Professional Documents
Culture Documents
Makao
Makao
Makao je lociran na jugoistonoj obali Kine, 60 kilometara od Hong Konga. Kao biva
portugalska kolonija, od predaje u decembru 1999, ima poseban status Specijalnog
Administrativnog Regiona (SAR) donjetog od strane Republike Kine pod politikom
jedna zemlja, dva sistema, koja se takoe odnosi i na Hong Kong. Odredbe SAR-a
omoguavaju da Makao ima svoj mini ustav, osnovni zakon.
Sa preko pola miliona ljudi koji ive na poluostrvu koje se povezuje sa kineskim kopnom
i dva mala ostrva u blizini obale, prostor je veoma dragocjen. Kao Monako, njegov
evropski dvojnik, Makao je preuzeo dio mora i omogucio da se tu smjeste internacionalni
aerodrom i Contai baza novih investicija koja povezuje ostrvo Taipa i Coloane. I pored
toga ukupna povrina Makaa je samo 28.2 kilometra kvadratna. Klima je suptropska i pod
snanim uticajem monsuna; zime su hladne i relativno suve, dok je period od maja do
septembra topao i kian.
Makao ima bogatu istoriju, imao je ulogu kapije Kine jo od esnaestog vijeka. Kao
rezultat, kulturno naslee portugalske kolonijalne vladavine je od velikog uticaja za
privlanost Makaa kao turistike destinacije. Mnogo stvari iz prolosti je sauvano jer
dok se Hong Kong razvijao pod vladavinom Velike Britanije posle njegove akvizicije od
Kine 1841, Makao je odbio da postane kolonijalno zaostao. Naslee starog Makaa je
veliki kontrast sa pejzaom savremenih i modernih kazina i hotela novog Makaa koji
predstavljaju njegovo oivljavanje od 1999.
Makao je lociran blizu ua Biserne rijeke i gradova Guangzhou i Shenzhen, koji
predstavljaju dio Kine koji biljei najvei ekonomski razvoj. Turizam ima veoma vanu
ulogu u ekonomiji Makaa i na njega se gleda kao na sredstvo kojim e da smanje
zavisnost tog regiona od proizvodnje jeftinih tekstila. Dok je u prolosti industrija odjee
bila odgovorna za tri etvrtine regionalne zarade od izvoza, u 2005 turizam je doprinio
oko jedne treine GDP-a Makaa to predstavlja dokaz uspjene diversifikacije. Ipak
U poslednjih deset godina, top tri turistika trita Makaa su Hong Kong, Kina i Tajvan,
koji zajedno ine oko 90% dolazaka (Grafikon 1). Od 1999. godine, turizam je krenuo na
put proirenja koji je izazvao val posjetioca koji je krenuo ka Kini. Dolazaka posjetilaca
premaio je 10 miliona u 2001. godini, i skoio na 11,5 miliona u 2002. U 2003., uprkos
epidemiji SARS-a dolasci su i dalje rasli za 3,1% (Tabela 1). Profil posjetilaca je doivio
znaajne promjene u zadnje vrijeme. Slijedei propise "Hong Kong i Makao Ture" koje
je donjela centralna vlada 2002. godine, "Individualna ema putovanja" je pokrenuta za
14 gradova u Guangdong pokrajini, Pekingu i angaju tokom druge polovine 2003. Kao
to je prikazano u grafikonu 1, Kontinentalna Kina je pretekla Hong Kong kao Makaov
najvei izvor posjetilaca. Ukupno 5,7 miliona posjetilaca iz Kine je zabiljeeno u 2003.
godini, u odnosu na manje od milion u 1998. Tokom drugog tromjeseja 2004. godine,
broj Kineskih posjetilaca porastao je za impresivnih 143,0%, nakon rasta od 49,1% i
63,6%, u prethodna dva tromjeseja. Nastavkom primjenjivanja pravila "Individualne
eme putovanja" za dolazak kineskih posjetilaca u Makao oekuje se i dalje brz rast
posjetilaca iz ovog podruja u narednim godinama.
Tabele
Turizam igra znaajnu ulogu u privredi Makaa. Prihodi od turizma su iznosili otprilike
MOP(measure of performance)38.8 milijardi u 2003. i turizam je uestvovao 92,9 % u
ukupnim izvezenim uslugama u Makaovim nacionalnim raunima (Tabela 1) . Tabela 2
prikazuje doprinos prihoda od turizma na BDP od 1994. do 2003. godine. U tom periodu,
prihodi od turizma su doprinjeli prosjeno 3,5 % rastu BDP na teritoriji Makaa, dok je
ekonomija Makaa rasla u prosjeku od 3,2% nakon to se uzme u obzir negativan uticaji
drugih komponenti BDP-a.
Sa dvije atrakcije kao to su igare na sreu i automobilizam, Makao je odavno poznat kao
" Monte Karlo Orijenta ". Nakon Makaove predaje domovini 1999. godine, na Vlada je
odluila da okona monopol industriju igara na sreu i liberalizuje trite istih sa ciljem
da se transformie Makao u centar igara na sreu, kulturnih dogaanja, konferencije i
izlobi. Bilo je potrebno odrati konkurs za tri koncesije igara na sreu i 21 kompanija
irom svijeta je uestvovala u konkursu. U februaru 2002. godine, tri nova kazina su
dobila licencu. Jedna je otila u Sociadade de jogos de Macau, SJM - podrunici
sadanjeg STDM, a preostale dvije su dodijeljene kompanijama sa jakim vezama sa Las
Vegason, Wynn Resorts (Makao) i Galaxy Holdings.
Prema novim ugovorima, koji su stupili na snagu aprila 2002. (za SJM) i juna 2002.
godine ( za sve ostale) , operateri igara na sreu su pristali da plate poseban poreza za igre
na sreu u vrijednosti od 35,0 % njihovog bruto prihoda. Osim toga, operateri su takoe
pristali da plate 1,6 % od bruto prihoda za Makaovu fondaciju za drutveni, kulturni i
ekonomski razvoj, 1,4 % (za SJM) i 2,4 % (za ostale) od bruto prihoda za razvoj
graevinski razvoj, turizam i socijalni fond. Osim toga, tri nova koncesionara igara na
sreu su duni da ispunjavaju svoja projektovana ulaganja od MOP17.5 milijardi. Ako se
ovo dokae uspjenim, znatno vie ulaganja se oekuje na ovom podruju u narednim
godinama. Neke od investicija su ve ostvarene u vidu novih kazina i renoviranja
postojeih.
Tabela 1. Dolasci turista i prihodi od turizma od 1994-2003
Godina
1994
1995
1996
1997
1998
1999
2000
2001
2002
2003
Dolasci turista
(103 )
7,833.8
7,752.5
8,151.1
7,000.4
6,948.5
7,443.9
9,162.2
10,279.0
11,530.8
11,887.9
Porast
Prihodi od
Prihodi od
dolazaka
turizma
izvezenih usluga
(%)
(MOP 10 )
(MOP 103 )
0.1
-1.0
5.1
-14.1
-0.7
7.1
23.1
12.2
21,266,970
24,717,968
24,681,515
23,578,192
21,102,872
19,849,006
24,167,212
27,870,221
32,489,237
38,795,320
21,676,675
25,128,711
25,908,290
25,226,452
22,696,303
21,657,019
26,328,221
30,273,269
35,615,459
41,769,744
12.2
3.1
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
1994
1995
1996
Kina
1997
1998
Hong Kong
1999
Tajvan
Ostali
Godina
1994
1995
1996
1997
1998
1999
2000
2001
2002
2003
Prihodi od turizma
3
(MOP 10 )
Rast prihoda
(%)
Realni BDP
3
(MOP 10 )
Rast BDP-a
(%)
24,129,542
25,867,266
24,681,515
23,011,106
21,190,249
20,785,245
25,641,319
29,960,478
35,526,007
42,426,937
3.7
7.2
-4.6
-6.8
-7.9
-1.9
23.4
16.8
18.6
19.4
53,754,568
55,526,251
55,293,517
55,139,122
52,618,754
51,021,436
53,380,560
54,560,222
60,031,687
69,409,642
4.3
3.3
-0.4
-0.3
-4.6
-3.0
4.6
2.2
10.0
15.6
% Doprinos realnom
rastu BDP-a
1.7
3.2
-2.1
-3.0
-3.3
-0.8
9.5
8.1
10.2
11.5
Atrakcije
Kao Las Vegas Azije, Makao predstavlja jedinstvenu kombinaciju istorijskog naslea,
orjentalnog arma i savremenog sjaja. Atrakcije Makaa se mogu klasifikovati u tri vrste:
prve su one atrakcije koje su bogate portugalskim i kineskim kulturnim nasleem,
ukljuujui i prepoznatljivu kuhinju Makaa; druge su one koje su izgraene sa namjerom
da gostima prue iskustvo igara na sreu i zabavu 21. vijeka; i tree su atrakcije dogaaja.
Atrakcije kulturne batine evropski kolonizatori Makaa su se razvijali kroz trgovinu u
regionu. Ostavili su bogato naslee hrianskih crkvi, tvrava, kua, vrtova i ulica koji
kada se kombinuju sa kineskim uticajima stvaraju unikatan i atraktivan blend. Ovo se
najbolje vidi u UNESCO-voj svjetskoj listi distrikta kulturnih batina koja se sastoji od
25 istorijskih zgrada i 7 trgova koji datiraju iz portugalske kolonijalne prolosti. Kulturna
5
batina se takoe ogleda kroz mnoge muzeje u Makau koji su lako dostupni u tako
kompaktnoj destinaciji. Oni ukljuuju:
Muzej vina
Grand Prix muzej otvoren 1993. godine da proslavi 40 godina od moto trke,
kojoj je kao model posluio Monako Grand Prix
Lin Zexu muzej, koji obiljeava pokuaje kineske vlade u 19. vijeku da kontrolie
trgovinu opijumom
Muzej umjetnosti
Vatrogasni muzej
Memorijalna kua dr. Sun Yat Sena, posveen jednom od osnivaa moderne Kine
MGM Grand i Casino Sands. Mnogi od ovih brendova su smjeteni u kompleksu Cotai,
dozvoljavajui laki transport do atrakcija kulturnr batine, plaa i aktivnosti na
otvorenom koje se odravaju u Taipi i Coloaneu. Ovaj kompleks i dalje raste i izgrauju
se nove zgrade koje bi trebalo da se otvore u budunosti. Ukupno je planirano neto vie
od 20 000 hotelskih soba sa stotinama hiljada kvadratnih kilometara za konferencijski i
konvencijski prostor, zajedno sa mjestima za oping, jelo i noni ivot. Poto je vrijeme u
Makau toplo i vlano veinu godine mnogi hoteli u Cotai kompleksu imaju unutranje
puteve za laki pristup drugim hotelima u kompleksu. U kontrastu sa Cotai komleksom
kazina na Taipa ostrvu su manja, vie staromodno orjentisana, sa izuzetkom Crown
Makau.
Atrakcije dogaaja i sportski sadraji Makao je takoe razvio uspjean broj festivala
i atraktivnih dogaaja, ukljuujui Grand Prix, festivale hrane, umjetnike festivale i golf
dogaaje. Nudi se veliki opseg sportskih sadraja i mogunosti ukljuujui golf,
biciklizam, karting, pjeaenje, kuglanje, skijanje, kanuing, i druge aktivnosti na vodi,
trke konja i pasa i fudbal.
Smjetaj
U 2005 godini Makao je imao 49 hotela i 31 motel. Investicije u smjetajne kapacitete
cvjetaju u Makau iako to stvara krizu u pogledu treniranog ljudstva koje moe da radi u
novim hotelima. Novi razvoj je obuhvatio 22 hotela koja sadre 18 000 smjetajnih
jedinica i koji se zavrio 2009 godine. Ovo je skoro utrostruilo ukupan kapacitet
smjetajnih jedinica u gradu sa 12 000 na 30 000 a u narednim godinama se oekuje
porast do 40 000. ovi razvoji ukljuuju velike tematske hotele kao to su oni koji se
nalaze u Las Vegasu koji premauju 3 000 soba. Pored ovog rasta, tranja ne pokazuje
nikakve znake opadanja sa procentom popunjenosti u prosjeku preko 70% godinje.
Sadraji za konvencije i izlobe
Makao privlai MICE trite i razvio je odline sadraje za konvencije i sajmove kao i
turistike biznis centre koji bi trebalo da podre sektor. To su pet bitnih sadraja:
1. najvea zgrada za konvencije je kompleks Venetian koji se sastoji od
konferencijskog i izlobenog prostora u Cotai kompleksu
2. Fishermans Wharf u Makau
3. Forum u Makau
4. DOME u Makau
5. Tower u Makau
Transport
Makao je veoma dobro povezan sa ostatkom Kine, Hong Konga i istonim azijsko
pacifikim regionom i upravo je ovaj dobro povezani transportni sistem , ukljuujui lako
organizovanje tranzita doprinio porastu turizma u Makau.
Kopneni prevoz postoje redovni prevozi trajektom i katamaranima koji obuhvataju
jednoasovno putovanje izmeu Makaa i Hong Konga i Shenzena. Putnici mogu putovati
iz i u region delte Biserne rijeke kroz internacionalni aerodrom u Hong Kongu bez
potrebe da idu kroz carinu i imigraciono i sav prtljag se ekira kroz Makao. Lokalna
sredstva transporta u Makau su posebna sredstva koji oni zovu pedicab, trokolica i
dvokolica, taxi ili autobus.
Vazduni prevoz Internacionalni aerodrom u Makau je poeo sa radom 1995 godine.
Od tada je bostao veoma bitna veza izmeu delte Biserne rijeke i ostatka svijeta. Prva
faza aerodroma je opremljena sa raznovrsnim sadrajima za putnike dizajniranim da
uslue 6 miliona putnika. U 2007 godini broj putnika je preao brojku od 5 miliona.
Aerodrom koriste etiri lokalne avio kompanije:
1. Air Makao
2. Viva Makao
3. East Asia Makao
4. JetAsia
Postoji takoe i usluga helikoptera izmeu Makaa, Shenzena i Hong Konga, koja obino
usluuje putnike koji su tu radi biznisa.
Organizacija
Vladina agencija zaduena za turizam je Vladina kancelarija za turizam Makaa (Macau
Government Tourist Office MGTO), sa pet sektora koji obuhvataju licenciranje,
marketing i razvoj proizvoda, projekte i istraivanja kao i organizaciju dogaaja. MGTO
upravlja turistikim fondom koji je dizajniran da ohrabri unutranje investicije i Centrom
za biznis i turizam Makaa.
Tranja
To to je zasluio
Pojednostavljeni
10
Makao pati od nedostatka kvalifikovane radne snage zam lokalni nastavak razvoja
turizma. Kvaliteta usluge je veoma vaan da bi se posjetioci osjeali ugodno i
vratili se na odreenu destinaciju. Industriji jo uvijek nedostaje radne snage za
poboljanje usluga.
anse
Ekonomski odnosi izmeu kontinentalne Kine i Makaa su sve blii iz dana u dan.
Vlada Makaa se zalae za dugoronu vizija razvoja Makaa u kapiju ka kopnu i
regiji delte Biserne rijeke. Uz zavravanje Hong Kong-Zhuhai-Makao mosta i
bliu saradnju Makaa i drugih gradova u regiji uzrokovane ljudskim djelovanjem,
oekuje se poveanje broja posjetilaca koji stiu iz Kine u veoma brzom tempu iz
ega proistie dalji razvoj turizma u Makau;
U posljednjih nekoliko godina, MICE turizam se razvija u Makau i moe biti novi
izvor rasta turizma u budunosti.
11
Prijetnje
Od jula 1987. godine, kineska vlada je prvi put ovlastila lutriju za socijalnu
pomo (tj. lutriju koja prikuplja sredstva za finansiranje programa socijalne
pomii) u Shijiazhuangu. Obavjetavano je da su se sportske i socijalne lutrije
odvijale u mnogim veim gradovima irom Kine i nudile se 90% stanovnitva na
toj teritoriji. U tom kontekstu, mogue poputanje postojeih propisa o igrma na
sreu u Kini i dalje je potencijalna prijetnja za Makao.
12
trebala obratiti veliku panju obuci odgovarajue radne snage za razvoj turistike
industrije;
13