OEiE Predavanja 2013 2014 2 Poglavlje

2.
NEOBNOVLJIVI OBLICI ENERGIJE

2.1. Energetske pretvorbe goriva
2.1.1. Definicija rezervi
2.1.2. Izgaranje (pretvorba kemijske energije u toplinsku)
2.1.3. Pretvorba toplinske energije u mehaniku
2.2. Fosilna goriva

2.2.1. Ugljen i treset
2.2.2. Nafta i zemni plin
2.2.3. Fosilna goriva (dodatno)
2.3. Nuklearna goriva

2.3.1. Fisija
2.3.2. Fuzija (dodatno)
2.4. Geotermalna energija

89
Prirodni (primarni) oblici energije
NEOBNOVLJIVI
OBNOVLJIVI
Fosilna goriva
(ugljen, nafta, zemni plin, uljni
kriljevci)
Drvo i otpaci
Biomase i bioplin
Vodne snage
Energija Suneva zraenja
Energija vjetra
Energija morskih struja i valova
Energija plime i oseke
Nuklearna goriva
Unutarnja toplina Zemlje
(geotermalna energija)
90
2.1. Energetske pretvorbe goriva

2.1.1. Definicija rezervi
91
Definicija rezervi
Pod rezervama neke iskoristive materije podrazumijeva se dovoljna
koncentracija nastala djelovanjem geolokih i fizikalno-kemijskih faktora
Svi kemijski elementi rasprostranjeni su u i na Zemlji ali se samo njihova
koncentracija moe oznaiti kao rezerve
Veinu oblika energije koji se ne obnavljaju mogue je nagomilati (uskladititi)
u prirodnom obliku (fosilna i nuklearna goriva). Izuzetak je geotermalna
energija (vruih izvora i unutarnje topline zemlje)
Posljedica: mogu se koristiti prema potrebama potroaa i lako se
transportiraju!
Najvei dio rezervi neobnovljivih izvora energije nalazi se ispod Zemljine
povrine, a manji na povrini, pa utvrivanje rezervi nije niti jednoznano, niti
jednostrano.
Postupak utvrivanja rezervi vezan je za buenja u zemljinoj kori, pa su
rezerve ograniene, ma koliko velike bile!
92
Ukupne ili geoloke rezerve sastoje se od:

1. Utvrenih (dokazane, eng. proven)
2. Potencijalnih rezervi
Utvrene ili otkrivene geoloke rezerve dijele se na:
1. Bilanne ili iskoristive (eng, recoverable):
rezerve utvrene u leitu, a koje se mogu dobiti uz postojeu tehniku i
tehnologiju uz isplativu uporabu
2. Izvanbilanne ili neiskoristive (eng. non-recoverable):
mase u leitu koje se ne mogu isplativo iskoristiti s postojeom tehnikom i
tehnologijom, npr. mala koliina, debljina sloja, velika dubina i sl.
Potencijalne rezerve utvruju se na osnovi geolokih i geofizikih podataka i
djelomino provedenih istranih radova, a slue iskljuivo za planiranje
osnovnih geolokih istraivanja. One se ne razvrstavaju u klase.
93
Rezerve - uobiajene jedinice

Tona ekvivalentnog ugljena (Tonne of Coal Equivalent, [tce])
Energija nastala izgaranjem 1 metrike tone (1000 kilograma) ugljena,
ekvivalentna energiji nastaloj izgaranjem 5.2 barela (700 kilograma) nafte ili 890
m3 prirodnog plina
1 [tce] = 29,39 [GJ] = 8,14 [MWh]
Tona ekvivalentne nafte (Tonne of Oil Equivalent, [toe])
Energija nastala izgaranjem 1 metrike tone (1000 kilograma) nafte, tj. 7.4
barela, ekvivalentna energiji nastaloj izgaranjem 1400 kilograma ugljena ili
1270 m3 prirodnog plina
1 [toe] = 41,87 [GJ] = 11,63 [MWh]
Posebne jedinice za naftu:
1 [bbl] barel nafte = 158.987295 [l]
1 US gallon = 3.78541178 [l]
1 Imperial (UK) gallon = 4.54609 [l]
94
Pretvorbe kemijske energija goriva

Najee se transformira u unutarnju (toplinsku) energiju.
Mogua je i neposredna transformacija u elektrinu energiju (gorive
elije). Ponekad se iskoritava i kao kemijska energija (metalurki
koks).
Izgaranje: proces transformacije kemijske energije u unutarnju energiju
(neposredna upotreba: za grijanje prostorija, kuhanje, pripremu tople
vode, za tehnoloke procese kad su potrebne visoke temperature
(keramika, metalurka, cementna industrija i sl.) - nosioci energije
plinovi izgaranja.
Loita: postrojenja i ureaji za neposredno iskoritavanje unutarnje
energije: unutarnju energiju nosilac predaje okolnom zraku, vodi,
sirovinama ili poluproizvodima u tehnolokim procesima.
95
2.1. Uvod
2.1.2. Izgaranje
96
Izgaranje
Pretvorba kemijske energije (goriva) u unutarnju toplinsku
energiju (nosioca)
Ako se nekom tijelu ili sustavu dovede energija, ona se nagomilava, a
tako nagomilana energija naziva se unutarnjom toplinskom
energijom. Unutarnja toplinska energija sastoji se od kinetike
energije molekula koje se gibaju i potencijalne energije molekula koja
je posljedica privlanih i odbojnih sila.
Proces transformacije kemijske energije u unutarnju energiju naziva
se izgaranjem. Odvija se u loitu.
Uporaba unutarnje termike energije:
1. Izravna (neposredna):
Za grijanje prostorija, kuhanje, pripremu tople vode, za tehnoloke
procese kad su potrebne visoke temperature (obrada stakla,
keramike, cementa, metala, plastike i sl.). Nosioci topline plinovi
izgaranja.
97
2. Neizravna (posredna):
Energija plinova izgaranja moe se potom pretvoriti u mehaniku
energiju u plinskim turbinama i motorima s unutar. izgaranjem.
Nadalje, prijelazom topline u parnim kotlovima predati vodi, odnosno
vodenoj pari (novi nosioc energije). Zagrijana vodena para slui za
pogon parnih turbina u kojima se unutarnja energija pare
transformira u mehaniku energiju (preko kinetike energije).
Izgaranje je kemijska reakcija oksidacije gorivih sastojaka s
kisikom iz zraka uz istovremenu pojavu topline i svjetlosti.
Radi se o izmjeni tvari pri emu,u broj atoma ostaje nepromijenjen
(zakon o odranju mase).
Energetska jednadba izgaranja temelji se na prvom stavku
termodinamike: E=const. (zakon o. energije).
98
Proces izgaranja:
1. Zagrijavanje i suenje,
2. Destilacija (isparavanje) hlapljivih sastojaka piroliza,
3. Izgaranje hlapljivih sastojaka,
4. Izgaranje vrstog ugljika
Uvjeti izgaranja:
1. U loitu treba biti dovoljno visoka temperatura za paljenje goriva
2. Povoljan omjer mjeanja goriva i zraka
3. Odgovarajue pripremljeno gorivo
4. Dovoljno vremena za izgaranje
Volumni udio kisika u zraku je 21%, to je plin koji ne gori, ali podrava
gorenje.
Mnoina tvari n definira se u (mol), molarna masa M u (kg/mol)
Znajui masene udjele pojedinih sastavnih tvari u gorivu, svaki
sastojak odreuje se koliinom u (kmol/kg), te se mogu se odrediti
minimalne potrebne koliine kisika/zraka za potpuno izgaranje.
99
Koliine sastojaka (elemenata) oznaavaju se malim slovima, tako da

vrijedi c+h+s+o+n+w+a = 1.
Minimalna koliina kisika omin i zraka zmin potrebna za potpuno
izgaranje iznosi:
omin =
c h s o
+ + + kmol/ kg
12 4 32 32
z min =
omin
kmol / kg
0.2
Jednadba za izraunavanje minimalne koliine kisika za izgaranje

krutih i tekuih goriva je
omin = 1,867 c + 5,6 h + 0,7 s 0,7 o m3 / kg

100
Stehiometrijski odnosi izgaranja

Avogadrov zakon: svi plinovi pri istom tlaku, temperaturi i volumenu
imaju jednak broj molekula N = 6.02251023 1/mol.
Pri izgaranju se oslobaa odreena koliina topline.
Stehiometrijski odnosi izgaranja (vezani uz ugljen, naftu i prirodni plin):
a) vodika:
1kmol H2 + 0.5 kmol O2 = 1kmol H2O + 240 MJ/kmol
b) ugljika:
1kmol C + 0.5 kmol O2 = 1kmol CO + 123.8 MJ/kmol

1 kmol C + 1kmol O2 = 1kmol CO2 + 407 MJ/kmol
1kmol CO + 0.5 kmol O2 = 1kmol CO2 + 283.2 MJ/kmol
c) sumpora: 1kmol S + 1kmol O2 = 1kmol SO2 + 297 MJ/kmol

1kmol SO2 + 0.5 kmol O2 = 1kmol SO3 +398 MJ/kmol
101
d) ugljikovodika:
1kmol CmHn + (m+0.25n) kmol O2 = m kmol CO2 + 0.5 n kmol H2O + Q
Koliina osloboene topline Q pri izgaranju ugljikovodika ovisi o
njegovom kemijskom spoju, npr.:
Metan
Etan
Propan
Butan
CH4
C2H6
C3H8
C4H10
Q = 804.2 MJ/kmol
Q = 1444.8 MJ/kmol
Q = 2083.2 MJ/kmol
Q = 2773.1 MJ/kmol
Loita i temperature izgaranja

Ovisno o konstrukciji loita razlikuje se teorijska i stvarna
temperatura izgaranja
1. Teorijska: izgaranje u toplinski izoliranom sustavu, plinovi
izgaranja dostiu vrlo visoku temperaturu od cjelokupne topline
osloboene izgaranjem
2. Stvarna: nia jer se dio topline goriva predaje okolini (okolnom
mediju) radi postojanja temperaturne razlike
102
Unutarnja energija plinova izgaranja moe se, dalje, prijelazom

topline u parnim kotlovima predati vodi, odnosno vodenoj pari:
1. Grijanje prostorija ili u tehnolokim procesina kad su potrebne
relativno niske temperature (do nekoliko stotinaC),
2. Za pogon parnih turbina u kojima se unutarnja energija pare
konano transformira u mehaniku (preko kinetike).
Parne termoelektrane i Nuklearne termoelektrane
Unutarnja energija plinova izgaranja moe se i neposredno
pretvoriti u mehaniku energiju u plinskim turbinama i
motorima s unutarnjim izgaranjem.
Plinske termoelektrane
103
2.1. Uvod
104
Pretvorba unutarnje toplinske energije (nosioca) u mehaniku

Plinovi i pare su mediji (nosioci) energije koji slue za prijenos
unutarnje toplinske energije u mehaniku energiju.Svi su procesi u
kojima se odvijaju energetske pretvorbe, povezani s promjenama
stanja radnog medija (nosioca energije).
Termika jednadba stanja
- slui za opisivanje jednostavnih termodinamikih procesa
- povezuje tri unutarnje veliine stanja za definiranje homogenog
procesa:
tlak p, volumen V (relat. volumen po jedinici mase, v) i
temperaturu T.
U implicitnom obliku za homogeni proces:
F ( p, v, T ) = 0
105
Samo za idealne plinove i realne plinove pri veoma niskim

tlakovima termika jednadba stanja poprima jednostavni oblik:
p v = n R T
R univerzalna plinska konstanta = 8.314 J/kmol,K

n mnoina tvari (kmol), ovisno o vrsti plina
T
V = konst.
p
p = konst.
T = konst.
Povrina stanja
idealnog plina u
p-V-T prostoru
F ( p, V , T ) = 0
106
kolicina energije koju je potrebno dovesti/odvesti nekom sustavu/mediju

da bi mu se temperatura promjenila za 1 K
Entropija i specifina toplina
Pojam entropije usko je povezan s drugim glavnim stavkom
termodinamike. Diferencijal entropije (dS) i diferencijal specifine
entropije (ds) u odnosu na jedinicu mase definiraju se kao:
dS =
dQ12 + dWR
[J / K ]
T
ds =
dS dq + dwR
=
[ J / kg , K ]
m
T
dQ12 promjena topline pri prijelazu iz stanja 1 u 2, dWR rad sile

trenja
U idealnim uvjetima (bez trenja) govorimo o pojmu specifina toplina
(toplinski kapacitet) c: koliina topline potrebna da bi se temperatura 1
kg tvari poveala za 1 K:
c=
dQ
dq
=
[ J / kg , K ]
m dT dT
Razlikuje se specifina toplina cv pri konstantnom volumenu i pri

konstatnom tlaku cp
107
Promjene stanja idealnih i realnih plinova

Obzirom na mogue promjene stanja medija dovoenjem topline (q > 0) s
promjenom p, V i T razlikujemo slijedee promjene stanja idealnog plina
Naziv
Dov. toplina (q) ili izv. meh. rad (w):
a) izohora (V = const., p i T raste)
q12 = cv(T1 T2 ) > 0
b) izobara (p = const., V i T raste)
q12 = cp(T1 T2 ) > 0
c) izoterma (T = const., V raste, p pada) q12 = w12 = p1 v1ln(p1/p2 ) > 0

Obratne promjene veliina stanja vrijede kad se toplina odovodi (q < 0)
Adijabata: promjena stanja idealnog plina (p, V i T) u sluaju kad nema izmjene
topline (q = 0) s promjenom
d) adijabata (s, Q = const.), dva sluaja
adijabatska ekspanzija: p pada, V raste, T pada) q12 = 0, w12 > 0
adijabatska kompresija: p raste, V pada, T raste) q12 = 0, w12 < 0
108
10
Realni plinovi prikazuju se opim hiperbolama (politropama)

e) politropa: q12 = cv(T1 T2 ) (n )/(n - 1) , gdje je = cp / cv
Pri tome se dobija za:
n=0
izobara
n=1
izoterma
n=
adijabata
n=
izohora
109
Kruni termodinamiki proces

Zatvoreni proces kod kojeg su poetna i zavrna toka jednake (iste
veliine stanja p, V i T)
U krunom procesu toplinskog stroja pogonski medij ekspandira s
vieg (toka 1) na nii tlak (toka 2) uz poveanje volumena,
proizvodei mehaniku energiju, to se vidi na p-V dijagramu
Kada bi kompresija (2-1) tekla po istoj
krivulji po kojoj je obavljena
ekspanzija, ne bi se mogao izvriti rad
(razlika dovedene i odvedene topline)
Stoga je uvjet za dobivanje energije
iz sustava da je utroeni rad za
kompresiju manji nego dobivena
energija ekspanzijom medija.
Utjecaj okoline (temperatura i tlak)
110
11
Kruni proces u T-s dijagramu povrina odgovara toplini
111
U toki 1 unutarnja energija medija na poetku i na kraju procesa je

jednaka, pa se rad ne obavlja promjenom unutarnje energije nego na
raun promjene topline.
W = Q1 Q2
Ako se mediju mijenja stanje bez promjene topline, entropija ostaje
nepromijenjena (primjer: adijabatska ekspanzija)
Specifina entalpija (h): sadraj topline pri konstantnom tlaku,
jednaka je zbroju specifine unutarnje energije i specifine energije
strujanja medija:
h = wu + p v [ J / kg ]
Dovedena toplina mijenja mediju unutarnju energiju i volumen V
uz konstantan tlak p ili mu mijenja unutarnju energiju i tlak p uz
konstantan volumen V
112
12
Obzirom na nain upotrebe pogonskog medija, toplinski se strojevi

dijele na:
1. Turbostrojeve (rad medija se prenosi na lopatice rotora parne i
plinske turbine).
2. Stapne strojeve (stap ili klip je dio stroja na koji se prenosi rad
medija motori s unutarnjim izgaranjem)
Turbostrojevi
U zatvorenom termodinamikom sustavu ekspanzija medija moe se
iskoristiti samo jednom za dobivanje mehanikog rada pa je
nezanimljiv za uporabu
Potrebno je nainiti otvoreni termodinamiki proces (dovoenje
medija prije kompresije i odvoenje medija nakon kompresije)mogunost izmjene mase i energije izmeu granica sustava.
Kruni proces parnih i plinskih turbina opisuje idealno kao Carnot
kruni proces (u stvarnosti neostvarivom procesu)
113
Carnot-ov kruni proces
114
13
Carnotov kruni proces:

Tok energije sastoji se od dviju izotermi i dviju adijabata
Toplina se dovodi po izotermi od toke 1 do 2, pa je dovedena toplina
Qd prikazana povrinom u T-s dijagramu ispod duine 1-2
Od toke 2 do 3 odvija se adijabatska ekspanzija, a od toke 4-1
adijabatska kompresija bez izmjene topline (realno nije ostvarivo).
Toplina se odvodi po donjoj izotermi od toke 3-4, pa je odvedena
toplina Qo prikazana povrinom ispod duine 3-4 (uvijek manja od
dovedene!!!)
Termiki stupanj korisnog djelovanja Carnotovog krunog procesa:
t =
W Qd Qo
Q
=
= 1 o
Qd
Qd
Qd
t = 1
mTo ( s2 s1 )
T
= 1 o
mTd ( s2 s1 )
Td
115
Carnotov idealni proces - maksimalni stupanj djelovanja

kod pretvorbi unutarnje topline u mehaniki rad
Carnot p-v dijagram

p
Qd
W
Izoterma
Td i To
Adijabata
t =
100
Td To
T
= 1 o
Td
Td
(%)
80
60
Qo
V
40
Izvreni mehaniki rad (J/kg):
W = Qd Qo
20
Td(K)
0
200
400
600
800
1000
116
14
2.1. Uvod
Stapni strojevi (dodatno)
117
Stapni strojevi (dodatno)

Pretvorba energije se odvija u cilindru i dobiveni rad se prenosi dalje
preko stapa (klipa) na osovinu stroja, radilicu, crpku i sl.
Energija se dovodi u cilindar izvana iz okoline, putem medija:
1. Vodena para za parni stroj,
2. Plinovito ili tekue gorivo za motore s unutarnjim izgaranjem
Parni stapni strojevi se danas upotrebljavaju relativno malo
(lokomotive)
Motori s unutarnjim izgaranjem:
1. Otto ili benzinski - Otto kruni proces
2. dizelski (Diesel) motor Dizelski i Sabathe-ov (kombinirani
dizelski) kruni proces
118
15
Gorivo izgara
(dovoenje topline)
pri stalnom
volumenu V2 (od 2
do 3), uz porast
temperature,
obratno vrijedi za
odvoenje topline
iz procesa od 4 do
1
Otto proces
p-v i T-s dijagrami
Procesi od 3 do 4
i od 1 do 2 su
tehnike politrope
(ekspan. i kompr.
izmeu izoterme
i adijabate)
119
Otto proces
Otto motori mogu biti dvotaktni i etverotaktni
etverotaktni: 4 hoda stapa (klipa) 2 puna okreta osovine
1. takt: Usisavanje smjese zraka i goriva pri hodu klipa od gornje mrtve
toke do donje mrtve toke. U T - s dijagramu donja isprekidana linija
(izobara na 0.1 MPa neto manje od atmosferskog zbog otpora pri
usisavanju zraka)
2. takt: Kompresija gorive smjese oba ventila zatvorena, klip dolazi u
gornju mrtvu toku. U p-v i T-s dijagramu politropa kompresije od
toke 1 do 2. Slijedi izgaranje (2-3).
3. takt: Ekspanzija plinova (od gornje do donje mrtve toke) kada
svjeica baca iskru u gornjoj mrtvoj toki hoda klipa (od toke 3 do 4).
4. takt: Ispuh izgorjelih plinova (od toke 4 do 1) zbog otpora zraka u
cilindru tlak neto vei od atmosferskog pri istiskivanju. Proces ispuha
zavrava u gornjoj mrtvoj toki klipa.
120
16
Sabatheov proces (kombinirani dizelski proces)

1-2 Kompresija istog
zraka adijabatska
kompresija
2-2 Usis goriva sa
samozapaljenjem
uslijed visokih
parametara p i T
Prvi dio izgaranja uz V = const (razlika!)
2-3 Drugi dio izgaranja izobarna ekspanzija
3-4 Adijabatska
ekspanzija
4-1 Ispuh - izohora
Zajedniko za Otto i Sabathe proces: toplina se odvodi tijekom izohore
121
2.2. Fosilna goriva

2.2.1. Ugljen i treset
122
17
Postanak ugljena
Ugljen je sedimentna stijena crne ili crno-smee boje. Njegovo stvaranje (proces
pougljenjivanja) je zapoelo prije 360 milijuna godina raspadanjem biljnih
tvari u movarama u mirnim stajaim vodama tijekom milijuna godina.
Pougljenjivanje: obogaivanje materije ugljikom, a osiromaenje duikom,
kisikom i sumporom. Uz to smanjuje se sadraj huminske kiseline, a stvara
ugljini-dioksid (CO2) i metan (CH4).
Na poetku se organska tvar taloila u mirnoj stajaoj vodi i dolazilo je do
truljenja zbog djelovanja kisika i aerobnih bakterija, a potom i raspadanja uslijed
djelovanja anaerobnih bakterija. U toj fazi je nastao treset.
Nakon toga je slijedilo pougljenjivanje bez prisustva kisika i mikroorganizama.
Pod utjecajem biolokih, fizikalno-kemijskih i geolokih inilaca, koji su se
mijenjali kroz vrijeme (temperatura, tlak, kemijske karakteristike i koliina vode).
Posljedica je nastanak 4 vrste ugljena: treset, lignit, mrki i kameni
123
Postanak ugljena
Ugljen je najmlae fosilno gorivo, no starost nije mjerilo dozrijevanja
1. kameni nastao prije ~270 mil. godina
(do 80 mil. god. prije na sjeveru i 45 mil. god. poslije na jugu)
2. mrki i lignit nastali prije ~70 milijuna godina
Mrki i kameni ugljen se nazivaju se jo i bituminozni ugljen, a lignit smeim.
124
18
Osnovne karakteristike ugljena

1. Kemijski sastav
Maseni udjeli:
c + h + o + n + s + p + ca + fe + mg + w + a = 1
c ugljika, h vodika, o kisika, n duika, s sumpora, p fosfata, ca

kalcija, fe eljeza, mg magnezija, w vlage, a pepela
Pojavljuju se u elementarnom stanju ili u kemijskim spojevima. Duik, vlaga i
pepeo su negorivi dijelovi!
2. Gornja ogrjevna mo hg
Koliina topline koja se oslobodi potpunim izgaranjem (oslobaanjem kemijske
energije) 1 kg ugljena uz uvjet da se produkt izgaranja ohladi do temperature
koju su imali gorivo i zrak prije izgaranja uz pretpostavku da je sva vodena para
kondenzirala
125
3. Donja ogrjevna mo hd
Razlikuje se od gornje samo za toplinu kondenzacije vode
hd = hg - 2,5 (8,937h + w) [MJ/kg goriva]
gdje je: h maseni (postotni) udio vodika, w udio vlage
8,397 [kg] - vode nastaje izgaranjem 1 kg vodika
2,5 [MJ/kg] toplina isparavanja vode pri 273 K
4. Koliina hlapljivih sastojaka: ovisi o vrsti ugljena, a pojavljuju se u obliku
plinova ili para pri ugrijavanju. to je vei udio hlapnjivih sastojaka, potreban je
vei volumen prostora za izgaranje uz bolji dovod zraka.
5. Sadraj pepela: koliina neizgorivih sastojaka po kg ugljena. Bitno utjee na
vladanje ugljena prilikom izgaranja.
6. Koliina ugljika u % suhe suspstance: glavno obiljeje kvalitete ugljena, a
suha supstanca se dobiva se nakon odbijanja hlapljivih dijelova i pepela.
7. Koliina vlage u % suhe supstance
126
19
Podjela ugljena
Vrsta ugljena
Lignit
Mrki ugljen
Kameni ugljen
Ogrjevna
mo [MJ/kg]
Sadraj
vlage [%]
Hlapljivi
sastojci [%]
Sadraj
ugljika [%]
do 12,6
31 60
51 60
65 70
12,7 23, 9
11 30
46 50
71 80
24 37,7
do 10
4 45
81 98
Podvrste kamenog ugljena (ovisno o sadraju hlapljivih sastojaka):

antracit 10%, mravi ugljen 11-14%, kovaki ugljen 15-19%, masni
ugljen 20 28 %, plinski ugljen 29-35 % i plameni ugljen > 35 %
hlapljivih sastojaka.
127
Podjela ugljena bez pepela i sumpora

100
Ugljen
90
Antracit
Mravi kameni
Plameni kameni
Mrki (tvrdi)
Lignit (meki mrki)
Treset
80
70
60
50
40
30
20
10
0
Gustoa
Gusto
a
[100
kg/m3]
100kg/m3
Ogrijevna mo
Ogrjevna
Ogrijevna
[MJ/kg]
mo
MJ/kg
mo
Suhoa
Suho
a%
[%]
Ugljika u
Nehlapljivo %
u
Nehlapljivo
Ugljik %
suhe sup.
[%]suhoga
suhe sup. [%]suhoga
128
20
Lignit
129
Bituminozni ugljen (mrki i kameni)
130
21
Antracit
131
Treset (engl. Peat)

Najmlae fosilno gorivo i ne moe se smatrati ugljenom. Sastoji se od ostataka
biljaka, a nastao je od tresita (uz potpunu izolaciju od zraka). Slojevi tresita
razlikuju se po starosti i biljnoj vrsti.
Slabi treseti su kompaktne mase sa vie ugljika i manje vlage.
Debljina nalazita se kree izmeu 9 i 12 m obino na malim dubinama od 1 do
7 m. Izvaeni treset ima veliki postotak vlage (80%), pa se mora osuiti da 25%
vlage. Prosjena ogrjevna mo treseta je 9,5 17,5 MJ/kg
Znatnija proizvodnja treseta: bivi SSSR i Turska.
132
22
U stvarnosti nema stroge podjele, posebno za loije vrste ugljena

Prema zrelosti:
1. nezreo: treset i lignit
2. zreo: pod-bituminozni i bituminozni (mrki, kameni)
3. visoko zreo: antracit
4. prezreo ugljen: grafit i metamorfozom dijamant
Prema ogrjevnoj moi
23,87 MJ/kg granica za kameni; 12,56 MJ/kg granica za mrki
Prema vidljivosti strukture drveta
1. lignit: ponekad i s vidljivom strukturom drveta
2. mrki: kada vie nije vidljiva struktura drveta
133
Podjela ugljena po nastanku
Poveanjem tlaka i topline (kroz

vrijeme) raste sadraj ugljika, a
opada sadraj vlage i hlapljivih
sastojaka.
134
23
Uporaba ugljena
Za loenje u parnim kotlovima veeg uina danas se upotrebljava ugljen u
onakvom obliku kakav dolazi iz rudnika (rovni ugljen), jer ga prije upotrebe ionako
treba samljeti u ugljenu prainu.
Ugljen koji e posluiti u druge svrhe (loenje u kotlovima malog uina, loenje u
pojedinanim loitima u kuanstvima, za koksiranje itd.) treba imati odreenu
granulaciju, pa se mora sortirati.
Preostali sitni ugljen upotrebljava se u kotlovima veeg uina. Osim toga ugljen
se upotrebljava i za proizvodnju plinova razliitim postupcima.
Za metalurku industriju od velike je vanosti proizvodnja metalurkog koksa,
to je jedna od moguih transformacija ugljena za koju se moe upotrijebiti samo
ugljen odreenih svojstava. Koksiranjem ugljena proizvodi se i koksni plin koji
slui kao gorivo.
135
Proizvodnja plina iz ugljena:

1. isplinjavanje: toplina bez zraka
2. rasplinjavanje: kemijski proces nepotpunog izgaranja ugljena u gorive
plinove
Plinovi iz ugljena razlikuju se prema sastavu i ogrjevnoj moi:
1. vodeni i generatorski: 4,6 do 12,5 MJ/m3 (ugljen)
2. sintezni i redukcijski: ~12,5 MJ/m3 (ugljen, teko lo. ulje, primarni benzin
i prirodni plin)
3. daljinski i gradski: 17 do 20 MJ/m3 (koks, loivo ulje i primarni benzin)
4. obogaeni i sintetiki prirodni plin: 25 do 37 MJ/m3 (ugljen, primarni
benzin)
Podzemno rasplinjavanje mrkog i lignita (zrani, vodeni i vodeni uz dodatak
kisika) vea iskoristvost budunost.
136
24
Oblici potronje
ugljena
Elektrotehniki fakultet Osijek
137
Rezerve i uporaba ugljena po vrstama
Izvor: World Coal

Institute, 2005
138
25
Rezerve ugljena
Procjene neujednaene:
Kameni ugljen do 1200 m dubine, a lignit i mrki do 500 m dubine. Minimalna
debljina sloja 0,3 m.
Za kameni ugljen: SAD iskoristive rezerve do 300 m dubine i 0,7 m debljine, a
ukupne do 900 m i 0,35 m ukupno.
Za mrki i lignit: SAD 900 m dubine i 0,75 m debljine sloja, a Rusija 600 m
dubine i 1 m debljine sloja.
Dva velika pojasa nalazita kamenog ugljena koji okruuju Zemlju: jedan
je na sjevernom polu od srednjeg dijela sjeverne Amerike preko sjeverne
Europe, pa sve do Kine, a drugi pojas je od junog Brazila preko june Afrike
do istone Australije. Ta nalazita imaju razliiti stupanj pougljenja.
Najvee rezerve mrkog ugljena i lignita nalaze se izmeu 35. i 70.
stupnja geografske irine na sjevernoj i junoj Zemljinoj polutci
139
Utvrene rezerve ugljena na kraju 2011.

2011.
U milijardama tona (i u %)
Euroazija: 304.6 (35.4%)
Sjeverna Amerika
245.0 (28.5%)
Udio svjetskih
utvrenih rezervi
ugljena po
dravama:
SAD 27.6%,
Rusija 18.2%,
Kina 13.3%,
Australija 8.9%,
Indija 7.0%,
Njemaka 4.7%,
Kazahstan 3.9%,
Ukrajina 3.9%,
Juna Afrika 3.5%
Afrika i Bliski istok

32.9 (3.8%)
Azija i Pacifik
265.8 (30.9%)
Sredinja i juna Amerika

12.5 (1.5%)
860.9 milijardi tona
Izvor: BP statistical review 2012
140
26
2.2. Fosilna goriva

2.2.1. Ugljen i treset (dodatno)
141
Odnos rezerve i proizvodnje ugljena (R/P) 1991. - 2011

2011.. po regijama
R/P po regijama (EU R/P = 97 godina, mala potronja ali uz samo 6.5% rezervi)
142
27
Utvrene rezerve ugljena 1991., 2001. i 2011. (u

(u milijunima tona i %)
Od 2001. do 2011. smanjenje za 12.5%!
143
Ugljen: Pogonsko gorivo kineskog rasta!

Ugljen: Proizvodnja i potronja po regijama 1986.-2011.
Izvor: BP Statistical Review 2012.
2011.
49.5%
svjetske
proizvodnje
2011.
49.4%
svjetske
potronje
2010./2011.
Porast
8.8%
2010./2011.
Porast
9.7%
144
28
Odnos rezerve i proizvodnje ugljena (R/P) 1992. - 2012

2012.. po regijama
Rezerve i R/P po znaajnijim zemljama: SAD 27.6% = 257 god, Rusija 18. 2% = 443 god,
Kina 13.3% = samo 31 god (zbog snanog ekonomskog i energetskog rasta)
145
Potronja ugljena po glavi stanovnika 2011.
Pravo na
razvoj???
146
29
Cijena ugljena na tritima od 1991. do 2011.
147
Kretanje cijena uvoznog ugljena i koksa u HR od 2004. do 2010.
Izvor: Energija u HR 2010.

148
30
Rezerve i proizvodnje ugljena u HR do 2008.

149
Bilanca ugljena u RH od 1988. do 2010.

150
31
Postupci dobivanja i uporabe ugljena

1. Iskop: povrinski i pod zemljom
2. Odvajanje od jalovine
3. Sortiranje (<10mm i ostalo; nije potrebno za TE)
4. Suenje i usitnjavanje (~30%, <30 mm)
5. Briketi se prave od praine (<6 mm) (smanjena potreba)
6. Spaljivanje
7. Pored spaljivanja: katran: 1681. patentirana proizvodnja,
rasvjetni plin: 1748. prvi puta, proizvodnja tekueg goriva
151
152
32
153
154
33
Ugljen i okoli?!
okoli?!
Ugroavanje okolia rudnika

Potronja vode
Zagaivanje zraka: CO2, SO2, NOx
Zagaivanje okolia TE: pepeo (kancerogen)
Lokalno: zdravlje ljudi i opstanak biosvijeta
Globalno: efekt staklenika i klimatske
promjene
Rjeenje: politiko -isti ugljen???
ekoloko - naputanje ugljena!!!
Vie u 4. poglavlju: Energija i okoli
155
2.2. Fosilna goriva

2.2.2. Nafta i prirodni plin
156
34
Postanak nafte i prirodnog plina

Sirova nafta i prirodni plin smjese su razliitih ugljikovodika, ije se molekule
sastoje uglavnom od ugljika (C) i vodika (H), a katkad od spojeva s duikom (N),
kisikom (O) i sumporom (S)
Pri odreenim tlakovima i temperaturama pojedini spojevi prelaze iz plinovitog u
tekue agregatno stanje i obratno. U nalazitima mogu biti u plinovitom,
tekuem, pa i vrstom agregatnom stanju.
Nastali su od naslaga organskih tvari: bjelanevina, masti i ugljikohidrata kao
ostatka niskorazvijenih biljnih i ivotinjskih planktona i bakterija koje su
ivjele u vodi ili u moru.
Procesom bitumeniziranja u mirnoj vodi s malim koliinama kisika, uz odreenu
temperaturu i tlak (deseci milijuna godina).
Nafte ima od prije 280, 90 i 20 milijuna godina.
Pojavljuje se u strogo odreenim uvjetima izmeu sedimentnih stijena (tzv.
naftni prozori)
157
Nalazita nafte i prirodnog plina

Pojavljuju se u sedimentnim naslagama (kolektorskim stijenama) mladih
geolokih razina. Gotovo uvijek se u nalazitima zajedno pojavljuju nafta i
plin.
DA bi postojalo loeite kod sedimentnih kolektorskih stijena koje
sadre naftu vana je
1. Koliina nafte i prirodnog lina
2. Sustav povezanih pora
3. Mjesti pogodno za nakupljanje
Nafte nema ukoliko

1. Bilo koji uvjet nije ispunjen
2. Postoje pukotine
3. Bez razloga
158
35
Nalazita nafte i prirodnog plina

Vrlo velik znaaj slabo(ne) propusnih stijena, koje omoguuju nakupljanje
ugljikovodika, te nemogunost njihove migracije u neke druge slojeve.
Sedimenti na dnu dubokih oceana su samo 1 km debeli: posljedica je da
nema nafte na 60% zemljine povrine.
Prostor kolektora u kojem se nafta i prirodni plin nakupljaju naziva se zamka
ili lovka. Takve prostore nazivamo leitima, a projekcije vie leita nekog
podruja na povrinu zemlje nazivam naftim poljem.
Naftni prozor : 2,5 do 4,5 km (60C do
160C)
Dubinsko-temperaturni interval u kojem
matina sedimentna stijena generira
najvei dio naftnih ugljikovodika. Naftni
prozor nastaje u temperaturnom podruju
izmeu 60 i 160 0C, tj. katagenezi.
159
Leita nafte i prirodnog plina

Postoji nekoliko vrsta leita: slojna, masivna i leita nepravilnih oblika
160
36
Osnovne karakteristike nafte i prirodnog plina

1. Kemijski sastav
Nafta i plin uglavnom se sastoje od tisua parafinskih (alkalnih), naftenskih
(cikloparafinskih) i aromatskih ugljikovodika. Meusobno se razlikuju po broju
ugljikovih atoma, nainu vezivanja i zasienosti vodikom.
CnH2n+2
parafinski ugljikovodici (lanane veze atoma ugljika)
CnH2n-2k
naftenski ugljikovodici (prstenaste veze)
CnH2n-6k
aromatski ugljikovodici (prstenaste veze)
Gdje je: n prirodan broj; k+1 broj prstenova ugljika

161
Nafta:: Crno zlato

Nafta
Boja
Boja,, gustoa,
gustoa, mirisovise
mirisovise o sastavu
(lakih
(lakih
i teih
teih
ugljikovodika)!
ugljikovodika)!
Prirodni plin
162
37
2. Gornja ogrjevna mo hg (kao kod ugljena)

Koliina topline koja se oslobodi potpunim izgaranjem (oslobaanjem kemijske
energije) 1 kg nafte uz uvjet da se produkt izgaranja ohladi do temperature koju
su imali gorivo i zrak prije izgaranja uz pretpostavku da je sva vodena para
kondenzirala
3. Donja ogrjevna mo hd (kao kod ugljena)
4. Vrelite
Temperatura kod koje pojedini ugljikovodik prelazi iz tekueg u plinovito stanje.
5. Specifina gustoa
Omjer mase i volumena koju ta masa zaprema.
163
Traenje nafte i prirodnog plina

Ekonomisti i geolozi se ne slau. Povrinska istraivanja zavrena 1960. pri
emu je nepotpuno istraeno ispod povrine. Buenje se vri kemijski i
elektriki, pri emu se danas mjeri 20-ak veliina. Rezultati istraivanja su
javno dostupni.
Kod traenja se i danas koriste Archievi zakoni otkriveni 1947.
1. Rs/Rv = P-2
2. Rnp/Rs = Pv-2
Pnp =1-(Rs/Rnp)1/2 / P
Dio pora ispunjen

naftom ili plinom
gdje je Rs - otpore stijene ispunjene slanom vodom [/m]; Rv - otpor vode

[/m]; Rnp - otpor stijene dijelom ispunjene naftom ili plinom pored vode
[/m]; P poroznost stijene (od 0 do 1), Pv dio pora ispunjen vodom
164
38
Znanstvene metode za traenje i odreivanje rezervi nafte:

Geofizika: varijacije gravitacije (0,001)
djelotvorno samo kod solnoklinastih leita
Seizmoloka zvuna istraivanja
koristi se od 1930., do 1955. eksplozivom
princip jasan, ali ne i interpretacija
trenutno se koriste raunala i 3D tehnologija (30x vie sondi)
na moru je buenje 10x jeftinije
FFT, obrada podataka i strukturni geolozi
Vrlo su nepouzdane, pa pri traenju kao jedina sigurna metoda ostaju
brojne bliske buotine
165
Evolucija
tehnologije
Evolucija tehnologije
istraivakog
istraivakog buenja
buenja
909m
888m
550m
1700m
Tehnologije istraivakog buenja od

kopna prema dubokoj vodi
420m
320m
310m
620m
930m
1240m
1550m
166
39
Metode buenja
1. Mehaniko buenje (udarno, rotacijsko),
2. Termiko buenje (termoelektrino, plazmeno, elektrino, lasersko,
termonuklearno),
3. Akustiko buenje,
4. Erozijsko buenje,
5. Kombinirano
Udarno buenje
Slobodnim padom dlijeta koje pada s odreene visine
(s njihala) ime se postie razruravanje stijene, uz
uklanjanje krhotina.
Nedostaci :polagano napredovanje i nemogunost
prodiranja duboko u stijenu (najvie do 540 metara).
167
Rotacijsko buenje
Suvremeniji nain buenja odnosno razruavanja stijena.
Postrojenje se sastoji od pogonskih ureaja koji daju energiju za rotiranje elinih
cijevi (svrdla) na dnu kojih se nalazi glava (dlijeto) za rotacijsko buenje.
Sadri :
- sustav za podizanje i
sputanje cijevi i
glave za rotacijsko
buenje,
- sustav za otklanjanje
krhotina, te
- sustav protiv
erupcije koji u sluaju
prevelikog tlaka
zatvara buotinu.
168
40
Metode buenja vrste dlijeta

Vrste dlijeta (glava) za rotacijsko buenje
Lopatasta
rvanjska
Bradaviasta
rvanjska
Dijamantna
Materijali za glave (dlijeta)

elini zubi
tungsten ugljik
dijamantni kompaktni premaz
Do 80000 (jedna za 2km)
169
Metode buenja - problemi

Buenje najvea prepreka istraivanju
od 300 do 2 m/dan
potrebna snaga za crpljenje 1500 kW/m, a za buenje 20 kW/m
Cijena ugovorno (60 /m)
50% buenje i 50% priprema za crpljenje
Preko 2,5 km posebno veliki tlak (mjesta s preteno prirodnim plinom)
Nesree na buotinama
hidrogensulfid H2S (otrovan kao i hidrogen cijanid)
poari,
neposredni okoli
170
41
Metode buenja napredne metode

Fleksibilno buenje
cijev 5-8 cm (u perspektivi ire)
buenje po strani (revolucija)
turbina na vrhu - izum Rusa
171
Model modernog
172
naftnog polja
42
Proizvodnja nafte iz podmorja

Procjenjuje se da je od ukupnih svjetskih rezervi nafte oko jedna etvrtina u
podmorju.
Najvie uz obalu Kalifornije, vodama Aljaske, u Sjevernom moru, uz obalu
Australije i Indonezije, uz obalu zapadne Afrike, istonu i sjevernu obalu
June Amerike, u Perzijskom zaljevu.
Prednost zaliha nafte u podmorju je jeftinije crpljenje.
Platforme:
- fiksne (do 300 m dubine)
s fleksibilnim tornjem-BT tower
samopodizne jack up
s elinim tapovima
steel template jacket
- pomine (lanci za sidrenje)
173
Crpljenje nafte
1.
Primarno crpljenje (prirodna erupcija): ucementirana

elina cijev (18 cm), eksplozije otvaraju rupe (6-12 x
2,5cm): hidrofrakturiranje, gelovi, pjena i drugo
2.
Sekundarno crpljenje (pospjeivanje dotoka):

pomou dubinskih crpki voda (koef. ekstr. do 60%),
prirodni plin iznad nafte (oko 40%), pr. plin u nafti (do
20%). Sekundarno crpljene neophodno prije ili
kasnije.
3.
Tercijarno crpljenje (podizanje plinom): Omjer

izmeu pridobivene nafte i ukupnih rezervi naziva se
koeficijent ekstrakcije i na njega se moe utjecati
pasivnim metodama (dodatnim buotinama,
poveanjem dubine i obnovom buotina) te aktivnim
metodama (mehanika ekstrakcija, utrcavanje vode,
plinova, kao i termike metode).
174
43
Za iscrpljivanje do koeficijenta ektrakcije preko 60%

nuno:
potapanje parom
potapanje s CO2 ili CO (otopljenim u vodi)
potapanje tekuim butanom ili propanom (100%
djelotvorno u posebnim prilikama ali skupo i rizino)
potapanje deterdentom (malo, za tanje slojeve)
vatra (utisk. zraka i paljenje, sumporna kiselina!)
Svaka metoda ima svoju optimalnu primjenu
Utiskivanje CO2 predstavlja izbor kada niti jedna druga
tercijarna metoda nije dobra.
Sve navedene metode su razvijane dugo i s puno novca. Tehnologijama
poveanja iscrpka nafte se dobije oko 2% od ukupnog iscrpka, no unato tome
u leitima ostaje do 40% neiskoristivih zaliha nafte. Neto dramatino novo
(efikasno i jeftino) nije za oekivati!
175
Uporaba nafte i prirodnog plina:

Sirova se nafta ne upotrebljava u
prirodnom obliku, ve se podvrgava
postupku destilacije i naknadnim
sekundarnim postupcima (rafinerije
sirove nafte) kako bi se odijelili
derivati nafte:
1. Rafinerijski plin,
2. Ukapljeni plin,
3. Laki kapljeviti derivati (bezini)
4. Srednji kapljeviti derivati
(petrolej, plinska i laka loiva ulja)
5. Teki kapljeviti derivati
(teka loiva ulja - mazut,
neenergetska potronja).
176
44
Rafinerijski plin (metan, eten, etan i vodik) kao najlaki plinoviti produkt nafte, te
ukapljeni plin (propan, butan) upotrebljavaju se kao goriva u loitima.
Laki derivati (benzini) smjesa su lakih ugljikovodika parafinskog, aromatskog,
olefinskog i naftenskog reda, a slue za pogon benzinskih motora s unutarnjim
izgaranjem, Otto motori.
Petrolej uglavnom za rasvjetu, te pogon plinskih turbina, osobito turbomlaznih
aviona), ogrijevna mo 43 MJ/kg.
Srednji derivati slue za pogon dizelskih motora i kao ekstralako loivo ulje u
kuanstvima.
Teki derivati rabe se u loitima i parnim kotlovima.
Osim toga u rafinerijama se proizvodi niz drugih energetskih i ne-energetskih
proizvoda.
Iz prirodnog plina najee se u degazolinaama odvajaju laki ugljikovodici, ako
ih sadri prirodni plin, a preostali se "suhi" prirodni plin upotrebljava kao gorivo i
kao sirovina u industriji.
177
Gornja ogrjevna mo
nekih fosilnih goriva i
derivata
Koliina topline u [MJ]

osloboena izgaranjem
kg/m3/l goriva ili derivata pri
atmosferskom tlaku od
1,013 bar i na temp. od
0oC, uz potpunu
kondezaciju vode.
Gorivo
Gornja ogrjevna mo
(Gross Calorific Value - GCV)
MJ/kg ili MJ/m3 ili MJ/l
Kruta goriva
Ugljen
Antracit
Bituminozi ugljen
Koks
Lignit
Treset
Suho drvo (usporedba)
15,0- 27,0 MJ/kg

32,5 34,0 MJ/kg
17,0- 23,2 MJ/kg
28,0 31,0 MJ/kg
16,3 MJ/kg
13,8 - 20,5 MJ/kg
14,400 - 17,400 MJ/kg
Tekua goriva
Dizel
Etanol
Benzin
Biljno ulje
Petrolej
Plinsko ulje
Teko loivo ulje
Kerozin
44,8 MJ/kg
29,7 MJ/kg
47,3 MJ/kg
39,0 - 48,0 MJ/kg
43,0 MJ/kg
38,0 MJ/l
41,2 MJ/l
35,0 MJ/l
Plinovita goriva
Izvor:
EngineeringToolBox
Prirodni plin
Metan CH4
Propan C3H8
Butan C4H10
Gradski plin
Vodik
43,0 MJ/m3
55,5 MJ/kg =39,8 MJ/m3
50,3 MJ/kg =101,000 MJ/m3
49,5 MJ/kg =133,0 MJ/m3
18,0 MJ/m3
141,8 MJ/kg =13,0 MJ/m3
178
45
Utvrene rezerve nafte na kraju 2011.

2011.
U milijardama barela (i u %)
Galon (USA) 1 [gal] = 3,785412 [l] = 0,8327 galona (UK)
Barel nafte [bbl] = 0,1589873 [m3] = 158,9873 [l] = 42 galona (USA) = 35 galona (UK)
14
141.1
1.1
217.5
(8.5%)
(13.2%)
795
132.4
325.4
(8.0%)
41.3
(2.5%)
(48.1%)
(19.7%)
Svjetske utvrene rezerve nafte
dominantno na Bliskom istoku
uz snaan porast u Venezueli.
1652.6 milijardi barela

179
Utvrene rezerve plina na kraju 2011.

2011.
U bilijun
bilijunim
ima
a m3 (i u %)
78.7
10.8
(5.2%)
(37.8%)
14.5
(7.0%)
80.0
16.8
(8.0%)
(38.4%)
7.6
(3.6%)
Svjetske utvrene rezerve nafte

dominantno na Bliskom istoku i
Euroaziji (najvie Rusija i Turkmenistan).
208.4 bilijuna m3
180
46
2.2. Fosilna goriva

2.2.2. Nafta i prirodni plin (dodatno)
181
Nafta: Proizvodnja i potronja po regijama 1987.-2012.
Izvor: BP Statistical Review 2013
182
47
Odnos rezerve i proizvodnje nafte (R/P) krajem 20

2012
12..
Svjetske utvrene rezerve (R) i godinja proizvodnja (P) nafte (u
milijardama barela):
Izvor: BP statistical review
2008 - 2012
R [x109 barela]
P
[x109
barela/god]
R/P [god]
1998.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
1068.5
1258.0
1333.1
1383.2
1654.1
1668.9
26.8
29.9
29.2
29.9
30.5
31.5
39.9
42.1
45.7
46.2
54.2
52.9
Od 2008. (svjetska kriza) poinje istovremeno sporiji porast potronje

(svjetska ekonomska kriza) uz znaajniji porast utvrenih rezervi u
posljednjem desetljeu (350 milijardi barela), a osobito u Venezueli u 2011.
(Orinoco belt 220 milijardi barela)
Na bliskom istoku tijekom posljednjih 30 godina znatno je poveana
proizvodnja (OPEC ini 72.6% svjetske proizvodnje) , to je znatno smanjilo
procjenu trajanja rezervi u toj regiji s oko pola svjetskih rezervi.
Izvor: BP statistical review 2009 - 2013 183
Odnos rezerve i proizvodnje nafte (R/P) 1982. - 2012

2012.. po regijama
Napomena: EU ima samo 0.4% rezervi, a R/P = 12.1 godina i to zahvaljujui krizi (smanjenju
potronje), prelasku na druge energente (OIE) i mjerama energetske uinkovitosti
184
48
Utvrene rezerve nafte 1991., 2001. i 2011. (u

(u milijardama
milijardama barela i %)
0.8 %
0.7%
0.4%
185
Prirodni plin: Proizvodnja i potronja po regijama 1987.-2012.
Izvor: BP Statistical Review 2013
186
49
Odnos rezerve i proizvodnje prir.

prir. plina (R/P) 1992. - 2012
2012.. po regijama
Rezerve i R/P u svijetu: Svijet 187.3 = 55.7 god, OECD 10.0% = 15.4 god (EU 0.9% = 11.7 god),
Non OECD = 90.0% = 78.4 god (bivi SSSR 29.1% = 71.0 god, bliski istok 43.0% = 146.9 god)
187
Utvrene rezerve prirodnog plina 1991., 2001. i 2011. (u

(u bilijunim
bilijunima
a m3 i % )
2.9 %
2.1%
0.9%
188
50
Rezerve nafte i prirodnog plina u Hrvatskoj

Rezerve nafte i kondezata (bilanne) izvor: Energija u Hrvatskoj 2010.
Oekivano iskoritenje bilannih rezervi: 10481,6 x(0,80 do 0.95 tona/m3)/720,4

= 12 do 14 godina!
Rezerve plina (bilanne) [106 m3] izvor: Energija u Hrvatskoj 2010.
Oekivano iskoritenje utvrenih rezervi: 31587,1/2727,2 = 12 godina!

189
Energetska bilanca sirove nafte u Hrvatskoj

Izvor: Energija u Hrvatskoj 2010.
190
51
Energetska bilanca prirodnog plina u Hrvatskoj

191
Plinski transportni sustav

u Hrvatskoj
192
52
Hubbertov maksimum nafte (dodatno

dodatno))
M.K. Hubbert (1903-89) geofiziar
1956. upozorio na maksimum nafte
pogodio za SAD 1970.
isto vrijedi za cijeli svijet
Usporedba: SAD (6,7 Mbl/d 550.000 crpilita), a Saudijska
Arabija (10,8 Mbl/d 1500 crpilita)
Ozbiljna predvianja maksimuma
2000 do 3000 milijardi barela nafte godinje
za 5 do 15 godina
193
194
53
195
Cijena sirove nafte 1861.

1861. - 2011.
196
54
Maloprodajne cijene derivata nafte u HR 1998. 2010.

197
Nekonvencionalni spas!?
Bitumenozni pijesak (mrtvo naftno polje): smjesa pijeska, mineralnih tvari,
vode i bitumena. Sadraj ulja odnosno bitumena iznosi od samo nekoliko
litara do 600 litara na tonu tvari.
Uljni kriljevci (neroena nafta): sedimentno stijenje sa veim ili manjim
sadrajem organske tvari (ulje ili kerogen) rasprene u obliku mikroskopskih
estica
Problem je u kvaliteti i cijeni!
Za prirodni plin ima potencijala u dubini, zapadni Sibir 1/3 svjetskog prirodnog
plina.
Hidrati metana (nalaze se u morskom dnu) takoer predstavljaju potencijal
198
55
Bitumenozni pijesak
Uljni kriljevci
199
200
56
Nafta, plin i okoli

Ugroavanje okolia crpilita, transporta i transformacije
Zagaivanje zraka: CO2, SO2, NOx
Lokalni utjecaj: zdravlje ljudi i opstanak biosvijeta
Globalni utjecaj: efekt staklenika i klimatske promjene
Vie u 4. poglavlju: Energija i okoli
201

2.3.1. Fisija
202
57
Povijest
Ideja potjee iz Indije (Bhagavad Gita) i Grke (Leukup i Demokrit ~400. p.n.e.)
Kemijski elementi klasificirani prema broju 1869. Dimitri Mendeljev
Ionizirajue X-zraenje 1895. - Wilhelm Rontgen, Radioaktivnost 1896. - Henri
Becquerel, Elektron 1897. J.J. Thompson, Polonij i Radij 1898. - Pierre i Marie
Curie, Gama zraenje 1900. Paul Villard
Atomska jezgra 1912. - Ernest Rutherford
Neutron 1932. J. Chadwick
Nuklearna fisija 1938. - Lise Meitner, Otto Hahn, Fritz Strassmann
Nuklearni reaktor 1942. E. Fermi, L. Szilard
Fisijska bomba 1945., Fuzijska bomba 1952.
Eksperimentalna elektrana Obninsk 1954., Nuklearna podmornica USS Nautilus
1954., Komercijalna nukl. elektrana Calder Hall 1956., Nuklearni ledolomac
Lenin 1959.
203
Predvianja
There is no likelihood that man can ever tap the power of the atom. R.
Millikan, 1923
There is not the slightest indication that nuclear energy will ever be attainable.
A. Einstein, 1932
The energy produced by breaking down the atom is a very poor kind of thing.
Anyone who expects a source of power from the transformation of these atoms
is talking moonshine. E. Rutherford, 1933
204
58
Energija vezanja; razlika mase; E = m c2
Bnuclear = [ZmHc2 + Nmnc2 ] [mAc2]

Z broj protona, N broj neutrona
Osloboena energija vezivanja jezgre
205
Energija
osloboena
u fuziji
Energija oslob.
u fisiji
Atomska masa
206
59
zraenje
Radioaktivnost
Nestabilnost velikih jezgri:
protonska i neutronska linija
obiljeavaju podruje spontane
emisije p ili n.
Radioaktivnim raspadom uz
oslobaanje energije jezgre idu
ka stabilnosti.
zraenje
Radijacija (zraenje): , ,
2p+2n) list
jezgra He (2p+2n)
papira
elektron ili pozitron

nekoliko mm metala
foton velike energije

nekoliko cm olova
207
Fisija
Fisijska lanana reakcija ostvaruje se slobodnim
neutronima koji izazivaju raspad drugih jezgara.
Vrijeme poluraspada (poluivota) T1/2: onaj vremenski interval u kojem se
raspadne polovina jezgara radioaktivne tvari
Prirodna nuklearna goriva (radioaktivni nizovi) za fisiju su uran (U) i torij
(Th).
Uran (23892U i 23592U) i Torij (23290Th)
Vrijeme poluraspadaT1/2 = 4,5109, 0,7109 i 14109 god.)
zavravaju olovom (20682Pb, 20782Pb i 20882Pb)
Pri raspadu izotopa urana U-235 oslobaa se prosjeno 2,5 neutrona, te se
istovremeno dio nuklearne energije pretvara u toplinu.
Izotop U-235 jedino je nuklearno gorivo koje se pojavljuje u prirodi, no u
prirodnom uranu ima ga samo 0,7%.
208
60
Dogoroni razvitak iskoritavanja nuklearne energije zasniva se na umjetnim

nuklearnim gorivima: plutonij Pu-239 i izotop urana U-233.
Plutonij se dobiva iz izotopa urana U-238 koji je glavni sastojak prirodnog
urana (99,3%). Plutonij se dobiva od U-238 zraenjem neutronima reaktoru:
239
U + 01n 239
92 U 92 U
238
92
25, 5 min
239
93
Np
2 , 3 dana
239
94
Pu
Nakon to U-238 prihvati neutron n, postaje U-239 koji emitira gama zrake, a
nakon emisije elektrona (beta zraenje s vremenom poluraspada od 25,5
min) poveava se broj protona te postaje neptunij Np-239.
Emisijom jo jednog elektrona (beta zraenje s vremenom poluraspada od
2,3 dana) neptun prelazi u stabilni plutonij (vrijeme poluraspada 24000
godina)
209
Neptunij (23793Np)
ne postoji u prirodi (T1/2 = 2,1106)
zavravaju bizmutom (20983Bi)
Izotop urana 233 dobiva se jednako kao i plutonij, ali od torija (Th-232)
233
Th + 01n 233
90Th 90Th
232
90
25, 5 min
233
91
Pa
27 , 4 dana
233
92
Gdje je: (Pa-233) Proaktinij

Postoji i nekoliko drugih: 146C i 4019K
210
61
Dobivanje nuklearnih goriva
n ( t ) = n 0 e t
T1 / 2 =
ln 2
Vrijeme
poluraspada
Th-232, T1/2=14109 god.
211
Kod fisijske lanane reakcije energija se pojavljuje najvie kao kinetika

energija novih izotopa, potom neutrona i energija zraenja
Samo manji dio pretvara se u unutarnju termiku energiju,
Primjer:
U-235 ima 235 atomskih jedinica mase, a u energiju se pretvara samo 0,216
jedinica mase ili oko 0,1% mase te pri tome daje energiju od 82109 J.
Samostalno odravanje raspada jezgara zasniva se na pojavi da se nakon

raspada jedne jezgre pojavi najmanje jedan neutron sposoban izazvati raspad
jezgre.
Meutim, u prosjeku raspadom jezgre U-235 nastaje 2,5 neutrona. Broj
raspadnutih jezgara rast e po zakonu 2n, gdje je n broj sukcesivnih raspada
(broj generacija neutrona).
Lanana reakcija (nekontrolirana) je ispunjena u atomskoj bombi, koja je u
prvoj izvedbi bila izgraena od istog U-235.
212
62
Fisija urana i lanana reakcija
213
Uporaba nuklearnog goriva

Nuklearna energija, prema dananjem tehnikom razvoju, transformira se u
unutarnju energiju nositelja energije (fisija), a zatim u mehaniku i elektrinu
energiju pomou parnih turbina i elektrinih generatora.
Pritom nuklearni reaktori preuzimaju funkciju parnih kotlova.
Uran kao nuklearno gorivo moe biti u svojem prirodnom obliku ili kao
obogaeni uran.
1. U reaktoru s prirodnim uranom smjesa: 99,282 % U-238, 0,712 % U-235 i
0,006 % U-234.
2. U reaktoru s obogaenim uranom smjesa U-238 i U-235, ali s veim
postotkom U-235 nego u prirodnom uranu.
3. U oplodnom reaktoru koristi se i prirodni i obogaeni uran, ali i osiromaeni
uran (mogue i iz ostalih reaktora - kojima je to istroeno gorivo) pripremljen
kao oplodni materijal uz poveanje iskoritenja goriva za oko 60 puta.
214
63
Ciklus uporabe urana kao nuklearnog goriva
reaktori s
obogaenim
uranom
Elektrotehniki fakultet Osijek
215
Obogaivanje urana
1. Plinska difuzija
iz uranove rude najprije se mehaniki i
kemijski dobiva plin U3O8 (uranov
oksid), koji se potom pretvara se u UF6
(uranov heksafluorid) i zatim potiskuje
kroz porozne barijere, kinetika
energija molekule plina ovisi o
temperaturi, manja masa vea
brzina, kretanje kroz porozne barijere
bre, en. intenzivno (10%).
2. Centrifuge
radijus kruenja ovisi o masi, vea
masa vei radijus, manje energetski
intenzivno, ali sloenije
3. Lasersko
energetski nivo staza elektrona ovisi o
masi jezgre, jo u razvoju
216
64
Stavljanje reaktora u pogon, rad i obustavljanje

U nuklearnom reaktoru zahtjeva se kontrolirana lanana reakcija.
Potrebne su posebne tehnike mjere da
neutron proizveden raspadom jedne jezgre
izazove raspad druge.
Ako sa n2 oznaimo broj neutrona u nekoj
generaciji, a sa n1 njihov broj u prethodnoj
definira se faktor multiplikacije k, kao:
k = n2 / n1
Kontrolirana fisijska lanana reakcija u
nuklearnom reaktoru
Pri stavljanju reaktora u pogon mora biti k > 1.
Kad je dostignut broj neutrona u jedinici
vremena nuan za potrebnu snagu (rad
reaktora) mora se odravati konstantnost
broja neutrona, tj. k = 1.
Pri obustavljanju rada reaktora broj neutrona
mora se smanjivati, tj. k < 1.
217
Nuklearni reaktori
Klasifikacija prema:
nuklearnom gorivu, moderatoru (sredstvu
koje kontrolira lananu reakciju usporava
neutrone) i prema rashladnom sredstvu.
1. Grafitni reaktori
1.1. Reaktor hlaen ugljinim dioksidom
(GCR Gas Cooled Reactor)
1.2. Usavreni reaktor hlaen ugljinim
dioksidom (AGCR Advanced GCR)
1.3. Visokotemperaturni plinom hlaen
reaktor (HTGR High Temp. GCR)
GCR
218
65
PWR
2. Lakovodni reaktori
2.1. Lakovodni reaktor s vodom pod
tlakom (PWR Pressurized
Water Reactor)
2.2. Lakovodni reaktor s kipuom
vodom (BWR Boiling Water
Reactor)
3. Tekovodni reaktori
4. Oplodni reaktori
Poveanje koritenja
urana do 60 puta
Oplodni reaktor
s tekuim natrijem
219
220
66
Nuklearno gorivo (gorivne elije)

Ogrjevna mo
35 GWd/t goriva (3,2% obogaenje)
6 GWd/t prirodnog U
1 tU = 0,5 PJ
221
Reprocesiranje istroenog goriva

Kemijsko izdvajanje neiskoritenog urana i plutonija
drobljenje tableta goriva, otapanje u duinoj kiselini, organska otapala
za uran i plutonij, dodaci pomau taloenju plutonija
Poveava opasnost od proliferiranja nuklearnih materijala, istodobno

smanjuje problem odlaganja radioaktivnog otpada
30% poveanje dostupne energije (cijena NE), vano za tehnologiju oplodnih

reaktora
222
67
Rezerve fisijskog nuklearnog goriva u Zemlji

Uran u prirodi sadri samo 0,7% 235U
Utvrene rezerve urana: 5,3 Mt (ispod 130
$/kg), krajem 2011.
Dodatno po cijeni od 130-260 $/kg): 1.8 Mt
Cijena na tritu u 2011. prije Fukushime 165169 $/kg, dan poslije 150 $/kg, a krajem godine
132-135 $/kg
Dokazane svjetske rezerve urana

2009. u [1000 tU] Izvor: IAEA, 2010.
danas se koristi ruda koncentracije 1kg/t , ima

ga dovoljno, ali u malim koncentracijama
Potencijalne rezerve: 10.43 Mt
Rezerve Torija 6-7 Mt (zasad samo
demonstracijska postrojenja)
Proizvodnja 2010. 54670 tU = 0,055 Mt
Potronja 2010. 63 875 tU = 0,064 Mt
Izvor: IAEA, 2012.
223
Razdioba dokazanih svjetskih rezervi urana 2009. < 130 $/kgU

Izvor: IAEA, 2010.
224
68
Napomene uz rezerve urana

Nuklearna fisijska energija nije jako ovisna o gorivu. Dananja tehnologija po
teini treba oko 105 manje goriva od npr. fosilnih elektrana na ugljen.
Trenutno omjer resursa i koritenja (proizvodnje/potronje) je preko (R/P (<130
$/kg) = 5,3/(0,055 do 0,064) = 82,8 do 96,4 god)
Potencijal za nove izvore izgledan (cijena goriva u proizvedenoj energiji je
mala).
Manje potrebe trenutno uvjetuju neisplativost nekih nalazita, naelno se smatra
neisplativim sve iznad 130 $/kgU, a donekle i iznad 80 $/kgU.
Fosfati i morska voda ogroman potencijal, ali im je trenutna cijena >130$/kgU,
te se ne koriste. Procjena oko 8 Mt iz fosfata i sl. (prvo postrojenje -Uranium
Equities Limited iz Australije - iz fosfatne kiseline razmjenom iona poelo raditi u
svibnju 2012. komercijalizacija oko 2015.?)
Brzi oplodni reaktori unose faktor iskoritenja urana od preko 50 puta! (uz
dokazane rezerve dovoljno za preko 6000 godina, a uz potencijalne za preko
18000!)
225
Fizijski nuklearni reaktori krajem 2011.
Stanje reaktora
2010.
U pogonu krajem 2011.:

435 reaktor (2010: 441) ukupna instalirana
snaga 369 GW (2010: 375 GW ) u 30
zemalja
Zemlja
Gaenje 13 reaktora zbog Fukushime

2011.: sva 4 reaktora u Fukushimi, ali i 8 u
Njemakoj (stav javnosti)
Novi reaktoru u pogonu 2011.: 4 reaktora
u Kini, te po jedan u Indiji, Iranu, Pakistanu
i Rusiji
U izgradnji krajem 2011.: 65 reaktora
reaktora ukupne instalirane snage 62 GW
u 15 zemalja
2011. ukupna proizvodnja elektrine
energije 2518 TWh (2010: 2630 TWh) to
je 12,3 % elektrine energije i 4,9%
primarne energije (BP statistical review),
Argentina
Armenija
Belgija
Brazil
Bugarska
Kanada
Kina
eka
Finska
Francuska
Njemaka
Madarska
Indija
Iran
Japan
Juna Korea
Mexico
Nizozemska
Pakistan
Rumunjska
Rusija
Slovaka
Slovenija/Hrvatska
Juna Afrika
panjolska
vedska
vicarska
Tajvan
Ukrajina
Velika Britanija
SAD
Ukupno
U pogonu
U izgradnji
Broj
Snaga
MW
Broj
2
1
7
2
2
18
13
6
4
58
17
4
19
54
21
2
1
2
2
32
4
1
2
8
10
5
6
15
19
104
441
935
375
5,934
1,884
1,906
12,569
10,048
3,678
2,716
63,130
20,490
1,889
4,189
46,823
18,665
1,300
487
425
1,300
22,693
1,762
666
1,800
7,516
9,303
3,238
4,980
13,107
10,097
100,683
374,692
1
1
2
23
1
1
4
1
2
5
1
11
2
2
2
1
60
Snaga
MW
692
1,245
1,906
24,010
1,600
1,600
2,506
915
2,650
5,560
300
9,153
782
2,600
1,900
1,165
226 58,584
Izvor: IAEA, 2010. do 2012.
69
Fisijski nuklearni reaktori, mapa, stanje 2005.
227
Nuklearna energija: Potronja po regijama 1987.-2012.

Nuklearna energija 2011. /2012.
(nakon Fukushime):
U 2011. svjetska proizvodnja (potronja) nuklearne
energije pala za 4.3%, a u 2012. za dodatnih 6.9%!
Od toga najvei % pad: Japan (2011.:-44.3%;
2012. -89% uk.)
Ostali (2011.): Njemaka (-23.1%); Argentina
(-11.9%), panjolska (-7.0%)
Najvei % porast (2011.)
Mexico (+71.6%); Hong Kong (+39.6%);
Pakistan (+39.6%); Kina (+16.9%)
Najvei potroai u Mtoe (2011.):
SAD 188.2; Francuska 100.0;
Rusija 39.2; Japan 36.9; Juna Koreja 34.0
Njemaka 24.4; Kanada 21.4; Ukrajina 20.4;
Kina 19.5; Velika Britanija 15.6;
vedska 13.8, panjolska 13.0
Izvor: BP Statistical Review 2012/2013
228
70
Proizvodnja elektrine energije iz nuklearnih elektrana 2009. (svijet 16%)
Radi usporedbe:
Litva: 76.2%
Japan: 28.9%
Njemaka: 26.1%
Kina: 1.9 %
Izvor: IAEA, 2010.
229
Proizvodnja el. en. iz nuklearnih elektrana 2011. nakon Fukushime (svijet 12,3%)
Litva 0%: gaenje NTE Ignalina 31.12.2009. (EU)

Japan 18.1%: gaenje NTE Fukushime 1-4
Njemaka 17.8%: gaenje 8 reaktora:
Biblis A and B, Brunsbttel, Isar-I, Krmmel,
Neckarwestheim-1, Philippsburg-1 i Unterweser
Kina 1.9%: 4 nova reaktora, ali stagnacija zbog
ugljena!
Izvor: IAEA, 2012.
230
71
Osnovni imbenici vezani uz daljnju

uporabu nuklearne energije
Nuklearna katastrofa u ernobilu

26.04.1986.
irenje radioaktivnog oblaka
potreba za energijom, dostupnost i cijena fosilnih

goriva, konkurentnost i dostupnost ne-fosilnih
izvora
problemi zagaivanja zraka, globalnog
zagrijavanja, odrivog razvoja
briga za sigurnost energetske opskrbe,
organizacija proizvodnje (utility)
stav javnosti, razvoj tehnologije
rjeavanje pitanja otpada
sigurnosti reaktora u Istonoj Evropi,
borbi protiv proliferacije
odravanju nune tehnike ekspertize
Do sada kod 27 % od 200.000

spasioca nastupio invaliditet.
231
Nuklearna nezgoda u Fukushimi

11.03.2011. u 05:46 UTC, potres magnitude 9.0
po Richteru i slijedi Tsunami s elom vala od 11
do 14 metara
Nuklearna nezgoda u Fukushimi

11.03.2011.
podruje evakuacije
Automatski sustav u NTE Daiichi, Fukushima

uspjeno ulae kontrolne ipke u tri reaktora u
pogonu (kao i priuvne dizelske generatore za
potporu hlaenju
Po udaru tsunamija ostaje raditi samo jedan
generator, ogranieno hlaenje, bez izravne
kontrole reaktora, gotovo bez instrumentacije
Raste temperature i dolazi do eksplozije vodika
u reaktorima 1, 2 i 4 i mogue proliferacije
radioaktivnog goriva u 1, 2 i 3
Zbog porasta radionuklida u atmosferi
evakuacija u promjeru od 20 km (i ire, na slici)
16.12.2011. stabilizacija: stanje hladne obustave
pogona (temp. u reaktoru ispod 100 oC)
232
72

2.3.1. Fisija (dodatno)
233
Fisijski produkti (produkti raspadanja)

Tijekom lanane reakcije raspadale su se jezgre U-235 i U-238, a dio se
jezgara U-238 uhvatom neutrona pretvorio u plutonij. Po toni istroenog
goriva potroeno oko 25 kg U-235 i oko 24 kg U-238.
Tokom rada proizvedeno je oko 35 kg produkata raspadanja, oko 9 kg
plutonija, dok se ostatak sastoji od izotopa urana (najvie U-238).
Materijali u istroenom gorivu su radioaktivni, te se spontano raspadaju i
nakon to je gorivo izvaeno iz reaktora. Radi se o smjesi razliitih
radioaktivnih izotopa od kojih neki imaju vrlo kratka, a neki i vrlo duga
vremena poluraspada.
Generirana snaga produkata raspadanja nakon obustave reaktora:
P = P0 0,0061 [(t t0 ) 0, 2 t 0, 2 ]
P0 snaga reaktora prije obustave, t0 vrijeme rada reaktora u danima, t
vrijeme rada i obustave u danima
234
73
Radi oslobaanja topline mora se istroeno gorivo najmanje nekoliko mjeseci

hladiti prije bilo kakvog postupka s takvim gorivom.
Hlaenje: u dubokim bazenima u
kojima se gorivo nalazi ispod sloja
od nekoliko metara vode (i kao
zatita od radioaktivnog zraenja
i kao rashladno sredstvo).
Smanjivanje aktivnosti jezgre reaktora

snage 1100 MW nakon obustave pogona
Gorivo koje je odlealo vie godina

bazenima moe se spremiti i u
suha spremita jer vie nije potrebno
tako efikasno hlaenje budui da
razvijena toplina s vremenom postaje
sve manja.
Konano ipak treba istroeno gorivo

odloiti u spremita u kojima e
stalno ostati i tokom sljedeih stoljea.
235
Odlaganje nuklearnog otpada

nisko radioaktivni otpad kole, bolnice,
industrija, nuklearna elektrana
visoko radioaktivni otpad
radijacija: fisijski produkti, aktinidi otrovnost,
problem ovisan o nainu odlaganja
236
74
Visoko radioaktivni otpad

fisijski produkti
Aktinidi
Nuklidi
Poluraspad (god.)
Nuklidi
Poluraspad (god.)
Sr-90
28,8
Np-237
2,1106
Tc-99
210.000
Pu-238
89
Ru-106
1,0
Pu-239
24103
Sb-125
2,7
Pu-240
6,8103
Cs-134
2,1
Pu-241
13
Cs-137
30
Pu-242
0,38106
Pm-147
2,6
Am-241
458
Sm-151
90
Am-243
7,6103
Eu-155
1,8
Cm-244
18,1
237
Relative radiotoxicity
Radioaktivnost kroz vrijeme
Spent fuel
(Pu + MA + FP)
Natural uranium ore

FP
MA + FP
Time (years)
238
75
Proizvodnja el. energije karateristike NE
Karakteristino visoki
investicijski trokovi
Znatno manja ovisnost trokova

o gorivu mala potronja i
visoki faktor optereenja (na
svjetskoj razini oko 80%)
Relativno mali trokovi

odravanja i pogona po kWh
(zbog velike koliine
proizvedene energije)
Bez emisije CO2
Znaajniji dekomisijski trokovi,

te trokovi odlaganja istroenog
goriva (radioaktivnog otpada)
239
Radni vijek fisijske nuklearne elektrane

godine ulaska u pogon
Izvor: IAEA, 2012.

240
76
Radni vijek fisijske nuklearne elektrane

starost reaktora u pogonu
Izvor: IAEA, 2012.

241
Potronja nuklearne energije u svijetu- predvianja do 2050.

Moratorij na izgradnju nuklearnih elektrana : Belgija, Njemaka, Nizozemska,
panjolska, vedska
Nakon Fukushime: Njemaka donijela zakon (06.2011. o postpunom trajnom
gaenju svih reaktora do 2022.)
Bez moratorija: Finska, Francuska, Velika Britanija
Do danas u Hrvatskoj postoji moratorij ne samo na izgradnju NE, ve i na
istraivanja!!! Tendecija ukidanje moratorija.
Zemlje u razvoju: porast izgradnje i udjela, osobito Kina
Tri scenarija IEA vezano uz klimatske promjene (vie u 4. pog.):
1. Scenarij trenutnih mjera uzima u obzir one mjere koje su formalno usvojene do
sredine 2010. (Kyoto protokol...)
2. Scenarij novih mjera pretpostavlja opreznu primjenu nedavno najavljenih obveza i
planova npr. EU3x20 i sl.
3. Scenarij 450 usklaen s ciljem ogranienja u porastu temperatura za 2OC (scenarij
2OC)
242
77
Nuklearna energija kao mjera borbe protiv klimatskih promjena

CO2 emisije i mjere za postizanje scenarija 450 (2OC)
Izvor: IEA, WEO 2010.
Najvanije mjere: energetska uinkovitost (4. pog.), potom OIE (3. pog.), pa
CCS (hvatanje i spremanje ugljika) (4. pog.)
Nuklearna energija ograniena mjera (9%) stav javnosti i pitanje sigurnosti
osobito nakon Fukushime kraj, stagnacija, porast?
243
Procjena koritenja nuklearne energije do 2030.

Izvor: IAEA, 2012.
244
78
Pregled
Prirodan neobnovljiv izvor energije
Sloena razvijena tehnologija
Kontroverzna prihvatljivost - potrebe i rizici
Znaajan izvor elektrine energije danas
Veliki potencijal za budunost
Jedini stvarni potencijal za borbu protiv CO2
Zamreni trokut tehnologije-javnosti-politike
Budunost neizvjesna
Ogroman potencijal: fuzija!
245

2.3.2. Fuzija (dodatno)
246
79
Fuzija
Spajanje lakih jezgara u teu uz oslobaanje energije
Neiscrpan i kontinuiran izvor (deuterij u morskoj vodi, litij proizvodnjom u
fuzijskom reaktoru)
Mali utjecaj na okoli
nema izravne CO2 emisije, niska radioaktivnost
nema drugih utjecaja (nesree), malo zauzee prostora
Mali rizik od nuklearne proliferacije, nema fisibilnih produkata
Potrebna ili visoka temperatura 107 K (sunce) ili velika kinetika energija
estica (akcelerator)
Za sada teorijski jedini nain za postizanje temperature potrebne za reakciju
fuzije daje fisijska reakcija (hidrogenska bomba, uz atomsku bombu kao
detonator)
247
Koliina goriva potrebna za svjetsku godinju potronju energije od 58 PJ
58 PJ
16 TWh (topline)
5,5 TWh (el.en.)
248
80
Termonuklearno:
pribliavanje dva pozitivna naboja
zahtjeva veliku brzinu = veliku temperaturu
Sunce
Termonuklearna fuzija vodika
4 H prelazi u He
Vodik
Deuterij
Pozitron
Neutrino
Helij 3
Helij 4
249
Termonuklearna fuzija vodika: 4 H => He

4 H = 4 x 1.673 x 10-27 kg = 6.693 x 10-27 kg
1 He
= 6.645 x 10-27 kg
____________________________________
Razlika u masi
= 0.048 x 10-27 kg
E = m c2
=(0.048 x 10-27 kg) * (3 x 108 m/s)2
= 4.3 x 10-12 J
1 kg H-bombe pretvara se u energiju od 20 Mt

reda Tt svake sekunde griju sunce
250
81
Primjer nu
nuk
klearne
learne fuz
fuzije
deuterij + tricij helij + neutron
Jezgre dva izotopa vodika,

deuterija (D) i tricija (T)
spajanjem proizvode jezgru
helija (He) i neutron (n). U
svakoj reakciji oslobodi se i
17.6 MeV (2.8 pJ) energije:
D + T -> 4He (3.5 MeV) + n
(14.1 MeV)
251
H-bomb
bomba
a
160 km
Test prve H-bombe Mike

Nov. 1, 1952. (10
megatona 80 milijuna
tona zemlje ispareno).
43 km
13 km
H-bomba isprobana
1.2.1954. na Bikinima 15 megatona.
Rusi su isprobali Hbombu 100 megatona.
252
82
Termonuklearna ili H-bomba

eksploziv, fisijsko gorivo, D, T i Li.
Prvo se aktivira obini ekploziv, potom fisijska reakcija grije na 10 MK i
pokrene fuzione reakcije.
2D
+ 3T 4He + n + 17.6 MeV
n + 6Li T + 4He ( = 942 b)

n + 7Li T + 4He + n ( = 0.045 b)
Neutronska bomba je fisijska bomba koja primarno oslobaa neutrone.
Kobaltna bomba je prljava bomba koja ubija zraenjem (60Co).
Zemlje koje posjeduju H-bombe: SAD, Rusija, V. Britanija, Francuska i
Kina.
253
Nuklearna fuzija za energiju - istraivanje

Skupo i zahtjeva meunarodnu suradnju.
Plazma odravana torusom prua nade u uspjeh.
Temperature: 10 MK Rusi postigli 1968. u Tokamaku i kasnije 100 MK.
Jako magnetsko polje se stvara i supravodiima.
Jednakost ulaganja i proizvodnje energije ostvareno 1995.
Princeton Large Torus postigao 510 MK prije dekomisije 2002.
Simulacije na snanim paralelnim raunalima omoguavaju realistino
vizualiziranje ponaanja plazme.
Razumijevanje ponaanja plazme sluilo je kao podloga za nove eksperimente
(npr. NSTX - National Spherical Torus Experiment).
Pored optimiranja konfiguracije plazme i druga istraivanja su vana:
- eksperimenti s goruom plazmom,
- testiranje fuzijskog materijala i komponenti,
- demonstracijska elektrana (ITER)
254
83
Nuklearna fuzija i plazma

Mjeavinu D i T treba zagrijati na 10
miliijuna stupnjeva! Na toj
temperaturi sve je plazma.
Plazma je makroskopski neutralna
kolekcija nabijenih estica.
Ioni (gole jezgre) na visokoj
temperaturi imaju veliku kinetiku
energiju i pribliavaju se na 1 fm
razmak dovoljan da nuklearne jake
sile uvjetuju fuziju.
255
Tokamak fuzijski reaktor

Najvei izazov: razumijevanje i kontrola plazme. Problem: magnetske i inercijske
neistoe sadraja.
Shema ITER tokamak fuzijskog reaktora

256
84
Tokamak fuzijski reaktor

NSTX - National
Spherical Torus
Experiment
Unutranjost Europskog JET

tokamak fuzijskog reaktora
TEXTOR tokamak
fuzijski reaktor u
izgradnji
257
Plazma izoblii magnetsko polje ili savija magnetske linije

258
85
259
International Thermonuclear Experimental Reactor (ITER)
The International Thermonuclear Experimental Reactor (ITER)

eksperimentalni projekt za demonstraciju znanstvene i tehnoloke izvodljivosti
koritenja fuzijske energije u mirne svrhe.
Sudionici: Kina, Europska Unija, Indija, Japan, Juna Koreja, Rusija i SAD.
Ulaganja do sada preko 3 milijarde (74% ukupno predvienih trokova
izgradnje)
Napredak u 2011.:
- zavretak izgradnje zgrade s vruom stanicom (hot cell building)
- iskapanje dvorane za sastavljanje
- izgradnja betonskog seizmikog temelja tokamak kompleksa
- izgradnja postrojenja za proizvodnju zavojnica
- konstrukcija kljunih komponenti (npr. vakuumske posude) i dijelova (npr.
toroidalnih supervodia) u tijeku u zemljama lanicama ITER-a.
Izvor: www.iter.org
260
86
International Thermonuclear Experimental Reactor (ITER)

Lokacija ITER projekta
Od sijenja 2007. poinje
gradnja (priprema terena)
180 hektara u St-Paul-lezDurance, regija Provence-AlpesCte d'Azur (blizina Nice), juna
Francuske
Tu je smjeten i Francuski
nuklearni istraivaki centar CEA
(Commissariat l'Energie
Atomique).
Izgradnja betonskog seizmikog temelja

tokamak kompleksa
Izvor: www.iter.org
261
Razvoj ITER-a
Ako sve bude po planu
ITER e se poeti sastavljati
2015., zavriti do 2019., a
moda proradi do 2020.
Do 2027. planiran poetak
rada deuterij-tricij reaktora
za proizvodnju el. en.
Ukoliko financiranje bude
dostatno.
Komercijalni rad ???
Izvor: www.iter.org
262
87
Otvorena kritina pitanja za komercijalizaciju:

1. Pretpostavke koritene u dizajnu fuzijskog reaktora (fizikalne i teholoke)
2. Razvoj fuzijskih materijala (testriranje na radijaciju)
3. Razvoj odrive koliine tricija poslije ITER-a (uzgojni pokrivai..)
4. Rjeenja za saniranje ispuha plazme (krute estice, toplina - vee no u ITER-u)
5. Pouzdanost rada i ivotni vijek posve nove vrste postrojenja
6. Mogunost odravanja na daljinu i dr.
263
Radiotoksinost - uspredba
Fisija (PWR)
Fuzija konvencionalni materijal
Ugljen
Fuzija- niskoaktivni materijal
Tricij iz fuzije
264
88
Predvieni Ontario (OPG) Tritium

Inventory (kg)
Raspoloivost tricija
30
25
20
15
Svjetski maksimum dobave Tricija 27 kg
10
Tricij se raspada 5.5% godinje

5
0
1995
2000
2005
2010
2015
2020
2025
2030
2035
2040
2045
Potronja tricija u fuzijskom DT objektu iznosi: 55,8 kg/god na 1000 MW

fuzijske snage (Previe!). Trenutna cijena tricija je 30 M$/kg. fisijski reaktori
mogu proizvesti samo 2-3 kg na godinu po 200 M$/kg!! Treba desetine
fisijskih reaktora za jedan fuzijski reaktor.
Za pokretanje fuzijskog postrojenja treba 5-10 kg tricija. Veliki DT eksperimenti
poput ITER-a moraju sami proizvoditi tricij za uspjean rad.
265
Hladna nuklearna fuzija i elektroliza

Hladna fuzija se odnosi na fuziju pri
sobnoj temperaturi.
Pons i Fleischmann: elektroliza otopine
soli litij-oksida u tekoj vodi (0.1 mol
LiOD na litru D2O). Elektrode od
paladija. Neoekivana toplina unitila
opremu, tvrde da je paladij katalizirao
hladnu nuklearnu fuziju.
injenice nedostatne i nitko nije ponovio
rezultat.
266
89
2.4. Geotermalna energija
Energija Zemlje (geotermalna)

Isti sastav poput Sunca, a hlaenjem postupno nastaje Zemljina kora (kruti
dio debljine do 50 km)
Zemlja
kora
omota
vanjska jezgra
unutarnja jezgra
268
90
Prosjeni temp. gradijent Zemlje: 1 [K] / 33 [m]; a kore 0.3 [K] / 33 [m],
visoki temp. gradijenti u podrujima jakih seizmikih aktivnosti
30 km
kora
omota
2000 km
~1000C
2800C
4000 km
vanjska jezgra
5150 km
4000C
unutarnja jezgra
6370 km
269
Geotermalni temperaturni gradijent raste s dubinom

Kopno pliva: Mohoroviev
diskontinuitet, seizmiki odreena
granica kopna i omotaa.
30OC/km
270
91
Granice tektonskih ploa
271
Osnovne znaajke geotermalne energije

Izvorna toplina i radioaktivni raspad (~40%)
Dva naina prijelaza topline:
1. Kondukcija (litosfera): prijelaz topline bez pomicanja materije
2. Konvekcija (omota): prijenos topline gibanjem materije
Temperaturni gradijent 30C/km pri povrini i onda slabi
Procjena je da u sreditu (6370 km) ima temperaturu do 6000 C.
Toplina iz 100 km dubine treba oko 0,1 milijardu godina do povrine.
Prosjena dnevna koliina energije koja se dovodi na povrinu od 3,3
do 7,5 kJ/m2 na dan
Prosjena energija s obzirom na povrinu Zemlje: 2.8 1015 kJ/dan ili
0.27 106 TWh/god
272
92
Konvekcija:
procesi tektonskih ploa
Kondukcija:
geotermalni spremnici
273
Pojavni oblici: topla voda, suha para, tople stjene

Temperature i do 350 C, tlakovi i preko 70 MPa
Rezerve, tj. koliina toplinske energije ovise o dubini:
- do dubine od 10 km ima oko 30 1015 (milijuna milijardi) teu
- do dubine od 3 km ima 1 1015 teu, pri emu skoro 90% ispod
100 C i samo oko 3% preko 150 C
Oko 7% (do 3 km) se koristi sa povrine
Tek oko 1% ima potencijal za proizvodnju el. energije (do
ukupno 350 TkWh)
Uporaba: Mogue primjene vezane za temp. gradijent jer se
toplinska energija moe iskoristiti samo ako postoji razlika u
temperaturi.
Prema trenutno razvijenoj tehnologiji mogue primjene su: izvori
vrue vode i pare (izravna uporaba), toplinske crpke te
energija suhih stijena.
274
93
Izvori vrue vode i pare na povrini
275
Vrua voda i para na povrini

Filipini - Mt. Mayon
Mayon,, pokrajina Albay
Nikaragva - El Hoyo
276
94
Uporaba geotermalne energije

Najee koritenje geotermalne energije ostvaruje se konvektivnim
prenoenjem topline pomou fluida, koji je obino topla voda ili
smjesa vrele vode i pare, uz nazonost raznih primjesa (plinovi, soli,
minerali ).
Toplinska energija geotermalnog leita sadrana u geotermalnom
fluidu kod nekog tlaka i temperature, koristi se:
1. Izravno za zagrijavanje ili
2. Za pretvorbu u elektrinu energiju.
Mogunost koritenja toplinske geotermalne energije izravno ili za
pretvorbu u elektrinu energiju u ovisnosti o radnoj temperaturi
geotermalnog fluida.
277
Uporaba geotermalne energije
278
95
Izravna uporaba izvora vrue

vode i pare
Najjednostavniji i najperspektivniji
nain iskoritavanja geotermalne
energije u turizmu, poljoprivredi,
industriji i komunalnom grijanju.
Moe biti samostalna ili
kombinirana sa drugim
(konvencionalnim) nainima
proizvodnje toplinske ili el. energije
iz geotermalnog izvora.
T
[oC]
160
140
120
100
80
60
40
20
Izravna uporaba geotermalne energije (ilustracija nekih primjena)
Djelatnost
T ( C)
Prerada mesa
60-93
Proizvodnja sira
38-93
Prerada mlijeka
71-204
Dehidracija voa i povra
71-177
Zamrzavanja voa i povra
77-100
Suenje itarica
49-175
Rafiniranja eerne repe
60-134
Proizvodnja jestivog ulja
71-204
Proizvodnja pia na bazi

slada
76-204
Destilacija estokih pia
99-204
Proizvodnja cigareta
Prerada pamuka
Proizvodnja papira
104
93-135
279
99-188
Potroai
Geotermalna
toplana
Povratna
buotina
Proizvodna
buotina
Nalazite
Osnovni izgled geotermalnog postrojenja za komunalno grijanje

280
96
Grijanje prostora
Energija geotermalnog
izvora se izravno ili preko
izmjenjivaa topline (ovisno
o istoi geotermalnog
fluida) dovodi do potroaa
topline.
Za potrebe dogrijavanja ili
potronje u vrnim satima
koriste se toplinske crpke ili
kotlovi na klasina goriva.
281
Toplinske crpke
Tzv. toplinske crpke esto se spominju

zajedno sa geotermalnim izvorom energije.
Dok se vanjska prosjena mjesena
temperatura zraka, za nae kontinentalno
podruje, kree u rasponu od -5 do +25 oC
temperatura tla ostaje priblino konstantna
(ovisno o podneblju od 6 do 8 oC) tijekom
cijele godine ve na dubini od 8 do 10 m.
Razlika prema zraku je iskoristiva i na
dubini od 2 m gdje je godinji raspon od 3
do 10 oC za suho tlo i par stupnjeva ire za
vlano tlo.
Dubina ispod povrine (m)
Mogunost crpljenja topline iz okoline

koritenjem krunog termodinamikog
procesa esto se primjenjuje za grijanje (i
hlaenje) u razvijenom svijetu.
Srednja
temp. u zemlji
Zima
Ljeto
Temperatura tla (oC)

Lagano suho tlo
Prosjeno tlo
Vlano tlo
Tipina varijacija temperature tla
282
97
Takav odnos temperatura u tlu i

potrebne unutarnje temperature u kui
ili zgradi predstavlja potencijal za
isplativo i racionalno zagrijavanje
(hlaenje) s koeficijentom djelovanja od
3 do 6 (omjer dobivene toplinske
energije i uloene el. energije).
Temperatura tla neovisna je o

sunevom zraenju i zbog slabe
toplinske vodljivosti tla konstantnija u
odnosu na zrak kroz godinu na veoj
dubini i kod manje vlanog tla.Time je
relativna razlika prema temperaturi
okolice razmjerno velika tijekom
veeg dijela godine.
Ukupna djelotvornost ovisi pokraj stalne

manje razlike temperatura i o koritenoj
tehnologiji a posebno o konkretnoj
izvedbi (vodoravno, okomito, podzemne
vode i drugo).
Koritenje toplinskih crpki u razvijenom
svijetu na daleko je veoj razini od
situacije u Hrvatskoj . Razlog: poetno
jeftiniji klima ureaji sa mogunou
crpljenja topline iz zraka ali koji imaju
relativno mali koeficijent djelovanja.
283
Razne vrste sustava toplinske crpke
Vodoravni kruni:
zauzima najvie
zemlje, jeftinije,
male zgrade,
ali temperatura
dosta varira
Otvoreni:
jeftinije,
problemi s vodom
Kruni u jezeru:
jeftinije,
problemi s vodom,
uvjetovani
lokacijom
Okomiti:
stjenovito tlo,
skuplji, treba
manje zemlje,
visoka efikasnost
284
98
Toplinske crpke:
grijanje vode, hlaenje zraka
Toplinske crpke:
grijanje vode, grijanje zraka
285
Za
Protiv
Neogranieno, stalno, isto
Poetno ulaganje
30-60% manja proiz. cijena
Potronje el. energije, vode
Grijanje, hlaenje i topla voda
Prepreke za instalaciju
Nema emisije CO2, fosilnih gor.
Uporaba sredstva za hlaenje
Gotovo bez odravanja
Zaleivanje, popravci
Godinji trokovi grijanja i zagrijavanja vode, SAD, procjena:

- plin: 920 USD
- elektrina energija: 820 USD
- geotermalna: 640 USD
286
99
Proizvodnja elektrine energije koritenjem geotermalnog izvora

Prva termoelektrana na geotermalnom izvoru sagraena je u Larderellu u
Toskani 1904.
U principu geotermalne elektrane sline su klasinoj konverziji unutarnje
toplinske energije iz konvencionalnih izvora toplinske energije (npr. ugljen).
Slinost prestaje kada je rije o injenici da treba otkriti dobro geotermalno
nalazite i da je za to potrebno napraviti buotinu (ili vie njih) od nekoliko km.
Dodatno, kod geotermalnih izvora vrlo su rijetki sa parametrima medija blizu
parametara klasine termoelektrane.
Razlikujemo tri tipa elektrana:
1.Elektrane na suhu paru
2.Flash steam elektrane sa
separiranjem mokre pare
3.Elektrane sa binarnim ciklusom
287
Elektrane na suhu paru

Najstarije prva izgraena u Italiji (Lardello), 1904. Koristi spremnik
pare (visoke temp.), isputa samo paru i tragove plinova. Samo za
izvore suhe pare rijetko!
288
100
Flash steam elektrane sa separiranjem mokre pare

Izvedena u Novom Zelandu, koristi visoku temperaturu (>200C), i
spremnik vode pod tlakom, vri se separiranje (odvajanje) suhe pare
od ostatka, isputa samo paru i tragove plinova
289
Elektrane s binarnim ciklusom

Za izvore s T<200C, zatvoreni krug, gotovo nikakva isputanja
pogodne za Hrvatsku
290
101
Elektrana sa separiranjem pare i binarnim ciklusom

Turbina 1.
nivo
Kondenzator
Turbina 2.
nivo
Generator
Ispariva
Kompresor za
nekondenzibilne
plinove
Separator
Pumpa za kond.
fluid
Predgrija
Povratna pumpa
Povratna
Proizvodna buotina
Vrui geotermalni
fluid
buotina
Hladni geotermalni
fluid
291
Problemi s uporabom geotermalne energije:

Precizno simuliranje kemije rastopljenih stijena i karakteristika nalazita,
kiselost vode, otopljene soli i plinovi mijenjaju svojstva pare
Separiranje pare od vode, injektiranje hladne vode izaziva probleme
Seizmike aktivnosti rastu sa iskoritavanjem geotermalnog izvora
Jeftina nafta i prirodni plin
Iscrpljivanje nalazita, visoka cijena buenja
tete i promjene prirodnih ljepota i turistikih atrakcija
Prednosti geotermalne enegije na fosilnim gorivima
Manje emisija, manje povrine, manje transporta
Vea raspoloivost (iako zemljopisno reducirana)
Recikliranje i iskoristivost
H2S se odvaja i koristi za proizvodnju sumporne kiseline
Metali poput cinka se izdvajaju i prodaju
Razliite naslage se mogu izdvojiti i koristiti npr. u graevinarstvu
292
102
CO2 (kg/MWh)
1000
900
800
700
600
500
400
300
200
100
0
CO2 emisi
misija
ja
Ugljen
Nafta
Prirodni plin
Geotermalna
Raspoloivost [%]
100
80
60
40
20
0
Vjetar
Sunce
Hidro (konv
(konv.)
.)
Prosjek
Biomasa
Biomasa
Fosil
Fosilna
na
Geoterma
Geotermalna
lna
293
2.4. Geotermalna energija (dodatno)
103
Tople stijene
Seiz
Seizmika
mika tomografija
omografija koristi
vrijeme puta vala za
kreiranje 3-D slika
unutarnjosti Zemlje
Tomografski presjeci
otkrivaju tople i hladne
stijene
Prednjae kapacitetom
unutarnje toplinske energije,
ali su najtee iskoristive.
Slika
295
Dostupne temperature se kreu

izmeu 150 i 300 oC na dubinama
od 2,5 do 6 km.
Najvei problem koritenju
predstavlja preuzimanje toplinske
energije. Da bi se preuzela toplina
potrebno je dovesti medij (npr.
vodu) i ostvariti kontakt sa vruim
stijenjem. Postoje razne ideje o
stvaranju pukotina, a sve je jo
uvijek u istraivanju.)
EGS enhaced geothermal
system
Europski geotermalni
potencijal (za suhe vrue
stijene na 5 km dubine)
296
104
EGS enhaced geothermal system

1. Utisni zdenac (Injection well)
Bui se u toplu stijenu ograniene permeabilnosti i
fluidnog sadraja, na dubinama veim od 1.5 km.
2. Utiskivanje vode
Pod tlakom dovoljnim za frakturiranje ili otvaranje
postojeih pukotina razvoj rezervoara na temeljnoj
toploj stijeni.
3. Hidro-frakturiranje
Nastavak utiskivanja na vee udaljenosti od buotine
preko cijelog rezervoara i tople temeljne stijene.
Kljuan korak EGS procesa.
4. Proizvodni zdenac (Production well)
Bui se s namjerom kruenja vode i crpljenja topline
iz rezervoara tople stijene s poboljanom
permeabilnosti.
5. Dodatna proizvodnja
Dodatni proizvodni zdenci za rezervoare s velikim
obujmom radi zadovoljenja potreba topline za
proizvodnju
Izvor: IEA, Geothermal
Energy Roadmap 2012
297
Geotermalni resursi (rezerve)

Ulaganje u geotermalnu energiju visoko je rizina investicija. Razvoj je rizian i
kvaliteta izvora nesigurna uz skupa ispitivanja, buenja i testiranja. Poloaj
izvora treba biti blizu potrebe za koritenjem. Ipak, uz potporu Francuska i
Island demostrirali su uspjean i odriv razvoj.
Industrija EU je glavni dobavlja inenjerske opreme, pored SAD i Japana.
Praktino iskustvo predstavlja solidnu podlogu za konkurentno koritenje
geotermalne energije u svim podrujima od interesa.
Najkonzervativnija procjena svjetskih resursa geotermalne energije prema
(Cataldi, 1999) iznosi 5000 EJ, od toga se smatra 10% potencijalno iskoristivim
za 100 godina.
Uz pretpostavku da je 75% ekonomski iskoristivim i da je treina visoko
temperaturni izvor dobije se potencijal od 670 EJ godinje za izravnu primjenu i
1,2 EJ godinje za proizvodnju elektrine energije (uz faktor optereenja od
82% to je 46 GWe snage).
298
105
Puno optimistinija procjena prema (Stefansson 2002) polazi od iste procjene

geotermalnih resursa, ali bez pretpostavke o iscrpljivanju. Uz sline ostale
pretpostavke, bez umanjivanja od 25% za ekonomsku neiskoristivost, dobije se
vie od 125 puta vea procjena za proizvodnju el. en. i izravno koritenje
Svjetski kapaciteti za izravno koritenje geotermalne topline procjenjuju se na
15 347 MWt instalirane snage (bez toplinskih crpki) i 232 PJ koritene topline
godinje (IEA 2009.).
Najvei porast i koritenje 2009. u Kini: 46.3 PJ (bez toplinskih crpki)
EU je u 2006. izravno iskoristila skoro 90 PJ (ukljuujui toplinske pumpe) sa 9
GWt instaliranih kapaciteta.
izravna primjena je najvea za grijanje i odmah potom slijede kupalita,
staklenici, ribogojstvo te industrija. Svaka zemlja ima svoje specifinosti ovisno
ne samo o geotermalnom potencijalu ve i brojnim drugim faktorima.
Island je poseban primjer stoga to za ukupne potrebe primarne energije koristi
oko 55% geotermalnu energiju (121 PJ, 2005.). Na prvom mjestu je grijanje
(oko 60% ukupne koritene GE), a zanimljivo je koritenje za otapanje snijega i
leda u naseljima.
Total
299
Izravna uporaba geotermalne energije 2005.
300
106
Uporaba toplinskih crpki u GIA zemljama i svijetu 2010.
301
Izravna uporaba geotermalne topline u GIA zemljama i svijetu 2010.
302
107
Izravna uporaba geotermalna topline - predvianja do 2050.

po regijama (bez toplinskih crpki)
Izvor: IEA, Geothermal Energy Roadmap 2012
303
Proizvodnja geotermalne elektrine energije u svijetu 2010.

Trenutno (2010.) u se svijetu koristi 10.9 GWe instalirane snage geotermalnih
elektrana Prosjeni faktor optereenja je iznosio oko 70% (6.2 GWh/MWe) i
te su elektrane proizvele skoro 67.2 TWh el. en. (oko 0,3% ukupne).
Prema udjelima geotermalne energije u proizvodnji elektrine prednjae
(2009.): Island (25%),El Salvador (22%), Kenija (17%), Filipini (17%) i Costa
Rica (13%).
U apsolutnim iznosima SAD je u 2010.

proizveo najvie: 15 009 GWhe (22,3%
svjetske) u elektranama instalirane snage
3102 MWe (28,5% svjetskih)
Instalirana snaga i proizvedena energija zemlja GIA 2010.

Izvor: IEA Geothermal Implementing Agreement 2010
304
108
Instalirana snaga geotermalnih elektrana u svijetu 1950. do 2009.

305
Geotermalna elektrina energija - predvianja do 2050. po regijama

306
109
Geotermalna elektrina energija - predvianja do 2050.

po tehnologijama
307
Geotermalni resursi Hrvatske

Za republiku Hrvatsku najprije treba naglasiti da pola zemlja nema nikakav
geotermalni potencijal dok pola predstavlja potencijal. Tako, dok juni dio
zemlje ima ispodprosjeni temperaturni gradijent (manje od 20 oC/km) na
sjeveru je temperaturni gradijent iznad prosjeka (oko 50 oC/km sa varijacijama
na posebnim lokacijama).
Na temelju podatka iz stvarnih buotina (INA napravila oko 50) na dubinama
od par km poznato je da potencijalni izvori imaju temperature vode od 40 do
170 oC.
Prema tome se procjenjuje da je ukupni potencijal za proizvodnju elektrine
energije skoro 50 MWe i izravno koritenje preko 800 MWt.
Uz pretpostavku o faktoru optereenja za proizvodnju el. en.od 80% to
predstavlja potencijal za 0,35 TWh godinje. Za izravno koritenje to je
potencijal od oko 7 TJ godinje.
308
110
Hrvatska - temperaturni gradijent
309
Geotermalna energija u Hrvatskoj

Geotermalni gradijent sjeverne Hrvatske iznosi 49C/km, to je otprilike 60%
iznad Evropskog prosjeka.Geotermalni potencijal poznatih leita
geotermalne energije:
Toplinska enegija [MWt]
Temp. vode > 100 C
Temp. vode 50- 100 C
Elektrina en. [MWe]

*
Temp. vode > 100 C
Izgraene buotine
188
26
7,2
Razraena leita
740
72
45,8
310
111
Geotermalna energija u HR - uporaba

Trenutno se koristi oko 545 TJ geotermalne energije godinje
u uslunom sektoru iz 114 MWt instalirane snage na 18
lokacija:
77 MWt koristi se za kupanje i plivanje
37 MWt za zagrijavanje
Planirana je i geotermalna elektrana do 2005.!
Dugorono (do 2030. god.) oekuje se poveanje potronje
geotermalne energije za potrebe:
Sveuiline bolnice i drugih lokacija izmeu 400 i 800 TJ/god.
Poljoprivrede (grijanje staklenika) izmeu 800 i 1000 TJ/god.
311
Sustav grijanja Sveuiline bolnice geotermalna toplana
312
112
TE-TO binarni ciklus
313
Geotermalna TE-TO - binarni ciklus

314
113
Pregled
Ukupni geotermalni resursi
ogromni (znaajni i u HR)
Veliki potencijal za grijanje i
hlaenje toplinskim crpkama
U proizvodnji elektrine energije
visoka poetna ulaganja,
programi i potpora iznimno vani
Ekoloki prihvatljiv izvor, osobito
za zemlje u razvoju
Daljnje istraivanje i
usavravanje tehnologije i
razumijevanja geotermalnih
nalazita nuno
315
114

OEiE Predavanja 2013 2014 2 Poglavlje

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

OEiE Predavanja 2013 2014 2 Poglavlje

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

2.

NEOBNOVLJIVI OBLICI ENERGIJE

2.2. Fosilna goriva

2.3. Nuklearna goriva

2.4. Geotermalna energija

Prirodni (primarni) oblici energije

2.1. Energetske pretvorbe goriva

Ukupne ili geoloke rezerve sastoje se od:

Rezerve - uobiajene jedinice

Pretvorbe kemijske energija goriva

Koliine sastojaka (elemenata) oznaavaju se malim slovima, tako da

Jednadba za izraunavanje minimalne koliine kisika za izgaranje

omin = 1,867 c + 5,6 h + 0,7 s 0,7 o m3 / kg

Stehiometrijski odnosi izgaranja

1kmol H2 + 0.5 kmol O2 = 1kmol H2O + 240 MJ/kmol

1kmol C + 0.5 kmol O2 = 1kmol CO + 123.8 MJ/kmol

c) sumpora: 1kmol S + 1kmol O2 = 1kmol SO2 + 297 MJ/kmol

Loita i temperature izgaranja

Unutarnja energija plinova izgaranja moe se, dalje, prijelazom

Pretvorba unutarnje toplinske energije (nosioca) u mehaniku

Samo za idealne plinove i realne plinove pri veoma niskim

R univerzalna plinska konstanta = 8.314 J/kmol,K

kolicina energije koju je potrebno dovesti/odvesti nekom sustavu/mediju

dQ12 promjena topline pri prijelazu iz stanja 1 u 2, dWR rad sile

Razlikuje se specifina toplina cv pri konstantnom volumenu i pri

Promjene stanja idealnih i realnih plinova

Dov. toplina (q) ili izv. meh. rad (w):

a) izohora (V = const., p i T raste)

q12 = cv(T1 T2 ) > 0

b) izobara (p = const., V i T raste)

q12 = cp(T1 T2 ) > 0

c) izoterma (T = const., V raste, p pada) q12 = w12 = p1 v1ln(p1/p2 ) > 0

Realni plinovi prikazuju se opim hiperbolama (politropama)

Kruni termodinamiki proces

Kruni proces u T-s dijagramu povrina odgovara toplini

U toki 1 unutarnja energija medija na poetku i na kraju procesa je

Obzirom na nain upotrebe pogonskog medija, toplinski se strojevi

Carnot-ov kruni proces

Carnotov kruni proces:

Carnotov idealni proces - maksimalni stupanj djelovanja

Carnot p-v dijagram

Izvreni mehaniki rad (J/kg):

Stapni strojevi (dodatno)

Sabatheov proces (kombinirani dizelski proces)

2.2. Fosilna goriva

Osnovne karakteristike ugljena

c ugljika, h vodika, o kisika, n duika, s sumpora, p fosfata, ca

Podvrste kamenog ugljena (ovisno o sadraju hlapljivih sastojaka):

Podjela ugljena bez pepela i sumpora

Bituminozni ugljen (mrki i kameni)

Treset (engl. Peat)

U stvarnosti nema stroge podjele, posebno za loije vrste ugljena

Podjela ugljena po nastanku

Poveanjem tlaka i topline (kroz

Proizvodnja plina iz ugljena:

Elektrotehniki fakultet Osijek

Rezerve i uporaba ugljena po vrstama

Izvor: World Coal

Utvrene rezerve ugljena na kraju 2011.

Euroazija: 304.6 (35.4%)

Afrika i Bliski istok

Sredinja i juna Amerika

860.9 milijardi tona

Izvor: BP statistical review 2012