Professional Documents
Culture Documents
Turski Prirucnik2i
Turski Prirucnik2i
=; = (Slicno U)Njemako kao u fr (gl = rose); I jeste poluglas koji se izgovara iz dubine grla, i moe se definisati kao
poluglas, koji se u bosanskom jeziku javlja u rijeima krv i crn meu glasovima k, odnosno c i r. Npr. kz (bez take na i) se ita kao "k'z"
Bosanskom I potpuno odgovara turski i.(sa takom) Ostala slova se itaju kao i bosanska.
Brojevi: Bir(1) , iki(2), (3), drt(4), be(5), alt(6), yedi(7), sekiz(8), dokuz(9), on(10), onbir(11), oniki(12) , yirmi(20), yirmibes(25), otuz(30),
otuz(33), krk(40), kirkalt(46), elli(50) , ellibe(55), altm (60), altmiki(62), yetmi(70), yetmisekiz(78), seksen(80), seksenbir(81),
doksan(90), doksanyedi(97), yz(100), yzdokuz(109), yzellibir(151), ikiyzonbe(215), yzotuz(330), bin(1000), bin dokuz yz doksan
alt(1996), milyon(milion), milyar(billion). x.5(i pola)kae se buuk poslije broja
Line i prisvojne zamjenice:
Ben
Sen
O
Turski
Ja
Ti
On/Ona/Ono
Bosanski
Biz
Mi
Siz
Vi
Onlar
Oni/One/On
Benim Senin
Onun
Bizim Sizin
Onlarn
Turski
Njihovo
Bosanski Moje Tvoje Njegove/Njeno Nae Vae
VOKALNA HARMONIJA: U turskom jeziku postoji 8 samoglasnika(vokala) To su: A,E,O,U,I, ,. Oni se dele u dve grupe: MEHKI: E,,,
TVRDI: A,I,O,U. To je jako bitno,jer u turskom jeziku gotovo SVE se gradi dodavanjem sufiksa na rei. Na primer,nastavci za infinitiv su MAK i MEK.
MAK e ii na rijei iji je POSLEDNJI vokal u rijei TVRD vokal. MEK e ii na rijei iji je POSLEDNJI vokal u rijei MEK vokal.
Dakle kada su sufiksi tipa A,E(kad u sebi imaju ta slova) onda vai prva vokalna harmonija. A evo i druge. :)
Druga vrsta sufiksa su sufiksi sa U,,I,..
A,I-----> I (Kada su u rei poslednji vokali ova 2 slova,ii e sufiks I,npr. sufiksi za rei MOJ su UM,IM,M,M.
Ovde e ii sufiks IM,npr: takm(tim) , moj tim= (benim) takmm.) E,-----> (M npr..) U,O-----> U(UM...) ,----->(M)
Postoje 4 vrste upitnih rjeica,to su: MI,M,MU,M.. Opet,koju ete od njih da stavite zavisi od vokalne harmonije..
Red rijei u reenici :
MI-----> A,I ( posl. vokal u rei ispred rece)
M-----> E, ( ev mi? = kua?)
SUBJEKAT - OBJEKAT
MU----->O,U(zor mu? - teko(komplikovano) ?) M----->,(kt m? - loe ? )
PRISVOJNE ZAMENICE:Ovde su sufiksi iz 2. vokalne harmonije,dakle U,I,,,osim za 3. lice mnoine.
- PREDIKAT
Moj - (Benim) i IMENICA+UM/M/IM/M.
Na- (Bizim) i iMENiCA+UMUZ/MZ/IMIZ/MZ
Annem yemek yapiyor
Tvoj- (Senin) i IMENICA+UN/N/IN/N
Va- (Sizin) i iMENiCA+UNUZ/NZ/INIZ/NZ
Njegov,njen,njegova,njena,itd..(Onun) i IMENICA+U//I/
Njihov,njihova.(Onlarn) i iMENiCA+LARI/LER
- Majka pravi jelo
(ev - kua; evim - moja kua; kadin - ena; kadinim - moja ena)
Kada dodajemo sufikse na 3. lice jednine.,a ta re se zavrava ve vokalom,kod prisvojnih zamenica izmeu sufiksa i rei ide spojni suglasnik S. npr: BRODGemi, njegov brod- (onun) gemisi. Kada dodajemo na ostala lica izmeu ide spojni suglasnik Y. Ima jo nekih izuzetaka,evo 2 vana pravila za sufiksovanje:
Prvo: Ako su oba slova ( poslednje slovo u rei, i prvo slovo sufiksa) iz grupe ,I,U,,onda oba moraju biti isto slovo,pa nije bitno koji od njih e biti
eliminisan. Drugo:-Ali,ako je jedan iz grupe ,I,U, , a drugi A,E,O,,onda se uglavnom eliminiu slova iz grupe ,I,U,. Naalost i ovde ima manjih
izuzetaka. Prema tome,re ARABA(Auto) ide ovako: MOJ AUTO- Benim arabam.
Sljedei nastavci slue da se izrazi "ja sam" - (y)im, (y)m, (y)m i (y)um npr.: iyi - dobar; iyiyim - ja sam dobro; kt - loe;ktym - ja sam loe
yal - star;yalym - ja sam star;mutlu -sretan;mutluyum - ja sam sretan;Trk - Turin;Trkm - ja sam Turin;doktor - doktor;doktorum - ja sam doktor
MNOINE: Ukoliko je posljednji samoglasnik u rijei tvrdi, dodajemo nastavak -lar, a ako je mekani, onda dodajemo nastavak -ler. Izuzeci su
neke rijei stranog porijekla. Npr: arkada (prijatelj) - arkadalar (prijatelji) ;ev (kua, dom) - evler (kue, domovi); kalp (srce) - kalpler (srca)
Pade
Sufix
Znaenje
ky "selo" aa "drvo"
aa
Nominativ (nema) ky
selo / drvo
-in 4
kyn
aacn
Genitiv
sela / drveta
-e
kye
aaca
Dativ
selu / drvetu
ky
aac
Accusativ -i 4
(vidim)selo / drvo
-den
kyden
aatan
Ablativ
od/iz sela / drveta
-de
kyde
aata
Locativ
u selu / na drvetu
ima - var / nema - yok: ekmek var - ima hljeba , ekmek yok - nema hljeba
st
stm
stn
st
stmz
stnz
st
Turski
Bosanski
geldoi
gelebilMoe doi
gelmene doi
gelemeNe moi doi
gelememi Izgleda on/ona ne moe doi
gelebilecek
Ona/on e moi doi
gelebilirsen
Ako moe doi
gelinir
(pasiv) dolazi
mlijeko
moje mlijeko
tvoje mlijeko
njeno mlijeko
nae mlijeko
vae mlijeko
njihovo mlijeko
te/de --> : A,I,O,U
ta, da ---> E,,,
te/de znai u, na, po, pri, kod
Ako se rje zavrava na F, S, T, K, , ,H,P onda se
dodaje TE/TA a, ako su druga slova onda je DA/DE
npr. Evimiz Visoko'da - Moja kua je u Visokom.
(apostrof znak se stavlja kad su u pitanju imena)
http://ucenjeturskog.blogspot.com/
Sokak/Cadde - Ulica
Dikkat - Obrati panju!/ Pazi!
Bu pahal - Ovo je skupo
Bu ok ucuz - Ovo je puno jeftino
Jelo - Kahvalt
Ruak - le yemei
Verera - Akam yemei
Raun - Hesap
Kompliment na jelo - Elinize salk
Prijatno/Dobar tek - Afiyet olsun
Negacija "deil" se izgovara (dei:l)
kolay deil - nije lako
oda byk deil - soba nije velika
hasta deilim - nisam bolestan
Rije ey na turskom znai "stvar" i
koristi se u raznim kombinacijama.
bir ey = neto ;hibir ey = nita;
yeni bir ey yok = nita novo
Odjea - giyim
haljina- elbise
suknja- etek
arape- orap
naunice- kpe