditi. A dogodila se
nova podjela rada. Nije udno ako mukarac glaa rublje a ena za to
vrijeme sjedi za raunalom i pie. Svi, dakle, obavljaju sve. Da bi
stigli namiriti dugove. To je nova ekonomska tradicija.
Politika globalizacija
to je zapravo globalizacija i je li ona proistekla iz politikih,
ekonomskih ili znanstvenih krugova? Vjerojatno iz svih pomalo jer ...
Politiari upravljaju svijetom sluajui savjete ekonomista koji se
konzultiraju sa znanstvenicima. No bez obzira na prouavanja,
znastvene skupove, promiljanja prolih globalistikih pokuaja na
kraju opet dolazi politika i politiari koji daju zadnji sedmi ili osmi
peat.
Uzmimo za primjer veliki globalistiki pokret borbe protiv
puenja. Reklame, televizijske emisije, jumbo plakati, edukacijski
programi, svi oni upuuju na to da je puenje tetno i, dapae, to i
pie na svakoj kutiji cigareta, da ete uvlaenjem duhanskog dima
zaraditi rak. No rak dobivaju i djeca koja nisu ni osjetila duhan. Sada
postavljam pitanje: Zato se ne ukine duhanska industrija?
Jednostavno zato to su profiti od duhana preveliki da bi se ukinula
samo tako - preko noi. Osim toga mnogi bi ljudi ostali bez radnih
Ethnologica Dalmatica Vol. 13. Split. 2004.

159

mjesta to bi, posve sigurno, izazvalo socijalne nemire diljem svijeta.

Naravno da centrima moi do toga nije stalo i oni e radije
upozoravati, ali nee uiniti nita. Dakle, profiti su veliki i mnogi
jako dobro ive od duhanske zarade. Ili velike spektakularne akcije
protiv trgovine drogom, pogotovo u SAD-u, dobivaju naslovne
stranice velikih asopisa i novina. No ne govori se o tome da je u
SAD-u zabranjen freon - plin potreban za mnoge industrije. Kako te
industrije posluju? vercom freona koji je nekoliko puta vei od
krijumarenja droge. Mali narodi, zaputimo se malo diljem svijeta,
pogotovo u Latinskoj Americi, preivljavaju uz pomo kokaina ili
tonije lia koke koja se daju djeci da bi preivjela. Treba li i njima
ukinuti taj, ponekad, jedini izvor za preivljavanje? Kada bi svi bili
dosljedni - da. Ali to je ipak po strani, jer se time ne ugroava niija
dobit. A moe li im se pomoi? Naravno da moe. No licemjerne
humanitarne akcije i zabave, nisu sve, naravno, slue vie za
promidbu tako zvanih dobrotvora nego kao stvarna pomo onima
kojima pomo treba. U Africi, Junoj Americi, Australiji, Aziji, ali i
u istonim dijelovima Europe. Kako uoe ti ljudi preivljavaju?
Teko ili nikako. Za vrijeme bive Jugoslavije jedan je ameriki
ekonomist usporedio jugoslavensku ekonomiju s bumbarom. Naime
po ni jednom aerodinaminom zakonu bumbar ne bi smjeo letjeti, a
ipak leti. Tako i ekonomije malih naroda kakav je i Hrvatski sve vie
potpadaju pod utjecaj i vladavinu monika koji im, preko kredita, lon
poslova, i slinih ekonomskih stvari na poticaj politiara doputaju da
lete, ali sve manje i manje. Kriza nikome ne odgovara pa se stalno
nalaze spasonosna rjeenja na kojima "mali" narodi moraju biti
zahvalni, ali i prihvatiti pravila igre koja im zadaju politiki monici
ne pitajui se za njihove posebnosti, obiaje, tradicije. Zato? Zato
to politiari stvaraju nove tradicije. Svoje i vlastite koje svi moraju
prihvatiti, inae - propast je neminovna i dovodi do najtraginijeg
dijela svjetskoskupnosti - terora.
Je li Bliski Istok kolijevka terora? Iako bi se mogli pozivati na
Bibliju i na, recimo, zelote, koji su bili prava gerilska i terorisika
skupina koja je djelovala za vrijeme Isusa Krista i koja se borila
protiv Rimljana, Bliski Istok je bio, a i danas je ogromno teroristiko
podruje u kojem djeluju razne teroristike grupe. No na pitanje je li
tamo zaista roen terorizam teko je rei. Terorizam je tamo moda
stvoren i danas ima neiscrpne sofisticirane metode, ali i novac te
prirodne resurse nafte, te je postao velika prijetnja Zapadu, ali i
Ostalima, kako ih naziva David S. Landes u svojoj sjajnoj knjizi
"Bogatstvo i siromatvo naroda" parafrazirajui djelo Adama Smitha
"Bogatstvo naroda". Naravno da je terorizam za svaku osudu, jer ginu

160

Vol. 13. Split. 2004. Ethnologica Dalmatica

uvijek oni najneviniji. No postoji i druga vrsta terora - terora Zapada

prema Ostalima. Spakirano u celofan u kojem je marcipanski Djed
Mraz i koji se poklanja siromanima za njihovu dobrobit gubi se iz
vida, ili je sve dobro promiljeno - to je vjerojatnije, da od bilo
kakve humanitarne pomoi nema koristi. "Ostalima" se treba pruiti
nain da preive. Da razviju svoje obrazovanje, industriju, a ne da
stalno ovise o nekim posebnim izaslanicima ili protektorima koji,
vie je nego jasno, zastupaju interese svojih zemalja. Osim toga
Zapad prema Ostalima nema obzira za njihove kulturne i tradicijske
potrebe. Oni nameu svoje i gledaju da e se vremenom Ostali s tim
pomiriti. No to, koliko god futuristiki zvualo, a zna se da futuristi
najee grijee, nee se dogoditi. Zato? Zato to Zapad u svoj
svojoj isplaniranosti Vrlog novog svijeta ne rauna da svaki narod
ima pravo na svoje obiaje, svoje tradicije, svoju povijest. Tu se
greka moe potkrasti jer je eki pisac Jaroslav Haek kroz usta
svoga dobroga vojaka vejka lijepo rekao: "Pravde nema, ali narod
ima na nju pravo." I tu dolazimo do religijskih i kulturolokih
promjena koje e se dogoditi ili u se ve dogodile.
Religijska globalizacija
Tko e jednoj ogromnoj zemlji kakva je Kina nametnuti
religijske promjene? Nitko, jer Kina ni nema slubene ni bilo kakve
religije ve samo uenja Lao Tsea. No religijske globalizacije ve mo
doivjeli. U kranskoj crkvi sv. Pavle bio je prvi pravi manager globalist. Njegova je misija bila da svi ljudi postanu krani. Zato to
nije bio sv. Petar? Zato to je vjerovao da e se sve dogoditi voljom
Bojom pa je zavrio u cirkuskoj areni na osmom breuljku Rima
kamo su smjetani robovi i doseljenici i bio tzv. terra incognita.
Objeen na glavu i raspet na kri izdahnuo je neznajui da e sv.
Pavao puno boljim metodama rairiti kranstvo. I unititi sve
poganske Bogove i obrede koje je mogao, sluei se raznim
metodama. Slinu globalizaciju religijskih razmjera nainio je i
muslimanski prorok Muhamed. Isprva je tolerirao one koji su
obavljali svoje obrede, ali kasnije je nastojao unititi sve kumire i
proglasio samo jednu vjeru - muslimansku. I sv. Pavao i Muhamed
vjerovali su da su uveli vjeru za vijeke vjekova. No kako se povijest
razvijala, stvari su postajale drukije pa su se u kranstvu raskolile
crkve i nastali novi kranski pokreti kao to su protestantski,
kvekerski, mormonski, kalvinistiki itd., dok je kod muslimana
nastao raskol na iite i sunite. Kasnije su nastale i nove vjere koje su
uzele i velikoga maha na Zapadu, ali i neke istonjake, pogotovo
Ethnologica Dalmatica Vol. 13. Split. 2004.

161

budizam koji je za vrijem hippie pokreta postao gotovo glavna vjera

meu ljudima iji je slogan bio "Svi e ljudi biti braa" i koji su
osnivali hippie komune nastojei kroz glazbu i miran ivot suzbiti
dravni teror. Jer u doba najveeg procvata hippie pokreta buktio je
rat u Vijetnamu. to su hipici postigli? Nita. Veina se, kada je
poodrasla, priklonila konvencionalnom nainu ivota i iz tzv. hippie
religije nastali su yuppies. Poslovni ljudi ili politiari. Navodno je i
Bill Clinton u mladosti bio hippie. No to je manje vano, bitno je da
su predvodnici hipija od kojih je najpoznatiji Thymoty Leary, postali
biznismeni koji su unovavali svoju hippie mladost ili "Three Days
Of Peace and Music" kako je prozvan najkljuniji hippie dogaaj
festival u Woodstocku. Mir, bratstvo, pomo drugima ostala su iza
nas. Hipija, osim u nekim enklavama, vie nema. Iako nikada nije bio
religija, hippie pokret je imao sve znaajke religije. elja za mirom,
slobodom, slobodna ljubav, a u ostalom imali su i svoga Judu
Iskariota - Charlesa Mansona - koji je zadao definitivni i smrtni
udarac toj polureligiji koja nije imala klasine obrede, ali je imala
gotovo sve to jedna religija mora imati, a najvanije vjernike i
sljedbenike.
Kulturoloka globalizacija
Sve dosada napiasano spada u odreeni vid kulture.
Svjetoskupnost je ve ula u pore i posve malih naroda. Ostali se
nadaju da e im Zapad ponuditi sve, a da zauzvrat nee traiti nita.
To je sigurno nemogue. Tradicijska kultura e opstati, jer moda za
nekoliko stoljea svi ljudi i postanu braa, ali sa svim svojim
razliitostima. Bilo u vjeri, obredu, nainu svakodnevnog ivota.
Mali narodi e se oduprijeti naletu Velike brae i sauvati svoj
identitet. Jer o identitetu se radi. Svi ogromni etno projekti od glazbe
pa preko raznih oblika umjetnosti i znanosti ipak nee moi unititi
identitet i volju naroda da sauva svoju osobnost. Zato? Ako i sve
nestane ostat e opet usmena predaja u kojoj e se na vlastitom jeziku
prenositi ono to je nekada bilo, a neko e to zapisati - na papir ili
raunalo, svejedno. Globalizacija e ekonomski, najvjerojatnije
morati reterirati zbog prijetnje terorizma iz, poglavito, Arapskog
svijeta. A teroristi e uzeti sve ono sofisticirano od Zapada i njime se
koristiti za svoje ciljeve koji ponekad i nisu samo ouvanje identiteta
ve njihov nain globalizacije.
Vano je napomenuti da je, naroito kroz medije, razvijen i
sve se vie razvija svijet zabave i lako steenoga novca. Primjer nam
je upravo osvanuo na tv-ekranima pod nazivom Big Brother iako

162

Vol. 13. Split. 2004. Ethnologica Dalmatica

emisije slinoga tipa nisu daleko. Prvo to sam primjetio jest da su

svi akteri jako ekstrovertirani, priaju bedastoe, a ljudi to ekaju,
vire, gledaju to e se desiti. Nije vano to tko zna ve koliko je
ljudima simpatian. Krajnji rezultat je zastraujui: Netko bez imalo
truda dolazi do ogoromne svote novca i ve u mladim danima rjeava
svoju egzistenciju. to e toga mladoga ovjeka dalje zanimati?
Dodao bih jo da je i industrija zabave podijeljena na kao i znanost:
na egzaktnu i, recimo, humanistiku. U egzaktnu zabavu svakako
spada sport. Koliko golova ili koeva da tada pobjeuje i nagraen
si ogromnim iznosima novca. Ona druga zabava iskazana kro
popularnu glazbu, film i srodne svodi se opet na to da se mladi ovjek
vrlo lako i jednostavno obogati, a da ne zna nita o glazbi. Dodao bih
tek da se danas glazba gleda, bitan je tv-spot, a sve manje slua. U
svakom sluaju najbitnije je ostvariti profit, a to od toga dobivaju
znanstvenici ili nadareni mladi ljudi. Mrvice s velikog gozbenog
globalnog stola koje moraju pobrati s poda da bi nastavili u svojim
istraivanjima. Naravno u tome im pomau, natrpavi stol za vlastitu
promidbu upravo spomenui zabavljai razliitih tipova.
Drugi narodi, Hrvati na primjer, takoer e se pokuati
okoristiti svim blagodatima Zapada, ali e i dalje uvati svoje
obiaje, nonje, plesove i svu tradicijsku kulturu ma koliko svako
selo imalo raunala ili mobitela.
Do sveukupnosti svijeta e jednoga dana vjerojatno doi, ili svijeta
nee biti. A svaki narod e uzimati ono to mu treba, a odbacivat e
ono to misli da ugroava njegov kulturni identitet. Zato mislim da
globalizacija ima i svojih dobrih, ali i loih strana. Zavrit u s dva
dvostiha, jedan i doba elektrifikacije (koja je takoer bila mrvica
globalizacije, a drugi koji bi se mogao primijeniti i danas i za kojeg
mislim da objanjava kako bi sve vezano uz globalizaciju i tradicijska
drutva moglo, odnosno, kako to ve danas izgleda.
Dakle prvi: elktrifikacija
Popela se aba na banderu
Misli rulja da je dola struja
I drugi mobitelsko-internetski
Cura orom s mobitelom eta
Jer njen dika surfa interneta.
IZVORI
1. Andersen, Lars Even: Globalizacija: zato ne uspjeva; Zagreb,
Stajer-Graf d.o.o. 2003.
2. Gray, John: Lana zora (Iluzije globalnog kapitalizma); Masmedia,
Zagreb, 2002.
Ethnologica Dalmatica Vol. 13. Split. 2004.

163

3. Landes, Davis S.: Bogatstvo i siromatvo naroda (Zato su neki

tako bogati, a neki tako siromani); Masmedia, Zagreb, 2003.
4. Machiavelli, Niccol: Vladalac, Re i misao, Beograd, 1976.
5. Mercier, Jacques: Povijest Vatikana; Barbat, Zagreb, 2001.
6. Mujtaba Sayid i Musawi Lari, Rukni: Islam i zapadna civilizacija,
Obzorja, Sarajevo, 1998.
7. Parsons, Talcott: Drutva, Evolucijski i poredbeni pristup; August
Cesarec, Zagreb, 1988.
8. Polek, Darko: Raanje nacije, Kronika jednog skeptika u radoblju
tranzicije 1994 - 1995. Biblioteka Hrvatski radio, Zagreb, 1997.
9. Riesman, David: Usamljena gomila; Nolit, Beograd, 1965.
10.Servan-Schreiber, Jean-Jacques: Svjetski izazov, Globus, Zagreb,
1981.
11. Waltz, Kenneth N.: ovjek, drava i rat; Barbat, Zagreb, 1998.

GLOBALIZATION THE PRESENT PERFECT TENSE

(Summary)
The fear of globalization is spreading around the world. From the
point of view of common people or from a micro-perspective, the
paraphrase of Engels well-known saying really seems to be true.
With this paper I would primarily like to pose some questions,
because the answers are yet hard to find. Globalization did not
appear yesterday or in recent times. It has been occurring in cycles
throughout the human existence, in times of wars led by great
conquerors and in their vast empires that generally failed, while
common people only served to fulfill someones ambitions (sick ones
sic!). So, if we have a look back toward the past, we can conclude
that the great conquerors such as Alexander the Great, Julius
Caesar, Charlemagne, crusaders, Hitler, Stalin and numerous minor
(or less known) dictators and conquerors actually wanted the world
for their very own. None of them cared about traditions of other,
smaller nations, but they all wanted to impose their own culture and
civilization or, better to say, their own ways of thinking.

164

Vol. 13. Split. 2004. Ethnologica Dalmatica