Book HR Version

Priznavanje prethodnog uenja
u visokom obrazovanju izazovi

oblikovanja sustava
Priznavanje prethodnog uenja

u visokom obrazovanju izazovi
oblikovanja sustava
Autori:
Grayna Prawelska-Skrzypek
Beata Jaocha
Marina Shapira
Jamie Brogan
Pascal Lafont
Marcel Pariat
Nina Vraneevi Marini
Vanja Ivoevi
Naslov:
Priznavanje prethodnog uenja u visokom obrazovanju

izazovi oblikovanja sustava
Izdava:
Institut za razvoj obrazovanja,

Preradovieva 33 / I, 10000 Zagreb, Hrvatska, www.iro.hr
Za izdavaa:
Ninoslav ukanec,
Institut za razvoj obrazovanja, Zagreb
Urednice:
Grayna Prawelska-Skrzypek, Jagiellonian University, Krakov, Poljska

Beata Jaocha, Jagiellonian University, Krakov, Poljska
Autori:
Grayna Prawelska-Skrzypek, Jagiellonian University, Krakov, Poljska

Beata Jaocha, Jagiellonian University, Krakov, Poljska
Marina Shapira, University of Stirling, kotska, Velika Britanija
Jamie Brogan, Edinburgh Napier University, kotska, Velika Britanija
Pascal Lafont, Universit Paris-Est Crteil Val de Marne, Pariz, Francuska
Marcel Pariat, Universit Paris-Est Crteil Val de Marne, Pariz, Francuska
Nina Vraneevi Marini, Institut za razvoj obrazovanja, Zagreb, Hrvatska
Vanja Ivoevi, Institut za razvoj obrazovanja, Zagreb, Hrvatska
Recenzentica:
Maria Prchnicka, Jagiellonian University, Krakov, Poljska

Prevoditeljica:
Martina Kado
Design and layout:
PARLOV UNA visual arts, Zagreb

Print:
PRINTERA GRUPA
Zagreb, 2013.
Publikacija je dostupna pod licencijom Creative Commons License:
Attribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 Unported (CC BY-NC-ND 3.0).
Projekt Sveuilini centri priznavanja prethodnog uenja - povezivanje visokog
obrazovanja sa strukovnim obrazovanjem i osposobljavanjem financiran je
uz potporu Europske komisije u sklopu Programa za cjeloivotno uenje.
Ova publikacija odraava iskljuivo stavove autora i Europska komisija nije
odgovorna za nain na koji se mogu koristiti u njoj sadrane informacije.
Ovaj projekt sufinanciran je od strane Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge.
Stajalita izraena u ovoj publikaciji ne odraavaju nuno stajalite Ureda Vlade
Republike Hrvatske za udruge.
CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu Nacionalne i sveuiline

knjinice u Zagrebu pod brojem 852709.
ISBN 978-953-7901-16-5
1. Priznavanje prethodnog uenja uloga i vanost u sustavu visokog obrazovanja
Sadraj
Uvodna rije............................................................................................................................................7
1. Priznavanje prethodnog uenja uloga i vanost u sustavu visokog obrazovanja............9

Cjeloivotno uenje i priznavanje prethodnog uenja................................................................................10

Razvoj priznavanja prethodnog uenja..........................................................................................................14
Prednosti priznavanja prethodnog uenja ...................................................................................................17
Prepreke i faktori uspjeha za uinkovitu provedbu priznavanja prethodnog uenja .........................18
Korak u budunost: faktori koji doprinose dugoronom razvoju priznavanja
prethodnog uenja..............................................................................................................................................19
Literatura .............................................................................................................................................................21
2. Priznavanje prethodnog uenja u europskom prostoru: komparativna perspektiva......23

Tijek razvoja u rangiranju napretka europskih zemalja u podruju priznavanja
prethodnog uenja .............................................................................................................................................24
Francuska primjer visokorazvijene zemlje u podruju priznavanja prethodnog uenja..........30
panjolska primjer srednje visokorazvijene zemlje u podruju priznavanja
prethodnog uenja .......................................................................................................................................31
eka primjer srednje niskorazvijene zemlje u podruju priznavanja prethodnog uenja .....32
Bugarska primjer niskorazvijene zemlje u podruju priznavanja prethodnog uenja..............33
Tipovi pristupa u sustavima priznavanja prethodnog uenja .................................................................34
Prednosti, ishodi i rezultati priznavanja prethodnog uenja ..................................................................37
Reprezentativni podaci o korisnicima priznavanja prethodnog uenja ................................................38
Uzroci konvergencija ........................................................................................................................................39
Uzroci divergencija ............................................................................................................................................41
Zakljuak ..............................................................................................................................................................42
Literatura .............................................................................................................................................................44
3. Priznavanje prethodnog uenja u kotskoj ..............................................................................47

Uvod
.................................................................................................................................................................47
Kljuni faktori za uspjeh priznavanja prethodnog uenja u kotskoj ....................................................48

kotski sustav obrazovanja i osposobljavanja ......................................................................................49
kotski bodovni i kvalifikacijski okvir .....................................................................................................52

kotski bodovni i kvalifikacijski okvir i priznavanje prethodnog uenja.........................................52
Politika cjeloivotnog uenja i institucionalni okvir za priznavanje prethodnog
uenja u kotskoj..........................................................................................................................................54
Glavne prepreke i izazovi u podruju priznavanja prethodnog uenja u kotskoj..............................54
Izazovi na razini drutva.............................................................................................................................55
Drutveno prihvaanje.................................................................................................................................56
Zakonski okvir priznavanja prethodnog uenja.....................................................................................56
Izazovi na institucionalnoj razini..............................................................................................................57
Prakse priznavanja prethodnog uenja na kotskim sveuilitima........................................................58
Edinburgh Napier University......................................................................................................................58
University of Stirling....................................................................................................................................61
Glasgow Caledonian University.................................................................................................................61
University of Edinburgh...............................................................................................................................62
University of Glasgow..................................................................................................................................63
Saetak i zakljuci...............................................................................................................................................67
Faktori koji su omoguili uspjeh priznavanja prethodnog uenja u kotskoj.................................67
Izazovi i prepreke priznavanju prethodnog uenja u kotskoj...........................................................68
Literatura.............................................................................................................................................................. 70
4. Kljuni faktori za provedbu priznavanja prethodnog uenja u visokom obrazovanju u

novim lanicama Europske unije primjeri Hrvatske i Poljske...........................................73
Kontekst za provedbu priznavanja prethodnog uenja u visokom obrazovanju u
Hrvatskoj i Poljskoj.............................................................................................................................................73
Uvoenje priznavanja prethodnog uenja..............................................................................................73
Uvjeti i faktori promjene u pristupima obrazovanju na institucijama visokog obrazovanja.......74
Zakonski i javnopolitiki okvir za priznavanje prethodnog uenja u Hrvatskoj i Poljskoj.................76
Zakonski i javnopolitiki okvir za priznavanje prethodnog uenja u Hrvatskoj.............................76
Zakonski i javnopolitiki okvir za priznavanje prethodnog uenja u Poljskoj................................77
Pregled hrvatskog sustava visokog obrazovanja u kontekstu provedbe priznavanja
prethodnog uenja..............................................................................................................................................78
Glavna obiljeja i trenutni izazovi sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj................................78
Budunost priznavanja prethodnog uenja u Hrvatskoj......................................................................83
Kljuni faktori u procesu implementacije priznavanja prethodnog uenja u Poljskoj........................84
Drutvena prihvaenost i stavovi akademske zajednice spram priznavanja

prethodnog uenja........................................................................................................................................84
Financijski resursi.........................................................................................................................................85
Angairanost dionika...................................................................................................................................86
Osiguravanje kvalitete.................................................................................................................................88
Dostupnost informacija i promidba........................................................................................................88
Saetak .................................................................................................................................................................89
Literatura..............................................................................................................................................................91
5. Izazovi pokretanja i upravljanja sveuilinim centrom za priznavanje

prethodnog uenja..........................................................................................................................93
Uvod
.................................................................................................................................................................93
Razvoj sveuilinih centara za priznavanje prethodnog uenja..............................................................94

Izazovi poetnog razdoblja funkconiranja akademskih centara za priznavanje pri
Marylhurst University i Cork Institute of Technology..........................................................................95
Struktura centra za priznavanje i njegove funkcije u procesu priznavanja prethodnog uenja.......96
Nacrt i implementacija postupaka priznavanja...........................................................................................98
Priprema kandidat za vrednovanje ishod uenja ostvarenih izvan formalnog
sustava obrazovanja...................................................................................................................................100
Nacrt obrazaca, priprema i evaluacija zahtjeva za priznavanje prethodnog uenja..................101
Zakljuak.............................................................................................................................................................103
Literatura............................................................................................................................................................104
O autorima...........................................................................................................................................105
Uvodna rije
Priznavanje prethodnog uenja (Recognition of Prior Learning) omoguava
utvrivanje, dokumentiranje, vrednovanje i priznavanje ishod uenja ostvarenih unato
nedostatku formalnog obrazovanja u danom podruju primjerice, kroz radno iskustvo
ili razvoj osobnih interesa. Nadalje, podrava osobni i profesionalni razvoj pojedinaca.
U smislu javnog upravljanja, priznavanje prethodnog uenja podrava razvitak ljudskog
kapitala i poboljanje stanja na tritu rada. Provedba i razvoj priznavanja prethodnog
uenja u ovom su trenutku prioritet u obrazovnim politikama regija, zemalja i Europske
unije, kao i mnogih drugih drava irom svijeta. Iako ga nisu sve zemlje prigrlile s istim
entuzijazmom, ini se kako se vie ne postavlja pitanje o njegovoj legitimnosti, ili se barem
postavlja rjee. Umjesto toga, rasprave se vode oko pitanja njegove provedbe i funkcioniranja:
kako bi takav sustav trebao izgledati da bi bio uinkovit, dostupan i kvalitetan. Nakon to
su preduvjeti priznavanja prethodnog uenja uvedeni na razini strukovnog obrazovanja,
sve vie se javlja potreba za promjenama na razini visokog obrazovanja. Pojedinane zemlje
neprestano rade na daljnjem razvoju priznavanja, meutim ono se i samo ubrzano mijenja
ukorak sa stvarnou.
Ova publikacija predstavlja rjeenja u podruju priznavanja prethodnog uenja
u visokom obrazovanju razliitih europskih zemalja, ukljuujui analizu dvije zemlje
koje trenutno implementiraju dotine sustave: Poljske i Hrvatske. Projekt Sveuilini
centri priznavanja prethodnog uenja povezivanje visokog obrazovanja sa strukovnim
obrazovanjem i osposobljavanjem provele su organizacije iz obje spomenute zemlje
Jagiellonian University i Institut za razvoj obrazovanja (IRO) zajedno sa Edinburgh Napier
University (kotska) i University Paris-Est Crteil-UPEC (Francuska). U sklopu projekta
odran je prijenos inovacija (postupaka i rjeenja u podruju priznavanja prethodnog
uenja) predstavnicima Jagiellonian Universityja i Instituta za razvoj obrazovanja od strane
Edinburgh Napier University, a uz nadgledanje strunjaka iz Francuske. Ova je publikacija
jedan od rezultata projekta: zajedno s pripremljenim i ispitanim postupcima i rjeenjima,
namjena joj je podrati razvoj priznavanja prethodnog uenja.
Projekt je pridonio razvoju priznavanja prethodnog uenja kroz razmjenu strunosti i

iskustava te uvide u proceduralne, zakonske i kulturne temelje potrebne za uspjenu provedbu
priznavanja u kontekstu visokog obrazovanja. Dodatna europska vrijednost projekta jest
univerzalnost osmiljenih rjeenja, koja omoguuje prilagodbu pripremljenih instrumenata
razliitim tipovima institucija visokog obrazovanja koje planiraju ili ve provode priznavanje
prethodnog uenja.
1. Priznavanje prethodnog uenja uloga i vanost u sustavu

visokog obrazovanja
Grayna Prawelska-Skrzypek, Beata Jaocha
Visoka dinamika promjena u dananjem svijetu nadaleko je priznata i prepoznata

kao injenica. Ne odnosi se samo na tehnoloki i ekonomski razvitak, ve moda
ponajvie i na drutvene promjene. Drutvo znanja se velikom brzinom razvija u smjeru
drutva uenja. U drutvu znanja obrazovne institucije igraju kljunu ulogu u procesima
proizvodnje, razvoja i irenja znanja: visoko je obrazovanje meu ovim institucijama
donedavno uivalo visok status. U znanstvenoj literaturi, kao i raznim studijama OECD-a
i UNESCO-a, tercijarno je obrazovanje predstavljalo arinu toku promjena koje su
poticale preobrazbe u drutvenom, ekonomskom i kulturnom ivotu razliitih drava, te
se smatralo osnovnim instrumentom poticanja konkurentnosti izmeu pojedinih regija
i zemalja (Altbach, Reisberg, Rumbley, 2009.; Marginson, van der Wende, 2009.). Dotad
nevien porast broja studenata bio je pokazatelj ove jedinstvene uloge visokog obrazovanja.
U nekim su zemljama na prijelazu stoljea znanstveni pokazatelji u podruju visokog
obrazovanja prelazili stopu od 70% (Altbach, Reisberg, Rumbley, 2009; OECD, 2012.).
U 2006. godini je preko 61% ena i vie od 57% mukaraca od 15 do 24 godina starosti
zavrilo programe tercijarnog obrazovanja u zemljama Europske unije (EU-27) (OECD,
2012.). Posljednjih je desetljea 20. stoljea te na prijelazu u 21. stoljee visoko obrazovanje,
koje se jo uvijek smatralo glavnim nositeljem inovacija, doivjelo preobrazbu u smjeru
poveane osjetljivosti na potrebe poslovnog okruenja. 21. stoljee biljei povratak razvoju
vjetina buduih zaposlenika: takvo gledite dovodi u pitanje mogunost ak i legitimnost
usredotoenja tercijarnog sustava obrazovanja na ispunjenje trenutnih potreba
gospodarstva. Kad je rije o stavovima spram obrazovanja, u sve protonijem ekonomskom
okruenju raste uvjerenje kako je cjeloivotno uenje prijeko potrebno. Razvoju drutava,
izmeu ostalog, doprinose stopa visokog obrazovanja njihova stanovnitva te poveana
mobilnost (geografska i profesionalna). Novo stanje stvari predstavlja znatan izazov za
institucije visokog obrazovanja, jer se poinje smatrati kako njihova funkcija pouavanja
treba stvarati povoljne uvjete za proces stjecanja znanja u sklopu cjeloivotnog uenja, a
korisnicima omoguiti potrebnu pomo za vrijeme njegova trajanja. Vie nije dovoljno
preraditi kurikulume tako da odgovaraju potrebama trenutnog gospodarskog i drutvenog
okruenja jednostavna prilagodba didaktikih formi nee biti dostatna. Postalo je, bez
ikakve sumnje, kljuno razviti instrumente uinkovite potpore za rast pojedinaca otvaranjem
fleksibilnih, alternativnih pravaca osobnog razvoja. Osobito vaan kvalitativan zaokret
predstavlja naputanje ideje kako diploma visokog obrazovanja automatski jami visoke
kvalifikacije, koje bi pak pojedincu omoguile doivotni profesionalni uspjeh. U kontekstu
ubrzanog tempa tehnolokog razvoja, promjena u nainu rada i brzine umnaanja znanja,
za pojedinca je neophodno kontinuirano cjeloivotno uenje, na razliitim mjestima te
u razliitim ivotnim situacijama. Pred sveuilitima je, dakle, izazov: mogu i dalje biti
vaan stadij u obrazovanju i razvoju sposobnosti osoba u procesu uenja, ili se pak mogu
integrirati u njihov proces cjeloivotnog rasta, potvrujui tako vlastitu kompetenciju i
zadravajui ulogu najprestinijih institucija u obrazovnom sektoru.
Potreba da se sveuilita ukljui u procese cjeloivotnog stjecanja znanja prepoznata
je u Povelji europskih sveuilita o cjeloivotnom uenju (European Universities Charter
on Lifelong Learning), koju je 2008. predstavilo Europsko udruenje sveuilita (European
University Association). Tim se dokumentom definira jedan od osnovnih naina aktivnog
ukljuivanja sveuilit u potporu cjeloivotnom uenju konkretno, uvoenjem priznavanja
prethodnog uenja: Kako bi se osiguralo da svi koji su u mogunosti iskoristiti dobrobiti visokog
obrazovanja to zaista i ostvare, neophodno je da sveuilita razviju sustave vrednovanja i
priznavanja svih oblika prethodnog uenja. To je osobito vano u kontekstu cjeloivotnog
uenja u eri globalizacije gdje se znanje stjee u mnogo oblika i na mnogo naina (European
University Association, str. 6).
Cjeloivotno uenje i priznavanje prethodnog uenja
Prema definiciji UNESCO-a, uenje je proces pojedinanog stjecanja ili modificiranja
informacija, znanja, razumijevanja, stavova, vrijednosti, vjetina, kompetencija i ponaanja
koji se uspostavlja kroz iskustvo, praksu, prouavanje ili pouavanje. Rezultat uenja istovjetan
je sa steenim sposobnostima osobe u procesu uenja: to zna, razumije i moe napraviti
kao rezultat uenja (UNESCO, 2012.). Razlikujemo tri osnovna tipa uenja: formalno,
neformalno i informalno.
10
Formalno obrazovanje ili formalno uenje definira se kao bilo koji institucionalni
oblik obrazovanja, ukljuujui praktino osposobljavanje ili kvalifikacijske programe
propisane zakonom, neophodan za odgovarajue obavljanje odreenog zanimanja
(Prawelska-Skrzypek, 2011.). Sveuilini studiji i zavreni programi su u jednakoj mjeri
integralan dio formalnog obrazovanja. Pri zavretku takvog obrazovanja izdaje se slubeni
dokument koji potvruje da je njegov nositelj stekao odreene kvalifikacije. Formalno
uenje, koje se odvija u institucijama obrazovanja i osposobljavanja, priznaje nacionalna
vlast, a kao rezultat se stjeu diplome i kvalifikacije. Okvir formalnog uenja ureen je
u skladu sa obrazovnim propisima u podruju nastavnikih i drugih kvalifikacija, ili
obrazovnih kurikuluma (UNESCO, 2012.)
Definicija neformalnog uenja obuhvaa sve institucionalne oblike uenja povrh
kurikulum obrazovanja i osposobljavanja nakon kojih se stjeu kvalifikacije. Ono ukljuuje
predkolski odgoj i poslijediplomske studije (takav je sluaj u Poljskoj) koji omoguuju
nadogradnju znanja u sklopu posebnih podruja obrazovanja. Primjer ovakvog tipa uenja
predstavljaju programi usavravanja, primjerice programi koje financira poslodavac koji eli
da mu zaposlenici ovladaju novim raunalnim softverom, ili pak teajevi za nezaposlene koji
ele stei/unaprijediti svoje znanje u nekom podruju, to bi im poboljalo poloaj na tritu
rada. Nakon ovakvih programa ne stjeu se posebne kvalifikacije ili profesionalne licencije, no
njihovi polaznici dobivaju nove informacije, produbljuju razumijevanje odreenih fenomena
i oblikuju miljenje o njima te znaajno razvijaju druge vjetine i sposobnosti (PrawelskaSkrzypek, 2011.). Zbroj zavrenih programa osposobljavanja moe rezultirati stjecanjem
novih kompetencija. Iz tog je razloga potrebno adekvatno formalizirati njihovo priznavanje i
vrednovanje. Neformalno uenje je tip uenja koji se odvija kao dodatak formalnom uenju
ili kao njegova alternativa. U nekim je sluajevima usklaeno sa slubenim propisima
pouavanja i osposobljavanja, no i dalje ima veu prilagodljivost. Obino se odrava u
zajednici, kroz zaposlenje ili aktivnosti u sklopu organizacija civilnog drutva (UNESCO,
2012.). Iako neformalno uenje ne vodi izravno do stjecanja kvalifikacija, njegovi se uinci
mogu potvrditi, sakupiti i prenijeti u skladu sa uspostavljenim procedurama te, posljedino,
mogu rezultirati i priznavanjem kao sastavni dio skupa dokazanih postignua (povezanih
sa uenjem) potrebnih za odreene kvalifikacije (potpune ili djelomine) (Instytut Bada
Edukacyjnych, 2013.).
Pojam informalnog uenja odnosi se na oblike neinstitucionalnog uenja, bilo da se
odvijaju ciljano ili nenamjerno (nesvjesno). U doba informacijskog drutva dostupni su mnogi
otvoreni resursi informacija i znanja, to zainteresiranima omoguuje profesionalno usavravanje.
11
Konkretno, profesionalne sposobnosti i vjetine mogu se dodatno razvijati kroz iskustvo i

praksu. Dobro vladanje profesionalnim vjetinama bi ukoliko ga prati i odgovarajue znanje
trebalo omoguiti stjecanje formalne potvrde steenih kvalifikacija (Prawelska-Skrzypek,
2011.). Informalno se uenje odvija u svakodnevnim situacijama, u obitelji, na radnom mjestu,
u zajednici, ili pak kroz interese i privatne aktivnosti pojedinaca. Ono ukljuuje stjecanje novih
kompetencija mimo kurikuluma koje provode institucije obrazovanja i osposobljavanja (bez
pomoi predavaa/instruktora/trenera), neovisno, s ciljem postizanja specifinih rezultata uenja
i/ili putem nenamjernog (nesvjesnog) uenja (Instytut Bada Edukacyjnych, 2013.). Procesom
priznavanja, vrednovanja i akreditacije/certificiranja, vjetine steene informalnim uenjem
mogu biti priznate i doprinijeti stjecanju kvalifikacije. U nekim se sluajevima za informalno
uenje koristi pojam iskustveno uenje (koje se moe shvatiti kao praktino, empirijsko uenje),
budui da se odnosi na stjecanje znanja kroz iskustvo (UNESCO, 2012., Doherty, 2012.).
Cjeloivotno uenje oznaava bilo koji oblik kontinuiranog, dobrovoljnog i
samomotiviranog uenja koje se tijekom cijelog ivota pojedinca odvija iz osobnih,
drutvenih ili profesionalnih razloga, u svrhu proirenja znanja, poboljanja vjetina/
kompetencija i/ili unapreenja kvalifikacija (Valid Prediction Project, 2013.). Prema
definiciji OECD-a, cjeloivotno uenje obuhvaa osobni rast i razvoj drutvenih vjetina u
svim njihovim oblicima i kontekstima, kako u formalnim situacijama kolama, centrima
strukovnog obrazovanja, institucijama tercijarnog obrazovanja i centrima obrazovanja
odraslih tako i u sustavima informalnog pouavanja kod kue, na radnom mjestu te
u zajednici (Eurydice, 2002., str. 10). Cjeloivotno uenje ima profesionalnu i osobnu
dimenziju. Ono moe rezultirati poveanjem profesionalne aktivnosti i zapoljivosti,
razvojem prilagodljivosti zaposlenika u razliitim djelatnostima, rastom razine obrazovanja
u drutvu i smanjenjem socijalne iskljuenosti (Drogosz-Zabocka, 2008.). Kao posljedica
shvaanja vrijednosti i znaaja cjeloivotnog uenja za osobni razvoj pojedinca javlja se
inicijativa za stvaranjem uvjeta priznavanja i potvrde valjanosti kvalifikacija steenih na
razliitim mjestima, u razliitoj ivotnoj dobi i putem razliitih oblika uenja. Priznavanje,
vrednovanje i akreditacija kompetencija kljuni su element koncepta cjeloivotnog
uenja koji spaja njegove raznolike sastavnice (formalno, neformalno i informalno
uenje, profesionalno usavravanje, stjecanje radnog i ivotnog iskustva te profesionalnu
mobilnost). P. Werquin (2011.) vjeruje kako priznavanje informalnog i neformalnog uenja
ima promotivni potencijal za cjeloivotno uenje utoliko to prepoznaje njegovu vrijednost
te pojedincima omoguuje pristup formalnom obrazovanju, a istovremeno omoguava ire
promicanje njihovih kompetencija potencijalnim poslodavcima.
12
Priznavanje prethodnog uenja je priznavanje ishod uenja postignutih izvan okvira

formalnog obrazovanja. Valja primijetiti kako terminologija koja se pritom koristi nije
jednoznana. UNESCO-va definicija naglaava da je priznavanje, vrednovanje i akreditacija
(recognition, validation and accreditation) svih oblika ishod uenja praksa koja omoguava
jasniju vidljivost i uvaavanje cjelokupnog spektra kompetencija (znanja, vjetina i stavova)
steenih u razliitim situacijama, na razliite naine te u razliitim ivotnim razdobljima
(UNESCO, 2012.). Pojam priznavanje prethodnog uenja (Recognition of Prior Learning),
koji koristimo u ovom dokumentu, najrasprostranjeniji je izraz u Europi kad je rije o
priznavanju svih oblika prethodnog uenja. Definicija koju smo usvojili naglaava izravnu
povezanost sa priznavanjem specifinih ishoda uenja ostvarenih izvan okvira formalnog
sustava (to jest u sklopu neformalnih ili informalnih procesa uenja). Istovremeno, valja
primijetiti kako razlike u slubenoj nomenklaturi postoje ve i u europskom prostoru:
Francuska je usvojila izraz priznavanje neformalnog i informalnog uenja (Validation
of Non-formal and Informal Learning), dok je u Velikoj Britaniji u upotrebu uao pojam
akreditiranje prethodnog iskustvenog uenja (Accrediting Prior Experiential Learning).
OECD promie izraz priznavanje neformalnog i informalnog uenja (Recognition of Nonformal and Informal Learning). Razliiti termini su se pojavili i izvan Europe, primjerice: u
Kanadi se najee koristi vrednovanje i priznavanje prethodnog uenja (Prior Learning
Assessment and Recognition), u Koreji se susreemo sa stjecanjem akademskih stupnjeva
samoobrazovanjem (Acquisition of Academic Degrees through Self-Education), dok je u
Meksiku u najiroj upotrebi pojam akreditiranje i certificiranje prethodnih kompetencija
i znanja (Accreditation and Certification of Previous Competences and Knowledge) (Yang,
2012.; Werquin, 2010.). Usprkos jasnim razlikama u terminologiji, svi ovi pojmovi definiraju
slian raspon aktivnosti (Ranne, 2012.). Odnose se na utvrivanje ishoda uenja ostvarenih
kroz neformalno i informalno uenje, kao i na njihovo adekvatno dokumentiranje,
vrednovanje i certificiranje nakon obavljene evaluacije. Priznavanje prethodnog uenja se
stoga moe definirati kao priznavanje ishoda uenja ostvarenih izvan okvira formalnog
obrazovanja. Priznavanje prethodnog uenja ne ukljuuje priznavanje samog tijeka uenja,
ve se usredotouje iskljuivo na specifine rezultate uenja. Kontekst uenja stoga ne igra
nikakvu ulogu vano je ono to je pojedinac u danom procesu nauio.
UNESCO pretpostavlja tri odvojene etape priznavanja prethodnog uenja, koje se
odnose na: priznavanje, vrednovanje i akreditaciju (UNESCO, 2012.). U strunoj se literaturi i
praktinoj upotrebi umjesto UNESCO-va pojma akreditiranja (accreditation) esto koristi pojam
certificiranje (certification) (Werquin, 2010.). Priznavanje (recognition) je proces dodjele
13
slubenog statusa ishodima uenja i/ili kompetencijama, to moe voditi prepoznavanju njihovih
vrijednosti u drutvu. Vrednovanje (validation) znai da su ishodi uenja ili kompetencije
nekog pojedinca vrednovani od strane nadlenog tijela prema odreenim standardima,
putem prethodno propisanih metoda evaluacije. Akreditacija/certificiranje (accreditation/
certification) posljednja etapa u procesu priznavanja prethodnog uenja predstavlja postupke
koje nadleno tijelo poduzima na temelju vrednovanja ishod uenja i/ili kompetencija, a nakon
kojih dotino tijelo priznaje i potvruje steene kvalifikacije (izdavanjem certifikata, diplome
ili dodjeljivanjem titule), ili pak izdaje dokument slian portfelju kompetencija. UNESCO-va
studija navodi kako se u nekim sluajevima pojam akreditacija takoer koristi pri evaluaciji
cjelokupne kvalitete servisa odreene institucije ili kurikuluma (UNESCO, 2012.). Stoga se, kako
ne bi dolo do zabuna, za ovu etapu aktivnosti vezanih uz vrednovanje prethodno ostvarenih
ishod uenja esto koristi naziv certificiranje. Nadalje, P. Werquin (2010.) daje detaljniji opis
procesa priznavanja u pet etapa: utvrivanje, evaluacija (mjerenje), vrednovanje, certificiranje i
drutveno prihvaanje. Peta etapa procesa drutveno prihvaanje potvrenog neformalnog
i/ili informalnog uenja predstavlja javno prihvaanje toga to neki pojedinac zna ili moe
napraviti. Ovo je kljuna etapa procesa priznavanja prethodnog uenja, budui je njegov glavni
cilj vizualizacija kroz prizmu formalnog sustava znanja, kompetencija i drutvenih vjetina
steenih kroz neformalno i informalno uenje.
Razvoj priznavanja prethodnog uenja

Priznavanje prethodnog uenja se smatra kljunim faktorom u razvoju koncepta cjeloivotnog
uenja, budui da omoguava pripisivanje formalne vrijednosti (kakva bi openito bila
prepoznata na tritu rada) ishodima uenja ostvarenima neformalnim odnosno informalnim
putem (Werquin, 2010., str. 8). Nadalje, priznavanje se smatra protumjerom spram fragmentacije
znanja, to takoer doprinosi individualnom krojenju profesionalnih usmjerenja.
Razliite zemlje razliito reguliraju pitanje priznavanja ishoda uenja ostvarenih
izvan okvira formalnog obrazovanja. Prema P. Werquinu (2011.), neke drave u tom
smislu imaju jasne i nedvosmislene propise, dok u drugima to nije sluaj. Posljedino,
u nekim je zemljama proces priznavanja podreen potrebama trita rada, dok druge
usporeuju kvalifikacije sa ishodima formalnog obrazovanja, ukljuivi tercijarne sustave.
Implementacija priznavanja prethodnog uenja manje je sloena u dravama u kojima
postoji slubeni nacionalni kvalifikacijski okvir (National Qualifications Framework).
Takav okvir omoguuje pridruivanje prepoznatih i prihvaenih ishoda uenja pojedinim
14
razinama kvalifikacijskog okvira, kao i odreivanje opsega kvalifikacija (npr. cjelovite ili
djelomine). P. Werquin (2011.) istie kako razliite zemlje pri razvoju priznavanja slijede
razliitu logiku. Pritom se najee naglaava jedan element: uvjerenje kako priznavanje
prethodnog uenja predstavlja drugu priliku za naobrazbu i certificiranje, otvarajui
time pristup visokom obrazovanju bez potrebe za pohaanjem nekih dijelova formalnog
kurikuluma, to omoguava potvrdu vjetina koje su pojedinci stekli tijekom zaposlenja
te openito preoblikovanje sustava strukovnog uenja. Takvo opravdanje proizlazi iz
kljunih problema neke zemlje. Primjerice, u razvijenim se zemljama, s visokim postotkom
adolescenata koji naputaju obrazovni sustav ve na razini srednje kole, promie mogunost
povratka u sustav druga prilika koju omoguuje priznavanje prethodnog uenja
(Kanada). S druge strane, u zemljama gdje vlada nedostatak kvalificirane i certificirane
radne snage, vlade nastoje nadoknaditi ovaj nedostatak putem formalnog priznavanja
ishoda uenja ostvarenih tijekom radnog vijeka: time se skrauje trasa formalnog
obrazovanja i ubrzava stjecanje kvalifikacijskih certifikata (Juna Afrika). Valja, meutim,
naglasiti kako priznavanje prethodnog uenja nije isto to i certifikat kompetencija kakav
izdaju poslodavci. Priznavanje vodi dodjeli diplome, titule ili certifikata koji omoguuju
profesionalnu ili obrazovnu mobilnost usto to osiguravaju daljnji napredak u karijeri
pojedinca (Competences, 2007.).
Priznavanje prethodnog uenja i njegov razvoj su trenutno tema ustre rasprave
u zemljama EU, naroito u novim dravama lanicama. Ovi sustavi u brojnim zemljama
postoje ve niz godina (u Francuskoj, primjerice, od 1930.-ih) i neprestano se usavravaju.
Rasprava s jedne strane proizlazi iz rastue svijesti o vanosti uenja kroz ivot, a s druge
strane iz zahtjeva na razini EU koji drave lanice obvezuju na pojaanje aktivnosti u smjeru
razvoja priznavanja. Priznavanje prethodnog uenja je integralni dio europskih javnih
politika o cjeloivotnom uenju od 2001. godine. Velik korak prema potvrivanju ishod
uenja izvan sustava formalnog obrazovanja bilo je odobrenje preporuka o Europskom
kvalifikacijskom okviru Europskog parlamenta i Vijea Europske unije 2008., to je uvelike
doprinijelo uspostavi i razvoju nacionalnih kvalifikacijskih okvira u dravama lanicama
(European Commission, 2012.). Time je postignuta vea usporedivost i razumljivost
kvalifikacija za poslodavce, zaposlenike i dravljane zemalja EU koji su u procesu uenja.
Europska komisija i Cedefop su 2009. godine izdali publikaciju European Guidelines
for Validating Non-formal and Informal Learning (Europske smjernice za priznavanje
neformalnog i informalnog uenja, op. prev). Taj vodi slui kao savjetodavna potpora
praktiarima i donositeljima javnih politika u podruju priznavanja jer nudi razliite
15
mogue perspektive individualnu, organizacijsku, nacionalnu i europsku. Slui kao

praktian alat ija primjena nije obvezna. Valja primijetiti kako je EU svjesna injenice
da u razdoblju ozbiljne ekonomske krize i posljedinog vala nezaposlenosti, a uz sve
starije stanovnitvo, priznavanje ishod neformalnog i informalnog uenja moe Europi
pomoi u borbi protiv nezaposlenosti poveanjem konkurentnosti i ekonomskog rasta te
promicanjem mobilnosti putem otvaranja novih mogunosti za uenje i rad populaciji koja
nije na tritu rada (European Commission, 2012.). Drave lanice EU obvezne su do 2018.
godine staviti u funkciju rjeenja koja bi omoguila priznavanje neformalnih i informalnih
ishod uenja. Prema preporuci Vijea Europske unije od 20.12.2012., drave lanice bi
pojedincima trebale omoguiti priliku pokazati to su nauili izvan formalnog obrazovanja
i osposobljavanja ukljuivi iskustva mobilnosti, te iskoristiti ono to su nauili u svojim
karijerama i daljnjem uenju (Official Journal of the European Union, 2012.). Priznavanje
prethodnog uenja je isto tako kljuan dio stratekog dokumenta Europa 2020, koji
promie mobilnost zaposlenika i tei boljoj prilagodbi vjetina potrebama trita rada u
kontekstu sve starijeg stanovnitva.
Osim formalnih razloga poput navedenih oekivanja na razini EU, postoji nekoliko
drugih razloga zato priznavanje prethodnog uenja, shvaeno kao integralni koncept u
sklopu cjeloivotnog uenja, valja dalje razvijati. Najprije, potrebno je otvarati fleksibilnije
pravce obrazovanja, osobito kad je rije o podzastupljenim skupinama u drutvu. Priznavanje
omoguuje ispunjenje navedenih oekivanja uvoenjem fleksibilnijeg pristupa kontekstima
uenja. Nadalje, priznavanje podupire mobilnost i procese cjeloivotnog uenja. Takoer
ide ruku pod ruku s porastom uinkovitosti u sustavu obrazovanja i osposobljavanja
utoliko to pojedincima prua potporu u pristupu obrazovnim mogunostima u skladu s
njihovim potrebama. tovie, priznavanje prethodnog uenja promie jednake mogunosti
za vrednovanje vjetina i kompetencija. Prema R. Ranneu, priznavanje isto tako pridonosi
drutvenoj ukljuivosti, smanjenju siromatva i osnaivanju drutveno marginaliziranih
skupina (Ranne, 2012.).
Sveuilita bi danas trebala pripremati studente za visoko diferencirane i
individualizirane pravce razvoja (kako serijske, tako i konkurentne) jednako kao i za
ostvarenje profesionalne karijere. Priznavanje prethodnog uenja bez sumnje predstavlja
izazov za obrazovni sustav, naroito za institucije tercijarnog obrazovanja. Akademska je
zajednica primorana promijeniti pristup obrazovanju jer priznavanje prethodnog uenja
izjednaava vrijednost znanja i drugih ishoda uenja ostvarenih u razliitim okolnostima
s rezultatima postignutima u akademskoj naobrazbi, to pak omoguava optimalno
16
iskoritavanje potencijala raznolikih pravaca stjecanja znanja i vjetina (Competences, 2007.).

Stvari se, meutim, ne dogaaju same od sebe, stoga je potrebno promiljeno djelovanje
i priprema sustava te, iznad svega, jaanje povjerenja u tonost i pouzdanost provedenih
priznavanja i izdanih certifikata.
Prednosti priznavanja prethodnog uenja

Iz primjera zemalja s razvijenim sustavima priznavanja prethodnog uenja, poput Velike
Britanije i Irske, vidljivo je kako priznavanje ima brojne prednosti, kako za pojedince, tako i
za drutvo u cjelini. Ono prua potporu pripadnicima ranjivih skupina u drutvu i olakava
povratak studenata zrelije ivotne dobi u akademski kontekst, motivirajui ih da se angairaju
u daljnjem obrazovanju (National Qualifications Authority of Ireland, 2006.). Pojedinci,
organizacije i cjelokupno drutvo imaju izravne koristi od priznavanja prethodnog uenja.
Pojedincima ono nudi ekonomske, obrazovne i drutvene prednosti (Werquin, 2010.).
Financijske prednosti uglavnom proizlaze iz smanjenja trokova formalnog obrazovanja. To je
naroito vaan argument u zemljama gdje su kolarine visoke. Skraenjem trajanja postupka
priznavanja kvalifikacija steenih izvan formalnog sustava (npr. na radnom mjestu), priznavanje
omoguava bri i jeftiniji nain akreditiranja ishod uenja. Iako postupci priznavanja
prethodnog uenja obino ukljuuju neku vrstu financijskih naknada, ono ipak prua priliku
pojedincima koji si iz razliitih razloga financijskih ili osobnih ne bi mogli priutiti
formalno tercijarno obrazovanje. Obrazovne prednosti priznavanja povezane su s motivacijom
pojedinaca da nastave sa stjecanjem znanja. Pojedinci kojima su kvalifikacije potvrene kao
dio formalnog tercijarnog kurikuluma esto odlue pristupiti daljnjem obrazovanju kako bi
stekli profesionalnu titulu. Zahvaljujui priznavanju, oni koji iz raznoraznih razloga nisu bili u
mogunosti nastaviti obrazovanje na tradicionalan nain dobivaju drugu priliku (Werquin,
2010.). Prema P. Werquinu (2010.), meu drutvenim je prednostima priznavanja prethodnog
uenja pozitivan uinak na izgradnju drutvene kohezije, meu ijim je osnovnim elementima
jednak pristup kvalifikacijama.
Priznavanje prethodnog uenja isto tako donosi prednosti za samo sveuilite, ali i
nastavno osoblje. Prvo, studenti koji studij zapoinju nakon postupka priznavanja prethodnog
uenja obino posjeduju iroko znanje i vjetine iz praktinog iskustva i profesionalnih
aktivnosti, to moe pozitivno utjecati na kvalitetu nastave (VET-HE Project, 2013.). Dalje,
priznavanje prethodnog uenja daje predavaima jedinstvenu priliku za prijenos strunosti
i rezultata vlastitih istraivanja izravno u praktino okruenje. Institucije formalnog
17
obrazovanja takoer imaju koristi: priznavanje im moe posluiti u privlaenju veeg broja
studenata, to je u kontekstu demografskog pada neprocjenjivo. Postupcima priznavanja
moe se znatno razviti suradnja s potencijalnim poslodavcima. U kontekstu naglih promjena
u potranji za odreenim vjetinama, bilo bi dobro razmisliti o nekoj vrsti meusektorske
eksternalizacije, u kojem bi se sveuilita usredotoila na ono to najbolje rade usavravanje
kompetencija neophodnih na vioj razini, dok bi se specijalistike profesionalne vjetine
razvijale na radnom mjestu.
Poslodavci, koji imaju najvie interesa u formalnom priznavanju kvalifikacija svojih
zaposlenika, kroz priznavanje prethodnog uenja dobivaju osnovne informacije o razini
kompetencija svojih radnika. Takoer mogu odabrati koritenje priznavanja prethodnog
uenja kao faktor motivacije zaposlenika.
Na globalnoj je razini vano naglasiti kako priznavanje prethodnog uenja moe
izravno doprinijeti postizanju glavnih nacionalnih ciljeva svake zemlje. Veina vlada lanica
EU ubraja razvoj drutva temeljenog na znanju drutva konkurentnosti i ekonomskog
rasta meu svoje glavne strateke ciljeve. To bez iznimke povlai ulaganje u ljudski
kapital i posljedino, uz primjenu uinkovitog sustava cjeloivotnog uenja, obuhvaa okvir
priznavanja kvalifikacija (Werquin, 2010., str. 59).
Prepreke i faktori uspjeha za uinkovitu provedbu priznavanja prethodnog uenja

Postoji niz prepreka za uspjenu implementaciju priznavanja prethodnog uenja.
Najprije, valja primijetiti kako je u mnogim zemljama, primjerice Poljskoj ili Hrvatskoj,
priznavanje prethodnog uenja u sektoru visokog obrazovanja praktiki nepoznato.
Razliita shvaanja koncepta priznavanja dovode do niza pogrenih i iskrivljenih
predodbi. I dalje prevladava tradicionalni nain razmiljanja, za koji je karakteristino
izrazito povjerenje u tradiciju i kulturu formalnog obrazovanja i jasno nepovjerenje
spram neformalnog i informalnog uenja (Ranne, 2012.). U mnogim dravama,
pogotovo onima koje su se tek prihvatile provedbe priznavanja, zapreke mogu proizlaziti
iz trokova postupaka te manjkavog pristupa informacijama, naroito kod socijalno
ranjivih skupina. tovie, jedna od nedvojbenih zapreka je uvrijeena percepcija da su
postupci priznavanja sloeni i dugotrajni te da im ishod nije siguran (Ranne, 2012.).
Meu kljunim je faktorima, i esto velika prepreka adekvatnom funkcioniranju procesa
priznavanja, nedostatna ukljuenost svih zainteresiranih strana, manjak interesa za
18
proces od strane poslodavaca, koji esto proizlazi iz zabrinutosti da bi zaposlenici mogli

traiti poviice (Early, 2012.).
Iskustvo zemalja koje uspjeno provode priznavanje prethodnog uenja upuuje na
niz elemenata u prilog uinkovitom razvoju priznavanja. Prije svega, od kljune je vanosti
shvaanje da se uenje moe odvijati bilo gdje, a ne samo u sklopu formalnog obrazovanja.
Budui da adekvatno funkcioniranje priznavanja iziskuje odreene resurse financijske i
ljudske, vano je jasno definirati odredbe o njegovu financiranju. Zaposlenicima koji e u procesu
priznavanja obavljati razliite djelatnosti treba omoguiti osposobljavanje koje bi ih pripremilo
za budue zadatke. Meu vanim je faktorima i dobro osmiljen sustav koji moe osigurati
visoku kvalitetu usluge. Prvi i najvaniji korak u izgradnji povjerenja spram priznavanja je
funkcionalan sustav osiguravanja kvalitete. Umreavanje, suradnja i razmjena iskustava meu
nacionalnim i meunarodnim organizacijama moe znatno doprinijeti uspjehu ove misije.
Iskustvo je pokazalo kako suradnja i meusobne konzultacije zainteresiranih strana, primjena
jasnih standarda i kvalifikacijskih okvira, kao i visoko razvijene metode evaluacije, temeljene na
kompetencijama, ine kljune faktore uspjeha priznavanja prethodnog uenja (Ranne, 2012.).
Korak u budunost: faktori koji doprinose dugoronom razvoju priznavanja

prethodnog uenja
Kako bi se priznavanje prethodnog uenja moglo dugorono razvijati, neophodno je
osigurati nekoliko elemenata. Prije svega, izrazito vaan faktor u usavravanju priznavanja
u sklopu visokog obrazovanja, osobito u zemljama gdje je sustav u zaecima (ili jo ne
postoji), jest dobro osmiljena, opsena javna politika informiranja zainteresiranih strana.
Meu njima mogu biti pojedinci i zaposlenici, kao i institucije u visokom obrazovanju
te donositelji odluka. P. Werquin (2010., str. 10) navodi kako se priznavanje svakako
moe razvijati uz jasnu komunikaciju i nedvosmislene informacije o prednostima koje
proizlaze iz ovog procesa i same njegove prirode. Dalje, meu elementima koji mogu
utjecati na budui razvoj priznavanja je uvoenje transparentnih i jasnih postupaka.
ini se kako priznavanje prethodnog uenja moe predstavljati istinsku alternativu
formalnom uenju samo ako se izbjegne prevelika birokratizacija postupaka priznavanja.
Priznavanje moe postati trajnim elementom sustava obrazovanja uz uvjet da mu status
bude izjednaen s formalnim obrazovanjem. Na to se moe utjecati dobro promiljenim,
pouzdanim sustavima osiguravanja kvalitete, kako na razini obrazovne institucije, tako
i na nacionalnoj razini.
19
Na kraju naglasimo kako priznavanje prethodnog uenja svakodnevno dobiva na

vanosti u sustavu tercijarnog obrazovanja te unato bojaznima akademske zajednice ne
predstavlja nikakvu prijetnju formalnom uenju. tovie, broj odraslih osoba koje se vraaju
u sustav formalnog visokog obrazovanja mogao bi, zahvaljujui priznavanju, znatno porasti.
Priznavanje i certificiranje ishod neformalnog i informalnog uenja moglo bi pojedince
motivirati da uenje nastave unutar okvira tercijarnog obrazovanja (Werquin, 2010.).
Zahvaljujui priznavanju prethodnog uenja, koncept cjeloivotnog uenja vie nije samo
apstraktna ideja, ve uinkovit instrument u razvoju drutva uenja.
20
Literatura
Altbach, Ph. G., Reisberg, L., Rumbley, L. E. (2009.). Trends in Global Higher Education: Tracking an
Academic Revolution. Pariz: UNESCO.
Competences for lifelong learning 2007, FREREF.
Doherty, O. (2012.). RPL at Letterkenny Institute of Technology (LYIT). EURASHE Seminar on
Recognition of Prior Learning (RPL): Flexible Ties within Higher Education. Prag.
Drogosz-Zabocka, E. (2008.). Ksztacenie ustawiczne model na przyszo? (u:) J. Grniak, B.
Worek, ur. Ksztacenie przez cae ycie: perspektywa Maopolski, WUP Krakw, str. 15-28.
European Centre for the Development of Vocational Training. (2009.). European guidelines for
validating non formal and informal learning . Luksemburg: Office for Official Publications of the
European Communities.
European Comission. (2012.). Proposal For A Council Recommendation On The Validation Of NonFormal And Informal Learning. Bruxelles.
EUA. (2008.). European Universities Charter on Lifelong Learning, Bruxelles.
Eurydice. (2002.). Uczenie si przez cae ycie: rola systemw edukacji w pastwach czonkowskich
Unii Europejskiej. Varava: FRSE.
Instytut Bada Edukacyjnych. Sownik kluczowych poj zwizanych z krajowym systemem
kwalifikacji. Dostupno na: http://www.krk.org.pl/pl/slownik.
Key Data on Education in Europe 2009, EACEA, P9 Eurydice, Bruxelles.
Marginson, S., van der Wende, M., (2009.). The New Global Landscape of Nations and Institutions
(u:) Higher Education to 2030, vol. 2, GLOBALISATION, Centre for Educational Research and
Innovation OECD, str. 17-62.
National Qualifications Authority of Ireland. (2006.). Principles and Operational Guidelines for the
Recognition of Prior Learning (RPL) in Further and Higher Education and Training. Dublin.
OECD. (2012.). Grade Expectations How Marks and Education Policies Shape Students Ambitions,
PISA, OECD Publishing. ISBN 978-92-64-18752-8.
Prawelska-Skrzypek, G. (2011.). Perspektywy rozwoju w Polsce uczenia si przez cae ycie (u:) G.
Prawelska-Skrzypek, M. Frankowicz (ur.) Od standardw do jakoci szkole w Maopolsce, WUP,
Krakw, str. 41-62.
Rada Unii Europejskiej. (2012.). ZALECENIE RADY z dnia 20 grudnia 2012 . w sprawie walidacji
uczenia si pozaformalnego i nieformalnego (2012/C 398/01). Dziennik Urzdowy Unii Europejskiej.
Ranne, R. (2012.). Overview of RPLs Role and Position within the EHEA. EURASHE Seminar on
Recognition of Prior Learning (RPL): Flexible Ties within Higher Education. Prag.
UNESCO. (2012.). UNESCO GUIDELINES for the Recognition, Validation and Accreditation.
Hamburg: UNESCO Institute for Lifelong Learning.
21
Valid Info Project. Promocja i walidacja pozaformalnego i nieformalnego uczenia si: Przykady w
dziedzinie integracji osb niepenosprawnych oraz mediacji midzykulturowej. Przewodnik Europejski.
http://www.valid-info.eu/pdf/guide_POL.pdf?aebbeb4c897d3d1ede31ecc289a5f4fb=26943b1fa6194531a
72cfb4a25e25d87
VET-HE Project. Vet He: Bridge Between Vocational And Higher Education. Validation and
recognition of learning outcomes from vocational education to higher education. National Policies in
Recognition of Prior Learning from Vocational to Higher Education. Dostupno na: http://vethe.pbworks.
com/w/file/fetch/59011734/20120920_Summary_of_national_policy_Final.pdf
Werquin, P. (2010.). Recognising Non-Formal and Informal Learning: Outcomes, Policies and
Practices. OECD-Publishing, Paris, str. 91.
Werquin, P. (2011.). Recognition of Non-formal and Informal Learning Outcomes: Theory and
Evidence. National RPL Conference: Bridging and Expanding Existing Islands of Excellent Practice,
Johannesburg, 23 February 2011.
Yang, J. (2012.). The relevance of UNESCO Guidelines on RVA of the Outcomes of Non-formal and
informal Learning to higher education. EURASHE. Prag.
22
2. Priznavanje prethodnog uenja u europskom prostoru: komparativna perspektiva
2. Priznavanje prethodnog uenja u europskom prostoru:

komparativna perspektiva
Pascal Lafont, Marcel Pariat
Priznavanje prethodnog uenja se zasniva na poveanju vrijednosti znanja, knowhow-a i vjetina steenih u neformalnim i informalnim kontekstima uenja (Schwartz,
2004.) u svakodnevnom ivotu. Donositelji odluka u politikim, ekonomskim i socijalnim
pitanjima mnogih zemalja su toga svakako svjesni, budui da promiu institucionalizaciju
i internacionalizaciju procesa priznavanja (Lafont, 2013.a) kako bi potaknuli praenje
steenog znanja i vjetina i pojanjenje vjetina koje trae tvrtke... naposljetku, kako bi
potaknuli sve pojedince da nastave sa uenjem tijekom cijelog ivota (Merle, 2008., str. 43).
Premda su navedene vjetine bogat izvor ljudskog kapitala, nisu svi pojedinci svjesni njihovih
potencijalnih vrijednosti te stoga ne uivaju njihove prednosti, pogotovo kad im je teko
dokazati steene vjetine, dokumentirati ih, ili se ak raspitati o tome kako ih dokumentirati
(Cifali, Andr, 2007.). Priznavanje neformalnog ili informalnog uenja ne ini ljudski
kapital samo po sebi, meutim ini ga vidljivijim i poveava njegovu vrijednost za drutvo u
cjelini. U nekim je zemljama vano jer predstavlja potvrdu vjetina pojedinaca i omoguava
im da (ponovno) uu u sustav formalnog uenja, no moe li regulirati nepravilnosti u
neravnopravnom obrazovnom sustavu (Maillard, 2007.)?
Uspostavljanje mjera priznavanja prethodnog uenja moe, primjerice, kandidate
osloboditi nekih kolegija ili dijelova kurikuluma ijim sadrajem su ve ovladali te im
tako omoguiti bri, uinkovitiji i jeftiniji zavretak formalnog obrazovanja. Unato
tomu to svugdje u svijetu postoji sistematizacija mjera i procesa koji odraslim osobama
omoguavaju identifikaciju vjetina (Boutinet, Belisle, 2009., str. 3), cilj je ovog poglavlja
preispitati uvjete implementacije i privilegirane pristupe koji stoje na raspolaganju
trinim inicijativama, javnim vlastima, dravi i socijalnim partnerima. Uvjetuju li ovi
pristupi specifine prakse i procese legitimacije? Na koji nain ovi instrumenti doprinose
23
promjenama u stavovima te proizlaze iz potekoa uzrokovanih kako asimilacijom

neoliberalnih strategija participativnog upravljanja, tako i prepoznavanjem iskustva
steenog u nastojanjima da se iznova promisli socijalna pravda u podruju jednakosti
poloaja u drutvu (Dubet, 2010.)? Postoji li zajednika strategija meu europskim
zemljama kad je rije o cjeloivotnom uenju (Colardyn, Bjornavold, 2004.)? Postoje li
i dalje razlike uslijed kulturnih imbenika koji odreuju mogunosti provedbe ovih
instrumenata? Sva ova pitanja vode do individualnih sudionika u visokom obrazovanju,
institucija i organizacija koje u ovom trenutku prolaze preobrazbu i ukazuju na viestruke
perspektive spram istog problema (Ghin, Auras, 2011.).
Naa se hipoteza temelji na injenici da su u europskim zemljama na djelu brojne
socijalne transakcije te da se stoga mogunosti provedbe instrumenata priznavanja prethodnog
uenja i njihova razvoja ne razlikuju samo vremenski i prostorno, ve prema individualnim
i kolektivnim strategijama, kao i prema kulturnim kontekstima, koje u dananje vrijeme
osobito karakterizira organizacijska namjera da se kod subjekata potakne promiljanje
(Wittorski, 2009.). Na metodolokoj se razini na pristup ubraja u komparativne perspektive,
to omoguava preispitivanje dimenzija i kriterija koji odreuju uvjete eksperimentiranja i
institucionalizacije postupaka priznavanja iz primarnih dokumentarnih izvora (znanstvenih
lanaka, tekstova pojedinanih i skupina autora, europskog registra neformalnog i
informalnog uenja). Rije je o dvostrukoj poziciji praktiara-istraivaa: s jedne smo strane
lanovi povjerenstava u evaluaciji ostvarenog uenja u svojstvu savjetnika kandidatima,
zaposlenici zadueni za eljene diplome, treneri savjetnik u sklopu konvencionalnog
okvira koji nae sveuilite povezuje sa nekim organizacijama rada; s druge smo strane
istraivai u meunarodnom komparativnom kontekstu, s ciljevima koji se odnose na
priznavanje vrijednosti iskustva. Ta nam je pozicija omoguila pregled nad kretanjima koja
su u posljednjem desetljeu obiljeila nae savjetodavne djelatnosti, aktivnosti vrednovanja i
transfera u podruju priznavanja prethodnog uenja.
Tijek razvoja u rangiranju napretka europskih zemalja u podruju priznavanja

prethodnog uenja
Ako javne vlasti pokazuju sve vie interesa za meunarodnim usporedbama u podruju
obrazovanja i osposobljavanja, razlog je tomu uvjerenje da takve usporedbe omoguuju
oblikovanje i provedbu uinkovitih javnih politika koje bi afirmirale njihove kapacitete za
doprinos poboljanju ekonomskih i socijalnih perspektiva, promicanju uinkovitog upravljanja
24
obrazovnim sustavima te mobilizaciji dodatnih resursa kako bi se udovoljilo rastuim

zahtjevima. Stoga, iako sve rang-liste europskih zemalja po pitanju priznavanja prethodnog
uenja ukazuju na to da u svim lanicama Europske unije postoje zajedniki interesi (Annen,
2013.), ne smiju se zanemariti napori drugih zemalja u ovom podruju na meunarodnoj razini.
Izazovi i mogunosti vezani uz provedbu priznavanja potakli su istraivanja u Junoj Africi
(Hendricks, Volbrecht, 2003.; Sutherland, 2006.) te brojne eksperimente i institucionalizacije
priznavanja prethodnog uenja u Maroku, Tunisu, Koreji (Choi, 2007.), Kanadi (Balleux, 2005.;
Goyer, Landry & Leclerc, 2006.; Hon, Goyer & Blanchet, 2011.), ileu, Kolumbiji, Meksiku
(Anda & Ascencio, 2006.) te Haitiju (Bleriot & Pirot, 2007.).
Rangiranje tolikog broja zemalja omoguava globalnu procjenu i bolje razumijevanje
sloenog svijeta, bez zanemarivanja ogranienja modusa grafike klasifikacije. Premda
se podrazumijeva kako bilo kakvo istraivanje u drutvenim znanostima pribjegava
apstrahiranju, uopavanju i formalizaciji (Goody, 1979., str. 109), jednako je tako neophodno
relativistiki sagledati posljedice dodjeljivanja drutvenog statusa znanju izvedenom iz
klasifikacijskih shema, simbolikih sustava i naina razmiljanja. Zaista, iako se ljudsko
miljenje bez sumnje najee i implicitno zasniva na elementima iste ili razliite kategorije1,
treba ga podvrgnuti razumnoj konstrukciji (Lvi-Strauss, 1962.) kako bi se izbjegla
neadekvatna klasifikacija ili netona tipologija.

Maurice (1989.) opisuje tri komparativne strategije: funkcionalistiki ili
meunacionalni pristup, koji je bio posebno rairen 1950.-ih i 1960.-ih godina, naroito
u anglosaskim zemljama; kulturalistiki ili meukulturni pristup; te drutveni ili
meunarodni pristup, koji nastoji definirati nacionalne koherencije. U mogunosti smo,
dakle, vidjeti slinosti i razlike u provedbi instrumenata priznavanja prethodnog uenja
kako bismo opisali univerzalne trendove i trajne specifinosti. U funkcionalistikom
tipu istraivanja zemlje ili nacije predstavljaju tek lokalne kontekste u koje se uvrtavaju
analizirani fenomeni. Nacionalni kontekst dakle ostaje heterogen u odnosu na dane
fenomene; posljedino, odnos izmeu mikro i makro razina se zapravo ne konstruira i ne
problematizira (Maurice, 1989., str. 178).
S druge strane, kulturalistiki pristupi ne pridaju previe vanosti uoenim razlikama;
nedostatak im je isti, s time da primjenjuju prethodno zadani model u prvom sluaju;
Prema jednoj od Lvi-Straussovih teza, divlja misao (la pense sauvage) se temelji na koherentnoj viziji
svijeta, suprotno reduktivnim predodbama koje su se oblikovale pri prvim kolebljivim koracima antropologije.
25
pretpostavljaju postojanje nacionalnih specifinosti institucionalne, kulturne ili povijesne prirode

u drugom (Maurice, Sellier i Silvestre, 1982., str. 55). Iz tog je razloga cilj naeg drutvenog pristupa
izbjei ove dvije zamke i usmjeriti nau strunost u okviru europskog projekta Sveuilini centri
priznavanja prethodnog uenja povezivanje visokog obrazovanja sa strukovnim obrazovanjem
i osposobljavanjem podjednako na prouavanje univerzalnih i partikularnih karakteristika.
Nadalje, bavimo se problemima reprezentacija, znaenj i vrijednosti ukorijenjenih u osobnim
ivotnim priama (dIribarne, 1989., str. 600) pojedinaca koji ulaze u proces priznavanja
prethodnog uenja, kao i institucija koje su ukljuene u provedbu ovih instrumenata. U tom
je smislu lake razumjeti zato i na koji nain je interakcija izmeu kolektivnih i individualnih
aktivnosti ne samo prisutna u procesu formalizacije koji pokreu kandidati, ve i na koji je nain
ona smjetena u samo sredite procesa vrednovanja i priznavanja (Prot, 2009.).
Priznavanje prethodnog uenja je predmet mnogih rasprava i reforma u Europi
te ostaje temeljno strateko pitanje kad je rije o vrednovanju vjetina u teorijskom i
pragmatinom smislu utoliko to jednostavna reforma ili prilagodba obrazovanja i
osposobljavanja u njihovom sadanjem obliku ne bi bila dovoljna; bilo bi neophodno otii
puno dalje, integrirati formalne, neformalne i informalne kontekste i uspostaviti veze meu
njima (Chakroun, 2006., str. 161). Bez obzira na razliite nazive2 u razliitim zemljama,
moemo izdvojiti pristupe i prakse na nacionalnoj, regionalnoj, sektorskoj i lokalnoj razini
(Bjornavold, 2001.). Ovaj autor uvodi prvu tipologiju koja omoguuje grupiranje manje od
dvadeset europskih zemalja u pet skupina (v. Tablicu 1) prema aktivnostima u podruju
utvrivanja, vrednovanja i priznavanja neformalnog uenja.
Tablica 1: Priznavanje prethodnog uenja u europskim zemljama, kontekstualni pristup (2001.)
Dualni pristup
Mediteranski
pristup
Skandinavski
pristup
Anglosaski
pristup
Kontinentalni
pristup
Njemaka,
Austrija
Grka,
panjolska,
Italija, Portugal
Finska, Norveka,
vedska, Danska
Velika Britanija
/ Sj. Irska,
Nizozemska
Francuska,
Belgija
Izvor: Bjornavold, 2001.
Namjera kontekstualnog pristupa bi svakako bila barem djelomino zamisliti traene

vjetine. Meutim, transparentnost vjetina valja potivati oslanjanjem kako na metodologije
Akreditiranje prethodnog uenja (Accreditation of Prior Learning) ili vrednovanje prethodnog iskustvenog
uenja (Assessment of Prior Experential Learning).
26
vrednovanja koje se tek oblikuju, tako i na institucionalne i politike odluke koje jame
uvaavanje i legitimnost.
Postoji klasifikacija razvoja prema kojoj zemlje moemo razvrstati u tri kategorije: prvu,
u kojoj se instrumenti priznavanja percipiraju kao previe inovativni te izazivaju radikalna
suprotstavljanja; drugu, u kojoj instrumenti priznavanja bivaju ukljueni u razvoj obrazovnog
sustava u sklopu politikih projekata te omoguuju eksperimentiranje i uopavanje prakse; i
posljednju, sa naprednom razinom institucionalizacije koja omoguava uspostavljanje zakonskog
okvira (Bjornavold, 2007.). Razina etabliranosti i trajnosti ovih instrumenata bi se ipak trebala
utvrditi detaljnijom studijom na nacionalnoj, lokalnoj i sektorskoj razini. Stoga, prema kriterijima
razvoja zakonodavstva, namjera, projekata i preporuka, Feutrie (2008.) predlae novu tipologiju
razvojnih etapa (v. Tablicu 2) prema razini visokog obrazovanja, tonije podruja studija.
Tablica 2: Etape razvoja priznavanja prethodnog uenja u europskim zemljama (2008.)
Namjere/ Zakonski okvir
Prvi eksperimenti
Uvoenje instrumenata
priznavanja
Grka, Bugarska, Cipar,

Slovaka, Latvija
Poljska, eka, Maarska,

Malta
Rumunjska, Litva, Italija,

panjolska, Luksemburg,
Austrija, Njemaka
Institucionalizacija instrumenata priznavanja prethodnog uenja

Prakse "odozdo prema gore"
Globalni sustavi i niski/

djelomini rezultati
Globalni sustavi i znaajni

rezultati
Nizozemska, Velika Britanija,

Sj. Irska, vedska
Slovenija, Estonija, Belgija
Portugal, Finska,
Danska, Francuska
Izvor: Feutrie, 2008.
I dalje su vidljive mnoge suprotnosti. ini se kako impuls za razvoj dolazi od strane europske
politike cjeloivotnog obrazovanja i osposobljavanja. Valja rei kako je sektor strukovnog obrazovanja
oduvijek, pa i sada, pruao vee mogunosti provedbe negoli sektor visokog obrazovanja.
Na kraju, posljednji pregled europskih zemalja po pitanju priznavanja prethodnog uenja
iz 2010. ukljuuje 32 zemlje, ije su razine razvoja procesa priznavanja razvrstane u etiri kategorije
(v. Tablicu 3). Visoko razvijene zemlje imaju uspostavljene prakse u svim sektorima aktivnosti, to je
rezultat zajednikog interesa drutva. Razvojne se politike tako mogu osloniti na okvir nacionalnog
zakonodavstva iako za to nema previe interesa ili na izuzetno dobar sustav akreditacije u
preciznom sektoru aktivnosti. Zemlje srednjeg ili niskog stupnja razvoja esto imaju uspostavljene
27
sustave akreditacije u jednom ili vie sektora, no ne razmiljaju o njihovoj primjeni na globalnoj
razini. Na kraju, u zemljama niskog stupnja razvoja postoji vrlo malo inicijativa u smislu javnih
politika ili praksa koje bi potaknule provedbu instrumenata akreditacije. U ovu kategoriju sada
moemo ubrojiti i zemlje koje razmiljaju i rade na tome da uvedu propise, ili ak i zakone, neku
vrstu politika ili alata koji bi bili oslonac uvoenju i institucionalizaciji ovih instrumenata.
Tablica 3: Etape razvoja priznavanja prethodnog uenja u europskim zemljama (2010.)
Visokorazvijene
Srednje
visokorazvijene
Srednje niskorazvijene
Niskorazvijene
Finska, Francuska,
Nizozemska, Norveka,
Portugal
Danska, Njemaka,
Rumunjska,
panjolska, vedska,
Velika Britanija
Austrija, Belgija,
eka, Estonija,
Island, Italija, Irska,
Lihtentajn, Litva,
Slovaka, Slovenija
Bugarska, Hrvatska,
Cipar, Grka, Maarska,
Latvija, Malta, Poljska,
Turska
Izvor: 2010 Update of the European Inventory on Validation of Non-formal and Informal Learning Executive Summary of Final
Report (saetak zavrnog izvjea o napretku Europskog inventara priznavanja neformalnog i informalnog uenja iz 2010.,
op.prev.)
Sloenost svih navedenih klasifikacija odraz je viestrukih aspekata ili kriterija koji
odreuju uvjete provedbe i razvoja instrumenata priznavanja. Lokalne inicijative i rezultati
mogu biti podcijenjeni prilikom vrednovanja na nacionalnoj razini, ili precijenjeni u sluaju
regionalnih ili mikro-teritorijalnih usporedbi. Uzrok varijabilnosti moe isto tako biti, s
jedne strane, razliitost sektora povezanih s akademskim osposobljavanjem, strukovnim
obrazovanjem i radnim okruenjima, te s druge strane, injenica da je njihov meusobni odnos
vezan uz kontekst, trenutne okolnosti i transakcijske je prirode. Iz tog razloga navedena tablica
predstavlja globalnu procjenu s dinaminom perspektivom. Naime, iako u nekim zemljama
postoji prihvaeni nacionalni pravni ili politiki okvir, nema dovoljno poticaja za inicijative
lokalnih sudionika, stoga se ne uspostavlja sustavna praksa institucionalizacije te izostaju
kompletni rezultati u smislu individualnih i kolektivnih prednosti. Budui da uinkovitost
primijenjenih sustava i njihov utjecaj na ljude igraju odluujuu ulogu, neophodno je procijeniti
sve dimenzije, kako u kvalitativnom, tako i u kvantitativnom smislu.
Valja, meutim, istaknuti kako je ovakav tip klasifikacije privremen i nesiguran
ako elimo razmotriti rezultate zajednikog rada, primjerice u sklopu europskih programa
transfera tehnologije, kako na pojedinane zemlje tako i meu razliitim zemljama, koje ne
pripadaju nuno istim kategorijama. Zaista, inicijative i eksperimenti koji proizlaze iz ovih
programa mogu dovesti do promjena u obrazovnim i socijalnim praksama povezanima s
28
razvojem socijalnog i ekonomskog konteksta, ukljuenou socijalnih i institucionalnih

partnera, prilagodbom formalnih ili pravnih institucionalnih okvira, posljedicama na
javne politike obrazovanja i osposobljavanja te oekivanim individualnim i kolektivnim
prednostima. Vjerojatno je, dakle, da e utjecati na uvoenje i razvoj modusa instrumenata
priznavanja prethodnog uenja.
Tablice prate razvoj konfiguracije u svakoj zemlji. Kao rezultat, umjesto geografskih
obiljeja (2001.) uvodi se sve vei broj pokazatelja iz kojih je mogue definirati razine
razvoja instrumenata priznavanja (2010.). Tako su se u prvoj visokorazvijenoj skupini
nale iste zemlje, s iznimkom Danske, iji rezultati iz 2008. godine nisu bili dovoljni za
ostanak u istoj kategoriji 2010. S druge strane, u tu je skupinu uvrtena Norveka, koja je,
izostavi 2008., sada na razini najuinkovitije skupine. Jednako je tako i s Nizozemskom,
ija su ulaganja donijela najvie prednosti. Kad je rije o srednje visokorazvijenoj skupini,
vidljivo je kako zemlje koje su 2008. godine doprinijele uvoenju instrumenata priznavanja
ili institucionalizirale prakse odozdo prema gore sada profitiraju od svojih ulaganja dvije
godine kasnije nalaze se u drugoj skupini, s iznimkom Luksemburga, Litve, Italije i Austrije.
Te su zemlje sada na treoj razini, s iznimkom Luksemburga kojeg vie nema u klasifikaciji.
Prvi eksperimenti sa instrumentima priznavanja prethodnog uenja iz 2008. godine
Poljskoj, Maarskoj i Malti nisu omoguili dalji pomak od niske razine razvoja. Na kraju,
ini se kako su zemlje posljednje skupine (Bugarska, Hrvatska, Cipar i Grka) napredovale
od poetnih namjera koje bi vodile zakonskom ili pravnom okviru i niskog stupnja razvoja
u 2010. Zakljuno, sve ukazuje na to da je neophodno proi kroz razliite etape razvoja
redom, progresivno i trajno, graditi uvjete za dugotrajnost sustav i instrumenata na koje se
ove zemlje oslanjaju. Ne smiju se zanemariti ni rizici regresije, kao to je sluaj u Portugalu
od 2012. godine nadalje. U razdoblju ekonomske krize, proraunskih ogranienja i mjera
tednje u javnim financijama, Portugalov bi program Inicijative novih prilika (Iniciativa
Novas Oportunidades) mogao biti financijski potrebit. Njegov je cilj poveanje sveuilinih
i strunih kvalifikacija stanovnitva Portugala zahvaljujui aktivnostima centara zaduenih
za priznavanje, vrednovanje i homologaciju vjetina.
Francuska primjer visokorazvijene zemlje u podruju priznavanja
prethodnog uenja
U Francuskoj je priznavanje prethodnog uenja uspostavljeno kao pravo svakog graanina
i graanke. Sustav koji je trenutno na snazi (Validation des Acquis de lExprience VAE) je
uveden u sijenju 2002. (Zakon o socijalnoj modernizaciji) i koristi se za dodjeljivanje cjelovitih
29
ili djelominih kvalifikacija. Svako tijelo koje dodjeljuje kvalifikacije donijelo je vlastite propise
po pitanju konkretne primjene naela zacrtanih zakonom. VAE sustav proizlazi iz zakona
uvedenih 1992. godine za kvalifikacije koje dodjeljuju ministarstva obrazovanja i poljoprivrede,
koji su 1999. godine proireni na kvalifikacije Ministarstva mladih i sporta te na sve glavne
tipove kvalifikacija 2002. Posljednja uvedena promjena iz 2009. godine imala je za cilj poveanje
broja pojedinaca koji ulaze u proces VAE, posebice zaposlenih u privatnom sektoru, kao i razvoj
smjernica za VAE. Od 2002. biljee se znatna ulaganja u sektoru visokog obrazovanja kako bi se
u terminima ishod uenja sastavili standardi (rfrentiels) koji bi olakali provedbu VAE (sve
diplome strukovnog obrazovanja u registru nacionalnih kvalifikacija moraju se opisati u smislu
ishod uenja). Usto, u visokom se obrazovanju priznavanje profesionalnog iskustva takoer
ve dugo koristi (ak od 1934.) kako bi se omoguio pristup pojedincima koji ne zadovoljavaju
formalne kriterije te, u nekim sluajevima, u svrhu dodjele diplome.
Skretanjem novog pedagokog pristupa u pravcu modularizacije osposobljavanja 1970.ih se javlja nova praksa: priznavanje ishod uenja zaposlenika (ostvarenih kroz radno iskustvo
ili struno usavravanje) u svrhu pristupa visokom obrazovanju. Evaluacijom profesionalnih
vjetina i kompetencija mogue je osloboditi kandidate preduvjeta za formalne kurikulume
osposobljavanja koji vode formalnim kvalifikacijama pri institucijama visokog obrazovanja, ili pak
za dio osposobljavanja. 1985. je uvedena uredba prema kojoj se profesionalno iskustvo moe uzeti
u obzir pri odluivanju o upisu u program visokog obrazovanja (ovo se odnosi samo na sveuilita
i druge vrste visokoobrazovnih institucija, primjerice visoka uilita za obrazovanje inenjera). Taj
proces (Validation des Acquis Professionnels 85) omoguava svim osobama od 20 ili vie godina
starosti koje su prekinule studij barem dvije godine ranije da se prijave na studij uz osloboenje
od uobiajenih uvjeta upisa. S druge strane, glavni se sustav priznavanja u Francuskoj koristi za
dodjelu cjelovitih ili djelominih kvalifikacija (certification)3 na temelju znanja i vjetina koje je
kandidat stekao iskustvom, a dotina kvalifikacija ima istu vrijednost kao i kvalifikacije dodijeljene
u formalnom sustavu obrazovanja i osposobljavanja. U usporedbi sa veinom europskih zemalja,
godinji broj VAE kandidata je visok. Od 2002., kada je uveden ovaj proces, broj certificiranih
kandidata je porastao na 200.000, od kojih se etvrtina odnosi na visoko obrazovanje.
Francuski izraz kojim se prevodi engleski "qualification jest "certification. Velik broj kvalifikacija je slubeno
priznat od strane vlade i socijalnih partnera. Radi se o diplomama, stupnjevima visokog obrazovanja, titulama i
sektorskim certifikatima koje dodjeljuju socijalni partneri. Njihov popis i opis dostupan je u registru nacionalnih
kvalifikacija - Rpertoire National des Certifications Professionnelles RNCP.
30
panjolska primjer srednje visokorazvijene zemlje u podruju priznavanja

prethodnog uenja
U panjolskoj postoje mogunosti za priznavanje prethodnog uenja vezane uz visoko obrazovanje
i profesionalne kompetencije (do odreene razine). I neke su autonomne zajednice (Comunidades
Autnomas CCAA) uvele postupke priznavanja. Od 1970-ih osobe starije od 25 godina koje nisu
zavrile vie razrede srednje kole mogu upisati studij ukoliko uspjeno poloe prijemne ispite za
starije od 25 godina, s time da uspjehom na ispitu ne stjeu i srednjokolsku diplomu. Kasnije,
od ranih 2000.-ih, uvedene su nove mjere na nacionalnoj razini kako bi se proirilo priznavanje
kompetencija steenih neformalnim i informalnim uenjem. Nova uredba vezana za postupke
priznavanja prethodnog uenja u visokom obrazovanju sastavljena je i finalizirana do kraja 2010.
godine. Kraljevskim su dekretom iz 2009. godine uspostavljeni postupci i kriteriji priznavanja
profesionalnih kompetencija steenih kroz radno iskustvo i neformalne procese uenja. Taj je dekret
omoguio strukturu priznavanja profesionalnih kompetencija za module formalnog strukovnog
obrazovanja i osposobljavanja ili cjelovite kvalifikacije razina 1 do 5 u skladu s kriterijima
navedenim u Nacionalnom registru profesionalnih kvalifikacija. Dekret se odnosi na ograniene
razine kompetencija, a ispiti se svake godine odravaju samo u nekim gospodarskim sektorima.
Prvi javni natjeaj za priznavanje profesionalnih kompetencija proveden je 2011. i obuhvatio je
samo neke kompetencije. Planira se ukljuivanje drugih kompetencija u buduim natjeajima. Prvi
krug priznavanja profesionalnih kompetencija unutar novog regulatornog okvira na nacionalnoj
razini proveden je 2011. te ukljuuje module iz Nacionalnog registra4 o odgoju i obrazovanju djece
i medicinskoj skrbi. Podaci o priznavanju su ogranieni, no odaziv na ove inicijative je, prema
statistikama, relativno visok. Primjerice, od 2004. do 2005. broj polagaa sveuilinih prijemnih
ispita za starije od 25 iznosio je 19.853, dok je broj polagaa prijemnih ispita strukovnog obrazovanja
i osposobljavanja na srednjoj razini iznosio 12.267, a na visokoj 7.796.
Ministarstvo obrazovanja trenutno radi na novim propisima o priznavanju
prethodnog uenja u podruju visokog obrazovanja. Nove e uredbe uspostaviti postupke
priznavanja neformalnog i informalnog uenja u vrijednosti do 15% preddiplomskog studija5
ili diplomskog studija. Istovremeno, neka su sveuilita ve pokrenula inicijative priznavanja
i donijela odluke o vlastitim standardima.
Prema zakonu, CCAA moraju process priznavanja uvesti na svojim teritorijima do 25. kolovoza 2010.
Studijski programi koji e moi provoditi ove propise bit e oni koji su prilagoeni Bolonjskom procesu.
4
5
31
eka primjer srednje niskorazvijene zemlje u podruju priznavanja

prethodnog uenja
Priznavanje neformalnog i informalnog uenja je u ekoj kvalitetno definirano od rujna 2007.
zakonom 179/2006, koji propisuje uvjete i proces priznavanja za dodjelu cjelovitih i djelominih
kvalifikacija (na svim razinama osim visokog obrazovanja). Budui je proces priznavanja poeo
2009., odaziv je jo uvijek relativno malen a priznavanje provedeno za ogranien broj kvalifikacija.
Postupak priznavanja je usko povezan s razvojem nacionalnog kvalifikacijskog okvira, koji
je u tijeku: postupak priznavanja se moe provesti iskljuivo ako su standardi kvalifikacija i
vrednovanja definirani u registru kvalifikacija (definicija iz Zakona 179/2006, nepotpuna u
trenutku kad se isti poeo provoditi). Standardi vrednovanja (npr. usmeno izlaganje, praktino
izlaganje itd.) koriste se u priznavanju prethodnog uenja kao i u ispitivanju/certificiranju u
sklopu formalnog obrazovanja i osposobljavanja. Sektorska vijea ih i dalje razvijaju, a odobrava
ih Ministarstvo obrazovanja. Na temelju ovih standarda priznavanje mogu obaviti obrazovne
institucije koja izdaju cjelovite kvalifikacije ili pak institucije (kole, privatne institucije, tvrtke
ili ak pojedinci) ovlatene za izdavanje djelominih kvalifikacija. Za eku je vano istaknuti
kako je ukupna razina kvalifikacija stanovnitva relativno visoka: broj onih koji rano odustaju od
obrazovanja je meu najniima u Europskoj uniji (2008. godine je svega 5,6% mladih od 18 do
24 godina starosti izvan procesa obrazovanja zavrilo tek nie razrede srednje kole6); preko 90%
ekonomski aktivnog odraslog stanovnitva (od 25 do 64 godine starosti) ima barem diplomu viih
razreda srednje kole7 koja omoguuje pristup visokom obrazovanju.
Posljedino, kad je rije o vrednovanju i priznavanju neformalnog i informalnog
uenja, u ekoj glavni naglasak nije toliko na napredovanju u smislu kvalifikacija
(napredovanje za jednu razinu vie) ili na upisu studija, ve vie na prekvalifikaciji i
stjecanju dodatnih kvalifikacija (uglavnom strukovno orijentiranih). U tom se podruju
dogaa veina promjena i na njemu je politiko teite. Uzevi navedeno u obzir, sustav
priznavanja neformalnog i informalnog uenja koji je trenutno u primjeni ne omoguuje
nekvalificiranima ili onima s niskim kvalifikacijama priliku za napredovanje (druga
prilika). Priznavanje i vea propusnost su meu sedam stratekih ciljeva eke Strategije
cjeloivotnog uenja8, uz jednakost pristupa, funkcionalnu pismenost, socijalno partnerstvo,
Izvor: Eurostat 2009.
Izvor: Eurostat 2009.
8
Ministry of Education, Youth and Sports (2007.): dokument na engleskom jeziku, The Strategy of Lifelong
Learning in the Czech Republic, dostupan je na internetskoj stranici http://www.msmt.cz/uploads/Zalezitosti_
EU/strategie_2007_EN_web_jednostrany.pdf
6
7
32
poticanje potranje, kvalitetu i savjetovanje. Kad je rije o formalnom (tj. certificiranom)

priznavanju ishod neformalnog i informalnog uenja, razlog je uglavnom politika volja za
poticanjem zapoljivosti9. Usto, vodi se briga i o doprinosu neformalnog uenja kad je rije
o razvoju kljunih kompetencija te osobnom i socijalnom razvoju pojedinaca s posebnim
naglaskom na neformalno uenje djece i mladih, kao i volontera te zaposlenika u nevladinim
organizacijama koje organiziraju neformalno uenje10.
Bugarska primjer niskorazvijene zemlje u podruju priznavanja
prethodnog uenja
U Bugarskoj su planovi za uvoenje priznavanja prethodnog uenja otpoeli tek u kontekstu
ispunjenja uvjeta za pristup Europskoj uniji te su jo uvijek u razvoju. Iz stratekih
dokumenata, poput Nacionalne strategije za cjeloivotno uenje 2008.-2013., Akcijskog
plana 2009., Nacionalne strategije za nastavak strukovnog obrazovanja i osposobljavanja
2005.-2010., Strategije obnovljenog zapoljavanja 2008.-2015. i Nacionalnog akcijskog
plana zapoljavanja iz 2010., vidljivo je kako uspostava sustava priznavanja neformalnog
i informalnog uenja predstavlja prioritet. U ovom se trenutku priznavanje zakonski
regulira iskljuivo Zakonom o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju iz 1999., no
njegova je provedba u praksi ograniena. Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona
o promicanju zapoljavanja iz 2008., Ministarstvo rada i socijalne politike te Ministarstvo
obrazovanja, mladih i znanosti trebali bi stvoriti uvjete za vrednovanje i priznavanje znanja
i vjetina odraslih osoba steenih kroz neformalno i informalno uenje. Radna skupina
za priznavanje pri Ministarstvu obrazovanja, mladih i znanosti je 2009. sastavila nekoliko
prijedloga za izmjene trenutnog zakonskog okvira. Bugarska nastoji graditi na dobrim
praksama drugih zemalja. Ogledni sustav za priznavanje osmiljen je 2009. u sklopu
projekta iji je cilj bila promocija strukovnog osposobljavanja i zapoljivosti (Promoting
adults vocational training and employability in Bulgaria) i iskuan za tri zanimanja: stolar,
kroja i socijalni radnik. Na temelju ovog modela, trenutno su u izradi izmjene Zakona o
strukovnom obrazovanju i osposobljavanju.
Vidi: National Institute of Technical and Vocational Education (2007.): OECD activity on recognition of nonformal and informal learning; country report: Czech Republic; str.18.
10
Vidi provedbeni plan eke Strategije cjeloivotnog uenja, posebno planirane aktivnosti u podruju
razvoja izvannastavnih i rekreativnih aktivnosti uenik. Ministerstvo kolstv, mldee a tlovchovy (2008.):
Implementan pln Strategie celoivotnho uen. Dokument dostupan na internetskoj stranici: http://www.
msmt.cz/mezinarodni-vztahy/publikacestrategie- celozivotniho-uceni-cr
9
33
Potrebno je detaljnije prouiti tipove pristupa ili sustava i instrumenata svih opisanih
primjera u smislu steenog iskustva.
Tipovi pristupa u sustavima priznavanja prethodnog uenja

Premda u kategorizacije ulazi sve vei broj zemalja, to je pokazatelj rastueg interesa
za priznavanje prethodnog uenja, moemo razlikovati dvije osnovne kategorije: s jedne
strane, zemlje sa centralizirano osmiljenim i kontroliranim sustavom te, s druge strane,
zemlje iji sustav uglavnom proizlazi iz inicijativa povezanih s lokalnim projektima. U
zemljama centraliziranog pristupa, reguliranje priznavanja je nacionalno pravo, javna politika
ili strategija, nacionalni okvir sa institucionalno zadanim odgovornostima, koji uzima u
obzir nacionalno priznate kvalifikacije te koji se temelji na priznavanju od strane institucija
koje jame kvalitetu postupka. S druge strane, u zemljama gdje vanost imaju lokalne ili
projektne inicijative, moe se initi kako uvoenje ovih instrumenata predstavlja odgovor na
odreenu potrebu, primjerice podrku odreenim ciljnim skupinama, ili pak ispunjavanje
zahtjeva poslodavaca u nekom sektoru. ini se kako zemlje lokalnog pristupa ee nalazimo
u kategoriji nieg razvoja: premda zemlje centraliziranog pristupa biljee razliite razine
razvoja (primjerice, od niskorazvijene Turske do visokorazvijene Norveke), zanimljivo je
primijetiti kako sve zemlje u visokorazvijenoj kategoriji primjenjuju relativno centraliziran
pristup u jednom ili vie sektora uenja. Bez obzira na to, postoje zone preklapanja utoliko
to u centraliziranom pristupu moe biti lokalnih ili regionalnih inicijativa, i obrnuto. Iz
sljedeih su primjera vidljive razlike meu centraliziranim ili decentraliziranim sustavima,
gdje stupanj (de)centraliziranosti moe biti pokazatelj promjene socijalne drave u zapadnim
drutvima (Esping-Andersen, 1990.).
Primjerice, u Francuskoj se promjene obino uvode radi integracije ishod pregovora
socijalnih partnera u podruju cjeloivotnog uenja. Posljednja promjena uvedena je 2009.
godine s ciljem poveanja broja osoba koje ulaze u postupak priznavanja VAE, posebice
zaposlenih u privatnom sektoru. Zakoni iz 1984., 1992., 2002. i 2009. uvrteni su u Zakon o
radu i Zakon o obrazovanju11: Zakon o radu, l. L. 900-1 i dalje, L. 900-4-2, L. 935-1, L. 951-1,
R. 950-3, R. 950-13-3 i dalje, R. 950-19 i dalje, l.. L. 6411-1 i dalje; Zakon o obrazovanju, l.
L. 214-12, L. 214-13, L. 335-5 i dalje, R. 335-5 i R. 361-2 te za visoko obrazovanje: l. L. 331-1,
Vidi: www.legifrance.gouv.fr
11
34
L. 613-3 i 613-4 i dalje, L. 641-2 Dekret br. 2002 -590 od 24. travnja za visoko obrazovanje.
Navedeni se zakonski tekstovi odnose na sve kvalifikacije registrirane u Nacionalnom
registru strukovnih certifikata12 (Registre National des Certifications Professionnelles) i
Nacionalnom registru kvalifikacija (ukljuivi sve diplome u visokom obrazovanju). Svako
tijelo na razini ministarstva koje dodjeljuje kvalifikacije sastavilo je svoje propise sa opim
pregledom praktinih pitanja za konkretnu primjenu naela zacrtanih zakonom. Vano
je pojasniti kako je u Velikoj Britaniji od 1997. na snazi decentraliziran sustav upravljanja
sektorom obrazovanja i osposobljavanja. Obrazovni sustav kotske u velikoj je mjeri
neovisan od drugih dijelova Velike Britanije. Akreditiranje prethodnog uenja (Accreditation
of Prior Learning) ili akreditiranje prethodnog iskustvenog uenja (Accreditation of Prior
Experiential Learning) nisu nepoznati u kotskoj, premda su se u prolosti provodili
uglavnom u sektoru visokog obrazovanja. Sveobuhvatna metodologija pod nazivom
priznavanje prethodnog uenja (Recognition of Prior Learning) povezana je s provedbom
kotskog bodovnog i kvalifikacijskog okvira (Scottish Credit and Qualifications Framework
SCQF); Partnerstvo SCQF je 2004. proizvelo smjernice za priznavanje prethodnog uenja,
a zavrna je verzija sastavljena 2005. godine. Danas se priznavanje prethodnog uenja
koristi za olakavanje priznavanja i prenosivosti vjetina. Na temelju iskustva u specifinim
sektorima obrazovanja i osposobljavanja (tonije, visokog obrazovanja) te trita rada
(tonije, socijalnih slubi), radi se na iznalaenju novih naina koritenja kvalifikacijskog
okvira u potpori priznavanja prethodnog uenja i omoguavanja usporedivosti postignua
pojedinaca s kvalifikacijskim okvirom, to bi olakalo ukljuivanje u proces uenja i na
trite rada. Ove aktivnosti povezuju razliita okruenja uenja, od visokog obrazovanja,
preko radnog mjesta do zajednice. U kotskoj se priznavanje prethodnog uenja moe
koristiti za dodjelu bodova u sklopu stjecanja kvalifikacija ili pak u procesu prijave (u
evaluaciji kandidata za programe obrazovanja i osposobljavanja i u svrhu oslobaanja
kandidata od dijela kurikuluma). Takoer je prepoznato kao metoda podrke u planiranju
osobnog razvoja, razvoju karijere te kao most izmeu neformalnog/informalnog uenja
i formalnog obrazovanja i osposobljavanja. Nacionalne smjernice ili naela kojima bi
se organizatori programa uenja trebali voditi fleksibilno su regulirani bez pretjeranih
propisa, ostavljajui organizatorima da sami odluuju kako djelovati kod promjenjivih
Cilj je Nacionalnog registra strukovnih certifikata pruiti pojedincima i tvrtkama aurne informacije o
kvalifikacijama. Registar sadri klasifikaciju svih kvalifikacija koje dodjeljuju relevantna ministarstva prema
razinama i podrujima, kao i certifikate strukovnih kvalifikacija (do danas je u katalogu navedeno oko 20
certifikata strukovnih kvalifikacija od oko 300 koje dodjeljuju profesionalne grane).
12
35
okolnosti. Pritom, naravno, postoji rizik da e rezultati procesa priznavanja znatno varirati
prema organizatorima i sektorima.
U Italiji su mnoga lokalna iskustva primijenjena u razliitim sektorima/razinama
obrazovanja. Posljednjih su godina neke talijanske regije uvele instrumente za priznavanje
informalnog i neformalnog uenja tako da su ih proglasile pravom pojedinca (npr. Emilia
Romagna i Toskana), povezale sa priznavanjem bodova za upis u programe formalnog
osposobljavanja ili obrazovanja (Valle DAosta, Lombardija, Marke, Umbrija), ili ih koriste u
promicanju zapoljivosti (Veneto i Lombardija). Kad je rije o visokom obrazovanju, Ministarski
dekret br. 270/2004 potvrdio je sveuilitima mogunost priznavanja znanja i profesionalnih
vjetina certificiranih prema postojeim zakonima, kao i drugih znanja i vjetina steenih
kroz programe osposobljavanja na postsekundarnoj razini a u ijem osmiljavanju i provedbi
sudjeluje sveuilite. Prema smjernicama Sveuilita za cjeloivotno uenje (LUniversit per
lapprendimento permanente) za koje je radnu skupinu organiziralo Ministarstvo sveuilita
i istraivanja 2007.13, sveuilini sustav mora biti integriran i kontinuirano praen sustav u
sklopu kojega treba omoguiti priznavanje uenja bez obzira na to gdje i kako se ostvarilo. Isti
dokument poziva sveuilita da posjete Centre za cjeloivotno uenje (Centri per lapprendimento
permanente) akademske centre na regionalnoj i nacionalnoj razini koji partnerski surauju
sa poduzetnicima i javnom upravom. Jedan od njihovih glavnih ciljeva je pomoi pojedincima
da ostvare vrednovanje neformalnog uenja (u smislu bodova na sveuilinim programima
koje su zainteresirani upisati) te da individualiziraju svoje osposobljavanje prema prethodnim
iskustvima u razliitim kontekstima, kao i da se odraslim osobama u procesu uenja i/ili
zaposlenicima olaka pristup priznavanju. Nadalje, u Italiji su se u razliitim regijama i sektorima
primijenila i brojna lokalna mikro-iskustva, koja promiu razliitih dionici i razliite ciljne
skupine. Nacionalne su politike i institucije kroz 2009. godinu dodatno poticale priznavanje
uenja izvan konteksta formalnog obrazovanja i osposobljavanja (neformalno i informalno
uenje). Djelomino je uzrok tomu bila ekonomska kriza i potreba za napretkom i auriranjem
kompetencija na nesigurnom tritu rada. Ekonomska kriza je zaotrila nesrazmjer izmeu
potranje i ponude vjetina i stavila auriranje kompetencija u prvi plan za donositelje javnih
politika. Postoje primjeri projekata odozdo prema gore koji su ciljali specifine drutvene
skupine poput mladih, zatim starijih radnika s iskustvom koje nije priznato ili certificirano,
nezaposlenih i onih koji bi mogli ostati bez posla, migranata i drugih skupina.
http://www.programmallp.it/lkmw_file/LLP///erasmus/MIUR_Linee_Indirizzo.pdf
13
36
Prednosti, ishodi i rezultati priznavanja prethodnog uenja

Potencijalne prednosti priznavanja prethodnog uenja za pojedince, gospodarstvo i drutvo u
cjelini vrlo su jasne, iako u izvjetajima o pojedinim zemljama nisu podjednako dobro izraene u
smislu brojki. U glavnim crtama, sumativno priznavanje predstavlja nain stjecanja kvalifikacije,
ili pristupa formalnom uenju, priznavanjem postojeih kompetencija koje dotad nisu bile
akreditirane. Formativno pak priznavanje moe pojedincu pomoi da razumije to sam moe
napraviti te da na temelju toga formulira budue osobne i profesionalne pravce usavravanja
ukljuivi, kad je to primjenjivo, opisanu sumativnu evaluaciju. Usto, esto se navodi kako
proces priznavanja prethodnog uenja poveava samopouzdanje, motivaciju i samosvijest.
Kandidatima koji su proli proces priznavanja, primjerice, moe biti lake prijaviti se za posao
jer im je profesionalni kredibilitet vei i jer se bolje znaju predstaviti poslodavcima, ili pak svoje
neformalno steeno znanje i kompetencije mogu poeti aktivnije koristiti na radnom mjestu.
Kad je rije o rezultatima, iako svijest o potencijalnim prednostima koritenja ili
usavravanja sustava priznavanja raste, moemo potvrditi kako bi odaziv ipak mogao biti vei,
barem to se tie inicijativa koje vode stjecanju kvalifikacija u javnom sektoru. Unato tomu, u
nekim zemljama ovaj oblik priznavanja ve ima veliku vanost (Finska, Francuska, Nizozemska,
Norveka, Portugal). Raireni su i drugi oblici priznavanja, primjerice u privatnom sektoru
putem intervjua i evaluacija radne uspjenosti, premda i u tom smislu postoje velike razlike meu
nacionalnim tradicijama i sektorima. Bez obzira na to, znaajno je da za veinu zemalja i inicijativa
ne postoje informacije o irem javnom utjecaju aktivnosti priznavanja, a izvjetaji o pojedinim
zemljama ukazuju na to da vrlo malo drava namjerava provesti takvu vrstu evaluacije.
Priznavanje prethodnog uenja moe isto tako biti od ope koristi za sektor
obrazovanja i osposobljavanja. U osnovi, priznavanje je kljuni alat u potpori ostvarivanja
strategija cjeloivotnog uenja. Moe se koristiti i s ciljem poveanja propusnosti unutar
sustav obrazovanja i osposobljavanja te za otvaranje mogunosti prijenosa meu razliitim
sektorima uenja. Uvoenje novih certifikata koji se mogu dodijeliti prilikom priznavanja
(npr. u Belgiji [Flandriji] i Turskoj) mogu takoer doprinijeti boljem povezivanju sektora
obrazovanja i osposobljavanja sa tritem rada.
Reprezentativni podaci o korisnicima priznavanja prethodnog uenja

Francuska ministarstva koja dodjeljuju certifikate putem priznavanja (VAE) su 2010. godine
ocijenila prihvatljivima 75.000 prijava, a 53.000 kandidata izalo je pred povjerenstva za
37
priznavanje prethodnog uenja. Nakon uzleta u brojkama izmeu 2005. i 2007. godine,
statistike se nisu drastino mijenjale od 2007. godine. Oko 30.000 kandidata je dobilo certifikat
VAE 2010. godine, to je 7% manje u odnosu na 2009. Godinji broj osoba kojima je izdan
certifikat znatno je porastao izmeu 2003. i 2005. godine, nakon ega se ustalio na 30.000.
Broj kandidata ije su prijave ocijenjene prihvatljivima za certifikate Ministarstva nacionalnog
obrazovanja se 2010. smanjio za 4%. Aurnije rjeavanje postupaka dovelo je do velikog porasta
2007. (+83%), no nakon toga je broj prihvaenih kandidata pri ministarstvima zaduenim za
zdravstvo i socijalna pitanja pao za 9% u 2010., 11% u 2009. te 26% u 2008. godini.
Premda je zahvaljujui VAE Ministarstvo nacionalnog obrazovanja uvelike
rastereeno proirenjem priznavanja i na druga ministarstva, ono je jo uvijek najvanije
ministarstvo za izdavanje certifikata: 44% ukupnog broja certificiranih kandidata 2010.
godine diplome je dobilo u strukovnom i tehnolokom sektoru Ministarstva nacionalnog
obrazovanja. 2004. godine taj je udio iznosio 65%, a 2005. 55%. Broj kandidata kojima
su diplome izdala ministarstva zaduena za kulturu, obranu i opremu je bio poprilino
nizak 2010. godine, ali je u porastu: Ministarstvo obrane izdalo je 266 diploma 2009. i
378 diploma 2010. godine. Veinu kandidata za priznavanje prethodnog uenja ine
ene, a najvei broj zahtjeva zaprima se za diplome u visokom obrazovanju; bez obzira
na to, priznavanje prethodnog uenja u Francuskoj ne smije zanemariti disbalans izmeu
sveuilit i podruj njihove primjene. Pored toga to slui kao podrka novim profesijama
koje nastaju kao rezultat novih lokalnih i nacionalnih potreba, priznavanje omoguava
stjecanje kvalifikacija i naglaava volju da se u korist nezaposlenih dokumentiraju i
priznaju njihova steena iskustva, to bi uspostavilo pravac promjene u praksama i
politikama strukovnog osposobljavanja. Ukoliko je proces VAE pretjerano standardiziran
i normativan, postoji rizik od velikog raskoraka izmeu oekivanja lokalnih sudionika i
zahtjeva nadlenih ministarstava. Stoga je potrebno uspostaviti logiku koja bi potaknula
otvaranje alternativnih i komplementarnih mjera.
Podaci o priznavanju u panjolskoj su ogranieni. Nedavno je uveden novi instrument
za priznavanje profesionalnih vjetina na nacionalnoj razini. Prvobitni planovi su predviali
prijavu oko 8.000 kandidata nakon prvog objavljenog natjeaja 2011. godine, zatim 25.000
nakon drugog natjeaja i 50.000 nakon treeg. Te su brojke, meutim, nakon kanjenja u
uspostavljanju postupka, za prvu godinu sada drugaije. Kako bi se ubudue izbjegle financijske
potekoe, naplaivat e se administrativni trokovi kojima e se financirati postupci do ispita.
Ipak, postoje neki longitudinalni podaci o koritenju priznavanja u obrazovne svrhe.
38
Premda postoje deskriptivni i analitiki elementi koji mogu objasniti socijalne

fenomene povezane s razvojem priznavanja prethodnog uenja (VAE), i dalje ostaju pitanja
koja se ne smiju zanemariti, a koja e utjecati na razvoj ovih instrumenata i na sustav
vrednovanja i priznavanja. Postoji niz faktora koji utjeu na razvoj, provedbu i predstavljanje
priznavanja prethodnog uenja, kao i velik broj preostalih izazova. ini se kako e pri
usmjeravanju razvoja dogaaja biti neophodno ojaati postupke praenja i vrednovanja na
konkretnoj razini te, na opoj razini, poboljati uvjete procjena i informacija o trokovima,
prednostima i rezultatima priznavanja, jednako kao i one povezane s razliitim tipovima
inicijativa i tehnologija. Priznavanje prethodnog uenja moe se pritom zamisliti kao
vektor koji otvara prostor za izgradnju poveznica izmeu razliitih kultura obrazovne,
ekonomske ili socijalne prirode koje proizlaze iz karakteristinih aktivnosti i reprezentacija
povijesno utemeljenih sudionika. Zaista, ini se kako je rezultat percepcija i razmjena
meu sudionicima u okviru priznavanja prethodnog uenja ravnomjeran i konvergentan.
Ipak, iako svega mali broj zemalja gotovo nijedna izraava izriite prigovore spram
vanosti priznavanja neformalnog i informalnog uenja, ne smiju se zanemariti teritorijalna
odstupanja individualnih i institucionalnih sudionika.
Uzroci konvergencija
Razlozi zato zemlje nastavljaju s priznavanjem neformalnog i informalnog uenja daju se
objasniti eljom za otvaranjem sustav i okvir kvalifikacija uenja izvan institucija formalnog
obrazovanja; to je uvelike povezano s aktivnostima implementacije cjeloivotnog uenja, kao
i s ekonomskim, socijalnim, demografskim, tehnolokim i kulturnim faktorima. Sve je jasnije
kako sadanja razina razvoja nacionalnih kvalifikacijskih okvira u velikom broju europskih
zemalja predstavlja odgovor na Europski kvalifikacijski okvir (European Qualifications
Framework). Obiljeja procesa priznavanja i njegov odnos sa sustavima certificiranja
naglaavaju njegove formativne (certificiranje) i sumativne (potpora osposobljavanju i
evaluaciji) funkcije. Radi se o zasebnim, no usko povezanim funkcijama iz kojih je vidljivo
na koji nain pojedinci i institucije donose odluke ponekad, no ne sustavno s ciljem
dobivanja certifikata. Faktori koji se odnose na obrazovni sustav tako predstavljaju odraz
potrebe za poboljanjem pristupa sustavu formalnog obrazovanja i njegove uinkovitosti.
Uspostavljanje izravnih trasa prema stjecanju formalnih kvalifikacija ili pak olakotnih mjera
za pristup razliitim tipovima osposobljavanja, kojim bi se izbjegli nedostaci ili ponavljanja
dijelova obrazovnog procesa, glavni su razlog priznavanja prethodnog uenja. Nekoliko je
zemalja uvelo priznavanje kako bi olakalo mobilnost i kako bi pojedincima ponudilo drugu
39
priliku da u potpunosti ostvare svoje potencijale uenja.

Ekonomski faktori koji se odnose na potrebe ekonomije znanja takoer se odraavaju
na tvrtke. Trita rada su se morala prilagoditi i staviti naglasak na inovacije, to znai cijeli
niz izazova u smislu razvoja ljudskog kapitala. Priznavanje moe biti korisno za potrebe
razliitih gospodarskih sektora kao to su nedostaci kvalifikacija ili potivanje odredaba
vezanih uz profesionalne kvalifikacije. Sve vie sudionika u privatnom sektoru (socijalnih
partnera i privatnih tvrtki) prepoznaje prednosti priznavanja (Dyson, Keating, 2005.).
Socijalni se imbenici definiraju u smislu prilika koje imaju socijalno ranjive ili
marginalizirane skupine u drutvu. Priznavanje moe socijalno iskljuenima pomoi u
reintegraciji u na trite rada i u tvrtke. Neke zemlje priznavanje vide kao instrument potpore za
ranjive skupine poput izbjeglica, nezaposlenih i radnika starije ivotne dobi (Kok, 2003.). Neke
su drave odredile prioritetne ciljne skupine te su u odreenim sluajevima inicijative vezane
uz priznavanje ograniene upravo na njih. Priznavanje tako moe biti potpora u promicanju
jednakih mogunosti za socijalno ranjive skupine utoliko to pomae u uspostavljanju
jednakosti unutar sustava obrazovanja i osposobljavanja, kao i na tritu rada.
Na kraju, oiti su demografski faktori koji se odnose na sve starije stanovnitvo i
rastui broj imigranata, jer raste broj ljudi kojima prijeti socijalna iskljuenost a koji bi mogli
biti zainteresirani za priznavanje prethodnog uenja. tovie, razvojem novih tehnologija
raste vanost tehnikih kvalifikacija steenih neformalnim ili informalnim putem. U tom
kontekstu priznavanje prethodnog uenja postaje alternativa koja omoguuje priznavanje
tehnikih vjetina pojedincima te utvrivanje nedostatka kvalifikacija i potreba za
osposobljavanjem na radnom mjestu.
Uzroci divergencija
Sloenost priznavanja moe se ilustrirati pluralnou strana ukljuenih u razliite
razine procesa priznavanja prethodnog uenja. Formulacija iskustva ovdje igra znaajnu
ulogu u sastavljanju pisanog dokumenta portfelja, knjiice kompetencija, mape
vjetina, datoteke priznavanja itd. Napredak u smislu javnih politika i praksa je razliit,
ovisno o spremnosti sudjelovanja u programu Obrazovanje i osposobljavanje 2020.,
barem u europskim zemljama. Potivanje europskih javnih politika i praksa vezanih
uz priznavanje prethodnog uenja posljednjih je godina osjetno napredovalo. Sve vie
40
zemalja provodi metode i sustave koji omoguuju pojedincima utvrivanje i/ili potvrdu
neformalnih i informalnih vjetina. Istovremeno, iz ovih je elemenata analize takoer
vidljivo kako priznavanje napreduje razliitom brzinom te se pojedine zemlje, podruja i
teritoriji nalaze u prilino razliitim etapama razvoja, stoga napredak nije samorazumljiv
i potrebno je odrediti glavne elemente strategije priznavanja nakon 2020. kako bi se
odgovorilo na dva osnovna izazova:
1.) Kandidati moraju biti u aritu procesa priznavanja prethodnog uenja kako bi se
umanjile posljedice nejednakog odnosa izmeu mentora i kandidata te izmeu institucije i kandidata; iz tog se razloga preporua aktivno ukljuivanje kandidata u razliite
etape procesa priznavanja. Metode i sustave mentorstva treba provesti i osmisliti uzevi
u obzir sloenu i nestandardiziranu prirodu neformalnog i informalnog uenja.
2.) Potrebno je analizirati poveznicu izmeu certifikat i formalnog pouavanja i
osposobljavanja kako bi se priznavanje moglo integrirati i standardizirati te kako
se stoga jednakim stupnjevima znanja vie ne bi pripisivale nejednake vrijednosti s
obzirom na to kako se do njih dolo. Naglasak treba biti na znanju kandidata: to kandidat razumije ili je u mogunosti postii na kraju procesa osposobljavanja, a ne na
doprinosu ili trajanju procesa pouavanja. Premda rezultati formalnog, neformalnog
i informalnog osposobljavanja mogu biti ekvivalentni, procesi kojima se dolazi do
steenog znanja nuno e se razlikovati.
Priznavanje prethodnog uenja podrazumijeva primjeravanje spram standarda, s
obzirom da priznavanje i vrednovanje oblikuju proces iji je cilj utvrivanje, formaliziranje
i drutveno priznanje aktivno steenih znanja i vjetina; drugim rijeima, odnose se
na pojanjenje uvjeta proizvodnje znanja i na proces koji omoguuje osvijetenost i
formalizaciju s ciljem drutvenog priznanja (Delory-Monberger, 2003., str. 69). Priroda
ovih standarda je od kljune vanosti i u velikoj mjeri odreuje jesu li rezultati priznavanja
pouzdani ili ne. Ako je neki standard previe lokalno definiran, moe negativno utjecati na
prenosivost. Ako je pak previe openit i nedovoljno fleksibilan, moe onemoguiti preciznu
definiciju individualnog iskustva uenja. Kako bi se potaklo priznavanje, standarde je prije
svega potrebno (re)definirati i opisati u smislu steenog iskustva uenja i vjetina; ak i
kad se to ostvari, jo uvijek ostaje mnogo posla, pogotovo na razini redovnog i visokog
obrazovanja. Ponekad se na mjere priznavanja reagira sa sumnjom, to ukazuje na bojazan
od pada globalne razine kvalitete priznavanja prethodnog uenja u sluaju otvaranja prema
neformalnom i informalnom uenju.
41
Zakljuak
Premda je priznavanje zamiljeno tako da omogui prenosivost rezultata osposobljavanja
iz jednog okruenja u drugo, to nee biti mogue za pristupe koji su suvie lokalni i
ogranieni. Lokalni eksperimenti mogu biti korisni za formativne svrhe, primjerice u
utvrivanju vjetina steenih u odreenoj tvrtki, no na razini sektora njihova e se ira
vanost vjerojatno poprilino preispitivati. Iako se svi sudionici anketirani po pitanjima
uvjet promjene, samoispunjenja, razvoja i usavravanja slau oko uspostave pojedinca
kao samoaktualiziranog subjekta, to zvui kao odgovor na nesigurnosti profesionalnih
i drutvenih karijera (Rincquesen, Rossin, & Boisson, 2010.). U okviru priznavanja
prethodnog uenja, liberalna koncepcija prava na osposobljavanje suprotstavljena je
koncepciji kolektivnih jamstava u osposobljavanju i upravljanju karijerama. Karijera koja
se ostvaruje putem priznavanja prethodnog uenja je nain izgradnje profesionalne i
drutvene karijere. No, i dalje ostaje pravac priznavanja (Ricoeur, 2004.). Od pojedinaca
se oekuje da budu spremni predvidjeti i ovladati socijalnim rizicima, odnosno da se
prilagode. Bez obzira na neizvjesnost razliitih pravaca, promjenjivih trasa s obzirom na
profesionalne, socijalne i osobne ivotne prie te institucionalne kontekste u okruenju,
kandidati se kreu izmeu prilagodljivih karijera, osobne odgovornosti i politikih i
institucionalnih propisa (Lafont, 2012.) u drutvu koje se, suprotno etici zakonodavca,
nastoji rijeiti kolektivnih odgovornosti (Litard, 1993., str. 6). Priznavanje prethodnog
uenja omoguuje kandidatima karijeru prilagodljivu politikim i institucionalnim
zahtjevima; razlog je tomu odlunost drave da osigura profesionalne karijere razvojem
instrumenata koji e bolje zatititi zaposlene i omoguiti im veu mobilnost u odnosu na
rizike profesionalnog i drutvenog ivota. Priznavanje prethodnog uenja je dio strategije
koja nastoji povratiti koncepte aktivacije, autonomije i vee odgovornosti za karijere.
Zahtjev kandidat za aktivacijom se tako javlja na poetku procesa priznavanja, kada, uz
tuu pomo ili sami, nastoje definirati strategiju certificiranja vlastitog iskustva. Sa strane
socijalnih partnera se, meutim, postavljaju pitanja vezana uz tekoe na koje kandidati
nailaze kad se od njih zatrai da sastave refleksivni esej sa opisima osobnih iskustava,
odnosno dokument koji se u ovom trenutku iziskuje od kandidata koji apliciraju za
pomo, status, ili socijalnu zatitu (Astier, 2007.). Ako priznavanje prethodnog uenja eli
odgovoriti na izazove promjena i vee mobilnosti, tada e se interkulturalni pristupi morati
usredotoiti na uvjete prenosivosti priznatih i certificiranih ostvarenja i temeljiti na irim
implikacijama i obvezama institucionalnih i individualnih sudionika.
42
Literatura
Anda, M.L. & Martnez Ascencio, P. (2006.). Aperu thmatique de lOCDE de la reconnaissance de la
formation non formelle et informelle: Rapport gnral du pays, Mexique. Pariz: OCDE.
Annen, S. (2013.). Recognising non-formal and informal learning: typology and comparison of
selected European approach. Literacy Information and Computer Education Journal, Volume 4, Issue 1, str.
929-937.
Astier, I. (2007.). Se raconter aux autres. (u:) dossier: Linvasion des sentiments. Sciences Humaines,
n184.
Balleux, A. (2005.). La reconnaissance des acquis de mtier lUniversit de Sherbrooke. Sherbrooke:
Universit de Sherbrooke.
Bjornavold, J. (2001.). Assurer la transparence des comptences. Luksemburg: Centre Europen pour
le Dveloppement de la Formation Professionnelle. Office des publications officielles des Communauts
Europennes.
Bjornavold, J. (2010.). Validation of non-formal and informal learning/accreditation of prior learning
in Europe: At the cross-roads. http://www.pnt-grp.com/aplbud_conf/material/JensBjornavold.pdf
Blriot, I. & Pirot, M.C. (2007.). La VAE en Hati Entre criture et faible taux dalphabtisation. Le
Sociographe, 24, str. 99-107.
Boutinet, J-P. & Belisle, R. (dir.) (2009.). Demandes de reconnaissance et validation dacquis de
lexprience. Pour qui?Pour quoi? Qubec: Presses Universitaires de Laval.
Chakroun, B. (2006.). De lvaluation des comptences dans le cadre de la RVAE: revue de questions.
(u:) G. Figari, P. Rodrigues, M.P. Alves & P. Valois (ur.). Evaluation des comptences et apprentissages
experientiels (161-171). Lisabon: Educa.
Choi, S.D. (2007.). Thematic Review on Recognition of non-formal and informal learning: Country
background Report, Republic of Korea. Seul: OECD. http://oecd.kedi.re.kr/
Cifali, M. & Andr, A. (2007.). crire lexprience : vers la reconnaissance des pratiques professionnelles.
Pariz: Presses Universitaires de France.
Colardyn, D. & Bjornavold, J. (2004.). Validation of Formal, Non-Formal and Informal Learning:
policy and practices in EU Member States. European Journal of Education, Vol. 39, n 1, str. 69-89.
Colley, H. Hodgkinson, P. & Malcolm, J. (2003.). Informality and formality in learning. (online).
Posjeeno 22.7.2013. http://www.uk.ecorys.com/europeaninventory/publications/concept/lsrc_
informality_formality_learning.pdf. Leeds: University of Leeds.
DIribarne Ph. (1989.). La logique de lhonneur. Gestion des entreprises et tradition nationale. Pariz:
Seuil.
Dubet, F. (2010.). Les places et les chances. Pariz: Seuil.
Dyson, C. & Keating (2005.). Recognition of prior learningpolicy and practice for skills learned at
work: Australia, Canada, New Zealand, South Africa, United States. eneva: International Labour Office.
Delory-Monberger, Ch. (2003.), Biographie et ducation. Figures de lindividu-projet. Pariz:
Anthrophos.
43
Duchemin, Cl. & Hawley, J. (2010.). European Inventory on Validation of Non-formal and Informal
Learning 2010 Validation in the Higher Education Sector. Solun: CEDEFOP.
Esping-Andersen, G. (1990.). The three world of the welfare capitalism. Cambridge: Polity Press.
Feutrie, M. (2008.). Etat des lieux des pratiques de validation des acquis dans les 27 tats membres.
(u:) L. Ben Moussi-Le Gall (Coor.). Validation des Acquis de lExprience Retour dexpriences
lUniversit (str. 219-227). Pariz: LHarmattan.
Ghin, J.P. & Auras, E. (dir.) (2011.). La VAE luniversit Une approche monographique. Rennes:
Presses universitaires de Rennes.
Goody, J. (1979.). La raison graphique, la domestication de la pense sauvage. Pariz: ditions de Minuit.
Goyer, L., Landry, C. & Leclerc, C. (2006.). Regard sur une exprimentation du bilan des acquis
relatifs la formation de base en ducation des adultes au Qubec. (u:) Rodriguez, F. G., P. Alves, M.P. &
Valois, P. (Dir.). valuation des comptences et apprentissages exprientiels. Savoir modles et mthodes. (str.
61-73). Lisabon: EDUCA.
Hendricks, N. & Volbrecht T. (2003.). RPL as cognitive praxis in linking higher education, the
African Renaissance and lifelong learning. South African Journal of Higher Education, 17 (1). str. 47 - 53.
Hon, L., Goyer, L. & Blanchet, J. (2011.). Approches de concertation et pratiques soutenant la
reconnaissance des comptences et le dveloppement de la qualification: analyse du secteur routier. CPMT.
CRIEVAT.
Kok, W. (2003.). Enlarging the European Union achievements and challenges. San Domenico di
Fiesole: European University Institute.
Lafont P. (dir.) (2013.a), Institutionnalisation des dispositifs de reconnaissance et de la validation des
acquis de lexprience, vecteur de renouvellement des relations entre univers de formation et de travail?
Pariz: Publibook.
Lafont P., Pariat M. & Cavaco C. (2012.), Policies of adult education and training in Portugal and
France The agenda of European Union impacts on the development of devices for recognition for the
informals and non formals learning, ESREA Policy Studies Conference Papers, str. 1-10.
http://www.nottingham.ac.uk/education/documents/research/have/esrea-papers/cavaco-lafont-paria
tpoliciesofadulteducationandtraininginportugalandfrance.pdf
Lafont, P. (2012.).Validation of Acquired Experience (VAE): between adaptation way of the actors
and political and institutional injunctions. Occasional Papers in Education & Lifelong Learning: An
International Journal. Volume 6, 1-2, str. 132-145.
Lafont, P. & Pariat, M. (2012.). Evolucin de las polticas pblicas de educacin en cuanto a
formacin permanente de los adultos: Diversidad o normalizacin de los dispositivos de reconocimiento
y validacin de la experiencia adquirida? Revista de Anthropologia y sociologa: Virajes, Volumen 14,
Fascculo 1, str. 15-45.
Lvi-Strauss, Cl. (1962.). La pense sauvage. Pariz: Plon.
Litard, B. (1993.) Les effets individuels et sociaux des pratiques de reconnaissances des acquis, Pariz,
Actualit de la formation permanente.
Llorente, J.C. & Coben, D. (2003.). Reconstituting our understanding of the relationship of
44
knowledge and power in the analysis of education of adults: socio-cognitive and political dimensions.
Compare, n 33. 1, str. 101-113.
Maurice, M. (1989.). Mthode comparative et analyse socitale. Les implications thoriques des
comparaisons internationales. Sociologie du travail, vol.2, str. 175-191.
Maurice, M. Sellier, F. & Silvestre, J-J. (1982.). Politique dducation et organisation industrielle en
France et en Allemagne. Pariz: Presses Universitaires de France.
Maillard, F. (2007.). Dmocratisation de laccs au diplme et validation des acquis de lexprience:
une avance sociale? Cahiers de la recherche sur lducation et les savoirs, n6, str. 27-47.
Merle, V. (2008.). Groupe de travail sur la validation des acquis de lexprience, Rapport remis
Laurent Wauquiez, secrtaire dtat lemploi.
Prot, B. (2009.). La double vie du collectif dans les acquis individuels. In R. Belisle, & J.P. Boutinet
(dir.). Demande de reconnaissance et validation dacquis de lexprience (str. 11-41). Qubec: Presses
Universitaires de Laval.
Ricoeur, P. (2004.). Parcours de la reconnaissance. Pariz: Stock.
Rincquesen, H. de, Rossin, L. et Boisson, Ph. (2010.) La validation des acquis de lexprience: un
ascenseur social efficace, Direction du dveloppement et de laction rgionale. Service des tudes, de la
statistique et de la prospective.
Schwartz, Y. (2004.). Lexprience est-elle formatrice? Education permanente, n158, str. 11-23.
Sutherland, L. (2006.). Challenges and opportunities for implementing Recognition of Prior Learning
(RPL) policy in higher education. Neobjavljena doktorska disertacija. University of Zululand, KwaZuluNatal.
Wittorski R. (2009.). A propos de la professionnalisation. (u:) Barbier J.M., Bourgeois E., Chapelle
G., Ruano-Borbalan J.C. (dir.). Encyclopdie de la formation (str. 781-792). Pariz: Presses Universitaires de
France.
45
46
3. Priznavanje prethodnog uenja u kotskoj

Marina Shapira, Jamie Brogan
Uvod
Uenje je stjecanje novih ili pak modificiranje postojeih znanja, ponaanja, vjetina,
vrijednosti ili sklonosti. Kljuan je dio uenja sposobnost povezivanja novog znanja s
prethodnim znanjem i iskustvom, to jest sposobnost koritenja prethodnog uenja kao
sastavnog dijela bilo kojeg daljnjeg procesa uenja (npr. Ramsden, 1992.). Uz vjetine i znanje
steene u formalnom okruenju, prethodno uenje moe obuhvaati bilo koje znanje, vjetine,
ili ire kompetencije steene kao izravni ili neizravni rezultat itavog raspona ivotnih i
radnih iskustava i aktivnosti.
Priznavanje prethodnog uenja predstavlja poveznicu izmeu neformalnog procesa
uenja u koji su pojedinci ve ukljueni i sustava formalnog obrazovanja time to omoguuje
kandidatima da uspostave jasne veze izmeu ostvarenog uenja i buduih mogunosti
uenja. Priznavanje prethodnog uenja utvruje ishode neformalnog uenja kroz ivotna i
radna iskustva, u sklopu strunog usavravanja na radnom mjestu, razliitih teajeva koje
nude privatni poslodavci, profesionalna tijela, volonterske i javne organizacije, te ih zatim
primjerava okviru formalnih kvalifikacija. Priznavanje prethodnog uenja tako utvruje
vjetine koje su prenosive izmeu razliitih konteksta i okruenja za uenje i rad te na kraju
nudi akreditaciju neformalnog uenja ostvarenog izvan sustava formalnog obrazovanja.
Sama ideja i prakse priznavanja prethodnog uenja oblikovala se kroz meudjelovanje
razliitih povijesnih, kulturnih, ekonomskih i politikih faktora. Na obrazovanje utjeu
promjenjive socioekonomske i kulturne okolnosti kasnog moderniteta pod nazivnikom
globalizacije. Uspostavljen je novi, blii, odnos izmeu gospodarstva i obrazovanja, a
pribliile su se i praksa i teorija (Harris i Anderson, 2006.). Uslijed tehnolokog napretka
uenje je manje ogranieno na okruenje obrazovnih institucija i odreenu ivotnu
dob, no iziskuje kontinuirano profesionalno usavravanje kroz cjeloivotno uenje.
47
Istovremeno, promijenila se priroda rada kao takvog zaposlenici sve rjee provode
cijeli radni vijek u istom zanimanju, a kamoli kod istog poslodavca. Karijere su sve vie
individualizirane i fragmentirane, a pojedinci se nekoliko puta tijekom odraslog ivota
kreu izmeu obrazovanja i zaposlenja. Nekad se prijelaz iz obrazovanja u rad veinom
podudarao sa prijelazom iz mladenatva u odrasli ivot, no danas su ti prijelazi manje jasni
i rascjepkani. Drutvene promjene i promjene u prirodi rada dovele su do individualizacije
i rascjepkanosti profesionalnih karijera te privukle mnoge netradicionalne uenike odrasle
dobi da se vrate u obrazovni proces.
U promjenjivom drutvenom kontekstu rada i uenja potrebna je uska povezanost i
stalno praenje obrazovnog sustava i trita rada, s pritiskom da obrazovni sustav promptno
reagira na promjene u kontekstu uenja i razvoja vjetina, razvija prilagodljivost i ukljuivost
angairanjem ljudi razliite ivotne dobi i podloga u smislu uenja, koji su vjetine i znanja
stekli u raznim ivotnim okolnostima i raznolikim okruenjima. Takva ukljuivost iziskuje
valjane i pouzdane postupke koji omoguuju potvrdu i priznavanje uenja izvan institucija
formalnog obrazovanja. Trenutno se u kotskoj radi upravo na tome.
U ovom poglavlju razmotrit emo kljune faktore koji su oblikovali razvoj i provedbu
kotskog modela priznavanja prethodnog uenja i naglasiti glavne probleme s kojima
se priznavanje u kotskoj susrelo. U ovoj raspravi o politikama i praksama priznavanja
prethodnog uenja u razliitim sektorima, osobito u visokom obrazovanju, nastojat emo
odgovoriti na nae glavno istraivako pitanje:
Koliko je priznavanje prethodnog uenja uspjeno u privlaenju netradicionalnih
uenika formalnom obrazovanju i osposobljavanju te, posljedino, u ispunjenju svog
obeanja da doprinese veem stupnju socijalne pravednosti i ukljuivosti poveanjem
sudjelovanja u formalnom obrazovanju nakon obveznog kolovanja?
Kljuni faktori za uspjeh priznavanja prethodnog uenja u kotskoj

Specifini nacionalni modeli priznavanja prethodnog uenja u velikoj su mjeri odraz povijesnog
razvoja i institucionalnih obiljeja nacionalnih sustava obrazovanja i trit rada, a oblikuje
ih niz procesa ideolokih, politikih, javnopolitikih, institucionalnih, ekonomskih. Stoga
uspjena implementacija nacionalnog modela priznavanja prethodnog uenja iziskuje jasno
razumijevanje ukupnog skupa imbenika koji utjeu na njegov razvoj.
48
U posljednjih je petnaest godina aktivnostima u podruju priznavanja prethodnog

uenja u kotskoj vjetar u lea dolazio od strane stalnog javnopolitikog interesa za razvojem
vjetina. Priznavanje se u kotskoj razvija u kontekstu javne politike Programa cjeloivotnog
uenja, koji je uspostavio znaajne ideoloke, politike, institucionalne i organizacijske okvire
za provedbu priznavanja prethodnog uenja.
Brojna obiljeja kotskog obrazovnog sustava omoguuju dobre temelje za cjeloivotno
uenje, a time i razvoj uspjenih procesa i strategija u priznavanju prethodnog uenja. Meu
tim su obiljejima:
pristup temeljen na ishodima, odnosno mogunost da se uenje izdvoji iz konteksta, a
njegovi ishodi definiraju u smislu vjetina, znanja i kompetencija steenih uenjem
modularna i prilagodljiva priroda kotskih kvalifikacija
kotski bodovni i kvalifikacijski okvir (Scottish Credit and Qualifications Framework
SCQF), koji se smatra jednim od najuspjenijih nacionalnih kvalifikacijskih okvira
(Young, 2010.)
nain na koji je ureen prijenos bodova u obrazovanju i osposobljavanju u kotskoj.
kotski sustav obrazovanja i osposobljavanja

U Velikoj Britaniji je od 1999. godine na snazi decentralizirani sustav upravljanja obrazovanjem
i osposobljavanjem. kotska ima vlastite sustave obrazovanja i osposobljavanja visokog stupnja
neovisnosti o drugim dijelovima zemlje (npr. Raffe i Byrne, 2005.), koji su se poeli razvijati
odvojeno od Engleske, Walesa i Sjeverne Irske mnogo prije politike decentralizacije te dodatno
razilaziti od njih nakon osnivanja kotskog parlamenta 1999. (Gallacher, 2011.). Odreena
obiljeja kotskog sustava obrazovanja i osposobljavanja olakavaju provedbu cjeloivotnog
uenja i priznavanja prethodnog uenja. Ta su se obiljeja postepeno razvila u posljednja dva
desetljea, a pokreta im je u velikoj mjeri bio angaman kotskih vlada u strategiji cjeloivotnog
uenja u kotskoj (ibid).
Propusnost sustava obrazovanja. Obrazovni sustav kotske sadri mnoge elemente
propusnog obrazovnog sustava, to olakava proces cjeloivotnog uenja i priznavanje
prethodnog uenja (Raffe i Howieson, 2012.). U propusnim obrazovnim sustavima nema
49
jasnih granica izmeu akademskog i strukovnog obrazovanja, a opem i strukovnom

obrazovanju se pridaje vie-manje jednaka vrijednost. U propusnim obrazovnim sustavima
ne postoje obrazovne slijepe ulice, ve viestruki ulazi u proces uenja bez potrebe za
ponavljanjem etapa uenja; postoji mogunost ne samo vertikalnog (od nie ka vioj razini
uenja) ve i horizontalnog kretanja izmeu razliitih tipova i modusa uenja.
Modularne kvalifikacije temeljene na ishodima uenja. Propusnost kotskog
obrazovnog sustava dodatno olakava priroda kotskih kvalifikacija. kotske se kvalifikacije
temelje na ishodima uenja i tek su donekle vezane uz pojedina profesionalna ili obrazovna
opredjeljenja, uz nain i duinu studiranja, ili pak uz odreenu instituciju, te se mogu koristiti
u razliite svrhe. Veina kotskih kvalifikacija je modularna i fleksibilna te otvara vie pravaca
prema kolovanju do naprednijih kvalifikacija, kao i prema zaposlenju/strunom usavravanju.
Modularnost kotskih kvalifikacija omoguuje studiranje razliitih modula u razliitim
razdobljima i razliitim kontekstima formalnim i neformalnim a svi se na kraju zbrajaju
u bodove potrebne za odreenu kvalifikaciju (npr. Raffe i Howieson, 2012., Raffe et al, 2010.).
kotska uprava za kvalifikacije (Scottish Qualifications Authority SQA) je odgovorna za
razvoj, vrednovanje i dodjelu svih kvalifikacija u kotskoj osim sveuilinih; sve kvalifikacije
koje dodjeljuje bilo koja institucija ili organizacija moraju zadovoljiti relevantne kriterije
Uprave za kvalifikacije.
Sustav dodjele bodova. Propusnost kotskog obrazovnog sustava dodatno olakava sustav
dodjele bodova koji omoguava grupiranje bodova za svaki tip i etapu uenja i njihov prijenos
izmeu modusa i programa uenja te sa niih na vie razine programa, ili pak u podruje strunog
usavravanja. Tri su glavna tipa prijenosa bodova u kotskoj (npr. Howieson et al, 2012.):
iz opeg i predstrukovnog uenja u redovno strukovno obrazovanje i osposobljavanje,
kao to je veina prijelaza u redovno strukovno obrazovanje iz kola, iz programa
osposobljavanja te drugih tipova neformalnog i informalnog uenja
izmeu razliitih tipova redovnog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja,
primjerice izmeu programa na koledima i na radnom mjestu, izmeu razliitih
visokih uilita ili organizatora osposobljavanja ili izmeu razliitih kvalifikacija
(naroito onih koje dodjeljuju razliita tijela)
izmeu strukovnog obrazovanja/osposobljavanja i visokog obrazovanja, naroito
izmeu diploma/certifikata koje dodjeljuju koledi (Higher National Certificates,
Higher National Diplomas) i akademskih stupnjeva koje dodjeljuju sveuilita.
50
kotska uprava za kvalifikacije vodi skupnu evidenciju postignua pojedinih kandidata.

To znai da su sakupljanje i prijenos bodova ugraeni u sustav SQA, tako da pojedinac
koji je ostvario jednu ili vie SQA jedinica na jednoj ili vie institucija moe svoja
postignua zbrojiti u pravcu bilo koje cjelovite kvalifikacije koju ine dotine jedinice na
nekoj drugoj instituciji.
Priznavanje prethodnog uenja u kontekstu prijenosa bodova. Sustav dodjele
bodova olakava implementaciju priznavanja prethodnog uenja jer omoguuje razdvajanje
procesa pouavanja i procesa uenja, to sustavu daje prilagodljivost u pogledu toga kada,
kako i gdje se uenje odvija. Nadalje, bodovanje omoguuje opis uenja u smislu njegovih
ishoda, to dovodi do prenosivosti vjetina i znanja. Takoer omoguuje opis uenja u
retrospektivnom (ono to je ve postignuto) i prospektivnom smislu (koja se postignua
oekuju) te jasnu usporedbu izmeu razliitih kvalifikacija i tipova iskustva uenja (npr.
Raffe, 2011.d), to je kljuno za priznavanje prethodnog uenja.
Izazovi sustava prijenosa bodova u kontekstu priznavanja prethodnog uenja.
Sustav dodjele bodova omoguuje usporedbe i poveznice izmeu ishod razliitih iskustava
uenja te izmeu iskustvenog/neformalnog uenja i ishod formalnih programa. Neke su
usporedbe i poveznice ipak jasnije od drugih. Zahtjevi za prijenos bodova trebali bi biti
vrednovani na temelju izravne podudarnosti izmeu ishod prethodnog formalnog ili
neformalnog uenja i ishod formalnog uenja. Izravna podudarnost, meutim, nije
uvijek mogua pri vrednovanju ishod informalnog ili iskustvenog uenja. Umjesto toga
se koriste ire usporedbe, zbog ega je postupak vrednovanja manje standardiziran. Neka
je iskustva neformalnog uenja, kao to je uenje na radnom mjestu, lake akreditirati nego
neke druge tipove neformalnog uenja, primjerice iskustveno uenje.
Nadalje, sustav bodovanja usporeuje ishode uenja, no ne uzima u obzir razlike u okruenjima
gdje se uenje odvilo. Primjerice, prijenos bodova steenih na koledu u sveuilini program
koji rezultira akademskom diplomom moe biti problematian. Iako su ishodi uenja izmeu
koled i sveuilit usporedivi, postoje znaajne razlike u sadraju kurikuluma, praksi
uenja, pristupu predavanjima i nainu vrednovanja. Posljedino tomu, studenti koji su stekli
djelomine bodove i prebacili se sa koleda na sveuilite na drugoj ili treoj godini studija
ponekad imaju problema u prilagodbi na novo okruenje uenja te potekoe u iskustvu
prijelaza i napredovanju, stoga im je potrebna dodatna potpora u podruju priznavanja
prethodnog uenja (Howieson i Croxford, 2011.).
51
kotski bodovni i kvalifikacijski okvir

kotski bodovni i kvalifikacijski okvir i priznavanje prethodnog uenja
Postoje dvije dimenzije priznavanja prethodnog uenja. Prva, formativna dimenzija, odnosi se na
razumijevanje vlastitih postignua od strane samih kandidata te na posljedini rast samopouzdanja
i spoznaju mogunosti za daljnje formalno uenje i/ili struno usavravanje. Druga dimenzija
poznata je pod nazivom sumativno priznavanje i odnosi se na priznavanje od strane drugih (SCQF
Handbook, 2009.). Kako bi uenje ostvareno izvan sustava formalnog obrazovanja bilo prenosivo,
mjerljivo te formalno priznato i jednako vrijedno kao i uenje u sklopu formalnog obrazovanja,
potrebno je moi usporediti ishode neformalnog/informalnog uenja sa uobiajeno prihvaenim
i prepoznatljivim formalnim kvalifikacijama ili ishodima ostvarenima kroz formalne programe
obrazovanja. Takva je usporedba mogua putem formalnog kvalifikacijskog okvira koji omoguuje
primjeravanje znanja, iskustava i vjetina steenih izvan formalnog obrazovanja u kontekstu
kvalifikacijskog okvira (SCQF Handbook, 2009.).
Obiljeja nacionalnih kvalifikacijskih okvira (national qualifications frameworks)
razlikuju se od zemlje do zemlje. Razlike uglavnom proizlaze iz razloga koji su u pojedinim
zemljama potakli aktivnosti u podruju priznavanja prethodnog uenja. U nekim je
zemljama razvoj kvalifikacijskih okvira pokrenut pod utjecajem proces europeizacije
i globalizacije te postojanja Europskog kvalifikacijskog okvira (European Qualifications
Framework) i Bolonjskog okvira za visoko obrazovanje. U tim su zemljama, dakle, nacionalni
okviri uvedeni kako bi se omoguilo primjeravanje nacionalnih kvalifikacija spram krovnih
meta-okvira poput Europskog kvalifikacijskog okvira (Raffe, 2011.c). U drugim zemljama
nacionalni okviri nisu uvedeni s namjerom da prate europske i meunarodne programe,
ve kao vaan instrument nacionalnih reforma sustava obrazovanja i osposobljavanja te kao
sredstvo promicanja strategije cjeloivotnog uenja (Bjornavold, 2010.).
kotski bodovni i kvalifikacijski okvir (SCQF) pridruuje bodove pripadajuim
kvalifikacijama i njihovim sastavnim jedinicama te se smatra jednim od najuspjenijih
nacionalnih kvalifikacijskih okvira (Young, 2010.). Meu glavnim je razlozima tog uspjeha
postepen i dosljedan proces reforma koji je doveo do njegova razvoja. Rani poetak14 procesa
kotski bodovni i kvalifikacijski okvir uveden je 2001. godine. Ima 12 razina, od kojih svaka oznaava teinu
uenja. Bodovi za svaku kvalifikaciju predstavljaju opis koliine uenja, znanja, vjetina ili kompetencija potrebnih
da bi se odreena kvalifikacija stekla. Svaka razina unutar okvira takoer ima skup opisnica ili kompetencija koje
poslodavcima olakavaju razumijevanje opsega vjetina koje na danoj razini mogu oekivati od nekog zaposlenika.
14
52
razvoja nacionalnog okvira u kotskoj maloj zemlji s relativno homogenim i integriranim

obrazovnim sustavom nesumnjivo je olakao njegov razvoj.
kotski bodovni i kvalifikacijski okvir je komunikacijski okvir (Raffe, 2011.a), to
znai da nije uveden kako bi omoguio reformu obrazovanja ili osposobljavanja ili pak
promjene u javnim politikama, ve kako bi olakao provedbu politike cjeloivotnog uenja,
promicao povjerenje u kvalifikacije, poboljao suradnju meu organizatorima programa
uenja (institucijama, strunim tijelima, koledima i sveuilitima) i omoguio prenosivost
vjetina, znanja i kompetencija meu razliitim okruenjima uenja (SCQF, 2009.).
kotski kvalifikacijski okvir podrava formativno i sumativno priznavanje uenja. To
je deskriptivan okvir, to znai da donosi terminologiju koja omoguava veu transparentnost
i koherentnost postojeih kvalifikacija. SCQF je instrument za napredovanje u kvalifikacijama
bez velikih rezova izmeu razliitih sastavnica kvalifikacija te iz niih do viih razina
kvalifikacija (Raffe 2011.c).
kotski kvalifikacijski okvir je dobrovoljan okvir utoliko to ga nitko nije obvezan
primjenjivati, meutim kotska vlada potie sve poslodavce, institucije koje nude programe
obrazovanja i tijela koja dodjeljuju kvalifikacije da ga koriste putem Mree za strategiju
vjetina kotske (Skills Strategy for Scotland Network, Skills for Scotland, 2007.).
Metodologija priznavanja prethodnog uenja temelji se na kotskom kvalifikacijskom
okviru, to kandidatima olakava da vlastite razine kompetencija i vjetina definiraju u odnosu
na okvir te da planiraju daljnje uenje i razvoj karijera (npr. SCQF, 2006.). Prije svega, kotski
kvalifikacijski okvir je jedinstven, integriran okvir za sve kotske akademske i strukovne
kvalifikacije koji se temelji na prijenosu bodova, s time da bodovi oznaavaju opseg uenja15. Razine
okvira odgovaraju kompleksnosti uenja, a sadre opisnice koje zacrtavaju mogue vertikalne i
horizontalne pravce napredovanja. Na kraju, no ne i manje vano, kotski je nacionalni okvir
temeljen na ishodima uenja, to znai da mu je naglasak na vjetinama, znanju i razumijevanju,
bez obzira na specifini kontekst u kojemu se odvijaju. Mnogo toga je napravljeno kako bi se
sustav priznavanja prethodnog uenja uvrstio u okvir te kako bi se osiguralo da prethodno uenje
bude valorizirano, da proces cjeloivotnog uenja ne bude repetitivan ve kumulativan te da se
uspostavi mehanizam koji bi pojedincima omoguio kretanje izmeu formalnog obrazovanja i
cjeloivotnog uenja (Gallacher, 2011., SCQF, 2007., SCQF RPL Guidelines, 2005.).
Prosjeno vrijeme razumijevanja/uenja: 10 sati = jedan bod .
15
53
Politika cjeloivotnog uenja i institucionalni okvir za priznavanje prethodnog

uenja u kotskoj
Strategija cjeloivotnog uenja je od 1999. godine jedan od glavnih javnopolitikih ciljeva svih
kotskih vlada. Njihove su strategije nastojale omoguiti osposobljavanje u svrhu stjecanja
vjetina, poveati pristup daljnjem i visokom obrazovanju, stvoriti kulturu cjeloivotnog uenja
te poveati sudjelovanje odraslih u obrazovanju i osposobljavanju (Hadgson et al., 2011.).
Priznavanje prethodnog uenja uvijek se smatralo vanim instrumentom u implementaciji
kulture cjeloivotnog uenja u kotskoj. Javna politika cjeloivotnog uenja i razvoj priznavanja
prethodnog uenja u kotskoj dodatni su poticaj dobili osnivanjem vanih institucija poput kotske
uprave za kvalifikacije16 (Scottish Qualification Authority SQA), kotskog vijea za financiranje
daljnjeg i visokog obrazovanja (Scottish Funding Council for Further and Higher Education SFC),
Ureda za razvoj vjetina kotske (Skills Development Scotland SDS)17, Kraljevskog inspektorata
za obrazovanje (Her Majesty Inspectorate for Education HMIE)18 i Agencije za osiguravanje
kvalitete (Quality Assurance Agency Scotland QAA)19 (Gallacher, 2011.).
Glavne prepreke i izazovi u podruju priznavanja prethodnog uenja u kotskoj

Priznavanje prethodnog uenja prelazi institucionalna okruenja i granice sektora i
temelji se na naelu prijenosa vjetina i kompetencija steenih u jednom okruenju u neko
drugo okruenje putem formalnog priznavanja iskustava uenja. U kotskoj su uspostavljene
mnoge uspjene aktivnosti i dobre prakse u podruju priznavanja prethodnog uenja suradnjom
razliitih dionika sveuilita, radnih organizacija, institucija koja dodjeljuju kvalifikacije, tijela
koja vrednuju bodove, poslodavaca i profesionalnih organizacija. Na nekim podrujima jo
valja poraditi kako bi procesi vezani uz priznavanje prethodnog uenja u kotskoj tekli jo lake,
a pojedincima se omoguile bolje prilike za pristup uenju i kvalifikacijama, stjecanju bodova
za ostvareno uenje te lakem kretanju kroz razliita okruenja uenja (npr. QAA, 2012.).
kotska uprava za kvalifikacije je jedinstveno tijelo nadleno za razvoj, potvrdu valjanosti i dodjelu svih
kvalifikacija akademskih i strukovnih izvan sustava sveuilita. Osnovana je 1998. spajanjem institucija
Scottish Examinations Board (kvalifikacije koje dodjeljuju kole), Scottish Vocational Education Council
(kvalifikacije koje se dodjeljuju na koledima i na temelju radnog iskustva) i Scottish Vocation Qualifications.
17
SDS je nadlean za programe osposobljavanja na radnom mjestu, informacije, savjetovanje i vodstvo,
kampanju za italaku i numeriku pismenost te financijsku potporu za pojedince koji pohaaju programe s
dijelom radnog vremena.
18
HMIE je nadlean za osiguranje kvalitete u sektoru kola i koleda.
19
QAA je nadlena za osiguravanje kvalitete u sektoru visokog obrazovanja.
16
54
Kontekst priznavanja prethodnog uenja u kotskoj nije mogue bolje razumjeti bez
razmatranja glavnih izazova s kojima se kotska susree u nastojanju da razvije fleksibilan
sustav kvalifikacija i institucija koje bi olakale i poveale ukljuenost pojedinaca u proces
cjeloivotnog uenja. U ovom dijelu poglavlja razmatramo upravo te izazove.
Priznavanje prethodnog uenja je jo uvijek aroliko i nije podjednako dostupno na
svim institucijama koje nude programe obrazovanja/osposobljavanja, u svim industrijskim
sektorima, ili pak irom zemlje. Prakse priznavanja prethodnog uenja variraju od institucije
do institucije, stoga je potrebno vie uiniti po pitanju irenja prakse priznavanja kroz razliite
sektore, osigurati da priznavanje bude podjednako na koledima i sveuilitima te da propisi,
vodstvo i savjetovanje budu jasni.
Glavne prepreke priznavanju prethodnog uenja u kotskoj su sljedee:
nedostatak fleksibilnosti u omoguavanju priznavanja prethodnog uenja
pristup i bodovanje koje otvara put ka uenju formalnijeg karaktera
nedovoljna financijska dostupnost i ponekad loe upravljake prakse u slubama za
priznavanje prethodnog uenja
potreba za veom transparentnou, pouzdanou i odrivou odreenih procesa
drutvene, svjetonazorske i institucionalne prepreke.
Izazovi na razini drutva

Meu glavnim je izazovima socioekonomski profil stanovnitva u kotskoj, osobito njegova
mlaeg segmenta. Postoji velik jaz u postignuima na razini viih razreda osnovnog obrazovanja,
a pogotovo srednjeg obrazovanja, u populaciji od 12 do 18 godina starosti, koji je usko povezan
sa socioekonomskim statusom i socioekonomskim nejednakostima, a koji se, izgleda, poveava
nakon zavretka obveznog kolovanja (npr. Croxford, 2000., 2009.). Dalje, udio mladih u kotskoj
koji nisu u sustavu obrazovanja, zaposlenja ili osposobljavanja je meu najviima u zemljama
OECD-a (Scottish Executive, 2007.). Jedan od glavnih izazova s kojima se susree obrazovanje
u kotskoj jest kako ponuditi potpunu lepezu mogunosti sa napredovanjem do zaposlenja i
daljnjeg/visokog obrazovanja za cjelokupnu populaciju mladih koja zavri obvezno obrazovanje.
Jasno je kako postoji potreba za drutveno rasprostranjenijom i uspjenijom participacijom u
viim godinama srednjeg obrazovanja te veom jednakou u visokom obrazovanju (OECD
55
2008., str. 15). Rjeenje je u tome da se mladima nakon obveznog obrazovanja osiguraju jasno
definirane mogunosti uenja i osposobljavanja te pristup uenju i osposobljavanju (Raffe et al.,
2010.). Sadanja javna politika usmjerena na stanovnitvo iznad 16 godina 16-plus Learning
Choices20, nastoji ispuniti ovu potrebu poboljanjem mogunosti uenja, omoguavanjem
jednakog pristupa stjecanju vjetina i uenju za sve te poveanjem sudjelovanja mladih iz
ranjivih i socijalno iskljuenih skupina putem lokalnih partnerstava organizator programa
obrazovanja, volonterskih organizacija i poslodavaca, s posebnim naglaskom na neformalnom
i informalnom uenju i priznavanju prethodnog uenja.
Drutveno prihvaanje
Drutveni stavovi spram priznavanja neformalnog ili informalnog uenja vrlo su vani za uspjeno
funkcioniranje priznavanja prethodnog uenja. Uenici, institucije formalnog obrazovanja i
poslodavci moraju imati povjerenja u kvalifikacije steene priznavanjem prethodnog uenja. Ti
se stavovi daju promijeniti djelovanjem javnih politika. Djelovanje treba usmjeriti na promicanje
ideja cjeloivotnog uenja i jednakog pristupa stjecanju vjetina i uenju za sve, s time da se za
kvalifikacije steene putem priznavanja prethodnog uenja osigura strog postupak osiguravanja
kvalitete te da zadovoljavaju jednake visoke standarde kvalitete kao i tradicionalne kvalifikacije.
Pojedinci trebaju imati povjerenja u priznavanje prethodnog uenja kao drutveno prihvatljiv,
pohvalan, institucionalno podran i alternativan nain stjecanja formalnih kvalifikacija. To
se moe postii koordiniranim djelovanjem glavnih dionika koji ele promicati priznavanje i
omoguiti mu iroku primjenu i drutvenu prihvaenost time to e biti transparentno, dostupno,
financijski pristupano i visokokvalitetno (SCQF, 2007., Inspire Scotland, 2008.).
Zakonski okvir priznavanja prethodnog uenja

Meu znaajnim preprekama priznavanju prethodnog uenja u kotskoj je nedostatak
zakonske regulative. Pojedinci nemaju zakonsko pravo na priznavanje prethodnog uenja.
Institucije koje nude programe uenja nemaju obvezu vrednovati i priznati prethodno
uenje. Slino tomu, poslodavci nisu obvezni svojim zaposlenicima odobriti odsustvo i
http://www.scotland.gov.uk/Publications/2010/03/30180354/0
20
56
mogunost pristupa priznavanju prethodnog uenja. Priznavanje prethodnog uenja tako

esto postane privatna i naporna stvar pojedinaca koji ele potvrdu svog uenja. Stoga je,
uz razvoj institucionalnih kapaciteta organizatora uenja i bolji pristup informacijama i
sustavu potpore pri uenju, kljuno razviti i zakonski okvir za priznavanje prethodnog
uenja. Takvi okviri postoje u vie europskih zemalja koje imaju sofisticirane mehanizme
za priznavanje uenja izvan formalnog obrazovnog okruenja (npr. Francuska, Portugal,
Danska i Nizozemska), gdje pojedinci imaju zakonsko pravo na priznavanje uenja
a zaposlenici pravo na (plaeno) razdoblje pripreme za priznavanje kao dio procesa
profesionalnog uenja i usavravanja (CEDEFOP, 2011.).
Izazovi na institucionalnoj razini

Razvoj institucionalnih kapaciteta za priznavanje prethodnog uenja kljuan je za njegov uspjeh.
U kotskoj se takvi kapaciteti razvijaju nejednako i prepoznati su kao znaajna institucionalna
prepreka priznavanju prethodnog uenja (Inspire Scotland, 2008.).
Institucionalne kapacitete treba razvijati uvrtavanjem postupaka priznavanja
prethodnog uenja u institucionalne politike, sustave, procese i svakodnevne prakse:
umjesto da svoje prethodno uenje i iskustvo uvode na mala vrata institucija formalnog
obrazovanja, kandidatima bi na raspolaganju trebali biti visokorazvijeni institucionalni
mehanizmi priznavanja prethodnog uenja. Informacije o postupcima priznavanja trebale
bi biti transparentne i lako dostupne. To se moe postii na sljedee naine: poveanjem
fleksibilnosti program uenja, diverzificiranjem nain izvoenja nastave, razvoja
vjetina i osposobljavanja, poveanjem transparentnosti, strogosti i pouzdanosti postupaka
priznavanja, razvojem jasnih institucionalnih postupaka za priznavanje prethodnog uenja
putem osvjeivanja zaposlenika i osiguravanjem adekvatne potpore zaposlenicima u
smislu resursa, razvoja vjetina i osposobljavanja (KSLLL, 2010.).
U sljedeem dijelu poglavlja emo detaljnije razmotriti izazove s kojima se
u pogledu priznavanja prethodnog uenja susreu institucije visokog obrazovanja u
kotskoj.
57
Prakse priznavanja prethodnog uenja na kotskim sveuilitima

U ovom emo dijelu dati pregled postupaka priznavanja prethodnog uenja na nekoliko
kotskih sveuilita ocjenom pristupanosti i transparentnosti informacija o priznavanju,
pregledom postojeih tipova priznavanja te kojim su tipovima kandidata na raspolaganju.
Tonije, pokuat emo utvrditi jesu li opcije priznavanja jednako dostupne kandidatima koji
nemaju formalne kvalifikacije ali imaju ivotno i radno iskustvo, kao i kandidatima koji imaju
obrazovno iskustvo nakon obveznog kolovanja i ele upisati sveuilini program nakon
stjecanja strunih kvalifikacija ili diploma/certifikata koje dodjeljuju koledi (Higher National
Diploma HND ili Higher National Certificate HNC). Podatke o postupcima priznavanja
na kotskim sveuilitima smo prikupili na internetskim stranicama pet kotskih sveuilita:
Edinburgh Napier University, University of Edinburgh, University of Stirling, Glasgow Caledonian
University i University of Glasgow. Najprije smo pokuali pronai informacije o priznavanju
slijedei poveznice pod nazivom studenti s alternativnim kvalifikacijama, odrasli studenti,
fleksibilno studiranje i/ili netradicionalni studenti. U velikom broju sluajeva ove su nas
poveznice dovele do informacija o opcijama priznavanja prethodnog uenja na dotinim
sveuilitima. Takoer smo putem trailica na internetskim stranicama sveuilit potraili
bilo kakve dokumente koji se odnose na formalne postupke, propise i mehanizme priznavanja
prethodnog uenja (ili, alternativno, koji se odnose na akreditaciju iskustvenog uenja
accreditation of experiential learning APEL). Na kraju smo nasumice pretraili stranice
pojedinih podruja studija pri sveuilitima kako bismo saznali koje opcije nude na razini
program. Istraivanje smo zavrili internetskom pretragom pozitivnih praksa priznavanja u
kotskoj, gdje smo posebno koristili informacije o konkretnim primjerima priznavanja koje
smo pronali preko kotske agencije za osiguravanje kvalitete (Quality Assurance Agency
Scotland, QAA, 2011., 2012.) i kotskog bodovnog i kvalifikacijskog okvira (SCQF 2007., 2009.)
glavnih institucija koje stoje iza razvoja priznavanja prethodnog uenja u kotskoj.
Edinburgh Napier University

Naslovna stranica Edinburgh Napier University sadri poveznicu na informacije o priznavanju
prethodnog uenja pod cjelinama Studiranje (Study) i Studijski programi (Courses),
u kojima su navedeni svi uvjeti upisa. Uvjeti upisa za pojedine programe opisani su
terminologijom formalnih kotskih i engleskih kvalifikacija viih razreda srednje kole (Highers,
A-levels), terminologijom diploma/certifikata koje dodjeljuju koledi (HND, HNC), kao i u
58
smislu relevantnih meunarodnih kvalifikacija. Ipak, na ovim stranicama nije bilo nikakvih
informacija o mogunostima priznavanja prethodnog uenja, osim poveznice na programe
vrednovanja koje kotski koledi provode za one koji ne zadovoljavaju formalne uvjete.
Uspjeli smo pronai informacije o priznavanju prethodnog uenja pretragom fraze
priznavanje prethodnog uenja na trailici internetske stranice sveuilita. Ta nas je
pretraga odmah dovela do svih relevantnih informacija, ukljuivi imena kontakt osoba za
sve postupke priznavanja. Na raspolaganju su praktine informacije za kandidate koji ele
djelomine bodove za prethodno certificirano ili necertificirano uenje (npr. poveznica na
obrazac zahtjeva koji treba ispuniti). Takoer postoje informacije za kandidate sa diplomama
i certifikatima s koleda (HND, HNC) koji ele nastaviti studij ili upisati napredne godine
studija do sveuiline diplome. Navedene su i jasne opcije priznavanja za kandidate koji imaju
strune kvalifikacije21. Neki su programi na Edinburgh Napier University ak i osmiljeni kao
nadgradnja na strune kvalifikacije koje kandidate vode do diplome prvostupnika (primjerice,
na studiju sestrinstva).
Ukupno gledano, Edinburgh Napier University nudi priznavanje prethodnog uenja
za razliite tipove kandidata, ukljuujui studente bez formalnih kvalifikacija/iskustva nakon
obveznog kolovanja. Informacije o postupcima priznavanja bile su lako dostupne ukoliko
kandidati znaju to trae, no njihova bi vidljivost na internetskim stranicama sveuilita
mogla biti bolja i transparentnija. Tablica 1 sadri neke primjere priznavanja prethodnog
uenja na Edinburgh Napier University.
Primjerice, sveuiline diplome u podruju graevine, prometa, elektrotehnike, raunovodstva, bankarstva i

financijskih propisa, upravljanja zemljitima i razvoja stambenih naselja.
21
59
60
Edinburgh Napier
University, Hong
Kong University
Bodovi za krae
programe na Hong
Kong University koji
omoguavaju izravan
upis u 3. godinu
akademskih programa
Studenti
strojarstva u
Hong Kongu
Cjelovit certifikat,
izravan upis
u 3. godinu
akademskih
programa na
Edinburgh Napier
University
Uenje, priznavanje prethodnog

uenja i radno
iskustvo. Izravan
upis u 2. ili 3. godinu studija
65 ECTS bodova
na razini 11
SCQF
30 ECTS bodova na razini 11

SCQF
30 ECTS bodova
na razini 11
SCQF
Broj/opseg dodijeljenih ECTS

bodova
Izvorni podaci dostupni na http://www.qaa.ac.uk/Scotland/DevelopmentAndEnhancement/Pages/RPL-Network-project.aspx
Diplome i
certifikati
u podruju
strojarstva (HND,
HNC), mogu
nastavak studija
do diplome
prvostupnika
Inenjeri odravanja zaposleni

u tvrtki BAE Systems
Akademski stupanj
namijenjen posebno za
tvrtku BAE Systems
Diploma prvostupnika CNC

Machine Tool Engineering
Edinburgh Napier
University, BAE
Systems & Machine Tool Technology
Naziv akademskog
Nain funkcionirastupnja/diplome/ Ciljna skupina/e
nja priznavanja
programa uenja
Zaposlenici
Certifikat
Edinburgh Napier
lokalnih vlasti
University, Ross
Leading Rapid
i Nacionalne
International
Improvement,
zdravstvene
privatni
mogu nastavak
slube (National
organizator
studija do diplome
Health Service
osposobljavanja
magistra
NHS)
Naziv institucije
Bodovanje studijskog
programa samostalno
te u sklopu novog
studijskog programa
koji vodi do diplome
Svrha projekta
formalno
formalno, vezano uz radno

iskustvo
formalno
Priznavanje
uenja
Tablica 1. Primjeri priznavanja prethodnog uenja u kotskoj (saetak podataka o priznavanju dobiven od QAA Scotland/European RPL Network, faza I*).
University of Stirling
Pretraga internetskih stranica University of Stirling pokazala je da sveuilite odrava modularne
programe koji vode do akademskog stupnja, to omoguava znatnu fleksibilnost i irinu izbora.
Najvanije je primijetiti kako sveuilite na samom poetku jasno spominje priznavanje
prethodnog uenja, pozivajui netradicionalne studente koji ne zadovoljavaju formalne uvjete
upisa ali imaju adekvatno iskustvo da se prijave na izvanredni studijski program za nastavak
studija sa dijelom radnog vremena za koji nisu potrebne formalne kvalifikacije ve se uzimaju
u obzir druga radna i ivotna iskustva koja dokazuju potencijal za studiranje. Jasno je opisan
upisni proces te kako se mogu stei bodovi za upis na odreene kvalifikacije ili pak dobiti
potvrda o prethodnom uenju (prior certified learning) prije upisa na sveuilite (primjerice,
kvalifikacije koje dodjeljuju koledi). Nasumina pretraga studijskih programa takoer vodi do
informacija o alternativnim uvjetima upisa, kao i poveznica na kotski bodovni i kvalifikacijski
okvir, to omoguuje svim kandidatima da usporede svoje kvalifikacije s nacionalnim okvirom.
Detaljni opis mehanizama priznavanja prethodnog uenja na University of Stirling
bio je dostupan u dokumentu pod nazivom Sustav bodovanja i priznavanje prethodnog
uenja (Credit rating and recognition of prior learning)22, do kojega smo doli pretragom
fraze priznavanje prethodnog uenja na internetskim stranicama sveuilita. Taj dokument
sadri opis svih postupaka priznavanja prethodnog uenja u kontekstu kotskog bodovnog
i kvalifikacijskog okvira i ECTS-a, kao i detaljne upute i postupke za University of Stirling,
ukljuujui informacije o podnoenju dokaza o priznavanju prethodnog uenja.
Zakljuujemo kako University of Stirling vodi vrlo jasnu, transparentnu i dobro
voenu politiku kad je rije o priznavanju prethodnog uenja, usmjerenu na razliite tipove
studenata, ukljuujui netradicionalne studente i one koji nemaju formalne kvalifikacije.
Glasgow Caledonian University

Opcije priznavanja prethodnog uenja na Glasgow Caledonian University vidljive su na
internetskoj naslovnici sveuilita te su dostupne pod zaglavljem fleksibilno studiranje
(for flexible studies), zajedno s informacijama o upisu na naprednije godine studija za
kandidate koji imaju kvalifikacije s koled (HNC/HND). Nadalje, na raspolaganju je niz
http://www.stir.ac.uk/media/autoimport/data/assets/pdffile/0012/33132/prior-recognition-guide.pdf
22
61
opcija za studente koji nemaju formalne kvalifikacije no ele spojiti studiranje i rad u stjecanju
akademskog stupnja. Politika i upute za priznavanje pri Glasgow Caledonian University
navedene su u dokumentu Priznavanje prethodnog uenja (RPL Policy)23, do kojega je lako
doi sa naslovnice internetske stranice sveuilita. Opcije priznavanja na Glasgow Caledonian
University obuhvaaju:
alternativu redovitom upisu u prve godine studijskih programa
bodove unutar studijskih programa na preddiplomskoj i diplomskoj razini
usporedbu kvalifikacija koje dodjeljuju koledi s ekvivalentima sveuilinih stupnjeva.
Vano je rei kako je priznavanje prethodnog uenja pri Glasgow Caledonian
University uvrteno u izradu kurikuluma i jasno navedeno na svim razinama programa
koji vode do akademskog stupnja. Ishodi uenja opisani su tako da postoji vie naina za
njihovo ostvarivanje, to dodatno olakava proces priznavanja. Za razliku od University
of Stirling, Glasgow Caledonian University ne zadaje kriterije formalnog vrednovanja za
zahtjeve priznavanja, ve se, umjesto izravnih podudarnosti, vrednuje usporedivost ishod
neformalnog uenja sa ishodima uenja odreenog modula ili razine programa.
Zakljuujemo kako Glasgow Caledonian University ima visoko razvijene, jasne
mehanizme priznavanja prethodnog uenja, a informacije o priznavanju su lako dostupne
zainteresiranim kandidatima. Priznavanje na Glasgow Caledonian University otvoreno je za
oba tipa naih hipotetskih studenata: netradicionalni studenti bi bez formalnih kvalifikacija
i/ili bez iskustva tercijarnog obrazovanja lako nali nain za upis na studij putem priznavanja
prethodnog uenja.
University of Edinburgh
Neki studijski programi (uglavnom u prirodnim i tehnikim znanostima) upuuju na pristupne
programe za kandidate koji ne zadovoljavaju formalne uvjete upisa24, meutim ne postoje
mogunosti priznavanja prethodnog uenja za kandidate koji nemaju formalne/akreditirane
http://www.gcu.ac.uk/media/gcalwebv2/theuniversity/gaq/gaqfiles/GCU_RPL_Policy_May2011.pdf
Za upis u pristupne programe kandidati moraju dokazati da su studirali na akreditiranom program unutar
dvije godine prije upisa eljenog programa akademskog studija.
23
24
62
kvalifikacije. Bodovi ostvareni u modulima Otvorenog sveuilita takoer su prihvatljiva

alternativa za upis na nekim fakultetima. Studenti koji imaju diplome i certifikate koled (HNC
i HND) mogu u pravilu upisati prvu godinu nekih preddiplomskih programa. Ipak, postoji vrlo
malo mogunosti za nastavak studija na naprednim godinama (npr. izravan upis druge godine
studija), uglavnom u podruju prirodnih i tehnikih znanosti i informatike.
Zakljuujemo kako na University of Edinburgh ne postoje mehanizmi priznavanja
prethodnog uenja koji bi kandidatima bez formalnih obrazovnih kvalifikacija ili nedavnog
iskustva studiranja na akreditiranim programima omoguili upis studijskog programa na
sveuilitu.
University of Glasgow
Slino kao i na University of Edinburgh, nismo pronali nikakve mogunosti priznavanja
prethodnog uenja na University of Glasgow za kandidate koji nemaju formalnih kvalifikacija.
Svi fakulteti na sveuilitu jasno navode alternativne kvalifikacije za upis, koje ukljuuju
pristupne studijske programe, strukovne kvalifikacije, kvalifikacije steene na koledima,
bodove ostvarene pri Otvorenom sveuilitu, od kojih sve u pravilu omoguuju upis u prvu
godinu nekih sveuilinih programa.
63
64
University of West
of Scotland(UWS)
Bodovi za upis na
studijske programe
na razini 9 SCQF
10-180
potpuno priznavanje,
izravan upis na 3.
godinu akademskih
programa na UWS
120
upis/pristup; oslobaa- dodjeljuju

nje dijela kurikuluma/
se bodovi
bodovi; izravan upis u do 50% pro2. ili 3. godinu studija
grama
upis/pristup;
oslobaanje dijela
kurikuluma/bodovi;
izravan upis u 2. ili 3.
godinu studija; potpuno
priznavanje
15 bodova u
SCQF
varijabilan
upis/pristup;
oslobaanje dijela
kurikuluma/bodovi;
izravan upis u 2. ili 3.
godinu studija; potpuno
priznavanje
upis/pristup; oslobaanje dijela kurikuluma/bodovi
Broj/opseg
dodijeljenih
ECTS bodova:
Nain funkcioniranja
priznavanja:
* Izvorni podaci dostupni na http://www.qaa.ac.uk/Scotland/DevelopmentAndEnhancement/Pages/RPL-Network-project.aspx
Prvostupnik
menadmenta
14
Queen Margaret
University
Kandidati za
preddiplomski studij
menadmenta
Preddiplomski kandidati s uvjetom kontinuiranog usavravanja/

diplomski kandidati i
kandidati specijalistikog doktorskog studija
Akreditacija niza
preddiplomskih programa u sestrinstvu i
zdravstvu pri School
of Health Sciences
Preddiplomski,
diplomski i specijalistiki doktorski
studiji
Policijsko i pomono
osoblje u policiji
University of the
West of Scotland
(UWS) i Scottish
Police College
Akreditacija/
bodovanje programa
Scottish Police
College
50
Prvostupnik
kriminalistike i
drugi certifikati
steeni putem slube
"Continuing Personal
and Professional
Development"
Priprema kandidata
za prijelaz iz strukovnog obrazovanja na
sveuilita
13.000
Sve diplome Open

University
NHS Lothian/
Edinburgh Napier
University
Okvir za cjeloivotno
uenje pod vodstvom
poslodavca
Ciljna skupina/e:
Open University,
kotska
Sve razine kotskog

bodovnog i
kvalifikacijskog
okvira (SCQF)
Naziv institucije
Svrha projekta
Okvirni
broj polaznika
Svi zainteresirani za
pristup sveuilinim
akademskim studijima iz strukovnog
osposobljavanja, zaposlenja, ili volonterskog sektora
Naziv akademskog
stupnja/diplome/
programa uenja
Tablica 2. Opcije priznavanja prethodnog uenja na kotskim sveuilitima (saetak podataka o priznavanju dobiven od QAA Scotland/European RPL Network , faza I*).
Primjeri priznavanja prethodnog uenja na drugim kotskim sveuilitima.

Tablica 2 prikazuje dodatne primjere dobro razvijenih praksi priznavanja na drugim
kotskim sveuilitima, kao to je University of the West of Scotland, gdje za kandidate sa
diplomom kotske policijske akademije postoji mogunost izravnog upisa na napredne
godine preddiplomskog programa kriminalistike (npr. izravan upis u treu godinu
sveuilinog programa). Queen Margaret University nudi velik broj opcija priznavanja
za profesije u podruju zdravstva na preddiplomskoj i diplomskoj razini, kao to su upis
studija na naprednim godinama te oslobaanje dijela kurikuluma.
Zakljuit emo kako u kotskoj na veem broju sveuilita postoje procedure i prakse
priznavanja prethodnog uenja, koje za ciljnu skupinu imaju netradicionalne studente
bez prethodnog iskustva obrazovanja nakon obveznog kolovanja ili ak bez formalnih
kvalifikacija koje su preduvjet za redovan upis na studij. Ipak, postupci i prakse priznavanja
nejednako su rasporeeni na razliitim sveuilitima. Veu ukljuivost praksa priznavanja
nude: Edinburgh Napier University, Glasgow Caledonian University, University of Stirling,
zatim Herriot-Watt University, Queen Margaret University i University of the West of
Scotland. Na gotovo svim navedenim sveuilitima priznavanje prethodnog uenja ee
se koristi prilikom izravnog upisa na napredne godine studija za kandidate koji ve imaju
tercijarne ili strune kvalifikacije nakon obveznog kolovanja, dok kandidati bez formalnih
kvalifikacija koji ele priznanje prethodnog informalnog ili iskustvenog uenja imaju
mnogo manje mogunosti na raspolaganju. University of Edinburgh i University of Glasgow
ne nude nikakvo priznavanje prethodnog uenja za netipine kandidate te vrlo malo opcija
priznavanja za kandidate koji imaju alternativne kvalifikacije (npr. nie od sveuilinog
stupnja, kao to su diplome/certifikati koje dodjeljuju koledi). Formalno objanjenje opih
postupaka priznavanja prethodnog uenja je slabo razvijeno na University of Edinburgh
i University of Glasgow, meutim dobro ili vrlo dobro razvijeno na Stirling University,
Edinburgh Napier University i Glasgow Caledonian University. Slino tomu, mogunosti
savjetovanja, potpore i vodstva ako i postoje nisu jasno opisane na internetskim
stranicama University of Edinburgh i University of Glasgow. Edinburgh Napier University i
Glasgow Caledonian University, naprotiv, nude jasne i pristupane informacije o potpori i
savjetovanju u podruju priznavanja prethodnog uenja, jasno objanjavaju kako provode
vrednovanja i daju informacije o trokovima procesa priznavanja.
65
66
Upis studija uz certifikat
HND; izravan upis naprednih godina studija
naveden, no na stranicama
pojedinanih programa
esto stoji kako priznavanje
prethodnog uenja nije
mogue.
U pravilu je certifikat HND

dovoljan za upis prve godine
studija. Mogunost nastavka
studija na naprednim godinama se spominje u opim
informacijama, no na stranicama pojedinanih programa
stoji kako priznavanje prethodnog uenja nije mogue.
Loe
Loa
Loa
Loa
Tipovi priznavanja prethodnog uenja koje sveuilite nudi
Formalno objanjenje
opih propisa o priznavanju prethodnog uenja
na sveuilitu
Savjetovanje, potpora i
vodstvo u postupcima
priznavanja prethodnog
uenja
Podudarnost u priznavanju prethodnog uenja
Vrednovanje
Administrativni trokovi
Dostupnost informacija
o priznavanju putem
trailica na internetskim
stranicama sveuilita
Vidljivost mogunosti
priznavanja na pojedinanim studijskim
grupama/studijskim
programima
Vidljivost mogunosti
priznavanja na glavnoj
stranici za (potencijalne)
preddiplomske studente
Loa
Loa
Loa
Loe
1451.
1582.
University of Glasgow
Godina osnutka sveuilita
University of Edinburgh
Varijabilno.
Formalni kriteriji
vrednovanja
Vrlo dobra
Vrlo dobra
Vrlo dobra
Dobra
Dobra
Informacije su dostupne, no
do propisa o priznavanju
dolazi se posebnom pretragom.
Varijabilni.
Postoji; dostupne detaljne

informacije o studijskim
grupama, organizaciji prijenosa bodova i moguim
pravcima napredovanja.
Dobri
Dobra
Dobra
Dobra
Min 50
Opi naglasak je na usporedivosti ishod informalnog

uenja i modula/razine
programa, a ne na njihovoj
potpunoj podudarnosti.
Nema
Dobri
Vrlo dobro
Ponuene alternative uvjetima redovitog upisa;

upis studija uz certifikat
HND;
izravan upis naprednih
godina studija.
Ponuene alternative uvjetima redovitog upisa;

upis studija uz certifikat
HND;
izravan upis naprednih
godina studija;
priznavanje prethodnog
uenja za strune kvalifikacije.
Dobro
1993.
Glasgow Caledonian
University
1992.
Edinburgh Napier
University
Nisu razvijeni;
odgovornost u podruju
priznavanja je na kandidatima
Dobro
Upis studija uz certifikat

HND; izravan upis naprednih godina studija.
1967.
University of Stirling
Tablica 3. Usporedba vidljivosti procesa priznavanja prethodnog uenja na pet kotskih sveuilita.
Saetak i zakljuci
Faktori koji su omoguili uspjeh priznavanja prethodnog uenja u kotskoj
Dosljedne i postupne reforme kao temelji razvoja priznavanja prethodnog uenja.
Procesi priznavanja prethodnog uenja su imali potporu dosljednog javnopolitikog interesa
u podruju razvoja vjetina te je priznavanje razvijeno u sklopu politike cjeloivotnog uenja i
kotskog bodovnog i kvalifikacijskog okvira (SCQF). U kotskoj je priznavanje prethodnog uenja
postalo integralni dio strategije za razvoj drutva uenja. U sklopu javnih politika cjeloivotnog
uenja uspostavljeni su i razvijeni vani ideoloki, politiki, institucionalni i organizacijski okviri
za njegovu implementaciju, to je otvorilo put za naknadni razvoj priznavanja prethodnog uenja.
Priznavanje prethodnog uenja u kontekstu kotskog sustava obrazovanja.
Karakter kotskog obrazovnog sustava predstavlja dobar temelj za priznavanje prethodnog
uenja i cjeloivotno uenje. Njegove su glavne osobine: propusnost, odsutnost slijepih ulica
kad je rije o napredovanju, mogunost napredovanja bez velikih rezova izmeu razliitih
tipova i naina uenja te od niih ka viim razinama uenja. Nadalje, tu su kotske kvalifikacije
definirane u smislu ishoda uenja te unificirane i modularne, zatim visoko centraliziran
sustav dodjele kvalifikacija, sustav dodjele bodova u obrazovanju i osposobljavanju te vrlo
uspjean nacionalni kvalifikacijski okvir SCQF.
Priznavanje prethodnog uenja u kontekstu pristupa temeljenog na ishodima
uenja i sustav kotskih kvalifikacija. Proces priznavanja prethodnog uenja olakan je time
to su kotske kvalifikacije definirane u smislu ishod uenja, modularne su i fleksibilne te
omoguavaju viestruke pravce razvoja u smislu daljnjeg obrazovanja ili strunog usavravanja.
Priznavanje prethodnog uenja i kotski bodovni i kvalifikacijski okvir. Meu
najvanijim je kljunim faktorima za uspjenu primjenu priznavanja prethodnog uenja
razvijen nacionalni kvalifikacijski okvir. Nacionalni okvir poput kotskoga
omoguuje primjeravanje ishod uenja sustavu formalnih kvalifikacija
poboljava razumijevanje kvalifikacija
objanjava odnos meu kvalifikacijama
pokazuje kako se nacionalne kvalifikacije odnose spram irih regionalnih meta-okvira
kvalifikacija.
67
Priznavanje prethodnog uenja i prijenos bodova. Dobra organizacija prijenosa

bodova kljuna je za priznavanje prethodnog uenja. Ona omoguava razdvajanje procesa
pouavanja i procesa uenja i omoguava fleksibilnost u smislu kada, na koji nain i gdje se
uenje ostvaruje. Prijenos bodova u obrazovanju i osposobljavanju omoguuje kumulativan
pristup uenju, transparentnost vjetina steenih uenjem, prenosivost uenja i glatke
prijelaze izmeu razliitih etapa i modusa uenja.
Institucionalni okvir za priznavanje prethodnog uenja i suradnja meu
dionicima. Priznavanje prethodnog uenja prelazi granice institucionalnog okruenja i
sektora i temelji se na naelu prijenosa vjetina i kompetencija steenih u jednom okruenju
u neko drugo okruenje putem formalne potvrde iskustava uenja. Iz tog je razloga suradnja
meu dionicima kljuna za uspjeh priznavanja prethodnog uenja. U kotskoj postoji
nacionalna mrea za priznavanje prethodnog uenja pod nazivom QAA/Universities of
Scotland HEI RPL Network, koja funkcionira kao potpora priznavanju u sklopu formalnog
obrazovanja i osposobljavanja, na radnom mjestu i u zajednici.
Izazovi i prepreke priznavanju prethodnog uenja u kotskoj

Meu glavnim su preprekama priznavanju prethodnog uenja u kotskoj nedostatak fleksibilnosti
priznavanja, preveliki trokovi i u nekim sluajevima loe upravljake prakse pri slubama i
postupcima priznavanja, koji bi trebali biti transparentniji, pouzdaniji i odriviji. Postoje takoer
i institucionalne, drutvene, strukturne i svjetonazorske prepreke priznavanju prethodnog uenja.
Provedba priznavanja u kotskoj jo je uvijek nejednaka i nije dosljedno dostupna pri svim
organizatorima programa obrazovanja/osposobljavanja, industrijskim sektorima ili pak u cijeloj
zemlji. Prakse variraju od institucije do institucije i od sektora do sektora.
Ukoliko se netradicionalnim studentima eli omoguiti pristup visokom
obrazovanju, procese i mehanizme priznavanja prethodnog uenja treba uiniti
vidljivima, pristupanima i razumljivima, a kandidatima treba omoguiti veu
institucionalnu podrku. Formalno objanjenje opih postupaka priznavanja je na nekim
sveuilitima slabo, no na drugima dobro ili vrlo dobro. Slino tomu, informacije o
savjetovanju, potpori i vodstvu u vezi priznavanja, kao i o trokovima postupka, razliito
su predstavljene na internetskim stranicama sveuilita, to je odraz razliitih razina
funkcioniranja priznavanja na razliitim sveuilitima.
68
Iako veina sveuilita u kotskoj provodi priznavanje prethodnog uenja, nae

je istraivanje pokazalo da se njihovi postupci uglavnom odnose na kandidate koji
ve imaju neke tercijarne ili strune kvalifikacije nakon obveznog kolovanja, dok je
manji broj mogunosti priznavanja na raspolaganju kandidatima koji nemaju formalne
kvalifikacije, ali ele potvrdu svog informalnog ili iskustvenog uenja. Primjeri dobrih
praksi su nejednako rasporeeni: meu njima su takozvana nova sveuilita, to jest
sveuilita osnovana ranih 1990.-ih godina i kasnije pretvorbom tehnikih uilita, kao
to su Edinburgh Napier University i Glasgow Caledonian University, kao i takozvana
staklena sveuilita (plate-glass universities) osnovana 1960.-ih, poput University of
Stirling ili Heriot-Watt University. Ta sveuilita imaju transparentne i dobro voene
politike priznavanja prethodnog uenja, inkluzivne utoliko to slue razliitim tipovima
kandidata, ukljuujui one bez formalnih kvalifikacija.
Najprestinija stara sveuilita poput University of Edinburgh ili University of Glasgow
ne nude priznavanje prethodnog uenja za netradicionalne studente i imaju vrlo malo opcija
za kandidate koji imaju alternativne kvalifikacije, stoga se ini kako jo uvijek nisu otvorena
za upise iz redova netradicionalnih studenata.
Ukupno gledano, premda u kotskoj postoje primjeri dobre prakse u podruju
priznavanja prethodnog uenja za kandidate koji se vraaju u sustav obrazovanja, ovo
istraivanje ukazuje da su ti primjeri vrlo nejednako rasporeeni od sveuilita do sveuilita,
dakle ne moemo rei kako ima dovoljno dokaza da priznavanje prethodnog uenja u
kotskoj promie socijalnu ukljuivost i poveava sudjelovanje netradicionalnih studenata u
visokom obrazovanju.
69
Literatura
Bjrnvold, J. (2010.). The EQF as a catalyst for European NQF developments. Rad predstavljen
na skupu International Peer Learning Activity on NQFs, 13.14. prosinca, u Bruxellesu. Preuzeto sa:
ec.europa.eu/education/eu-australia/doc2786_en.htm
Cedefop (2011.). Development of national qualifications frameworks in Europe, dostupno na http://
www.cedefop.europa.eu/EN/publications/19313.aspx
Centre for Research in Lifelong Learning , CRLLL. (2011.). Streamlining RPL Processes:
facilitating the award of credit for prior informal learning. Autori R.Whittaker, J. Brown, K. H. Benske
i M.Hawthorne, Glasgow Caledonian University. Dostupno na http://www.qaa.ac.uk/Publications/
InformationAndGuidance/Documents/RPL-Processes-Report-11.pdf
Croxford,L. (2000.) I nequality in Attainment at Age 16: A Home International Comparison, CES
Briefing No. 19, Edinburgh: Centre for Educational Sociology, University of Edinburgh (svibanj).
Croxford, L. (2009.) Change over time in the context, outcomes and inequalities of secondary
schooling in Scotland, 1985-2005, Final Report to the Scottish Government, Edinburgh: Education
Analytical Services, Scottish Government Social Research.
Harris, J. i P. Andersson (2006.). Re-theorising the recognition of prior learning, NIACE.
Hodgson, A., Spours, K., Waring, M., Gallacher, J., Gardner, S., Gayle, V., Gunning, D. James, D..
Keep, E., i Lowe, J., ( 2011.). Post-compulsory Education and Lifelong Learning Across the United
Kingdom: Policy, Organisation and Governance, Bedford Way Papers
Howieson, C. and Croxford, L. (2011.). Students Experience of the Transition from HN to Degree
Study, Final Report to ELRAH, Edinburgh: Centre for Educational Sociology, University of Edinburgh
Howieson, C., Raffe, D. i A. Kinsella. (2012.). Credit systems for lifelong learning: final country
report on Scotland, final report to the German Federal Institute of Vocational Training, Edinburgh:
Centre for Educational Sociology, Edinburgh
http://www.qaa.ac.uk/Publications/InformationAndGuidance/Documents/Streamlining_RPL_
Guidelines.pdf
Inspire Scotland (2008.). A Review of the Recognition of Prior Learning. Final Report, SCQF http://
www.scqf.org.uk/content/files/resources/Inspire_Scotland_Report_18_April_08_Final.doc
KSLLL (2010.). Cluster on Recognition of Learning Outcomes. Available at http://www.kslll.net/
peerlearningclusters/clusterDetails.cfm?id=13
Muller, W. (2005.).Education and Youth Integration into European Labour Markets. International
Journal of Comparative Sociology 46: 461-485.
OECD (2008.). Thematic Review and Collaborative Policy Analysis Recognition of Non-formal and
informal learning : Scotland & England, OECD.
QAA (2011.). Scotland-European RPL Network project on recognition of prior learning. Case studyUniversity of West of Scotland-and the Scottish Police College.
http://www.qaa.ac.uk/Publications/InformationAndGuidance/Pages/QAA-Scot-Europe-RPLNetwork-RPL-University-West-Scotland-Scottish-Police.aspx
70
QAA (2012.). Streamlining Recognition of Prior Learning Guidelines: Streamlining and Enhancing
Recognition of Prior Learning Support and Assessment. Autori R. Whittaker i J. Brown.
Raffe, D. (2011.a). Are communications frameworks more successful? Policy learning from the
Scottish Credit and Qualifications Framework, Journal of Education and Work, 24(3-4), pp.283-302.
Raffe, D. (2011.c). National Qualifications Frameworks: what can be learnt from the international
experience?, Journal of Contemporary Educational Studies, 4/2011, str.52-65.
Raffe, D. (2011.d). The role of learning outcomes in National Qualifications Frameworks, str.87104, (u:) S.Bohlinger and G. Muenchhausen (ur.) Validierung von Lernergebnissen - Recognition and
Validation of Prior Learning. Bielefeld: Bertelsmann.
Raffe, D. i Byrne, D. (2005.). Policy Learning from Home International Comparisons, CES Briefing
No. 34, Edinburgh: Centre for Educational Sociology, University of Edinburgh.
Raffe, D. i C. Howieson (2012.). Hybrid qualifications in a credit-based system: Scottish Higher
National Certificates and Diplomas, (u:) T.Deissinger, J.Aff, A.Fuller i C.Jrgensen (ur.) Hybrid
Qualifications - structural and political issues in the context of European VET policy, Bern: Peter Lang.
Raffe, D., Howieson, C. i Hart, J. (2010.). Credit systems for lifelong learning: CS3L background
report on Scotland, report to the German Federal Institute of Vocational Training, Edinburgh: Centre for
Educational Sociology, Edinburgh.
Ramsden, P. (1992.). Learning to Teach in Higher Education, London: Routledge.
SCQF (2006.). SCQF RPL Resource Pack Parts 1 Examples of Practice and Part 2 Resource Materials
2006. Dostupno na: www.SCQF.org.uk.
SCQF (2007.). Recognition of Prior Learning (RPL) Guidelines.
SCQF Handbook (2007.). Volume 2. Dostupno na: www.scqf.org.uk
SCQF (2009.). SCQF Handbook: User Guide. http://www.scqf.org.uk/Resources
SCQF RPL Guidelines (2005.) http://www.scqf.org.uk/Resources
Skills for Scotland (2007.). Scottish Government Lifelong Skills Strategy.
Young, M. (2010.). National Vocational Qualifications in the United Kingdom: Their origins and
legacy. International Labour Office, Skills and Employability Department. eneva: ILO.
71

novim lanicama Europske unije primjeri Hrvatske i Poljske
4. Kljuni faktori za provedbu priznavanja prethodnog uenja

u visokom obrazovanju u novim lanicama Europske unije
primjeri Hrvatske i Poljske
Grayna Prawelska-Skrzypek
Nina Vraneevi Marini
Vanja Ivoevi
Kontekst za provedbu priznavanja prethodnog uenja u visokom obrazovanju u

Hrvatskoj i Poljskoj
Uvoenje priznavanja prethodnog uenja
Mnoge nacionalne i europske javne politike i strategije u podruju obrazovanja i
osposobljavanja naglaavaju vanost cjeloivotnog pristupa obrazovanju kao temelja za
razvoj visokokvalitetnih i pristupanih obrazovnih sustava. Mnoge su zemlje u arite
stavile cjeloivotno stjecanje znanja i vjetina koji pojedincima omoguuju da budu
konkurentniji na globalnom tritu rada i u drutvu u cjelini. Priznavanje prethodnog
uenja se kao jedan od glavnih instrumenata cjeloivotnog uenja promie kroz brojne
javne politike i strategije na europskoj razini, ukljuivi strategiju Europa 2020.
Promiljanje obrazovnih politika u postkomunistikim zemljama se jo uvijek
uglavnom izjednaava s aktivnostima povezanim s formalnim obrazovanjem i linearnim
procesima stjecanja i razvoja kompetencija. Takve politike ne prepoznaju mnoge fenomene
karakteristine za suvremeno drutvo koji predstavljaju velike izazove za moderne sustave
obrazovanja, a donositelje odluka primoravaju na drugaije pristupe u razvoju i provedbi
obrazovnih politika koje omoguuju veu fleksibilnost u oblikovanju karijera. Meu
navedenim fenomenima Piotr Piasecki (2011., str. 22-25) razlikuje sljedee: balansiranje
73

izmeu privatnog i poslovnog ivota (bavljenje razliitim dimenzijama ivota), odlaganje

odluka vezanih uz karijeru, preuzimanje inicijative promicanja i financiranja razvoja
kompetencija zaposlenika od strane poslodavaca, sve veu potranju za teajevima
osposobljavanja za aktivne graane starije dobi koji ele razvijati svoje vjetine, potranju
za znanjem onda kad je potrebno, za razliku od tradicionalnog stava koji zagovara
opseno znanje te dostupnost i zajedniko stvaranje umreenog znanja. Otvaranje novim
fenomenima iziskuje da se o obrazovnim politikama razmilja u okviru cjeloivotnog
uenja, to omoguava personalizirane i fleksibilne procese razvoja. Minimalni uvjet za
izgradnju usklaenog sustava cjeloivotnog uenja jest uspostavljanje okvira za priznavanje
kvalifikacija steenih izvan formalnog sustava obrazovanja.
Uvjeti i faktori promjene u pristupima obrazovanju na institucijama visokog

obrazovanja
Poljska se nalazi u skupini lanica Europske unije koje intenzivno rade na obnavljanju svojih
obrazovnih politika u smjeru uenja kroz cijeli ivot. Poljska ve nekoliko godina radi na
modernizaciji sustava visokog obrazovanja u nastojanju da ga bolje povee s potrebama
trita rada te s ciljem postizanja odreenih obrazovnih rezultata. Istovremeno, radi se
na sustavima osiguravanja kvalitete, a fleksibilnost pravaca razvoja vjetina za studente
i zaposlenike raste. Takoer svjedoimo otvaranju poljskog sustava obrazovanja prema
meunarodnim kontaktima i poveanju mobilnosti studenata, uenika i polaznika programa
strune prakse. Na postizanje ovih ciljeva u ovom trenutku utjee nekoliko vanih razvojnih
uvjeta (europskih i nacionalnih):
aktivno sudjelovanje Poljske u velikim europskim projektima koji se bave
rekonstrukcijom obrazovnog sustava, posebno izgradnjom europskog prostora
obrazovanja i razvoja sustava cjeloivotnog uenja.
dostupnost financijskih sredstava iz Europske unije koja se mogu upotrijebiti u
razvoju ljudskih resursa njihove strunosti kao i za pripremu programa te kao
izravna potpora razliitim oblicima uenja koji omoguuju razvoj, auriranje i
stjecanje novih profesionalnih vjetina.
74

veliki potencijal poljske populacije mladih koji imaju iskustvo studiranja u drugim
europskim zemljama (preko 10.000 godinje) i rada u inozemstvu. Velik postotak
mladih migranata ima visoke kvalifikacije. Mnogi od njih se vrate u Poljsku ime
bi Poljska izgubila znaajan ljudski kapital bez mogunosti formalnog priznavanja
kvalifikacija koje su stekli.
trite rada u Poljskoj velikim dijelom ine mladi, djeca baby-boomer-a iz 1970.ih i 1980.-ih godina (50% ih ima diplomu visokog obrazovanja, od kojih je
80% magistarskih). U Poljskoj ivi oko 4,5 milijuna obrazovanih mladih koji su
diplomirali izmeu 1999. i 2011. (preko 400.000 diplomanata godinje). To je
najvei socijalni kapital Poljske na poetku 21. stoljea. Osiguranje profesionalne
atraktivnosti ove populacije bit e odluujui faktor u razvoju zemlje upravo je
iz tog razloga razvoj sustava cjeloivotnog uenja, ukljuivi sustav priznavanja
prethodnog uenja, toliko vaan.
U Poljskoj ne postoji sustav za priznavanje kvalifikacija steenih neformalnim i
informalnim putem. Ne postoji sustav podrke za fleksibilne pravce razvoja kompetencija.
Stupanj individualizacije proces uenja je vrlo nizak. Najvei je otpor spram kompetencija
steenih informalnim putem kroz samoobrazovanje i profesionalno iskustvo.
to se tie Hrvatske, priznavanje prethodnog uenja se razvilo prvenstveno kao
odgovor na uvjete procesa europskih integracija, konkretno na uvjete sudjelovanja u
europskim programima financiranja (Dolenec, 2007.). Prvi korak u uvoenju priznavanja
prethodnog uenja u vladin politiki program bila je Strategija i akcijski plan za
obrazovanje odraslih 2004. Nakon usvajanja Strategije, 2007. godine je izglasan Zakon o
obrazovanju odraslih, u sklopu kojega su u hrvatski obrazovni sustav prvi put uvrteni
pojmovi neformalnog i informalnog obrazovanja. Nakon usvajanja Strategije proizveden
je niz zakona koji sadre izriite odredbe o procesu priznavanja prethodnog uenja. Ipak,
vano je primijetiti kako Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ne
predvia posebne odredbe vezane za priznavanje prethodnog uenja. Umjesto toga, Zakon
o obrazovanju odraslih, u l. 11, navodi sljedee: Odrasli mogu dokazati znanja, vjetine
i sposobnosti, neovisno o nainu na koji su steeni, polaganjem ispita. Na temelju ove
odredbe institucije visokog obrazovanja mogu autonomno organizirati postupak i propisati
kriterije za priznavanje neformalnog i informalnog uenja, no, kao to je navedeno u
Izvjeu o provedbi Bolonjskog procesa iz 2012., ta je odredba praktino primjenjiva samo
u sluajevima studenata koji ne upisuju poetne, ve napredne godine studija. Nadalje,
75

Izvjee navodi kako je priznavanje prethodnog uenja vrlo neobina praksa unato
tomu to relevantni zakoni ni doputaju niti brane institucijama visokog obrazovanja da
implementiraju postupke priznavanja neformalnog ili informalnog obrazovanja.
Zakonski i javnopolitiki okvir za priznavanje prethodnog uenja u Hrvatskoj i

Poljskoj
Zakonski i javnopolitiki okvir za priznavanje prethodnog uenja u Hrvatskoj
Kljuan javnopolitiki i zakonski okvir koji otvara vrata razvoju i implementaciji priznavanja
prethodnog uenja u Hrvatskoj jest Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO). Hrvatski ga je Sabor
usvojio u veljai 2013. godine te je 2. oujka 2013. stupio na snagu (Narodne novine 22/13).
Iako je sama ideja postojala mnogo ranije, razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira je slubeno
zapoeo u oujku 2006. kada je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) oformilo
Povjerenstvo za izradu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira na elu s ministrom. Daljnji rad
na Hrvatskom kvalifikacijskom okviru odvijao se u skladu sa zakonskim odredbama. Meu
njegovim konkretnim ciljevima bilo je uspostavljanje sustava za vrednovanje neformalnog i
informalnog uenja. Razlog tomu je prvenstveno potreba za prilagodbom i primjeravanjem
hrvatskih kvalifikacija onima u zemljama Europske unije, kao i potranji na tritu rada u
Hrvatskoj i Europskoj uniji (EU). Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru prepoznaje
injenicu da se ishodi uenja ne ostvaruju iskljuivo formalnim putem, ve i kroz druge
neformalne i informalne pravce, iju valjanost treba valorizirati. Kako bi se osigurala kvaliteta
i transparentnost provedbe Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, trenutno se radi na Registru
Hrvatskog kvalifikacijskog okvira s ciljem boljeg povezivanja obrazovanja i potreba trita rada.
Registar HKO-a e sadravati popis svih zanimanja s pripadajuim kompetencijama, dok e
kompetencije ili ishodi uenja biti pridrueni pojedinanim kvalifikacijama. Prema Zakonu
o HKO-u, do kraja 2013. bi trebao biti objavljen Pravilnik o Registru HKO-a, a unutar godine
dana od stupanja Zakona na snagu (to jest u 2014. godini) trebao bi biti objavljen i Pravilnik
o priznavanju neformalnog i informalnog uenja, to e zajedno osigurati zakonski okvir za
priznavanje prethodnog uenja u Hrvatskoj.
Izglasavanjem Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru paralelno s posljednjom
fazom pristupa Europskoj uniji, Hrvatska se pridruila velikom broju lanica EU koje su
prepoznale kako svi pravci ostvarenja ishod uenja imaju jednaku vanost kao i formalno
obrazovanje u procesu uspostave drutva znanja i socijalne ukljuivosti. Budui da je
76

priznavanje prethodnog uenja u Hrvatskoj u ranoj fazi razvoja, za njegovu je provedbu

kljuno u prvi plan staviti kompleksnost konteksta u sklopu kojega treba formulirati javne
politike i postupke priznavanja. Kao to navode Lafont i Pariat, kod priznavanja prethodnog
uenja je vano u obzir uzeti iri okvir javnih politika cjeloivotnog uenja u kompleksnom
okruenju sjecita ekonomskih, socijalnih i kulturnih ciljeva (Lafont & Pariat, 2012., str. 5).
Zakonski i javnopolitiki okvir za priznavanje prethodnog uenja u Poljskoj
Posljednjih je godina Poljska promijenila zakonske temelje svog formalnog obrazovnog
sustava na svim razinama. Zajednika misao vodilja svih promjena bila je zakonski ojaati
Poljski kvalifikacijski okvir. Znatan napredak u podruju institucionalizacije ostvaren je
formuliranjem naela i pravila novog sustava i osnivanjem institucija za koordinaciju i potporu
razvoja i implementacije nacionalnog okvira. Biljeimo nekoliko faza izgradnje temelja sustava
priznavanja u Poljskoj:
Prva faza temeljna preobrazba zakonskog okvira za obrazovanje, strukovno
obrazovanje, visoko obrazovanje i znanost. Zapoela je poetkom stoljea i poveala
fleksibilnost obrazovnog procesa i vanjskih evaluacija uspjenosti. U ovoj je fazi
takoer uspostavljen vrst sustav osiguravanja kvalitete visokog obrazovanja.
Druga faza zapoela je 2008. godine, otkada se vie panje poklanja ishodima uenja.
Osnovne i srednje kole su dobile zadatak razvijati kljune kompetencije uenika
u procesu obrazovanja. U strukovnim je kolama osposobljavanje usmjereno na
razvoj jasno definiranih vjetina. Institucije visokog obrazovanja su novim zakonom
2011. obvezne do rujna 2012. definirati rezultate obrazovanja u skladu s Poljskim
kvalifikacijskim okvirom te s potrebama poslodavaca. Takoer se od njih oekuje da
prate svoje diplomante nakon studija i implementiraju interne sustave osiguravanja
kvalitete, ukljuivi kriterij korisnosti obrazovnih programa (Ustawa z 18 marca 2011).
Trea faza prepoznata je nunost razvoja priznavanja prethodnog uenja u Poljskoj.
U veljai 2011. vlada je usvojila revidirani dokument o stratekom okviru za razvoj
cjeloivotnog uenja u Poljskoj (Midzyresortowy zesp, 2011., str. 50-51), ije su odredbe
uvrtene u kljune vladine strateke dokumente. Meu oekivanim su stratekim
intervencijama s ciljem jasnog i usklaenog sustava kvalifikacija bile odredbe koje
se izravno odnose na vrednovanje i priznavanje kvalifikacija steenih izvan formalnog
sustava obrazovanja. Meu ostalim je predvieno i uspostavljanje sustava vrednovanja
77

i priznavanja ishod uenja izvan formalnog (sustava vrednovanja) kao temelja

suvremenog modela obrazovanja odraslih (Midzyresortowy zesp, 2011., str. 62).
Poseban je naglasak stavljen na nacionalni kvalifikacijski okvir, tada u nastajanju.
etvrta faza izgradnja institucionalnih temelja za nacionalni kvalifikacijski
sustav, to ukljuuje vrednovanje i priznavanje kvalifikacija. Cilj je ovog projekta
razvoj vrstih i institucionalnih naela implementacije nacionalnog kvalifikacijskog
okvira i nacionalnog registra vjetina za cjeloivotno uenje, a provodi ga Institut
za istraivanja u obrazovanju (Instytut Bada Edukacyjnych IBE, 2011.-2013.).
Kako navodi implementacijski tim, Nacionalni kvalifikacijski sustav obuhvaa sve
dravne aktivnosti vezane uz potvrdu ishod uenja za trite rada, civilno drutvo i
razvoj pojedinaca na temelju nacionalnog kvalifikacijskog okvira. Konkretno, odnosi
se na priznavanje kvalifikacija i osiguravanje kvalitete kvalifikacija (IBE, 2011., str.
13-16). Poljski se kvalifikacijski sustav sastoji od: Poljskog kvalifikacijskog okvira,
Nacionalnog registra kvalifikacija, te od procesa vrednovanja, prikupljanja i prijenosa
akreditiranih postignua, osiguranja kvalitete kvalifikacija.
Nakon to je na snagu stupio izmijenjeni Zakon o visokom obrazovanju (1. X.
2011.), proces razvoja nacionalnog kvalifikacijskog okvira u formalnom obrazovanju Poljske
znatno je napredovao. Naalost, taj zakon ne sadri nikakve odredbe u pogledu priznavanja
kvalifikacija steenih izvan formalnog sustava obrazovanja. Problem je prepoznat i na njemu
se radi u izmjenama Zakona o visokom obrazovanju. U prosincu 2012. odrana je javna
rasprava te su izmjene Zakona pri kraju. Ta e promjena u poljsko zakonodavstvo uvesti
mogunost priznavanja ishod uenja izvan formalnog obrazovanja u visokom obrazovanju.
U zemljama poput Poljske, gdje je formalno obrazovanje dominantno, rezultati neformalnog
i informalnog uenja nisu adekvatno prepoznati i priznati.
Pregled hrvatskog sustava visokog obrazovanja u kontekstu provedbe priznavanja

prethodnog uenja
Glavna obiljeja i trenutni izazovi sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj
Kako bi se priznavanje prethodnog uenja integriralo u sustav hrvatskog visokog obrazovanja,
neophodno je razmotriti njegova glavna obiljeja i trenutne izazove. Hrvatski je sustav visokog
obrazovanja reguliran na nacionalnoj razini te od 2003. prolazi intenzivne reforme potaknute
78

Bolonjskim procesom, koji je Hrvatska potpisala 2001. godine. Sustav je prvenstveno ureen
Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju iz 2003. godine, koji je uspostavio
binarni sustav. Struni studiji se odravaju na veleuilitima i visokim kolama te, iznimno, na
sveuilitima. Sveuilini se studiji odravaju iskljuivo na sveuilitima. Nastava i istraivanje
se odrava na sveuilinim sastavnicama: fakultetima, sveuilinim odjelima, umjetnikim
akademijama ili istraivakim institutima. Fakulteti i akademije su sastavnice sveuilita, no
imaju odvojen i nezavisan zakonski status (ukanec, 2013.).
Tablica 1: Dimenzije hrvatskog sustava visokog obrazovanja (sijeanj 2013.)

Javne
Privatne
Ukupno
Veleuilita
12
15
Visoke kole
25
28
Ukupno
15
28
43
Sveuilita
10
Fakulteti
61
61
Umjetnike akademije
Broj institucija koje provode

strune studije:
Broj institucija koje provode

sveuiline studije:
Izvor: Agencija za znanost i visoko obrazovanje, ukanec (2013.)
Bolonjska reforma studijskih programa je efektivno zapoela 2005. godine uvoenjem

preddiplomskih i diplomskih programa (prvi i drugi ciklus). Veina institucija visokog
obrazovanja je prethodne etverogodinje programe pretvorila u bolonjski model 3+2.
Diplomski programi su takoer restrukturirani (EACEA, 2010.). U skladu sa Zakonom o
znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju iz 2003., institucije visokog obrazovanja su
79

autonomne u odreivanju sadraja i metodologije nastave. Upisi na studije regulirani su istim

zakonom i svaka ih institucija zasebno odreuje. Obrazovne institucije mogu, primjerice,
odrediti upisnu kvotu ili koju e teinu pri upisu nositi ocjene iz srednje kole, ocjene s nedavno
uvedene dravne mature na kraju srednjokolskog obrazovanja, ili pak priznavanje prethodnog
uenja (ukanec, 2013.). Od akademske godine 2010./2011., tehnikim aspektima upisa na
institucije visokog obrazovanja putem internetskog portala upravlja Sredinji prijavni ured
dio Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) (EACEA, 2010.).
Hrvatska je 2003. imala est sveuilita, sedam veleuilita i 15 visokih kola. U
posljednjih se deset godina broj institucija visokog obrazovanja udvostruio (vidi Tablicu
1). Hrvatsko visoko obrazovanje je prije bilo koncentrirano oko velikih tradicionalnih
sveuilita u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci, no u posljednjih su deset godina osnovana nova
javna sveuilita: Zadar 2002., Dubrovnik 2003. te Pula 2006. Tradicionalna sveuilita nisu
funkcionalno integrirana, meutim novoosnovana sveuilita jesu. Unato policentrinom
razvoju visokog obrazovanja, studijske su mogunosti uglavnom smjetene oko glavnog
grada Zagreba. Premda institucije visokog obrazovanja postoje diljem zemlje, najveu
ponudu studijskih programa ima Sveuilite u Zagrebu, na kojemu studira oko 50% ukupne
studentske populacije (ukanec, 2013.). Veina hrvatskih studenata studira na javnim
institucijama visokog obrazovanja (93%). Svega 7% studira na privatnim institucijama
(podaci za 2010., Cvitan et al., 2011.). U akademskoj godini 2011./12., 78% studenata je
studiralo na sveuilitima, a 22% na institucijama koje nude strune studije. Od ukupno
152.857 studenata, 74% (112.848) je studiralo na redovnim studijima, a 26% (40.009)
izvanrednim (DZS, 2012.a). Od svih studenata upisanih u prvi i drugi ciklus u akademskoj
godini 2010./2011., 38% je studiralo na preddiplomskim sveuilinim studijima, 13% na
diplomskim sveuilinim studijima, 16% na integriranim preddiplomskim i diplomskim
sveuilinim studijima, 30% na preddiplomskim strunim studijima te 3% na specijalistikim
diplomskim strunim studijima (DZS, 2012.b).
Brojnost populacijskih skupina relevantnih za obrazovanje u Hrvatskoj e 2020. biti
15% nia u usporedbi sa 2010., odnosno 30% nia u usporedbi s 2000. godinom (DZS, 2008.2012.). S obzirom na natalitet u 2000. godini, generacija koja e 2020. godine upisivati studij
e vjerojatno dosei maksimalnih 40.000, odnosno 90% generacije osamnaestogodinjaka
(Matkovi, 2009.). Matkovi zakljuuje kako je ve dosegnut maksimalan broj potencijalnih
novih studenata (ogranien brojem uenika koji zavre srednjokolsko obrazovanje koje vodi
do dravne mature i upisa u programe tercijarnog obrazovanja). Ovaj zakljuak podupiru
relativno stabilne upisne statistike od 2005. nadalje (izmeu 38.000 i 39.000 studenata
80

godinje koji prvi put upisuju studij). Unato demografskim pokazateljima, sustav visokog
obrazovanja zabiljeio je izuzetan rast od 110% u desetljeima izmeu 1990. i 2010. ako za
mjerilo uzmemo broj upisanih studenata (Babi et al., 2006.) te visok postotak nastavka
obrazovanja iz srednjokolskog u visoko. Kad je rije o broju novoupisanih studenata, udio
osamnaestogodinjaka koji upisuju visoko obrazovanje je izmeu 1994./95. i 2009./10.
skoio sa 42,1% na 79%. Poveanje broja upisanih studenata rezultiralo je poveanjem broja
diplomanata u Hrvatskoj. Kao to je ve navedeno, dugorono e negativni demografski
trendovi zaustaviti daljnji rast sustava visokog obrazovanja jer se 2023. godine oekuje pad
brojnosti populacije osamnaestogodinjaka na 39.656 (ukanec, 2013.). Veina studenata u
Hrvatskoj upisuje studij s 18 ili 19 godina starosti (86%); udio studenata koji prvi put upisuju
studij nakon 20. godine ivota je znatno vei u strunim studijima (18%) negoli sveuilinima
(2%). Usto, nakon 20. godine starosti studij upisuje vie izvanrednih nego redovitih studenata,
a veinu studentskog tijela ine ene (56%) (Cvitan et al., 2011.). Na kraju, udio hrvatskog
stanovnitva od 30 do 34 godine starosti koji ima zavren stupanj tercijarnog obrazovanja
je 2010. iznosio 22,6%, dok je prosjek EU bio 33,6% (Erawatch, 2013.). Uz pretpostavku da
navedeni trendovi upisa i zavretka studija nastave istim tempom, udio populacije od 30
do 34 godine starosti sa tercijarnim stupnjem obrazovanja e 2020. dosei 40%, to e biti u
skladu sa ciljem strategije Europa 2020.
Kad je rije o fleksibilnosti pravaca uenja i mogunosti prijelaza izmeu strunog i
sveuilinog obrazovanja, visoko obrazovanje u Hrvatskoj je dosad bilo prilino nefleksibilno
i postavljalo je brojna ogranienja horizontalnoj i vertikalnoj mobilnosti studenata.
Horizontalna mobilnost izmeu strunog i sveuilinog obrazovanja i pristup kandidata sa
strunom diplomom sveuilinim magistarskim programima vrlo su ogranieni i pred studente
postavljaju brojne prepreke. Obino se od studenata trai pohaanje dodatne nastave, a nude
vrlo malobrojne mogunosti priznavanja prethodnih ostvarenja na strunim studijima. Kriteriji
i uspjeh upisa na sveuiline programe, kako u smislu vertikalne tako i horizontalne mobilnosti,
ovise o odlukama pojedinih fakulteta i pojedinanih studijskih programa.
Osiguravanje kvalitete u hrvatskom sustavu visokog obrazovanja ureeno je
Zakonom o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju iz 2009. godine.
Za interno osiguravanje kvalitete zadueni su interni sustavi pri pojedinim obrazovnim
institucijama putem internih provjera. Studijski programi koji se odravaju na javnim
sveuilitima akreditirani su od strane samih sveuilinih senata, dok programe koji se
odravaju na svim drugim javnim i privatnim institucijama visokog obrazovanja akreditira
Agencija za znanost i visoko obrazovanje neovisna javna institucija zaduena za vanjsko
81

osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju i istraivanju u Hrvatskoj. Agencija je

odgovorna za akreditacije pri osnivanju novih institucija visokog obrazovanja, novih
studijskih programa i novih istraivakih aktivnosti; reakreditaciju postojeih institucija
visokog obrazovanja i postojeih istraivakih organizacija svakih pet godina; reviziju
(uvid u interne sustave osiguravanja kvalitete) postojeih institucija visokog obrazovanja i
postojeih istraivakih organizacija te tematsku evaluaciju institucija u cijelosti, dijelova
institucija, ili studijskih programa na institucijama visokog obrazovanja ili istraivanja.
Agencija pri postupcima primjenjuje Standarde i smjernice za osiguravanje kvalitete u
europskom prostoru visokog obrazovanja (Standards and Guidelines for Quality Assurance
in the European Higher Education Area). Prema Zakonu i relevantnim odredbama,
institucije visokog obrazovanja dune su razviti interne sustave osiguravanja kvalitete.
U vanjskim postupcima kvalitete na institucijama visokog obrazovanja Agencija takoer
neizravno provodi vanjsko vrednovanje nastave (ukanec, 2013.).
Slino kao i u drugim zemljama, poloaj visokoobrazovanih pojedinaca na tritu rada
u Hrvatskoj je znatno bolji od poloaja kandidata s niim stupnjem obrazovanja. Detaljnija
analiza, meutim, pokazuje kako unutar visokoobrazovane populacije postoje razlike u
prisutnosti na tritu rada. Potranja za visokokvalificiranim zanimanjima, uglavnom
u podruju humanistike i drutvenih znanosti, ve je dulje vrijeme niska. S druge strane,
neka su druga zanimanja stalno traena, primjerice inenjeri. Upisne politike, dakle, ne prate
pokazatelje trita rada. Budui da nije dovoljno povezan s potrebama trita rada, poveani
upis odreenih obrazovnih profila rezultirao je vikom visokokvalificiranih profesionalaca
koji se neprestano susreu s problemom nezaposlenosti (Babi et al., 2006.). Ukupni skok u
broju upisanih studenata bio je krajnje nejednako rasporeen u smislu znanstvenih podruja,
a glavni rast zabiljeile su drutvene i humanistike znanosti (Babi et al., 2006.). Posljedini
nesrazmjer u ponudi i potranji visokokvalificirane radne snage ogleda se u tekoi
apsorbiranja profesionalaca u politikim znanostima, novinarstvu, filozofiji, socijalnom
radu, kineziologiji i kriminalistici. Nasuprot tomu, farmacija, graevina, arhitektura te
informatika i raunarstvo u prosjeku biljee veu zapoljivost, posebno do 2008. (Babi et
al., 2006.). Studija Europske zaklade za osposobljavanje (European Training Foundation
ETF) pod naslovom Transition from School to Work: Internships and First Entry to the Labour
Market in Croatia (Iz kole na posao: strune prakse i ulaz na trite rada u Hrvatskoj,
op. prev.) snano se zalae za aktivnije ukljuivanje komponente strunog osposobljavanja
i strune prakse u studijske programe, to bi omoguilo bolju definiciju ishod uenja na
tritu rada te time olakalo zapoljavanje kandidata koji ulaze na trite rada (Crnkovi-
82

Pozai, 2009.). Zajedniki memorandum o prioritetima politike zapoljavanja Republike

Hrvatske, potpisan izmeu Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske 2008. godine,
odredio je sljedee obrazovne prioritete od posebne vanosti za trite rada: poveanje broja
visokokolskih ustanova u manje razvijenim regijama, posebice veleuilita i viih kola
strukovnog obrazovanja; znatno poveanje broja diplomiranih studenata; te poveanje broja
upisanih u tehnoloke studijske programe.
Budunost priznavanja prethodnog uenja u Hrvatskoj

Glavni kratkoroni i srednjoroni izazovi za hrvatski sustav visokog obrazovanja su
strukturna reforma sveuilit, reforma sustava financiranja visokog obrazovanja s ciljem
osiguranja jednakog pristupa visokom obrazovanju te nastavak reforma kurikulum paralelno
s implementacijom Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (EACEA, 2010.). S obzirom na
ambiciozne ciljeve strategije Europa 2020 kad je rije o participaciji u visokom obrazovanju,
hrvatske institucije visokog obrazovanja moraju iznai uinkovita rjeenja za poveanje
broja upisanih studenata, kao i onih koji uspjeno zavravaju studij, te za proirenje pristupa
visokom obrazovanju za netradicionalne studente i one iz podzastupljenih skupina. Dodatan
veliki izazov je reforma kurikulum u visokom obrazovanju, ukljuivi implementaciju i
pridruivanje ishod uenja optereenju studenata i ECTS bodovima (EACEA, 2010.). Ovaj
se zadatak preklapa s provedbom Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, to omoguuje ureen i
vrst temelj za razvoj priznavanja prethodnog uenja.
Priznavanje prethodnog uenja u Hrvatskoj je dosad ovisilo o inicijativi tek nekolicine
institucija visokog obrazovanja, ili ak fakulteta, odnosno studijskih programa. Budui je
priznavanje u visokom obrazovanju u Hrvatskoj tek u ranoj fazi razvoja, iznimno je vano
uzeti u obzir kljune faktore ekonomskog i socijalnog konteksta, dionike i institucionalni okvir
te politike obrazovanja i osposobljavanja, to e osigurati strateki pristup razvoju politika i
postupaka priznavanja prethodnog uenja. Razvoj sustava priznavanja prethodnog uenja
je prilika da se poradi na pitanju interakcije izmeu drutva i visokog obrazovanja s jedne
strane te strukturnim problemima u visokom obrazovanju s druge strane. Iz tog e razloga
stavovi dionika u visokom obrazovanju spram priznavanja prethodnog uenja i uvoenje
fleksibilnijeg sustava biti kljuni za uspjeh provedbe priznavanja prethodnog uenja.
Usprkos tomu to su socioekonomske i demografske okolnosti openito negativne,
83

ostaje injenica da unapreenje obrazovne strukture hrvatskog stanovnitva nije pitanje izbora
ve nunosti ukoliko Hrvatska eli biti konkurentno drutvo znanja u globalnom kontekstu.
Poveanje udjela radnog stanovnitva s tercijarnim stupnjem obrazovanja bit e visoko na listi
prioriteta, a poveanje broja upisanih u studijske programe morat e zbog smanjenja broja
stanovnitva biti jo opsenije. Nadalje, ekonomske i obrazovne politike e se morati pozabaviti
regionalnim razlikama ako se eli osigurati stabilan i ujednaen razvoj svih regija. Za oekivati je
da e postojei nesrazmjer vjetina na tritu rada dodatno primorati sektor visokog obrazovanja
da razvije mogunosti zatvaranja trenutnih procjepa na tritu rada. U kontekstu ovih glavnih
izazova i na temelju novog okvira za priznavanje prethodnog uenja koji omoguuje Zakon o
Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, priznavanje prethodnog uenja bi trebalo postati instrument
za poveanje pristupa visokom obrazovanju u Hrvatskoj, zatim za poveanje broja studenata, kao
i diversifikaciju studentskog tijela otvaranjem veeg pristupa netradicionalnim studentima.
Kljuni faktori u procesu implementacije priznavanja prethodnog uenja u

Poljskoj
Drutvena prihvaenost i stavovi akademske zajednice spram priznavanja
prethodnog uenja
U Poljskoj vlada visok stupanj formalizacije, nefleksibilnosti i jedinstveno u europskom kontekstu
dominacije formalnog obrazovanja. Postoji potovanje prema formalnom obrazovanju i elja
za obrazovanjem, osobito opim, posebice onim na razini sveuilita. Nakon promjena koje su
zapoele 1990.-ih uslijedilo je omasovljivanje obrazovanja i znaajno poveanje broja privatnih
sveuilita. Paralelno s time javila se zabrinutost po pitanju kvalitete visokog obrazovanja.
Prije nekoliko godina Poljska je ula u fazu demografskog ciklusa koja biljei
iznenadan pad populacije izmeu 19 i 25 godina starosti trend koji e se nastaviti otprilike
sljedeih 13 godina. Postavljaju se pitanja u smislu odrivosti kvalitetnog obrazovanja, borbe
za pridobivanje studenata i nepovjerenja spram aktivnosti koje bi mogle dovesti do smanjenja
broja studenata (primjerice, priznanjem rezultata ostvarenih prije fakultetskog obrazovanja).
U tom je kontekstu vrlo vano pokazati da su postupci koji se koriste pri priznavanju
prethodnog uenja strogi i pouzdani.
Glavni otpor akademske zajednice spram priznavanja prethodnog uenja povezan je s
bojaznima u vezi djelominog priznavanja ishod uenja. U drutvenoj svijesti i dalje vladaju
84

neki stereotipi prolih vremena, prema kojima je kvalifikacije, ak i diplomu, mogue stei
politikim zaslugama. Zabrinutost po pitanju pada vrijednosti diploma visokog obrazovanja
u Poljskoj porasla je nakon promjena zapoetih 1990., kada su velikom brzinom poele nicati
institucije visokog obrazovanja koje nije osnovala drava, a od kojih su neke spustile kriterije
kvalitetnog obrazovanja.
U posljednjih 20 godina biljeimo dinamian razvoj sektora osposobljavanja.
iroka dostupnost financiranja, uglavnom u sklopu okvira programa EU, znai da,
pored organizacija visokog stupnja profesionalnosti u uslugama osposobljavanja, postoji
velik broj privatnih tvrtki koje uglavnom zanimaju financijska sredstva, a ne pruanje
visokokvalitetnih usluga.
Sva su ova pitanja dovela do jake ambivalentnosti akademske zajednice spram
priznavanja kvalifikacija steenih izvan formalnog obrazovanja. Nesumnjivo postoji svijest
o neiskoritenom i nedovoljno iskoritenom potencijalu vjetina, meutim istovremeno
postoji strah da bi mogunost priznavanja ishod uenja izvan formalnog obrazovanja mogla
dovesti do zaobilaenja formalnog osposobljavanja u procesu razvoja vjetina.
Jednako tako, poslodavci esto ne gledaju s odobravanjem na zaposlenike koji streme
profesionalnoj mobilnosti (Znaczenie inicjatyw, 2012.). Za njih je to pokazatelj nelojalnosti.
Istovremeno, premda se ale da su diplomanti nedovoljno struno pripremljeni, boje se da bi
sustav priznavanja prethodnog uenja dodatno pogorao situaciju.
Financijski resursi
Ubrzanje procesa uspostave Poljskog kvalifikacijskog okvira i priznavanja kvalifikacija usko
je povezano s dostupnou financijskih sredstava iz Europske unije za tu svrhu u sklopu
Operativnog programa vezanog za ljudski kapital. Sredstva se koriste na dva naina: u
financiranju velikog dijela rada strunjaka te za provoenje opsene promidbene kampanje
(uglavnom vezano uz nacionalni kvalifikacijski okvir) i osposobljavanja.
Formalno je obrazovanje u Poljskoj veinom besplatno, no od ranih 1990.-ih godina se
na svim razinama formalno obrazovanje odrava i na razliitim privatnim (komercijalni sektor)
i socijalnim (nevladin sektor) kolama. Na ovim se institucijama za formalno obrazovanje
plaa djelomina ili potpuna kolarina. Trenutno ne postoji regulacija financiranja slubi za
85

priznavanje kvalifikacija. Trokove postupka (npr. priznavanja diplome) snose kandidati (koji
predaju zahtjev za priznavanjem kvalifikacija) ili poslodavci koji ih ele zaposliti.
Velike tvrtke, uglavnom ogranci multinacionalnih korporacija, esto brinu za svoje
zaposlenike i organiziraju im mogunosti usavravanja te snose trokove. Manje tvrtke
trokove edukacije uglavnom prebacuju na zaposlenike, ili ih pak pokrivaju u zamjenu
za obvezu rada od nekoliko godina. Veina tvrtki za osposobljavanje zaposlenika koristi
sredstva Europske unije. U prvom e razdoblju nakon uvoenja priznavanja zainteresirane
strane pojedinci i poslodavci oekivati da e trokovi usluga vezanih uz vrednovanje i
priznavanje kvalifikacija biti barem djelomino nadoknaeni. S obzirom da u dravnom
proraunu nee biti sredstava, neophodno je zainteresiranim stranama omoguiti prijavu
za sredstva EU.
Takoer valja primijetiti kako proirenje takvih usluga moe znaiti dodatan izvor
prihoda za organizacije koje su ovlatene provoditi postupke priznavanja prethodnog
uenja. To bi konkretno, u sluaju sveuilita, mogao biti prihod od individualnih postupaka
priznavanja, provoenja postupaka akreditacije programa osposobljavanja u tvrtkama,
njihove evaluacije i izdavanja potvrda o sukladnosti sa standardima te upisa studenata koji bi
platili pokretanje dodatnih modula potrebnih za izdavanje certifikat.
Angairanost dionika

Ozbiljan problem poljskog sustava obrazovanja je slaba povezanost obrazovanja s
potrebama trita rada. Unato brojnim nastojanjima, taj je problem teko rijeiti, uglavnom
zbog visoke dinamike izmjene potreba trita rada i ogranienih mogunosti predvianja
promjena. Sveuilita su se stoga nala u tekoj situaciji. Od njih se sve vie trai da poveaju
pokazatelje zapoljivosti diplomanata, dok je glavno mjerilo formalnog obrazovanja jo uvijek
potivanje formalnih kriterija. Povezivanje obrazovanja s potrebama trita rada je takoer
teko jer je razina angairanosti dionika vrlo niska, ukljuujui poduzetnike i poslodavce.
Integraciju dionika uglavnom vodi javna uprava javni dunosnici ili dravne agencije te je
usko povezana s javnim sektorom.
Posebnu skupinu dionika ine strunjaci, koji imaju osobitu ulogu u modernizaciji
sustava obrazovanja i osposobljavanja u Poljskoj naroito ve spomenuti eksperti za
Bolonjski proces. Akademska ih zajednica potuje i uglavnom su ukljueni u promicanje
86

nacionalnog kvalifikacijskog sustava, koji ukljuuje nacionalni kvalifikacijski okvir. Njihova

e miljenja biti od velike vanosti za stavove okoline spram priznavanja prethodnog uenja.
Dodatno, organizacije koje organiziraju i nude programe osposobljavanja (komercijalne
tvrtke i nevladine organizacije) vane su za razvoj i priznavanje kvalifikacija. Tvrtke koje
organiziraju programe osposobljavanja imaju vanu ulogu u transformaciji obrazovnog sektora
u Poljskoj. Zahvaljujui njima odvija se transfer inovativnih metoda i tehnika pouavanja. One
takoer podupiru razvoj mekih vjetina, koje se, kako primjeuje Zbieranek (2011.), razlikuju
od tradicionalnih, kolskih pristupa obrazovanju i odnose na kompetencije poput kreativnosti
i inovativnog rjeavanja problema, kritike analize informacija ili timskog rada.
Openiti je nedostatak suradnje meu vanim dionicima (strunjacima, predstavnicima
formalnog obrazovanja i visokog obrazovanja, neformalnog obrazovanja i poslodavaca te
javne uprave), ini se, najvea slabost u procesu provedbe priznavanja prethodnog uenja
u Poljskoj. Partnerstvo se u Poljskoj shvaa vrlo usko, u smislu ukljuivanja eksperata i
oslanjanja na njihove studije te konzultiranja unaprijed pripremljenih rjeenja s razliitim
dionicima u procesu formalnih konzultacija (propisanih zakonom). Ne postoje platforme za
suradnju koje bi omoguile zajednika rjeenja u interesu svih dionika. Posljedica je takvog
pogleda na partnerstvo niz nepoeljnih stavova:
visoka distanciranost poslodavaca od aktivnosti vezanih uz razvoj priznavanja prethodnog
uenja - bez razumijevanja koncepta promjena, snane podrke poslodavaca i njihova
ukljuivanja u implementaciju, proces nema gotovo nikakvih izgleda za uspjeh
sve zahtjevniji kandidati koji ele da ih se pouava, ele ostvariti odreene ishode
uenja uz minimalnu odgovornost s vlastite strane
velik oprez kola i sveuilita uslijed nedostatka sustava potpore za predavae i
akademike, neophodnog u razdoblju promjena u nainima uenja.
Posebnu panju valjat e posvetiti aktivnostima u visokom obrazovanju usmjerenima
na bolju povezanost obrazovanja i potreba trita rada. Visoka uilita su dobila veu
autonomiju, a ona ide ruku pod ruku s veom drutvenom odgovornou. Definiranje
kurikuluma kroz precizne definicije ishod uenja je povezano s obvezom uspostavljanja
internih sustava osiguravanja kvalitete, vrednovanjem objavljenih rezultata i praenjem
napretka karijera diplomanata. Fleksibilno oblikovanje obrazovnog profila je sada mogue.
Takoer je zapoeo i proces diferenciranja fakulteta prema tipu oblikovanih vjetina.
87

Stvarna suradnja dionika u obrazovanju ne postoji. Posljednjih je godina deklarativna

i institucije formalnog obrazovanja su je prema zakonu dune provoditi. Manjak iskustva
pozitivne suradnje predstavljat e dodatnu potekou u oblikovanju i implementaciji sustava
priznavanja prethodnog uenja. Bez uspostave mehanizama koji potiu suradnju na temelju
zajednike vizije uenja, otvorenog drutva, stalnog rasta kvalifikacija, fleksibilnih pravaca
osobnog i profesionalnog razvoja u korist osobnih ciljeva, drutva i gospodarstva, nee biti
mogunosti razvoja pouzdanog sustava priznavanja prethodnog uenja.
Osiguravanje kvalitete
Osiguravanje kvalitete ishod uenja je kljuan element politike cjeloivotnog uenja.
Od osobite su vanosti interni sustavi osiguravanja kvalitete i potpore predavaima i
trenerima te sustav vanjske evaluacije ostvarenih ishod uenja. U sustav akreditacije
fakulteta i odjela u visokom obrazovanju uvedene su 2011. godine djelomine izmjene,
i to u smislu bolje povezanosti izmeu opsega i razine postignutih ishod uenja i
postojanja internih sustava osiguravanja kvalitete na institucijama visokog obrazovanja.
Sustav evaluacije institucija visokog obrazovanja tie se obrazovnog procesa, kako u
okviru redovitih studija, tako i u ponudi neformalnog obrazovanja. Postupci vrednovanja
kvalitete i priznavanja ishod uenja izvan formalnog obrazovanja jo nisu razvijeni u
visokom obrazovanju jer dosad nije bilo zakonske mogunosti da se takav servis ponudi.
To je jedan od minimalnih uvjeta i kljunih faktora za razvoj priznavanja prethodnog
uenja u Hrvatskoj i Poljskoj.
Kad je rije o postupcima priznavanja, propisi osiguravanja kvalitete servisa za priznavanje prethodnog uenja morat e biti usporedivi sa propisima koji se primjenjuju u evaluaciji servis formalnog uenja. Iako se poslodavci ale na lou osposobljenost diplomanata,
istovremeno se boje da bi sustav priznavanja prethodnog uenja mogao dovesti do jo slabije
profesionalne pripremljenosti.
Dostupnost informacija i promidba

Javna rasprava o modernizaciji obrazovanja i osposobljavanja ne pokriva pitanje priznavanja
kvalifikacija steenih izvan formalnog sustava. Pilot istraivanja koja su proveli autori ove studije
ukazuju na to da, uz iznimku strunjaka u podruju Bolonjskog procesa, nitko meu dionicima
88

u Poljskoj nema saznanja o postojeim sustavima priznavanja kvalifikacija izvan formalnog

obrazovanja. Budui se informacije o priznavanju pojavljuju u razliitim kontekstima, izazivaju
jake reakcije te esto pogreno razumijevanje i diskreditiranje.
Nedostatak informacija o tome to priznavanje prethodnog uenja zapravo jest,
njegove prednosti za pojedince, poslodavce, fakultete i organizatore osposobljavanja, zatim
koji su minimalni uvjeti za uspostavu takvih servisa te sustavi osiguranja kvalitete priznavanja
predstavljaju najvanije faktore za implementaciju ovog sustava u Poljskoj.
Dodatan je problem posvemanje neznanje (meu studentima, radnicima i
poslodavcima) o priznavanju prethodnog uenja i mogunostima koje nudi u smislu fleksibilnog
oblikovanja individualnih pravaca razvoja karijere. Uvrtenje ovog tipa servisa u nacionalni
kvalifikacijski okvir iziskuje organizaciju promidbenih kampanja o priznavanju prethodnog
uenja u visokom obrazovanju, gdje bi ciljna publika bilo akademsko osoblje te zainteresirani
kandidati i potencijalni poslodavci. Za uspjeh provedbe priznavanja prethodnog uenja u
Poljskoj neophodna je promidba. Promidbene bi aktivnosti trebalo usmjeriti na okruenje
visokog obrazovanja (osobito predavae, lanove senat, lanove uprave sveuilit, studente)
te na poslodavce, zaposlenike i organizatore program osposobljavanja. U ovom je trenutku
najvanije uvrstiti jasne propise priznavanja prethodnog uenja u nacionalni kvalifikacijski
sustav. Takoer je vano prekinuti sa spekulacijama i ponuditi informacije o tome to priznavanje
zapravo jest te kakve prilike i mogunosti nudi, odnosno koja su mu ogranienja.
Saetak
Aktivnosti s ciljem poveanja adekvatnosti javnih politika spram suvremenih izazova (na
nacionalnoj i EU razini) napreduju u otvorenom europskom prostoru. U novim se zemljama
lanicama procesi drutvenih promjena, koje su bivi reimi nastojali zaustaviti, kreu velikom
brzinom. Nacionalne politike nastoje pratiti suvremena kretanja, meutim razmjeri i dubina
transformacija dovode do napetosti koje je teko kontrolirati.
Obrazovna politika je meu kljunim javnim politikama za razvoj drutva. Sustavi
obrazovanja i profesionalne orijentacije u novim zemljama lanicama jo su uvijek u velikoj
mjeri formalizirani, nefleksibilni te u njima prevladava formalno obrazovanje. To je osobito
sluaj kad je rije o visokom obrazovanju, koje je openito loe prilagoeno potrebama trita
rada i ne nudi mogunosti fleksibilnog razvoja karijera.
89

Kako je navedeno, u novim je lanicama EU posljednjih nekoliko godina u

tijeku modernizacija politika visokog obrazovanja. I Poljska i Hrvatska su nedavno
izglasale novu zakonsku regulativu koja od institucija visokog obrazovanja iziskuje
veu osjetljivost na potrebe promjenjivog trita rada. Obje su zemlje uvele nacionalne
kvalifikacijske okvire, to uvelike olakava uspostavu priznavanja prethodnog uenja.
Nedavno izglasani Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru otvara mogunost za
velike promjene i daje zakonski okvir za implementaciju priznavanja prethodnog uenja
u Hrvatskoj. U Poljskoj je 2011. godine uveden niz znaajnih promjena: trenutno su u
pripremi Izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju, koje e uvesti priznavanje
prethodnog uenja u visoko obrazovanje.
Uvoenje priznavanja prethodnog uenja u visoko obrazovanje u novim zemljama
lanicama EU predstavlja veliku socijalnu inovaciju. Proces implementacije treba paljivo
voditi. Od osobitog znaenja meu kljunim faktorima koji mogu utjecati na ovaj proces
jest nedostatak znanja o tome to priznavanje prethodnog uenja zapravo jest. Rezultat
toga je manjak drutvene prihvaenosti i duboko nepovjerenje spram uvoenja takvog
novog servisa na sveuilita. Jednako tako nije jasno koliki e biti financijski trokovi
postupaka priznavanja te tko e ih snositi. Za uspjenu implementaciju priznavanja
prethodnog uenja u visokom obrazovanju potrebna je opsena kampanja informiranja
o postojanju takvih mogunosti te o njihovim prednostima za pojedince, poslodavce i
institucije visokog obrazovanja.
Neophodno je pripremiti precizne i transparentne propise za vrednovanje i priznavanje
ishod uenja ostvarenih izvan formalnog obrazovanja, kao i adekvatan sustav osiguravanja
visoke kvalitete servisa priznavanja na nacionalnoj razini kao i na svakom sveuilitu koje
provodi postupke priznavanja. Priznavanje e omoguiti fleksibilan razvoj karijera i potvrdu
iskustva steenog u razliitim okruenjima, ukljuujui radno iskustvo.
Iz tog je razloga kljuno uspostaviti iroku suradnju izmeu razliitih okruenja u
kojima pojedinci ue stjeu i razvijaju ishode uenja. Od osobite je vanosti partnerstvo
izmeu sveuilit i poslodavaca, strunjaka, organizatora program neformalnog
obrazovanja i osposobljavanja te javne uprave kako bi se u svakoj zemlji razvio i implementirao
odgovarajui oblik priznavanja prethodnog uenja. Meu najvanijim je faktorima u provedbi
priznavanja prethodnog uenja u Poljskoj i Hrvatskoj nedostatak suradnje koja bi omoguila
razvoj zajednikih rjeenja na zadovoljstvo svih ukljuenih strana.
90

Literatura
Babi, Z., Matkovi, T. & oi, V. (2006.). Strukturne promjene visokog obrazovanja i ishodi na
tritu rada. Privredna kretanja i ekonomska politika, 16(108), str. 26-65. Preuzeto sa: http://hrcak.srce.
hr/18359
Crnkovi-Pozai, S. (2009.). Transition from School to Work: Internships and First Entry to the
Labour Market in Croatia. Preuzeto sa: http://www.erisee.org/sites/default/files/Transition%20from%20
School%20to%20Work-%20Internships%20and%20First%20Entry%20to%20the%20Labour%20
Market%20in%20Croatia.pdf
Dravni zavod za statistiku (DZS). (2008.-2012.). Statistiki ljetopis Republike Hrvatske. Zagreb:
Dravni zavod za statistiku. Preuzeto sa http://www.dzs.hr/
Dravni zavod za statistiku (DZS). (2012.a). Statistiki ljetopis Republike Hrvatske 2012. Zagreb:
Dravni zavod za statistiku. Preuzeto sa http://www.dzs.hr/
Dravni zavod za statistiku (DZS). (2012.b). Studenti u akademskoj godini 2010./2011. Statistika
izvjea. Zagreb: Dravni zavod za statistiku. Preuzeto sa http://www.dzs.hr/
Cvitan, M., Doolan, K., Matkovi, T.& Farnell, T. (2011.). Socijalna i ekonomska slika studentskog
ivota u Hrvatskoj: nacionalno izvjee EUROSTUDENT za Hrvatsku. Zagreb: Institut za razvoj
obrazovanja.
Dolenec, D. (2007.). European Inventory on Validation of Informal and Non-formal Learning.
Zagreb.
Education, Audiovisual and Culture Executive Agency (EACEA). (2010.). Higher Education in
Croatia. Preuzeto sa http://www.azvo.hr/images/stories/visoko/croatia_review_of_higher_education.pdf
Erawatch. (2013.). Country Pages: Croatia. Stranica posjeena 10. veljae 2013., http://erawatch.jrc.
ec.europa.eu/erawatch/opencms/information/country_pages/hr/country?section=Overview
IBE. (2011.). Krajowy System Kwalifikacji cz I. Zaoenia oglne i plan dziaa przygotowawczych
w ramach projektu Opracowanie zaoe merytorycznych i instytucjonalnych wdraania krajowych ram
kwalifikacji oraz krajowego rejestru kwalifikacji dla uczenia si przez cae ycie. Varava.
Lafont, P. & Pariat, M. (2012.). Review of the Recognition of Prior Learning in Member States in
Europe. Preuzeto sa http://www.u-rpl.eu/wp-content/uploads/2012/08/Review-Of-The-RPL-In-MemberStates-In-Europe.pdf
Matkovi, T. (2009.). Pregled statistikih pokazatelja participacije, prolaznosti i reima plaanja
studija u Republici Hrvatskoj 1991.-2007. Revija za socijalnu politiku(16), str. 239-250.
Narodne novine 22/13. (veljaa 2013.). Croatia. Preuzeto sa http://narodne-novine.nn.hr/clanci/
sluzbeni/2013_02_22_359.html
Midzyresortowy Zesp do spraw uczenia si przez cae ycie, w tym Krajowych Ram Kwalifikacji.
(4. veljae 2011.). Perspektywa uczenia si przez cae ycie, projekt 4 lutego 2011, preuzeto sa http://bip.
men.gov.pl/images/stories/Karolina/plll2011_02_04.pdf
Piasecki, P. (2011.) Wyzwania dla uczenia si przez cae ycie, (u:) Jak wykorzysta potencja
edukacji pozaszkolnej w Polsce. Kongres Obywatelski, WOLNO I SOLIDARNO, 36, IBnGR,
Gdask, str. 21-37.
91

Progress Towards the Lisbon Objectives In Education and Training, Indicators and Benchmarking,
(2008.). Commission Staff Working Document, Commission of European Communities, Brussels SEC.
ukanec, N. (2013.). National Report on Higher Education and Research: Croatia. Zagreb:
University of Zagreb, Faculty of Political Science. Neobjavljeni izvjetaj nastapo u sklopu projekta:
European Integration in Higher Education and Research in the Western Balkans.
Ustawa o zmianie ustawy prawo o szkolnictwie wyszym i ustawy o stopniach i tytule naukowym, z
dnia 18 marca 2011 r,. Dz. U., 2011, nr 84, poz. 455.
Zbieranek, P. (2011.). Sektor edukacji pozaszkolnej w Polsce prba opisu (u:) Jak wykorzysta
potencja edukacji pozaszkolnej w Polsce. Kongres Obywatelski, WOLNO I SOLIDARNO, 36,
IBnGR, Gdask, str. 9-18.
Znaczenie inicjatyw sucych zwikszaniu mobilnoci uczcych si, absolwentw, poszukujcych
pracy i pracujcych w Europie ze szczeglnym uwzgldnieniem inicjatywy Europass, seminarium, IBE, 5
kwietnia 2012, Warszawa.
92
5. Izazovi pokretanja i upravljanja sveuilinim centrom za priznavanje prethodnog uenja
5. Izazovi pokretanja i upravljanja sveuilinim centrom za

priznavanje prethodnog uenja
Beata Jaocha, Grayna Prawelska-Skrzypek
U provedbi takozvane tree misije, odnosno jo veeg utjecaja na drutveni i
ekonomski razvoj svog neposrednog okruenja, suvremene institucije visokog obrazovanja
uvode sve vei broj usluga vezanih uz cjeloivotno uenje, to dosad nije bilo dijelom
njihovih temeljnih poslovnih aktivnosti. Sveuilita oblikuju ponudu tako da bolje odgovara
potrebama diplomanata, omoguujui im auriranje i nadogradnju znanja i stjecanje
novih kompetencija. Takoer nastoje aktivno omoguiti formiranje fleksibilnih pravaca
napredovanja i pruiti potporu zainteresiranima za takve, jo uvijek, neobine naine
razvoja. Novi servisi vezani uz cjeloivotno uenje, ukljuujui priznavanje prethodnog
uenja, postaju sve bitniji u sustavu tercijarnog obrazovanja. Kandidati procesa za
priznavanje prethodnog uenja i regulatorna tijela imaju jasnija oekivanja spram kvalitete
i rezultata priznavanja prethodnog uenja. Ako ele odgovoriti na ove izazove, sveuilita
i fakulteti moraju uspostaviti administrativnu i materijalnu potporu te poveati kvalitetu
nadzora nad ovim servisom.
Uvod
Za ouvanje odgovarajue i uinkovite prakse priznavanja prethodnog uenja na institucijama
tercijarnog obrazovanja kljuno je u strukturi sveuilita/fakulteta izdvojiti organizacijsku
jedinicu zaduenu za postupke priznavanja prethodnog uenja. Visokoobrazovne institucije
koje provode priznavanje uspostavljaju posebne jedinice koje koordiniraju prakse priznavanja i
osiguravaju kvalitetu i dosljednost postupaka. Usprkos razliitim nazivima s obzirom na funkcije
i porijeklo osnivanja u sklopu sveuilita, svim je jedinicama cilj uspjena implementacija
procesa priznavanja prethodnog uenja. Za potrebe ove studije i problema koje emo razmotriti,
koristili smo termin centar priznavanja.
93
U ovom poglavlju iznosimo skup preporuka koje su proizile iz rada na projektu

Sveuilini centri priznavanja prethodnog uenja povezivanje visokog obrazovanja sa
strukovnim obrazovanjem i osposobljavanjem. Preporuke se odnose na oformljivanje
centara za priznavanje te sastavljanje procedura prema kojima se proces priznavanja
prethodnog uenja moe implementirati na sveuilitima i fakultetima. U prilog emo navesti
dva konkretna primjera centre za priznavanje na Cork Institute of Technology u Irskoj i
Marylhurst University u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Informacije koje navodimo
mogu biti korisne institucijama tercijarnog obrazovanja koje zapoinju proces uspostave
centara za priznavanje prethodnog uenja.
Razvoj sveuilinih centara za priznavanje prethodnog uenja
Progresivne promjene u metodama i praksama uenja koje karakteriziraju suvremeno drutvo
znanja dovele su do toga da se proces uenja vie ne izjednaava s formalnim obrazovanjem
kao takvim. To je velik izazov za institucije formalnog obrazovanja i za obrazovne politike jer
ih sada treba prilagoditi politici cjeloivotnog uenja. Velika veina zemalja irom svijeta uvodi
kvalifikacijski okvir koji procese uenja definira kroz ishode uenja steene tijekom obrazovanja
i osposobljavanja. Sveuilita su takoer primorana prilagoditi se promjenama u temeljnom
razumijevanju obrazovnih procesa i politika. Kad rezultati neformalnog i informalnog uenja
budu priznati kao potencijalni ekvivalent rezultatima formalnog uenja, to e znaiti da su
institucije visokog obrazovanja stekle novo obiljeje, a priznavanje prethodnog uenja daje im
mo da pojedincima pomognu u stjecanju formalne potvrde ishod uenja ostvarenih izvan
sustava formalnog obrazovanja.
Novo obiljeje znai i ponudu nove vrste obrazovnih usluga. Te se usluge temelje
na utvrivanju (putem jasnih dokaza i postupaka) je li i do kojeg stupnja odrasla osoba
koja nije zavrila formalan proces obrazovanja savladala specifine ishode uenja kakvi se
ostvaruju u formalnom obrazovanju. Rezultati se mogu odnositi na razliite kurikulume,
module i studijske grupe dostupne na odreenom sveuilitu. Kako bi se implementacija
ovih specifinih usluga u podruju cjeloivotnog uenja koordinirala na odgovarajui nain,
institucije obino osnivaju posebne organizacijske jedinice zaduene iskljuivo za priznavanje
prethodnog uenja (centre priznavanja) ili pak za cjelokupne aktivnosti sveuilita u
cjeloivotnom uenju. Nadziru se na razini uprave samog sveuilita, a za njih su zadueni
nadleni prorektori. Iskustvo drugih zemalja ukazuje na to da se centri priznavanja osnivaju
odlukom uprava sveuilit, odnosno u sklopu drugih projekata cjeloivotnog uenja ili
94
priznavanja prethodnog uenja koji se provode na odreenoj instituciji visokog obrazovanja.

Glavni razlog osnivanja centara za priznavanje jest taj da je lake upravljati postupcima
priznavanja prethodnog uenja na cijelom sveuilitu ukoliko postoji jedinica zaduena
za njihovu koordinaciju. Takoer je vano osigurati odgovarajue uvjete za upravljanje
procesom osiguravanja kvalitete priznavanja u sklopu samog sveuilita/fakulteta.
Izazovi poetnog razdoblja funkcioniranja akademskih centara za priznavanje pri

Marylhurst University i Cork Institute of Technology
U sluaju Marylhurst University, povijest centra za priznavanje (Center for Experiential Learning
and Assessment) moemo pratiti unatrag do daleke 1974. godine, kada je osnovan Centar za
cjeloivotno uenje. Prvo priznavanje ishod uenja ostvarenih tijekom profesionalne karijere
provedeno je 1976. godine. Program priznavanja prethodnog uenja se otad kontinuirano
provodi na Marylhurst University. Kad je rije o Cork Institute of Technology, jedinica za
priznavanje je oformljena kao rezultat dvogodinjeg europskog projekta provedenog u sklopu
programa ADAPT u razdoblju 1996.-1998. godine. Svrha projekta je bila izrada odgovarajuih
postupaka priznavanja prethodnog uenja i testiranje njihova funkcioniranja u praksi.
Meu kljunim faktorima u prilog razvoju priznavanja prethodnog uenja na fakultetima
i sveuilitima potrebno je osigurati podrku akademskog osoblja. Ukoliko zaposlenici nisu
izravno ukljueni u proces i ne vjeruju u izvedivost ideje priznavanja prethodnog uenja,
osnivanje centra za priznavanje moe zavriti velikim neuspjehom. U sluaju Cork Institute of
Technology, akademsko osoblje je od samog poetka bilo otvoreno prema ideji priznavanja. U
praksi se pokazalo kako prihvaanje priznavanja na samoj instituciji raste slijedom aktivne politike
informiranja od strane zaposlenika centra. Kontinuirana potpora osoblja zaduenog za proces
vrednovanja i priznavanja, podrku i dodatne informacije u procesu priznavanja prethodnog
uenja olakala je implementaciju: Duboko sam uvjeren kako je izravan kontakt na terenu kljuni
faktor provedbe priznavanja. Osoblje i studenti nisu preputeni sami sebi, ve im je na raspolaganju
pomo i podrka u pripremi i vrednovanju zahtjeva (Phil OLeary, Cork Institute of Technology).
Priznavanje je na Cork Institute of Technology toplo primljeno od strane akademskog
osoblja. Prvih je godina naglasak bio na radu sa takozvanim pobornicima priznavanja
skupinom akademskog osoblja koja je vjerovala u projekt i bila u potpunosti osvijetena po pitanju
njegove vanosti. Priznavanje je bilo primjenjivo na sve programe i sve razine u svim podrujima
studija, no profil zaprimljenih zahtjeva za priznavanje doveo je do toga da se na nekim odsjecima
95
bolje uspostavilo: S vremenom su sve akademske discipline poele koristiti instrument priznavanja;
one koje su na nj gledale s oklijevanjem ili oprezom su prevladale svoju sumnju nakon susreta s
konkretnim sluajevima. Kad se pojavila potreba, kontaktirali su me i objasnili to ele te kako im
ja mogu pomoi (Phil OLeary, Cork Institute of Technology). U zaetku provedbe priznavanja
na sveuilitu te u prvo vrijeme rada centra za priznavanje ini se loginim naglasak staviti na
osposobljavanje lidera lanova akademskog osoblja koji bi u akademskoj zajednici promicali
ideju priznavanja prethodnog uenja kao ambasadori ili zagovaratelji.
Tijekom godina je broj zaprimljenih zahtjeva za priznavanjem na Cork Institute
of Technology porastao s poetnih 50 godinje na vie od 530 u dananje vrijeme. Unato
desetostrukom poveanju broja aplikacija, broj zaposlenika koji rade na njima je ostao isti. Za
priznavanje je zadueno dvoje stalnih zaposlenika, koji imaju dodatnu potporu kroz radionice
za kandidate, prirunike s uputama, edukaciju za zaposlene, prijavne obrasce, baze podataka
odobrenih zahtjeva i internetske stranice. U sluaju Marylhurst University, broj stalno
zaposlenih koji rade u centru za priznavanje takoer nije velik svega etvero zaposlenika
je zadueno za administraciju procesa priznavanja prethodnog uenja, odravanje programa
edukacije za priznavanje te odabir i osposobljavanje vrednovatelj.
Struktura centra za priznavanje i njegove funkcije u procesu priznavanja

prethodnog uenja
Proces priznavanja prethodnog uenja na bilo kojoj instituciji tercijarnog obrazovanja moe
se ralaniti na nekoliko osnovnih uloga. Terminologija se moe neznatno razlikovati od
institucije do institucije fakultet i sveuilit. Uloge u procesu priznavanja mogu se razdijeliti
na one administrativne (koordinator priznavanja, povjerenstvo za priznavanje), savjetodavne
(savjetnik za priznavanje) i akademsko-didaktike prirode (vrednovatelj). Ovisno o propisima
institucije, proces priznavanja moe biti vie centraliziran (u sluaju kada koordinatori i
savjetnici rade u centru priznavanja) ili decentraliziran (kada se savjetovanje i sama evaluacija
odvijaju na odreenom fakultetu, odsjeku ili institutu). Ovisno o specifinim potrebama
odreene institucije, treba odluiti gdje e se u organizacijskoj strukturi smjestiti jedinica/e
za priznavanje prethodnog uenja. Jedinica moe biti locirana na centralnoj razini sveuilita/
fakulteta i odgovarati (primjerice) dijelu uprave nadlenom za proces nastave. Centar
priznavanja moe biti dijelom vee strukture, poput jedinice zaduene za procese cjeloivotnog
uenja (centar za cjeloivotno uenje). Na Cork Institute of Technology je centar priznavanja
sastavnica Proirenog kampusa (Extended Campus) posebne sveuiline jedinice zaduene
96
za potporu angamana izmeu Cork Institute of Technology i poduzetnika te ostalih dionika

sveuilita. Misija ove jedinice je pomoi tvrtkama da ostvare svoje poslovne potrebe putem
aktivnosti, prostora i opreme te resursa dostupnih na Cork Institute of Technology. Funkcija
priznavanja prethodnog uenja se u sklopu ovog ureda proirila nakon to su dobivena sredstva
za EIE i REAP projekte te sada ukljuuje i priznavanje prethodnog uenja za privatne tvrtke
putem razvoja krojenih kurikuluma i uenja na radnom mjestu (work based learning). Na
Marylhurst University priznavanje ima status ekvivalentan akademskom programu njegov
ravnatelj odgovara izravno rektoru sveuilita te dekanu (College of Arts & Sciences).
Nakon odluke o tomu gdje e se u strukturi sveuilita smjestiti centar priznavanja,
za uinkovitu implementaciju procesa priznavanja predlae se izdvojiti i raspodijeliti
sljedee uloge:
Koordinator priznavanja zaposlena osoba u administraciji koja koordinira
provedbu postupaka priznavanja. Koordinator je prva kontakt osoba za kandidate
priznavanja i njegova je dunost informirati ih o mogunostima priznavanja te
uputiti odgovarajuim savjetnicima.
Savjetnik za priznavanje ekspert u podruju u kojemu kandidat eli podnijeti
zahtjev za priznavanjem prethodnog uenja. Navedene osobe mogu biti iz redova
akademskog osoblja ili administracije s dobrim poznavanjem obrazovnih
programa i uvjeta za upis na svaki predmet studija na pojedinim visokom
uilitu. Savjetnik pomae kandidatu da pripremi prijavu za evaluaciju i zahtjev
prosljeuje odgovarajuem vrednovatelju.
Vrednovatelj priznavanja ekspert u odreenom podruju i lan akademskog
osoblja. Ova osoba obino nije ukljuena u pripremu prijave kandidata.
Vrednovatelj evaluira zahtjev koji kandidat podnosi u formi pisanog eseja,
praktinog testiranja i usmene prezentacije, ili pak bilo kojoj drugoj formi kojom
se moe dokazati odreeni ishod uenja.
Povjerenstvo za priznavanje tijelo na centralnoj razini akademske institucije
koje imenuje rektor. Njegovi su lanovi predstavnici razliitih odsjeka gdje se
provode postupci priznavanja, koordinator priznavanja te potencijalno i drugi
zaposlenici koje imenuje uprava sveuilita. Povjerenstvo daje formalnu potvrdu
rezultata vrednovanja, osigurava korektnost odabira vrednovatelja na temelju
injeninog znanja i strunosti, zajedno s prilagodbom postojeih postupaka
97
sustavu kvalitete priznavanja na sveuilitu. Povjerenstva za odobravanje

postupaka vrednovanja ovlasti dobivaju od fakultetskih vijea. Iz tog se razloga
zahtjevi koje vrednovatelji pozitivno ocijene trebaju preko koordinatora podnijeti
povjerenstvu za priznavanje. Povjerenstvo za priznavanje saziva koordinator.
Zaposlenici koji su ukljueni u proces priznavanja trebaju biti dobro upoznati s
kurikulumom, ishodima uenja, kvalifikacijskim okvirima, kao i s konkretnim znaajkama
razliitih profesionalnih kompetencija (koordinatori, savjetnici) uz ekspertizu u danom
podruju (vrednovatelji). Nadalje, valja istaknuti da su njihove kljune vjetine komunikacija,
timski rad i suradnja s dionicima. Takoer je bitno da osoblje centra za priznavanje ima
adekvatno znanje o sustavima osiguravanja kvalitete, kako u smislu obrazovnih procesa i
priznavanja kvalifikacija, tako i u podruju potpore pojedinim korisnicima servisa za
priznavanje prethodnog uenja. Zaposlenici koji imaju savjetodavnu ulogu u procesu
priznavanja (koordinatori, savjetnici) isto tako moraju moi adekvatno pripremiti kandidate
za postupak time to e im pomoi razumjeti kako se ishodi neformalnog i informalnog uenja
mogu prevesti u rezultate formalnog uenja u podruju institucija tercijarnog obrazovanja.
I koordinatori i savjetnici bi trebali imati odreeno znanje iz podruja profesionalnog
savjetovanja i usmjeravanja, jer e im to omoguiti da bolje prepoznaju koji je spektar ishod
uenja mogue ostvariti na pojedinom radnom mjestu odnosno kroz druga ivotna iskustva
te da u skladu s time iznau odgovarajue modele i kurikulume na sveuilitu za pojedine
kandidate priznavanja prethodnog uenja.
Nacrt i implementacija postupaka priznavanja

Pored organizacijskih pitanja, najvei izazov u pokretanju centra za priznavanje na nekoj
instituciji visokog obrazovanja jest oblikovati uinkovite postupke priznavanja prilagoene
potrebama institucije i kandidat. Brojni primjeri sveuilita i fakulteta s dugom tradicijom
priznavanja prethodnog uenja pokazuju kako se ovi postupci neprestano razvijaju; svakodnevno
se usavravaju kako bi se prilagodili promjenjivoj regulativi i okolnostima u okruenju, osobito
u smislu kvalitete obrazovnih servisa u sustavu tercijarnog obrazovanja. Cork Institute of
Technology i Marylhurst University usklauju svoje postupke s openitim smjernicama koje su
na snazi u njihovim dravama i regijama. Kod Marylhurst University rije je o smjernicama
Vijea za uenje odraslih i iskustveno uenje (Council for Adult and Experiential Learning), koje
je od 1974. nadleno za izradu standard za priznavanje prethodnog uenja (u Sjedinjenim
Amerikim Dravama poznato pod nazivom Prior Learning Assessment). U Poljskoj i Hrvatskoj
98
e biti vrlo vano postupke priznavanja prilagoditi propisima pojedinih fakulteta i sveuilita
(meu kojima postoje razlike zbog velike autonomije institucija visokog obrazovanja), kao i
odredbama koje upravljaju itavim sustavom visokog obrazovanja.
Moe se rei kako proces priznavanja prethodnog uenja, neovisno o nacionalnim ili
regionalnim propisima, uvijek zapoinje fazom u kojoj kandidat moe dobiti savjet o pripremi
zahtjeva za priznavanjem prethodnog uenja. Nakon toga slijedi proces predaje zahtjeva te
faza evaluacije prije konane odluke (Slika 1).
Slika 1: Dijagram s pet koraka priznavanja prethodnog uenja na institucijama visokog obrazovanja.
1. korak
Kontakt s koordinatorom za priznavanje prethodnog
uenja. Utvrivanje podruja studija.
2. korak
Kontakt sa savjetnikom za priznavanje prethodnog uenja. Utvrivanje studijskog programa i/ili kurikulum.
3. korak
Priprema zahtjeva za priznavanje prethodnog uenja.
4. korak
Evaluacija zahtjeva od strane vrednovatelja.
5. korak
Konana odluka o zahtjevu.

Izvor: istraivanje provedeno u sklopu projekta Sveuilini centri priznavanja prethodnog uenja - povezivanje visokog
obrazovanja sa strukovnim obrazovanjem i osposobljavanjem.
99
Priprema kandidat za vrednovanje ishod uenja ostvarenih izvan formalnog

sustava obrazovanja
Nakon to ustanove da su zaista ostvarili vrijedne ishode uenja za koje ele formalno priznanje
i certifikat, kandidati bi trebali biti u mogunosti kontaktirati centar za priznavanje prethodnog
uenja osobno, putem elektronske pote ili telefonski. Prikladan nain pruanja informacija o
priznavanju je bitan za uinkovitu komunikaciju s kandidatima. Dobro ureena internetska
stranica s objanjenjima ili rubrikom s pitanjima i odgovorima moe biti od velike pomoi
u informiranju o obrascima i drugoj dokumentaciji te detaljima postupka priznavanja na
sveuilitu. Primjer jasno sastavljene i sadrajem bogate internetske stranice jest stranica Cork
Institute of Technology (http://www.cit.ie/rpl). Preko interaktivnih je rubrika mogue dogovoriti
sastanak sa savjetnikom za priznavanje ili se predbiljeiti za radionicu o pripremi zahtjeva.
Nadalje, stranica prua potpune informacije s pregledom razliitih rubrika na transparentan
nain, to osigurava bolja objanjenja kandidatima. Zanimljiv nain informiranja moe biti i
manje formalna metoda putem pisanog ili video bloga. Marylhurst University ima video blog
(https://blog.marylhurst.edu/pla/), koji zainteresiranima donosi informacije o praktinim
iskustvima kandidata koji su proli postupak. Zainteresirani se kandidati tako mogu upoznati s
izazovima koji im slijede i time bolje pripremiti za postupak. Iz tog razloga prilikom otvaranja
centra za priznavanje na instituciji visokog obrazovanja valja posebnu panju obratiti na
odgovarajuu pripremu i ponudu informacija putem internetskih stranica.
Ovisno o potrebama institucije ili broju kandidata, svako se sveuilite ili fakultet moe
odluiti za razliit pristup organizaciji pripreme kandidat za postupke priznavanja. Imajui na
umu da je priznavanje zamiljeno kao formativno iskustvo, dakle kandidati bi tijekom postupka
trebali neto nauiti, kandidatima treba osigurati podrku za vrijeme trajanja postupka. Prije
predavanja zahtjeva za priznanje prethodnog uenja, kandidati mogu (ovisno o propisima
pojedine institucije) pohaati sesije individualnog savjetovanja ili pak teaj pripreme za postupak.
Prva se opcija obino sastoji od individualnih sastanaka sa savjetnikom za priznavanje,
to kandidatima omoguuje osobni kontakt i usredotoenje na njihove konkretne aplikacije.
Ta je metoda, meutim, vrlo skupa i oduzima mnogo vremena. Iz tog razloga mnoga
sveuilita i fakulteti usmjeravaju kandidate na pohaanje posebnih teajeva ili radionica
prije pokretanja postupka; ti se pripremni teajevi obino organiziraju kao skupna predavanja
gdje kandidati ue kako podnijeti zahtjev za priznavanje. Takav pristup sniava trokove
postupaka priznavanja, a kandidatima ipak omoguuje interakciju sa savjetnicima (radionice
su organizirane seminarski) koji obino vode radionice. Kandidati mogu sami odabrati na
koji nain ele zapoeti proces, no moraju biti svjesni trokova koje e snositi.
100
Kandidatima treba biti na raspolaganju katalog studijskih programa koji su u ponudi

na dotinoj instituciji. Treba im pomoi da jasno odrede obrazovne kurikulume iji se ishodi
uenja (po miljenju kandidata) podudaraju s rezultatima koje su kandidati ostvarili tijekom
prethodnog uenja.
Kandidati bi trebali sami procijeniti svoju strunost u danom podruju uz pomo
savjetnik za priznavanje, koji e tada odrediti kolegije/module na temelju kojih bi kandidati
trebali sastaviti svoje aplikacije. Nakon konanog odabira konkretnih kolegija/modula,
savjetnik mora odabrati vrednovatelja (ili vrednovatelje) u akademskom podruju koje
e omoguiti odgovarajuu evaluaciju zahtjeva. Savjetnici su takoer duni kontaktirati
vrednovatelje i saznati koje dokaze i popratne dokumente kandidati trebaju dostaviti. U
nekim se sluajevima radi tek o portfelju dokumenata, dok u drugima vrednovatelji mogu
traiti prezentaciju, pisani tekst ili usmeni ispit.
Kandidati bi neformalne ishode uenja koje su ustanovili trebali samostalno prilagoditi
najprikladnijim kurikulumima/kolegijima/modulima u ponudi odreene institucije. Broj
predmeta za koji kandidat moe traiti priznavanje ovisi o opsegu prethodnog uenja na
temelju iskustva, radnog iskustva, zavrenim programima osposobljavanja itd. imajui na
umu mogua ogranienja iz zakonske regulative ili sveuilinih propisa.
Nacrt obrazaca, priprema i evaluacija zahtjeva za priznavanje prethodnog uenja

Svaka bi institucija visokog obrazovanja trebala prijavne obrasce za priznavanje prethodnog uenja
prilagoditi svojim internim potrebama. To vrijedi i za katalog i vodi za kandidate te smjernice i
evaluacijske obrasce za vrednovatelje. Dokumente moe samostalno sastaviti svako sveuilite ili
fakultet, no mogu biti i unificirani na razini drave (kao to je sluaj u Estoniji). Zahtjev trebaju
pripremiti sami kandidati u elektronskom obliku. Prijavni obrasci trebali bi biti dostupni u obliku
otvorenih datoteka koje kandidati mogu ureivati i na taj nain pokazati ostvarene ishode uenja.
Kandidati zatim savjetnicima alju ispunjene aplikacije. Oblik u kojem se predaje zahtjev za
priznavanje (ispis dokumenta, elektronika verzija) treba prilagoditi propisima institucije.
Rad na pripremi zahtjeva i prikupljanje potrebnih i relevantnih dokaza mogu oduzeti
mnogo vremena, stoga kandidatima treba omoguiti da prilagode trajanje procesa svojim
profesionalnim aktivnostima i obiteljskim obvezama. Ne bi smjelo biti strogih formalnih
vremenskih rokova za pripremu aplikacija i prikupljanje potrebnih popratnih materijala.
101
Osnovno naelo procesa priznavanja jest da inicijativa za pripremu i podnoenje zahtjeva

za priznavanje uvijek lei na samim kandidatima. O njima ovisi hoe li se postupak privesti kraju
ili ne. Odgovornost za zavretak dogovorenog postupka priznavanja (npr. podnoenje dokaza
o prethodnom uenju, pisanje refleksivnog eseja u kojem kandidat predstavlja ishode uenja
koje je ostvario izvan sustava formalnog obrazovanja, kao i sudjelovanje u razgovoru u svrhu
vrednovanja/usmenom ispitu) je iskljuivo na kandidatu. S obzirom na razlike u zakonskoj
regulativi, u razliitim zemljama proces priznavanja prethodnog uenja moe biti podloan
vremenskim rokovima za neke faze postupka ili trokova. Ukoliko se kandidat prijavljuje za
priznavanje dijela studija koji eli upisati, postupak priznavanja mora biti dovren prije poetka
studiranja u takvom se sluaju postupak i raspored moraju prilagoditi postojeim uvjetima.
Dodatno, potrebna je prilagodba openitom nainu funkcioniranja na odreenom sveuilitu ili
fakultetu, kao to su organizacija akademske godine ili raspored pojedinih studijskih programa.
Postoje razliite metode kojima vrednovatelji mogu evaluirati zahtjeve za priznavanje.
Vrednovatelj ne smije biti ukljuen u pripremu zahtjeva. Isto tako ne smije biti sukoba interesa
izmeu kandidata i vrednovatelja (npr. vrednovatelj ne smije istovremeno biti i poslodavac, lan
obitelji, bivi mentor ili predlaga kandidata). Vrednovatelji bi trebali biti lanovi nastavnog osoblja
koji dobro poznaju kurikulum ili kolegij na koji se zahtjev odnosi i koji izvrsno razumiju razinu
znanja i razumijevanja te tip vjetina koji se u odreenom modulu trai prilikom ocjenjivanja
studenata na konvencionalan nain. Tako kandidati mogu biti sigurni da e im svaki priznati
ECTS bod odgovarati razini i statusu koji u okviru kurikuluma imaju svi ostali studenti.
Kako bi se osigurala objektivnost postupka i usklaenost sa institucionalnim uvjetima
osiguravanja kvalitete, savjetnici i vrednovatelji ne bi trebali suraivati u provedbi postupaka
vrednovanja zahtjeva za priznavanje. Uobiajeno je da se evaluacija jednog zahtjeva dodijeli
samo jednom vrednovatelju, no ukoliko se aplikacija odnosi na vie podruja strunosti,
u proces se moe ukljuiti i vie vrednovatelja. Kao i u drugim vrstama didaktikih praksi na
sveuilitima/fakultetima gdje se evaluiraju postignua studenata, vrednovatelji priznavanja bi
trebali imati odreenu autonomiju prilikom evaluacije. Mogu od kandidata zatraiti dodatne
popratne materijale, primjerice pisani esej ili usmeni ispit. Nakon evaluacije zahtjeva kandidata,
vrednovatelj prosljeuje svoju odluku koordinatoru priznavanja koji je zaduen za formalni dio
postupka priznavanja ishod uenja ostvarenih izvan formalnog sustava obrazovanja. Ukoliko
zahtjev bude odbijen uslijed nezadovoljavajue ili nedostatne popratne dokumentacije, kandidat
od vrednovatelja mora dobiti jasnu povratnu informaciju o tome zato dokumenti nisu prihvaeni
ili to kandidat mora nauiti/dodatno dostaviti kako bi dobio potvrdu savladanog rezultata uenja.
Nakon evaluacije zahtjeva, vrednovatelj o rezultatima obavjetava koordinatora priznavanja.
102
Koordinator priznavanja prosljeuje pozitivno rijeen zahtjev na odobrenje povjerenstvu i vodi

rauna o tomu da kandidat zaprimi pisanu obavijest o ishodu predanog zahtjeva.
Kad ih jednom odobri povjerenstvo, priznati rezultati prethodnog uenja koji se odnose
na pojedine studijske programe mogu se uvrstiti u kandidatov proces stjecanja diplome. U
sluaju pozitivno rijeenog zahtjeva, kandidati dobivaju slubeni dokument koji potvruje
priznavanje ishod uenja ostvarenih izvan formalnog obrazovanja u odreenom kolegiju/
modulu koji se odrava na danoj instituciji visokog obrazovanja i koji sadri informacije o
broju steenih ECTS bodova te dodijeljene im razine u nacionalnom kvalifikacijskom okviru.
Zakljuak
Priznavanje prethodnog uenja institucijama tercijarnog obrazovanja omoguava da idu
u korak s brzim promjenama u drutvu te da odgovaraju na dinamine potrebe osoba u
procesu uenja. Razumijevanjem injenice da se uenje odvija u razliitim kontekstima
i ne iskljuivo u tradicionalnim okvirima formalnog obrazovanja, visoka uilita svoja
vrata otvaraju novim skupinama potencijalnih studenata. U dananje vrijeme dinaminih
socijalnih preobrazbi, iji su dio i demografske promjene, takav pristup moe biti dio nove
fleksibilne strategije visokih uilita. Priznavanje prethodnog uenja moe institucijama
visokog obrazovanja isto tako pomoi da poboljaju suradnju s poslodavcima, na iji
se openiti nedostatak (osobito u Poljskoj) gleda u negativnom smislu. Priznavanje
takoer omoguuje priljev fleksibilnijih (u ekonomskom smislu) ljudskih resursa na
trite rada. Dugorono gledano, priznavanje takoer moe biti izvor diversifikacije
prihoda na visokim uilitima. tovie, obrazovnim institucijama omoguava da zadre
konkurentnost i inovativnost na meunarodnom tritu tercijarnog obrazovanja. S druge
strane, ako ele biti u poziciji iskoritavanja prednosti prakse priznavanja prethodnog
uenja, visoka uilita moraju osigurati profesionalni pristup i funkcioniranje postupaka
priznavanja. Centri za priznavanje prethodnog uenja koje smo opisali u ovom poglavlju
su jedinice koje osiguravaju uinkovitu i djelotvornu implementaciju postupaka vezanih uz
priznavanje ishod uenja ostvarenih izvan formalnog obrazovanja. Prilikom pokretanja
centara za priznavanje prethodnog uenja na odreenoj instituciji visokog obrazovanja
treba voditi rauna o organizaciji institucije, to ukljuuje smjetanje centra za priznavanje
unutar strukture institucije, podjeli uloga u fazama postupka te o metodi financiranja
centra. Postupke priznavanja treba paljivo planirati i osmisliti kako bi se osigurala jasnoa
i transparentnost, to su ujedno i kljuni elementi integriteta itavog procesa.
103
Literatura
The Council for Adult and Experiential Learning (CAEL). http://www.cael.org/pla.htm
Tallinn University of Technology APEL procedures. http://www.ttu.ee/studying/new-and-currentstudent/apel/procedure/
Prior Learning Assessment, Marylhurst University video blog. https://blog.marylhurst.edu/pla/
The Center for Experiential Learning & Assessment, Marylhurst University. http://www.marylhurst.
edu/academics/prior-learning-assessment/index.html
Recognition of Prior Learning (RPL) service in Cork Institute of Technology. http://www.cit.ie/rpl
104
O autorima
Jamie Brogan je specijalist u uspostavljanju partnerstava koja prepoznaju, omoguuju i
ostvaruju visokokvalitetna iskustva uenja u netradicionalnim akademskim okruenjima.
Ue podruje strunosti mu je facilitiranje uenja na radnom mjestu putem suradnje s
poslodavcima i bodovanje bodova (Centre for Credit Rating) na Edinburgh Napier University
(kotska). U sklopu projekta Sveuilini centri priznavanja prethodnog uenja Jamie
je bio meunarodni zagovaratelj fleksibilnijeg pristupa formalnom priznavanju uenja u
razliitim okruenjima.
Vanja Ivoevi je diplomirala na Fakultetu politikih znanosti Sveuilita u Zagrebu.

Preselila se iz Zagreba u Beograd 2009. godine kako bi radila u Centru za obrazovne politike,
kao zamjenica direktora. Vraa se u Zagreb 2011. godine, gdje je radila u Institutu za razvoj
obrazovanja, prvenstveno na temama priznavanja prethodnog uenja, razvoja hrvatskoga
nacionalnog kvalifikacijskog okvira i pristupa visokom obrazovanju. Potom se opet vratila u
Centar za obrazovne politike kao istraivaica na nekoliko projekata, ukljuujui regionalni
projekt naziva Towards Sustainable & Equitable Financing of Higher Education Reform in
Bosnia and Herzegovina, Montenegro and Serbia.
Dr. Beata Jaocha je istraivaica na Jagiellonian University u Krakovu (Poljska). Glavna

podruja njezinih istraivakih interesa tiu se razumijevanja upravljanja projektima,
programima i portfeljima u javnom sektoru. Takoer je ukljuena u izradu rjeenja u
podruju cjeloivotnog uenja i priznavanja prethodnog uenja na poljskim institucijama
visokog obrazovanja.
Prof.dr.sc. Pascal Lafont, je predava i istraiva na Fakultetu pedagokih i drutvenih

znanosti na Paris-Est Crteil University (UPEC, Francuska). Bavi se istraivanjem uinaka
osposobljavanja, priznavanja i vrednovanja prethodnog uenja te, s druge strane,
reprezentacije i odnosa ekonomskih, socijalnih i politikih sudionika spram javnih politika
rada, zaposlenja i osposobljavanja na lokalnoj i meunarodnoj razini. Zaduen je za
razvoj meunarodnih odnosa na UPEC te za meunarodni magistarski studij Strunost,
inenjerstvo i organizacijski menadment. Takoer je lan meunarodne mree za razvoj
obrazovanja i osposobljavanja REDFORD International.
Nina Vraneevi Marini je voditeljica projekta u Institutu za razvoj obrazovanja

(Hrvatska). Dosad je vodila brojne domae i sudjelovala u nekoliko EU projekata u podruju
javnih politika i usluga u visokom obrazovanju, prvenstveno vezanih za akademsku
mobilnost i veze izmeu visokog obrazovanja i trita rada, kao i obrazovnog savjetovanja
o mogunostima studiranja i profesionalnog savjetovanja.
105
Prof.dr.sc. Marcel Pariat, predava i istraiva na Fakultetu pedagokih i drutvenih

znanosti na Paris-Est Crteil University (UPEC, Francuska). Bavi se istraivanjem uinaka
osposobljavanja, priznavanja i vrednovanja prethodnog uenja te, s druge strane,
reprezentacije i odnosa ekonomskih, socijalnih i politikih sudionika spram javnih politika
rada, zaposlenja i osposobljavanja na lokalnoj i meunarodnoj razini. Proelnik je Odsjeka
za doktorske studije na UPEC, voditelj meunarodne suradnje i predsjednik meunarodne
mree za razvoj obrazovanja i osposobljavanja REDFORD International.
Prof.dr.sc. Grayna Prawelska-Skrzypek je predstojnica Katedre za metodologiju i

tehnike upravljanja na Institutu za ope poslove Jagiellonian University u Krakovu (Poljska).
Bila je direktorica Instituta u periodu od 1997. do 2007., a od 2008. do 2009. zamjenica
dravnog tajnika u poljskom Ministarstvu znanosti i visokog obrazovanja. Takoer je
predstavljala Poljsku u Upravnom odboru za visoko obrazovanje i istraivanje Vijea
Europe i bila lanicom upravnog odbora programa Institucionalno upravljanje u visokom
obrazovanju OECD-a. Od 2006. je lanica Odbora za znanost Fondacije europskih regija za
istraivanje u obrazovanju i osposobljavanju (Fondation des rgions europennes pour la
recherche en ducation et formation, FREREF).
Dr. Marina Shapira predaje Kvantitativne metode istraivanja na University of Stirling.

Njezino obrazovanje je iz podruja sociologije, u Izraelu (magisterij, University of Haifa)
i Engleskoj (doktorat znanosti, Oxford University), a istraivaki interesi u podrujima
socioekonomskih nejednakosti, imigracije i integracije, obrazovanja i obrazovnih politika.
Njezino nedavno istraivanje financiralo je Vijee za drutvena i ekonomska istraivanja
Velike Britanije (UK Social and Economic Research Council), a ukljuuje komparativnu
studiju prijelaz iz kolovanja na radno mjesto za mlade u Engleskoj, kotskoj i Walesu,
analize uzroka zakinutosti djece imigranata u podruju obrazovanja u 18 zapadnih zemalja
destinacija za imigrante, te istraivanje utjecaja imigracije na trite rada u Velikoj Britaniji.
106

Book HR Version

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Book HR Version

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Priznavanje prethodnog uenja

u visokom obrazovanju izazovi

Priznavanje prethodnog uenja

Priznavanje prethodnog uenja u visokom obrazovanju

Institut za razvoj obrazovanja,

Grayna Prawelska-Skrzypek, Jagiellonian University, Krakov, Poljska

Grayna Prawelska-Skrzypek, Jagiellonian University, Krakov, Poljska

Maria Prchnicka, Jagiellonian University, Krakov, Poljska

PARLOV UNA visual arts, Zagreb

CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu Nacionalne i sveuiline

1. Priznavanje prethodnog uenja uloga i vanost u sustavu visokog obrazovanja

Cjeloivotno uenje i priznavanje prethodnog uenja................................................................................10

2. Priznavanje prethodnog uenja u europskom prostoru: komparativna perspektiva......23

3. Priznavanje prethodnog uenja u kotskoj ..............................................................................47

Kljuni faktori za uspjeh priznavanja prethodnog uenja u kotskoj ....................................................48

1. Priznavanje prethodnog uenja uloga i vanost u sustavu visokog obrazovanja

kotski bodovni i kvalifikacijski okvir .....................................................................................................52

4. Kljuni faktori za provedbu priznavanja prethodnog uenja u visokom obrazovanju u

1. Priznavanje prethodnog uenja uloga i vanost u sustavu visokog obrazovanja

Drutvena prihvaenost i stavovi akademske zajednice spram priznavanja

5. Izazovi pokretanja i upravljanja sveuilinim centrom za priznavanje

Razvoj sveuilinih centara za priznavanje prethodnog uenja..............................................................94

1. Priznavanje prethodnog uenja uloga i vanost u sustavu visokog obrazovanja

1. Priznavanje prethodnog uenja uloga i vanost u sustavu visokog obrazovanja

Projekt je pridonio razvoju priznavanja prethodnog uenja kroz razmjenu strunosti i

1. Priznavanje prethodnog uenja uloga i vanost u sustavu visokog obrazovanja

1. Priznavanje prethodnog uenja uloga i vanost u sustavu

Visoka dinamika promjena u dananjem svijetu nadaleko je priznata i prepoznata

1. Priznavanje prethodnog uenja uloga i vanost u sustavu visokog obrazovanja

1. Priznavanje prethodnog uenja uloga i vanost u sustavu visokog obrazovanja

1. Priznavanje prethodnog uenja uloga i vanost u sustavu visokog obrazovanja

Konkretno, profesionalne sposobnosti i vjetine mogu se dodatno razvijati kroz iskustvo i

1. Priznavanje prethodnog uenja uloga i vanost u sustavu visokog obrazovanja

Priznavanje prethodnog uenja je priznavanje ishod uenja postignutih izvan okvira

1. Priznavanje prethodnog uenja uloga i vanost u sustavu visokog obrazovanja

Razvoj priznavanja prethodnog uenja

1. Priznavanje prethodnog uenja uloga i vanost u sustavu visokog obrazovanja

1. Priznavanje prethodnog uenja uloga i vanost u sustavu visokog obrazovanja

mogue perspektive individualnu, organizacijsku, nacionalnu i europsku. Slui kao

1. Priznavanje prethodnog uenja uloga i vanost u sustavu visokog obrazovanja

iskoritavanje potencijala raznolikih pravaca stjecanja znanja i vjetina (Competences, 2007.).

Prednosti priznavanja prethodnog uenja

1. Priznavanje prethodnog uenja uloga i vanost u sustavu visokog obrazovanja

Prepreke i faktori uspjeha za uinkovitu provedbu priznavanja prethodnog uenja

1. Priznavanje prethodnog uenja uloga i vanost u sustavu visokog obrazovanja

proces od strane poslodavaca, koji esto proizlazi iz zabrinutosti da bi zaposlenici mogli

Korak u budunost: faktori koji doprinose dugoronom razvoju priznavanja

1. Priznavanje prethodnog uenja uloga i vanost u sustavu visokog obrazovanja

Na kraju naglasimo kako priznavanje prethodnog uenja svakodnevno dobiva na

1. Priznavanje prethodnog uenja uloga i vanost u sustavu visokog obrazovanja

1. Priznavanje prethodnog uenja uloga i vanost u sustavu visokog obrazovanja

2. Priznavanje prethodnog uenja u europskom prostoru: komparativna perspektiva

2. Priznavanje prethodnog uenja u europskom prostoru:

2. Priznavanje prethodnog uenja u europskom prostoru: komparativna perspektiva

promjenama u stavovima te proizlaze iz potekoa uzrokovanih kako asimilacijom

Tijek razvoja u rangiranju napretka europskih zemalja u podruju priznavanja

2. Priznavanje prethodnog uenja u europskom prostoru: komparativna perspektiva

obrazovnim sustavima te mobilizaciji dodatnih resursa kako bi se udovoljilo rastuim

2. Priznavanje prethodnog uenja u europskom prostoru: komparativna perspektiva

pretpostavljaju postojanje nacionalnih specifinosti institucionalne, kulturne ili povijesne prirode

Izvor: Bjornavold, 2001.

Namjera kontekstualnog pristupa bi svakako bila barem djelomino zamisliti traene

2. Priznavanje prethodnog uenja u europskom prostoru: komparativna perspektiva

Grka, Bugarska, Cipar,