UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET POLITIKIH NAUKA

ODSJEK: SIGURNOSNIH I MIROVNIH STUDIJA
PREDMET: MIROVNE I HUMANITARNE OPERACIJE

MIROVNE OPERACIJE U IRAKU

istraivaki rad

Mentor i
Prof. Dr. Beridan Izet
Vii Ass. Mr. Sc. Vajzovi Emir
Kandidat:
Dafo Emir
Br. Indexa:
Sarajevo, mart 2014.

Sadraj
Uvod
Vojna intervencija Vs. Mirovna operacija Vs. Invazija
Irak
UNIIMOG, UNIKOM
Invazija na Irak operacija Iraqi Freedom
Posljedice invazije
UNAMI
Zakljuak
Literatura

Uvod
Kada je Benjamin Franklin rekao Oni koji su odustali od esencijalne slobode zbog
privremene sigurnosti, ne zasluuju niti slobodu niti sigurnost, da li je mislio kako je
ameriko shvatanje slobode i sigurnosti jedino ispravno? Da li to onda znai da Amerika treba
Iraku isporuuti sigurnost i slobodu? Ako treba, onda kako? Pa bombama naravno!
Da li je iraki narod bio slobodan prije invazije ili je to postao poslije? Kako ocijeniti
ili procijeniti slobodu kada apsolutna sloboda ne postoji? Ovdje je svakako rije o politikoj
slobodi povezanoj sa meunarodnim mirom ili je moda u pitanju neto drugo?
Prijetnja po sigurnost i mir u svijetu zahtijeva angaman VSUN 1 koje je jedino
ovlateno da se bavi pitanjima meunarodnog mira. Kako onda objasniti Irak? Kako onda
objasniti sve to se deavalo u Iraku prije samog Iraka?
Toliko pitanja u samom uvodu, a moe se primjetiti da odgovor nee biti zamiljen
proamerikim shvatanjem slobode i sigurnosti, bar ne onako kako je to zamislio Benjamin
Franklin.
Tumaenje mirovnih operacija, tumaenje invazije, vojne intervencije uz analizu
deavanja u Iraku, posljedica tog djelovanja dovee do slobode i sigurnosti koju su ipak
Amerikanci isporuili Iraanima bombardovanjem ali je mir zakasnio sa isporukom i sada je
potrebna izgradnja mira u Iraku.

Vojna intervencija Vs. Mirovna operacija Vs. Invazija

1

Vijee sigurnosti Ujedinjenih nacija.

Nekoliko je termina jako bitnih po tematiku rada i neophodno je objasniti njihov

znaaj kao i iskoristiti to isto znaenje kako bi se objasnili dogaaji, uzroci i posljedice
deavanja u Iraku.
VOJNA (ORUANA) INTERVENCIJA akt nasilnoga mijeanja jedne ili vie
drava u unutarnje poslove druge drave upotrebom oruane sile (oruanih snaga) na njenoj
teritoriji, radi ostvarivanja odreenih politikih, vojnih, ekonomskih i drugih ciljeva
(slabljenje njene ekonomske, njene vojne i politike moi, prisiljavanje na odreene ustupke
ili pak radi okupacije itd.). Povelja Ujedinjenih naroda brani prijetnju silom i njenu upotrebu
protiv suvereniteta i teritorijalnog integriteta jedne drave. Meutim, specifini primjeri
upotrebe sile za koje u Povelji (glava VII) postoji opravdanje, jesu krajnje mjere koje su
predviene u cilju uspostavljanja i ouvanja svjetskoga mira. Iz toga razloga oruane
intervencije se uvjetno mogu podijeliti na opravdane i neopravdane. Opravdane vojne
intervencije su one koje su traene od rtve a odobrene od Ujedinjenih nacija smatraju se
agresijom neprihvatljivom u meunarodnom pravu i prema Povelji UN. (Beridan, 2001:408).
Kao primjer vojne tj. oruane intervencije moe se uzeti operacija NATO 2 a pod
nazivom Milosrdni aneo kada su NATO snage bez odobrenja VSUN a bombardovale
tadanju Saveznu Republiku Jugoslaviju zbog zloina prema nedunim kosovskim civilima
nesrpske nacionalnosti koje je poinila Vojska SRJ na Kosovu. Nakon te vojne operacije,
snage EU3, NATO a, su pokrenule mirovnu operaciju na Kosovu koja traje jo uvijek.

2
3

Sjevernoatlantski savez.
Evropska unija.

MIROVNE OPERACIJE - skup mjera i aktivnosti koje Ujedinjeni narodi odobre,

poduzimaju i organiziraju u cilju odravanja, ouvanja meunarodnog mira i sigurnosti, a u
skladu sa svojom Poveljom, njenim lanom 24, kojim je za taj zadatak ovlaeno Vijee
sigurnosti. Mirovne operacije se poduzimaju, dakle, u cilju osiguranja preventivnih mjera i to
u sluajevima:
-

kada Vijee sigurnosti naloi prekid oruanog sukoba i sklapanje sporazuma o

obustavi vatre;

kada sukobljene strane svojim odlukama obustave prekid vatre;

kada doe do sklapanja mirovnoga ugovora uz i bez posredovanja Vijea sigurnosti ili
neke druge strane.

Dakle, osnovni preduvjet za mirovnu operaciju jeste ve sklopljeni mirovni ugovor.

(Beridan, 2001: 215).
Primjer za mirovnu operaciju moe posluiti zvanina prva mirovna misija UN, UNTSO 4.
Bliski istok, kriza, ratovi, konstantno prijeti svjetskom miru zbog ega je VSUN donio
rezoluciju o upuivanju mirovnih snaga UN kako bi se pokuao izgraditi, odrati, nametnuti
mir u ovoj regiji. Dakako, ova mirovna operacija jo uvijek traje.

United Nations Truce Supervision Organization Organizacija UN za nadzor primirja je prva mirovna
operacija Organizacije Ujedinjenih nacija uspostavljena u maju 1948. godine za Bliski istok.

INVAZIJA (lat. invadere provaliti, prodrijeti, napasti) nasilni prodor oruanih snaga
jedne ili vie drava (koalicije, vojnog bloka) na teritorij druge zemlje radi njenog
zauzimanja, okupacije ili realizacije drugih politikih, ekonomskih ili vojnih ciljeva. Vri se
naglo i odluno jakim snagama sa kopna, mora ili zraka ili pak kombinirano. Prema
meunarodnom pravu ne priznaje se kao nain stjecanja novih teritorija, ali se u toku njenog
trajanja primjenjuju odredbe ratnog prava. (Beridan, 2001; 149).
Najbolji primjer invazije je Irak. Nakon Afganistana, ameriki predsjednik Bu Mlai je
odluio da napadne Irak koji je navodno razvijao oruje za masovno unitenje. Pored toga,
Irak je oznaen kao drava koja podrava i pomae teroriste te stoga spada u Osovine zla. 5
Nakon otvorene prijetnje tadanjem predsjedniku Iraka Sadamu Huseinu da napusti Irak,
uslijedili su zrani napadi na Bagdad nakon kojih je uslijedila invazija amerikih oruanih
snaga na teritorij Iraka. Ova akcija nije dobila odobrenje VSUN i zbog toga predstavlja
unilateralnu akciju SAD i VB6 koji su izvrili invaziju uprkos obavjetajnim podacima svojih
poznatih obavjetajnih agencija da Irak ne posjeduje kapacitete za razvijanje oruja za
masovno unitenje i da uope ne posjeduje arsenal za masovno unitenje.

Osovine zla predstavljaju antiameriki nastrojene drave koje predstavljaju prijetnju po sigurnost Amerike. U
Osovine zla spadaju Irak, Iran, Sjeverna Koreja. Osovine zla kao termin je nastao spajanjem Sila osovina iz
Drugog svjetskog rata i Imperije zla iz Hladnog rata kojim je Ronald Regan oznaio Sovjetski savez.
6
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske, Velika Britanija.

Irak
Na koji nain razumjeti deavanja prije, tokom i nakon invazije na Irak? Kako razumjeti
samu invaziju? Da bi se bolje razumjela priroda ove situacije potrebno je uraditi dvije stvari.
Prvo prostorno (geografski) identificirati tj. locirati Irak a onda i historijski pa i politiki
predstaviti Irak kroz posljednja ratna zbivanja.
Pravim imenom, Republika Irak je drava smjetena u jugozapadnoj Aziji 7 koja obuhvata
region Mezopotamije8 izmeu rijeka Eufrat i Tigris. Na jugoistoku zemlje u duini od 58 km
posjeduje izlaz na more, u Perzijskom zaljevu. Irak na jugu granii sa Kuvajtom i Saudijskom
Arabijom, na zapadu s Jordanom i Sirijom, na sjeveru s Turskom i na istoku s Iranom.

Irak je po ureenju predsjednika republika koja zauzima povrinu od 438.317 km2 i

brojem stanovnika od 24.700.000 prema podacima iz 2003. godine. Glavni i najvei grad je
Bagdad, slubeni jezik je arapski.
7580% stanovnitva ine Arapi, a od ostalih naroda najbrojniji su Kurdi na sjevero
istoku zemlje (1520%), koji od 1970. imaju formalnu autonomiju, dok manjinu ine
Turkmeni, Asirci, Aramejci i dr.
1967. godine Irak je sudjelovao u estodnevnom izraelsko-arapskom ratu.
1973. godine obnavljaju se oruani sukobi u Kuvajtu kada se Irak prikljuuje Egiptu i
Siriji u novom ratu protiv Izraela.
1974. godine dolazi do oruanih sukoba s Iranoma a vojnom intervencijom slomljen je
oruani otpor Kurda na sjevero istoku zemlje.
1979. godine Sadam Husein postaje predsjednik drave koji svojom politikom najavljuje
pragmatian zaokret i najotrije osuuje Egipat i sporazume u Camp Davidu9 1979. godine.
7

Irak se geopolitiki pronalazi u regiji Bliskog (Srednjeg) istoka.

Mezopotamija je prostor u kojem su nastale prve civilizacije, Irak zauzima istoni dio poznatoga plodnog
polumjeseca, jedne od kolijevki civilizacije.
8

Pregovori u Kemp Dejvidu, u Americi, (1978) uestvovali egipatski predsjednik Sadat i izraelski premijer
Menaem i ameriki predsjednik Karter, povodom rjeavanja sukoba izmeu ove dvije drave i rjeavanja

Od poetka preuzimanja predsjednike dunosti u dravi Sadam Husein vlada kao

diktator, vodi agresivnu politiku prema Iranu (irako-iranski rat 198088), a nakon postizanja
primirja 1988. godine obraunava se s Kurdima na sjeveroistoku drave koritenjem
hemijskog oruja, da bi 1990. godine okupirao Kuvajt, koji je prisiljen napustiti nakon
meunarodne vojne intervencije 1991. godine tokom prvog Zaljevskog rata.
Pod optubom da Irak podupire meunarodni terorizam te da skriva oruje za masovno
unitenje, SAD samoinicijativno uz britansku podrku zapoinje u martu 2003. godine.
bombardiranje i invaziju Iraka.

UNIIMOG, UNIKOM

problema palestinskog teritorija. Rezultat je bio potpisivanje mirovnog sporazuma 1979. izmeu Izraela i Egipta.
Sadat i Menaem su podijelili Nobelovu nagradu za mir.

Iransko iraki rat koji je trajao 8 godina, od 1980. do 1988. zapoeo je invazijom Iraka
na iransku regiju Huzestan koja je bogata naftom. Navodno Irak je to uradio radi sprjeavanja
irenja ijitske ideologije ajatolaha Homeinija10 iz Irana na Bliski istok i u Irak. Meutim Iran
je tvrdio kako je u pitanju osveta za ruenje iranskog aha Muhameda Pahlavija koji je bio
proameriki orijentiran. U tom ratu je Irak koristio hemijsko oruje iperit i tabun protiv
iranske vojske a onda je isto oruje iskoristio protiv Kurda koji su ivjeli u Iraku a koji su
podravali Iran. U ovom ratu Irak je uivao podrku Zapada, posebno SAD. Rat je zavren uz
ogromne gubitke na obje strane.
U avgustu 1988. godine uspostavljena je United Nations Iran Iraq Military Observer
Group (Vojna posmatraka grupa UN za Iran i Irak), Rezolucijom 619 VSUN radi
verifikacije, potvrde i supervizije (nadzora) primirja izmeu Islamske republike Iran i
Republike Irak, odnosno prekida vatre kao i povlaenja svih snaga natrag u matine zemlje.
Rezolucija 671 iz 1990. godine samo je jo bre i efektivnije doprinjela ispunjavanju svojih
ciljeva i mandata. UNIIMOG je rasputen nakon uspjeno obavljene misije u februaru 1991.
godine.
Prvi Zaljevski rat izmeu koalicionih snaga predvoenih Amerikom i Iraka trajao je od
avgusta 1990. do feburara 1991. godine. Ovaj rat je voen zbog irake okupacije Kuvajta i
zauzimanja kuvajtskih naftnih postrojenja. Irak je okupaciju pravdao time to je Kuvajt iraka
provincija koju su im Britanci oduzeli. VSUN je Rezolucijom 678 osudilo iraku agresiju i
zahtijevalo povlaenje irakih snaga iz Kuvajta a Kongres SAD je dozvolio upotrebu vojne
sile da izbaci iraku vojsku iz Kuvajta. Operacija Pustinjski tit, Pustinjska oluja, Pustinjska
sablja doprinjele su oslobaanju Kuvajta i povlaenju irakih a onda i amerikih snaga iz te
regije.
Rezolucijom 689 VSUN 1991. godine sa mandatom da prati deavanja i nadgleda
demilitariziranu zonu izmeu irako kuvajtske granice kao i da sprjeava pogranine sukobe
i izvjetava o bilo kakvoj neprijateljskoj akciji, formirana je United Nations Iraq Kuwait
Observation Mission (Posmatraka misija UN za Irak i Kuvajt). Mandat ove misije je
uspjeno zavren 6. oktobra 2003. godine.
Meutim, Sadam Hussein je ostao na elu Iraka. U meuvremenu dogodio se 11.
septembar.
Invazija na Irak
10

Ajatolah Homeini je izvrio revoluciju u Iranu, ime je promjenjen sistem vlasti a drava se okrenula protiv
amerikih i zapadnih vrijednosti zbog ega je Sadam Husein uivao podrku SAD tokom irako iranskog rata.

Teroristiki napadi na Sjedinjene Drave od 11. septembra 2001. godine su temeljito

izmijenili strateke prioritete Washingtona. Uprkos injenici da je Irak bio teko oslabljen
ekonomskim sankcijama i meunarodnom izolacijom, Husseinov reim je percipiran kao
prijetnja amerikoj nacionalnoj sigurnosti. Najvaniji argument za takvu ocjenu je bilo
navodno irako posjedovanje oruja za masovno unitenje, a pored toga Irak se poinje
dovoditi i u vezu sa teroristikom mreom Al Kaida iako nisu postojali vrsti dokazi o
povezanosti Bagdada sa teroristima.
Prvu najavu mogunosti kopnenog napada na Irak je naznaio ameriki ministar
obrane Rumsfeld u oktobru 2001. godine. Tri mjeseca kasnije je ameriki predsjednik Bu
Mlai u redovitom godinjem obraanju naciji uvrstio Irak meu skupinu zemalja koje
podupiru terorizam i razvijaju oruje za masovno unitenje, prozvanih u Washingtonu
osovinama zla. Tijekom cijele 2002. godine Sjedinjene Drave su vrile intenzivan
diplomatski pritisak na Irak, koji je u novembru iste godine suoen sa mogunou amerike
invazije pristao na povratak UN-ove inspekcije. Meutim Washington i London su utvrdili da
Irak ne surauje u potpunosti sa inspektorima te nastavili insistirati na vojnoj akciji. Amerika
diplomacija je traila od Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda autorizaciju upotrebe sile to je
propalo zbog protivljenja Francuske, Rusije i Njemake te je invazija poduzeta bez mandata
Ujedinjenih Naroda.
Na podruju Perzijskog zaljeva su okupljene znaajne amerike i britanske snage, uz
male vojne kontingente australskih i poljskih vojnika. Ukupno je u invaziji Iraka sudjelovalo
255.000 amerikih, 45.000 britanskih vojnika, 2000 australskih te po 200 iz Poljske, Slovake
i eke. Vojnim operacijama u Iraku je upravljalo regionalno zapovjednitvo amerikih
oruanih snaga CENTCOM. Iraka vojska je uoi invazije brojala 400.000 vojnika, no nakon
tekih gubitaka u Zaljevskom ratu te vie od decenije meunarodne izolacije svedena je na dio
oruanih snaga su kakve su postojale za vrijeme rata sa Iranom pa je tako broj tenkova pao na
tek 40 % od broja kojima je Irak raspolagao tijekom prvog Zaljevskog rata.

Invazija11 je poela 20. marta 2003. godine oko 2:30 sati po lokalnom vremenu.
Projektili ispaljeni sa amerikih ratnih brodova usidrenih u Perzijskom zaljevu su pogodili
sredite Bagdada a u popodnevnim satima istog dana poinje intenzivno zrano
11

Operacija Iraqi Freedom.

10

bombardiranje Bagdada. U veernjim satima prvog dana se na poluotoku Fao iskrcavaju

britanski marinci ime poinje saveznika kopnena ofenziva.
Sljedeeg dana iraku granicu prelaze i amerike jedince te zauzimaju veliki dio grada
Umm Qasr juno od Basre. Brzo napredovanje kroz veinski ijitski jug zemlje je nakon
sedam dana bilo zaustavljeno u gradu Samawah, gdje je oko 1500 pripadnika paravojnih
snaga branilo most na rijeci Eufrat. Ameriki vojnici su naili na snaan otpor u gradovima
Najaf i Nassyrija, dok je u isto vrijeme na jugu Iraka britanska vojska vodila borbe za nadzor
nad Basrom. Tijekom rata je zabiljeeno vie sluajeva tzv. prijateljske vatre, kao ruenje
britanskog borbenog zrakoplova amerikim sustavom Patriot te zrani napad na kolonu
kurdskih boraca i amerikih vojnika na sjeveru Iraka.
Saddam Hussein je sa uom obitelji napustio Bagdad te je njegovo boravite ostalo
nepoznato do decembra 2003. godine kada je uhvaen u zemunici sjeverno od Bagdada.
Sljedeih dana su voene zavrne operacije zaposjedanja irakog teritorija i slamanje
izdvojenog otpora Husseinovih lojalista. Tri dana nakon pada Bagdada zauzet je Husseinov
rodni grad Tikrit a 1. maja 2003. godine objavljen je kraj irake kampanje.
U ratu 2003. godine je poginulo 120 saveznikih vojnika, izmeu 4800 i 6300 irakih
vojnika te pet do sedam hiljada irakih civila.
Invazija Iraka je predstavljala prvi veliki ratni angaman Sjedinjenih Drava nakon
objave tzv. Busheve doktrine u septembru 2002. godine, koja je predviala preventivne
napade na potencijalne izvore prijetnje amerikoj nacionalnoj sigurnosti. Kredibilitetu akcije
je natetio ishod istrage o postojanju irakog oruja za masovno unitenje koja nije otkrila
konkretne dokaze, na to se nadovezala diskreditacija amerike vojske nakon otkria muenja
irakih zatvorenika u zatvoru Abu Graib te egzekucija irakih civila u selu Haditha.

Posljedice invazije
Apsurd osloboenog Iraka lei i u injenici da su samo Sjedinjene Drave, mimo
pomoi meunarodne zajednice, investirale u njegovu obnovu najmanje 125 milijardi dolara,
to se u amerikim medijima predstavlja kao najvea svota jo od Maralovog plana.
11

Zato se, onda, zemlja i doslovno raspada? Razlog je ogromna korupcija, odnosno
prihodi od nafte koji ubjedljivo dominiraju u ukupnim prihodima dijele se u uskom krugu
lokalnih monika, zbog ega je u posljednjoj deceniji zemlja osiromaena za bar 600 milijardi
dolara. Pored toga, gotovo cjelokupnu privredu dre strane kompanije, preko kojih se iz
zemlje odliva znaajan dio prihoda. U tom kontekstu, jedan od najnevjerovatnijih obrta je
odnos izmeu Turske i sjevernog dela Iraka u kojem ive Kurdi, koji je donedavno za Ankaru
predstavljao predvorje pakla zbog pobunjenikih kurdskih grupa koje su upadale na tursku
teritoriju. Sada je Turska taj deo Iraka pretvorila u svoju dodatnu teritoriju, koristei
nesuglasice izmeu kurdskih lidera i vlasti u Bagdadu.
Meu pozitivnim

posljedicama

su svrgavanje diktature

Huseina, uvoenje

demokracije, zatita vojnika koalicije i ukidanje sankcija. Meutim, pojavile su se i mnoge

negativne posljedice: zdravstveno stanje u Iraku propalo je na razinu koja nije zabiljeena u
toj dravi jo od 1950-ih. Pothranjenost meu djecom je porasla s 19 % prije rata 2003. na
prosjeno 28 % do godine 2007., a oko 70 % stanovnitva nema pristup pitkoj vodi. U
prosjeku, 60-70 % djece u Iraku boluje od psihikih problema.
Pojavio se i problem irakih izbjeglica. U 2007., oko etiri milijuna Iraana su bili
raseljeni ili izbjeglice, to je oko 16 % ukupnog stanovnitva te drave: 2.256.000 ljudi je bilo
raseljeno unutar samog Iraka, dok su ostali otili u neku drugu zemlju, ponajprije Siriju (od
1,2 do 1,4 milijuna izbjeglica), Jordan (pola milijuna izbjeglica) i Egipat (70.000 izbjeglica).
Kao glavni uzroci navode se sukobi, visoko poveanje cijena namirnica i benzina, te
nezaposlenost koja je negdje izmeu 50 i 70 %. UNHCR je procijenio da od 2006. godine
skoro 100.000 Iraana bjei u susjednu Siriju i Jordan svaki mjesec. Prema procjenama
organizacije Human Rights Watch, 331 profesor je ubijen u prvih 4 mjeseca 2006., a barem
2.000 doktora je likvidirano a 250 oteto od rata 2003. SAD je primio oko 800 izbjeglica, dok
je vedska primila ak 18.000, a Australija 6.000. irakih izbjeglica.

UNAMI
United Nations Assistance Mission for Iraq ili Misija UN za saradnju za Irak je
formirana Rezolucijom 1500 Vijea sigurnosti u avgustu 2003. godine kao politika misija iji
je mandat proiren rezolucijama 1546 iz 2004., 1770 iz 2007. i 1983 iz 2009. godine.
12

2012. godine Rezolucijom 2061 madndat misije je produen do jula 2013. godine, a
sam mandat ukljuuje promociju i podrku politikog dijaloga, implementaciju dogovora o
rekonstrukciji Iraka i koordinaciju sa donatorima i meunarodnim finansijskim institucijama.
Takoer misija radi na osnaivanju vladavine prava i pravosudnog sistema kao i ljudskih
prava... Rezolucijom 2110 misija je produila svoj mandat do jula 2014. godine i sastoji se od
1090 priipadnika sa sjeditem u Bagdadu sa budetom od $172.790.400.

Zakljuak
Nakon teroristikih napada 11. septembra SAD su objavile rat protiv terorizma,
meutim problem je u tome to terorizam nije drava, pa su stoga oznaene kao Osovine zla

13

Irak, Iran, Sjeverna Koreja gdje se jasno vidi da prve dvije drave trebaju biti okarakterisane
kao teroristike.
Nakon to Bu Stariji nije uspio da svrgne sa vlasti Sadama Huseina to je polo za
rukom Buu Mlaem. Tako je Irak osloboen i zavladala je demokracija. Ali ta je sa
injenicom da je u Iraku izvrena invazija bez odobrenja Vijea sigurnosti UN? Rusija,
Francuska i Kina nisu podrale invaziju kao ni Njemaka. Invazija se svakako dogodila nakon
koje je uslijedila i okupacija Iraka.
Dakle, govoriti o mirovnoj misiji ili operaciji u Iraku bilo bi pogreno jer je rije o
unilateralnoj vojnoj akciji SAD bez obzira to je ona predvodila koaliciju od 48 drava, ovo je
bila misija jedne drave.
Uz razaranje Bagdada i brojne rtve, uhien je i Sadam Husein koji je osuen na smrt i
objeen 2006. godine. 2004. godine formirana je civilna vlast od protusadamskih politiara,
ali jaao je otpor protiv amerike vojne prisutnosti i razbuktao se oruani obraun izmeu
veinskih ijita i sunita koji je do 2007. poprimio oblike pravoga graanskog rata.
Veina amerike vojske povukla se iz Iraka do decembra 2011. godine i zvanino rat u
Iraku je zavren i amerike trupe se povlae nakon uspjeno obavljenog posla.
Procjenjuje se da je od 2003. do 2011. u Iraku poginulo nekoliko stotina hiljada Iraana i oko
4500 amerikih vojnika.
UN ove mirovne misije su pokuale ublaiti diplomatski skandal u vezi invazije
Iraka, ali nisu mnogo pomogle s tim da se u Iraku nasilje nastavilo a socijalne neprilike kao
to je ve pomenuto samo jo vie optereuju dravni aparat koji je na klimavim nogama a
ako se uzme u obzir jo i povlaenje amerikih trupa, u Iraku e definitivno biti tee ivjeti u
slobodi i sigurnosti po razmiljanju Benjamina Franklina nego u vrijeme diktature Sadama
Huseina.

Literatura
1. BERIDAN, Izet; TOMI, Ivo; KRESO, Muharem: Leksikon sigurnosti, DES
Sarajevo, 2001.

14

2. BERIDAN, Izet: Konflikti, Fakultet politikih nauka, Sarajevo, 2003.

3. BERIDAN, Izet: Politika i sigurnost. Fakultet politikih nauka, Sarajevo, 2008.
4. URAK, Nerzuk i TURALO, Sead: Hrestomatija geopolitike, Fakultet politikih
nauka, Sarajevo, 2011.
5. URAK, Nerzuk i TURALO, Sead: Nauka o miru hrestomatija, Fakultet politikih
nauka, Sarajevo, 2013.
6. URAK, Nerzuk: Gramatika geopolitike. Izvjetaj iz periferne zemlje, Fakultet
politikih nauka/Atlantska inicijativa, Sarajevo, 2011.
7. DAUTOVI, Kenan: Prevencija konflikata u meunarodnim odnosima, BZK
Preporod, Travnik, 2007.
8. DODS, Claus: Geopolitika, TKD ahinpai, Sarajevo, 2009.
9. DUJOVI, Jago: Osnovi ratne vjetine, DES, Sarajevo, 1997.
10. DURAKOVI, Nijaz: Meunarodni odnosi, Fakultet politikih nauka, Sarajevo, 2009.
11. GRIZOLD A. - TATALOVI S. CVRTILA V: Suvremeni sistemi nacionalne
sigurnosti, FPZ, Zagreb, 1999.
Internet
-

http://www.uniraq.org/index.php?lang=en (Pristupljeno 24.03.2014.)

http://unami.unmissions.org/ (Pristupljeno 24.03.2014.)
http://metro-portal.hr/americka-vojsta-ratuje-vec-deset-godina/63095

24.03.2014.)
http://dalje.com/hr-svijet/cheney--invazija-na-irak-bio-je-uspjesan-pothvat/132725

(Pristupljeno 24.03.2014.)
http://bif.rs/2013/07/irak-deset-godina-nakon-invazije-svi-protiv-svih/

24.03.2014.)
http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/10/Svet/1284936/Irak,

(Pristupljeno

(Pristupljeno

+propast+jedne+invazije.html (Pristupljeno 24.03.2014.)

15