PROIZVODNJA MLIJEKA

Osjeko-baranjska upanija

SVEUILITE J.J. STROSSMAYERA U

OSIJEKU
Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Matija Domainovi, Zvonko Antunovi, Pero Miji, Marcela

peranda, Davor Kralik, Mislav idara, Krunoslav Zmai

PROIZVODNJA MLIJEKA
sveuilini prirunik

Osijek, 2008.
1

PROIZVODNJA MLIJEKA
sveuilini prirunik

Urednik:
Dr.sc. Matija Domainovi, redoviti profesor,
Poljoprivredni fakultet u Osijeku
Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku

Recenzenti:
Dr.sc. Tomo Rastija, redoviti profesor,
Poljoprivredni fakultet u Osijeku
Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku
Dr.sc. Jasna Pintar, docent
Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Lektorica:
Branka Horvat, prof.

Predgovor
Proizvodnja mlijeka, u svjetskim razmjerima, odnosi se uglavnom na
mlijeko preivaa i biljojeda, goveda, ovaca, koza, deva, bivola i konja te
predstavlja najvaniji tehnoloki pravac u stoarskoj proizvodnji. Mlijeko kao
prehrambeni artikl trita kod nas se gotovo u potpunosti odnosi na mlijeko krava.
Iako govedarska proizvodnja kao najjaa grana stoarstva u nas ima dugu tradiciju,
a uz vrlo dobre agroklimatske prilike i visoku genetsku predispoziciju dananjih
mlijenih pasmina goveda, razina proizvodnje mlijeka, kao niti njena tehnoloka
vrijednost, nisu na zadovoljavajuoj razini. Usporeujui mlijenost krava u
zemljama naeg okruenja, prosjena proizvodnja mlijeka po kravi u RH svrstava
nas na samo dno ljestvice europskih zemalja.
U cilju poveanja kvantitativno-kvalitativnih parametara proizvodnje mlijeka i
dostizanja samodostatnosti domaega trita, struka smatra neophodnim podizanjem
ukupnoga menagementa te zhtjevne proizvodnje. Imajui u vidu veliku vanost
podizanja strunosti proizvoaa u poznavanju i primjeni novih tehnolokih rjeenja
stoarske proizvodnje, struni tim profesora Zavoda za stoarstvo i Zavoda za
agroekonomiku Poljoprivrednoga fakulteta u Osijeku prihvatio je financijsku potporu
Osjeko-baranjske upanije u pisanju i publiciranju prirunika o proizvodnji mlijeka.
Razmljivim i jednostavnim rjenikom za proizvo aa u priruniku se prezentira
cjelovita tehnologija uzgoja mlijenih krava, koza i ovaca, s naglaskom na hranjivu
vrijednost specifinih krmiva i praktine preporuke u obrocima mlijenih ivotinja, na
strunu pripremu i voenje pravilnoga postupka munje, na fizioloke karakteristike
mlijene lijezde i njenu patologiju, zatim tumaenje uestalih metabolikih bolesti
mlijenih ivotinja te ekonomika proizvodnje mlijeka.

Autori ovoga prirunika ''Proizvodnja mlijeka'', kao nastavnici

Poljoprivrednoga fakulteta u Osijeku, gledano na tematiku i obim prirunika,
slobodni su istodobno predloiti ovo djelo i kao sveuilini prirunik za studente
Poljoprivrednoga fakulteta u Osijeku. Kao struna literatura koristio bi primarno
studentima preddiplomskoga studija i studentima sveuilinoga strunoga studija u
Vinkovcima.za modul Stoarstvo. Takoer, prirunik moe biti koristan i pri
spremanju drugih modula koji obrauju proizvodnju mlijeka. Prirunik uz strunu
ima i praktinu vrijednost te e biti koristan i za strunjake na terenu koji se bave
tim proizvodnim pravcem.

Urednik
Prof.dr.sc. Matija Domainovi

Kazalo
I
II

STANJE I PERSPEKTIVA PROIZVODNJE

MLIJEKA U OSJEKO-BARANJSKOJ UPANIJI
KRMIVA U PROIZVODNJI MLIJEKA

6
10

Prof.dr.sc. Matija Domainovi

2.1.
2.1.1.
2.1.2.
2.1.3.
2.2.
2.3.
2.4.

Voluminozna krmiva .. 11
Zelena voluminozna krmiva 11
Konzervirana voluminozna krmiva . 14
Sona voluminozna krmiva . 17
Koncentrirana krmiva 18
Mineralna krmiva 20
Vitaminski dodaci 20

III

TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE KRAVLJEGA

MLIJEKA

21

Prof.dr.sc. Pero Miji

3.1.
3.2.
3.3.
3.3.1.
3.3.2.
3.4.
3.4.1.
3.4.2.
3.4.3.
3.5.

IV

Uvod .. 21
Pasmine goveda za proizvodnju mlijeka ... 21
Tehnoloka i tehnika razdoblja u proizvodnji mlijeka .. 24
Pripremno razdoblje 24
Razdoblje iskoritavanja kapaciteta 26
Procjena uspjenosti proizvodnje mlijeka 27
Procjena maksimalnoga proizvodnoga kapaciteta .................. 27
Korekcija proizvodnje mlijeka na mlijenu mast i bjelanevine 28
Plodnost krava u stadu ... 29
Proizvodnja i gospodarenje stajskim gnojem goveda . 29

TEHNOLOIJA PROIZVODNJE OVJEG I KOZJEG

MLIJEKA

31

Prof.dr.sc. Zvonko Antunovi

4.1.
Proizvodnja ovjega mlijeka ..
4.1.1.Odabir genotipa ovaca
4.1.2.
imbenici proizvodnosti i sastava ovjega mlijeka ...
4.2.
Proizvodnja kozjega mlijeka ..
4.2.1.
Odabir genotipa koza ..
4.2.2.
imbenici proizvodnosti i sastav kozjeg mlijeka

GRAA MLIJENE LIJEZDE (VIMENA)

31
31
33
37
37
39
42

Prof.dr.sc. Marcela peranda

5.1.
5.2.
5.2.1.
4

Izluivanje mlijeka - laktacija 44

Bolesti vimena . 45
Upale vimena-mastitisi ... 46

5.2.1.1. Mastitis u ovaca ... 51

5.2.1.2.
Mastitis u koza 51
5.3.
Zasuivanje krava- regresija mlijene lijezde ... 52

VI

HIGIJENA MUNJE I MUZNI UREAJI

53

Prof.dr.sc. Davor Kralik

6.1.
6.2.
6.3.
6.4.
6.5.

VII

Priprema za munju
Sustavi za munju
Higijena muznih ureaja
Odravanje muznih ureaja ...
Hlaenje mlijeka ..

METABOLIKI POREMEAJI MLIJENIH

KRAVA, KOZA I OVACA

53
54
57
58
60
62

Mislav idara, dr.vet. med.

7.1.
7.2.
7.3.
7.4.
7.5.
7.6.
7.7.
7.8.

Ketoza ..
Sindrom omaenja jetre ....
Zaostajanje posteljice .
Promjena poloaja sirita (dislokacija sirita) ...
Hipokalcemija (mlijena groznica) .
Metabolika acidoza
Laminitis ...
Preventivne mjere metabolikih poremeaja

VIII

EKONOMIKA PROIZVODNJE MLIJEKA

62
63
63
64
64
65
66
66
68

Doc.dr.sc. Krunoslav Zmai

8.1.

Financijsko trina ocjena investicija 74

IX

LITERATURA

76

1. STANJE I PERSPEKTIVA PROIZVODNJE MLIJEKA

U OSJEKO-BARANJSKOJ UPANIJI

Kada se govori o proizvodnji mlijeka, primarno se misli na mlijeko

goveda, na koje prema statistici ukupne svjetske proizvodnje mlijeka otpada ak
preko 91%. Visoka nutritivna vrijednost daje mlijeku epitet najvrjednijega
prehrambenoga artikla, za kojeg se, u oekivanju daljnjega trenda porasta svjetske
populacije, uz postupno poveanje standarda i poboljavanja prehrambenih navika,
prema procjenama svjetske organizacije FAO-a, oekuje jo vea potranja za
mlijekom i mlijenim proizvodima.
Kod nas proizvodnju mlijeka s jo veim udjelom u ukupnoj proizvodnji
pokriva mlijeko goveda (oko 99%), dok se preostalih samo 1% odnosi iskljuivo na
mlijeko ovaca i koza. Prema podacima HSC-a, (2007.) za trite proizvedene
koliine kravljega mlijeka 654 mil. kg, kozjega 3,9 mil. kg i ovjega 2,5 mil. kg
mlijeka, niti izbliza ne udovoljavaju potrebu samodostatnosti mlijeka u RH. S tim
koliinama mlijeka pokriva se tek 2/3 domaeg trita, dok se oko 1/3 uvozi iz
susjednih stoarski razvijenih zemalja. Rauna se da je bioloka granica zasienja
stanovnitva R Hrvatske u potronji svih vrsta mlijenih proizvoda u ekvivalentu od
250 litara svjeega mlijeka, na temelju ega proizlazi da su aktualne hrvatske
potrebe mlijeka oko 1-1,2 milijarde litara godinje.
S ciljem podmirenja tih potreba za kravljim mlijekom, MPRiRR zapoelo je
jo 2004. operativni program razvoja govedarske proizvodnje. Njime je predvieno
da e se istodobno, aktiviranjem izgradnje novih farmi te modernizacijom i
proirenjem postojeih kapaciteta, postii zadovoljenje domaega trita prema
sljedeim kalkulacijama;
- specijalizirane mlijene farme:
10.000 holtajn krava x 7.000 kg = 70.000.000 kg,
i - modernizirana konvencionalna stada:
233.000 simentalskih krava x 4.000 kg = 930.000.000 kg

Ukupno:

1.000.000.000 kg.

Osjeko-baranjska upanija je krajnji sjeveroistok ravniarskoga,

itorodnoga dijela RH, omeena s dvije strane rijekama, Dravom i Dunavom. Vrlo
znaajne poljoprivredne povrine te upanije, koje predstavljaju 15,4% od ukupnih
poljoprivrednih povrina RH, daje toj upaniji dominantu vanost u poljoprivrednoj
proizvodnji RH. Kvantitativno-kvalitativna vrijednost cjelokupne poljoprivredne, u
sklopu nje i stoarske proizvodnje te upanije, proistie iz povoljnih agroklimatskih
uvjeta, na temelju kojih se pruaju vrlo povoljne mogunosti voenja
visokoprofitabilne intenzivne proizvodnje.
Proizvodnja mlijeka u Osjeko-baranjskoj upaniji, prema podacima HSC-a
(2007.), odvija se na 23.276 krava (9,9% u od broja u RH), 46846 ovaca (8,69 %) i
1.604 koza (3,19%), s tendencijom smanjenja broja krava i ovaca, a poveanja broja
6

koza. Prema isporuenim koliinama mlijeka (krava) od 75,5 mil kg u prvih osam
mjeseci, Osjeko-baranjska upanija je u tekuoj godini vodea u proizvodnji
mlijeka i proizvodi 18 % ukupnoga kravljega mlijeka RH. U usporedbi s
prethodnim godinama, evidentan je kontinuiran porast proizvodnje mlijeka u naoj
upaniji, koji je u posljednjih tri godine povean ak za oko 26%. Dakle, lagano
smanjenje ukupnoga broja krava (kod malih proizvoaa), to je posljedica
strukturnih promjena i u govedarstvu ove upanije, nije utjecalo na koliinu
proizvoda - mlijeka. Razlog toga trenda poveanja proizvodnje mlijeka proistie na
temelju registracije novih obiteljskih gospodarstava i specijaliziranih farmi, gdje se
proizvodnja pokree na visokomlijenim kravama, uglavnom holtajn pasmine.
Smanjenjem broja malih proizvoaa mlijeka, poveava se koliina isporuenoga
mlijeka po jednome proizvoau, uz poboljanje kakvoe mlijeka. Tako je u 2007.
g. ak 76% isporuenoga mlijeka bilo ekstra klase.
Tragom iznesenih podataka o stanju govedarske, potom ovarske i kozarske
proizvodnje kao grana stoarstva vanih u proizvodnji mlijeka, mogue je
konstatirati da se radi o velikom broju malih trino nekonkurentnih poljoprivrednih
gospodarstava, starije dobne strukture radne snage, slabo tehniki opremljenih u
procesu proizvodnje, takoer i niskim stupnjem strunosti proizvoaa. Navedene
znaajke koje opisuju domau proizvodnju mlijeka razlog su neopravdano niske
razine proizvodnosti, kao i nedostatne tehnoloke kakvoe sirovoga proizvoda.
U cilju revitalizacije i razvoja cjelokupne stoarske proizvodnje RH, nuno
e biti provesti niz mjera prihvaenih Operativnim programima razvoja pojedinih
stoarskih grana. U Osjeko-baranjskoj upaniji, najr azvijenijoj poljoprivrednoj
regiji Hrvatske, s vrlo dobrim prirodnim i ljudskim resursima za ekonomski
profitabilnu proizvodnju mlijeka, predlau se sljedee mjere:
- raditi na planu donoenja pozitivnih zakonskih propisa zemljine i
nasljedne politike, kojima bi se zaustavilo daljnje smanjenje poljoprivrednih
povrina i postiglo okrupnjavanje imanja,
- prihvaanjem aktivnih kreditnih linija na lokalnoj i dravnoj razini
pojaati ulaganja u modernizaciju i proirenje postojeih proizvodnih kapaciteta,
kao i izgradnju novih velikih specijaliziranih farmi,
- pojaanim intenzitetom u proizvodnju uvoditi mlada rasplodna grla
mlijenih i kombiniranih pasmina krava, koza i ovaca, kojima e se izravno utjecati
na poveanje razine proizvodnje,
- maksimalnim ukljuivanjem struke znaajnije poboljati proizvodnju
kvalitetne voluminozne krme kao najvanije komponente u obrocima mlijenih
kategorija ivotinja,
- suradnjom sa strunim timovima domaih visokokolskih ustanova
provoditi kontinuiranu edukaciju proizvoaa mlijeka, to e, neizravno, utjecati na
kvalitativne i kvantitativne pokazatelje proizvodnje.
U potrebi ostvarenja proizvodnosti mlijeka s kojom bi se podmirile ukupne
potrebe u dravi, nameu nunost odreivanja statusa govedarstva, ovarstva i
kozarstva u poljoprivrednoj proizvodnji te usmjeravanje, osobito govedarske,
proizvodnje u izgradnju novih modernih farmi uz adaptaciju postojeih, te
uspostavom malih proizvodnih sustava, sustava krava-tele vee zavrne tjelesne
7

mase grla, naravno s ciljanim pasminskim sastavom. Usklaivanjem sa Zakonom o

dobrobiti ivotinja, intenzivnu proizvodnju mlijeka u naoj upaniji treba planirati u
tehnoloki prihvatljivim objektima, preferirajui europski trend slobodnoga naina
uzgoja ivotinja. Sve navedeno moe se realizirati uz kvalitetna kreditna
investiranja, visokom razinom znanja i primjenjivanje tehnologije sukladne
pravilima struke uz mjere dravne potpore i osiguranoga trita. Proirenje tih
tradicionalno vanih grana stoarstva u proizvodnji mlijeka, koje zapoljavaju
znatan broj radne snage, doprinijelo bi veoj zaposlenosti mlaega radno
sposobnoga stanovnitva, to e pozitivno utjecati na poveanje standarda i
oivljavanje ruralnih sredina upanije.
U pasminskoj strukturi na podruju Osjeko-baranjske upanije na
obiteljskim gospodarstvima veinom je zastupljena simentalska pasmina sa 75,46%,
dok je na govedarskim farmama-tvrtkama 100% zastupljen crni holtajn. Vano je
naglasiti da je poveano zanimanje za pasminom crnoga i crvenoga holtajna,
osobito na onim obiteljskim gospodarstvima na kojima je primarna proizvodnja
mlijeka. Kroz kvalitetan uzgojno -selekcijski rad, gdje se na edukaciju i primjenu
novih tehnologija ulau znaajna sredstva i trud, potrebno je upoznati proizvoaa
sa svim prednostima i manama te visokomlijene pasmine u odnosu na simentalca.
Trenutno nisku proizvodnost mlijeka po kravi na obiteljskim gospodarstvima (oko
4.800 kg simentalac, i 5.770 kg holtajn), mogue je podii ozbiljnijim selekcijskim
radom s rasplodnim podmlatkom iz domaeg uzgoja, kao i uvozom genetski
visokokvalitetnih ivotinja mlijenoga tipa.
Polazei od injenice da se proizvodnja mlijeka temelji na preivaimabiljojedima, koji najvei dio svojih hranidbenih potreba podmiruju iz voluminozne
krme, kljuan preduvjet za taj pravac proizvodnje je poljoprivredno zemljite, u
emu ova upanija ima odline, nedovoljno iskoritene prirodne resurse. U
okolnostima povoljnih klimatskih prilika, s nadprosjeno dobrom kvalitetom tla, uz
primjenu dananjih suvremenih agrotehnikih mjera i vee zalaganje struke, postoje
realne pretpostavke proizvodnje visokih prinosa raznovrsnih svjeih krmnih kultura.
Zahvaljujui vrlo povoljnim agroklimatskim uvjetima u kojima se odvija
poljoprivredna proizvodnja Slavonije i Baranje, ovdje se, uz uobiajeni plodored
krmnih kultura, nedovoljno koristi mogunost postrne sjetve. Na taj se nain postie
znaajno poveanje proizvodnje svjee i konzervirane krme po hektaru, to
doprinosi izravnome pojeftinjenju cijene hrane, inae najveega troka u toj
proizvodnji. Komparativna prednost proizvoaa Osjeko-baranjske upanije u
mogunosti proizvodnje veih koliina jeftine krme, vrsti su argumenti na kojima
se grade predvianja o buduoj dominantnoj ulozi upanije u proizvodnji mlijeka u
RH. U budunosti e taj nain proizvodnje krme biti sve znaajniji, jer se na
ogranienim zemljinim resursima u gue naseljenim zemljama Europe ve osjea
poveana potreba proizvodnje hrane za ovjeka, time i sve vea konkurencija krmi
za ivotinje.
Strategijom Operativnoga programa govedarske proizvodnje predvi ena je
tehniko -tehnoloka modernizacija cjelokupne proizvodnje, uz koritenje samo
genetski visokoproduktivnih rasplodnih ivotinja. Da bi se u tim zahtjevnim
uvjetima postigao visok stupanj kontrole dobroga upravljanja proizvodnjom, uz
ostvarenje oekivanih visokih proizvodnih rezultata, neophodno je potrebna i
visoka
8

strunost uzgajivaa. Veom strunou, uzgajiva utjee na kvalitetniju hranidbu,

poboljanje uvjeta smjetaja, veim higijenskim normama operacije munje, kao i
boljem zdravstvenome stanju ivotinja, pri emu svaki pojedini initelj djeluje
razliitim intenzitetom pozitivno na poveanje koliine, ali i tehnoloke kvalitete
proizvoda, mlijeka. Realno je oekivati da se poveanom strunou podie
genetski uvjetovan visoki proizvodni potencijal mlijenih ivotinja, smanjuju
trokovi proizvodnje, a to, potom, rezultira poveanjem konkurentnosti domaih
proizvoaa mljekarskoj industriji ispred uvoznoga sirovoga mlijeka.

2. KRMIVA U PROIZVODNJI MLIJEKA

Prof.dr.sc. Matija Domainovi

U okviru stoarske proizvodnje, proizvodnja mlijeka s gledita hranidbe

vrlo je zahtjevna grana stoarstva, to se ogleda u naporu organizma da hranjivim
tvarima iz obroka istovremeno podmiruje vie proizvodnih pravaca; uzdrne
potrebe, proizvodnju mlijeka, razvoj fetusa, a kod mladih ivotinja zavretak rasta i
razvoja. Od kolike je vanosti hranidba za cjelokupnu stoarsku proizvodnju,
savreno govori i narodna izreka namijenjena upravo proizvoaima mlijeka:
'' koliko u gubicu toliko u muzlicu''.
Tonost te izreke naroito je potvrena u dananje vrijeme, kada u
proizvodnju mlijeka ulaze genetski visoko proizvodne ivotinje, iji poveani napor
organizma vrlo brzo negativno reagira i na manje poremeaje u hranidbi.
Kontinuirano visoke proizvodne rezultate u proizvodnji mlijeka mogue je postizati
samo na zdravim ivotinjama, hranjenih dostatnim koliinama higijenski zdrave
hrane, pravilno uravnoteene u bitnim hranjivim, energetskim i biolokodjelotvornim tvarima. Drugim rijeima, pravilnim izborom krmiva, i njihovim
meusobnim odnosom u obroku, znaajno se utjee na proizvedenu koliinu, a
potom i na sastav-kvalitetu mlijeka kao finalnoga proizvoda. Nadalje, kvalitetna
hrana i pravilna tehnologija hranidbe preduvjet je izbjegavanja mnogih zdravstvenih
poremeaja, koji se u praksi esto javljaju, a oznaavaju se kao alimentarne ili
bolesti hrane. Gledano s ekonomskoga gledita, hrana ima takoer veliki znaaj,
jer se ona i u toj proizvodnji obiljeava kao najvei proizvodni troak (oko 65
-75%) u zavrnoj cijeni finalnoga proizvoda (mlijeka). Iz toga proistie tvrdnja da
svaki proizvo a, ovisno o dostignutome stupnju tehniko-tehnolokih znanja,
moe bitno utjecati na cijenu proizvoda, a preko nje i na rentabilnost te proizvodnje.
Anatomsko-fizioloke karakteristike probavnih organa krave, koze i ovce
kao preivaa, uvjetuju izbor krmiva i nain hranidbe. Mikrobioloki tip razgradnje
hranjivih tvari hrane i izraenim aktom preivanja voluminozne komponente
obroka, mlijenim ivotinjama omoguava podmirivanje znaajnoga dijela potreba
za hranjivim tvarima iz manje vrijednih voluminoznih svjeih zelenih, i suhih
krmiva. U buragu naseljeni mikroorganizmi imaju mogunost razgradnje inae
teko probavljivih ugljikohidrata (celuloze). Ta svojevrsna fizioloka prednost
omoguuje preivaima veu slobodu u izboru krmiva razliitoga karaktera, a
istodobno nisu konkurent prehrambenoga lanca ovjeka.
Znaajka mlijenih ivotinja je da im osnovni dio obroka ine voluminozna
krmiva te da izborom naina dranja i hranidbe mogu egzistirati i kao pane
ivotinje. Ta injenica postavlja pred proizvodnju mlijeka i svakoga proizvo aa
potrebu posjedovanja odreenih oraninih i panjakih povrina, na kojim se
organizira proizvodnja svjee i konzervirane voluminozne krme. U uvjetima
10

intenzivne proizvodnje mlijeka potrebno je predvidjeti oko 1 ha/UG (uvjetno grlo =

500 kg). Prema strunim miljenjima, taj nain gospodarenja zemljom vieznano je
pozitivan. Na taj nain farmer proizvodi dostatne koliine krme primjerene kvalitete,
pravilno se odrava plodored tla, na ekoloki prihvatljiv nain je rjeavanje stajnjaka

- zaoravanjem na oraninim povrinama, i potpunije iskoritenje strojeva i radne

snage na farmi.

2. 1. Voluminozna krmiva
Voluminozna krmiva karakterizira razmjerno mala koncentracija probavljivih
hranjivih tvari, odnosno relativno velik udio predstavljaju neiskoristive tvari - balasta.
Inae, voluminozna krmiva osobito su znaajna kod mlijenih kategorija preivaa, jer
probava svjee i suhe voluminozne hrane pozitivno utjee na mlijenost i kvalitetu
mlijeka. Mlijene ivotinje upravo iz tih krmiva osiguravaju najvei dio energetskih
potreba svoga organizma, a k tome imaju i laksativan uinak na probavne organe i proces
probave. Rjee, pri manjem fiziolokome naporu organizma (razdoblje suhostaja, nia
proizvodnja), mogue je ukupne hranidbene potrebe podmiriti voluminoznim krmivima.
Uobiajeni obroci mlijenih krava, koza i ovaca voluminoznim krmivima pokrivaju ak
60-80% ukupnoga obroka. Zbog tako znaajnoga udjela, kod voluminoznih se krmiva
naglaava vanost njihove kvalitete, jer pored utjecaja na mlijenost, izravno utjeu i na
reproduktivna svojstva krava, kao i na ope zdravstveno stanje. Njihova konkurentnost
pred koncentriranim krmivima je i u cijeni pa se veim udjelom voluminoznih krmiva
moe znatnije utjecati i na cijenu proizvodnje, mogu pojeftiniti trokove hrane.

Kako koncentracija i odnos hranjivih tvari u voluminoznim krmivima ne

zadovoljava visoku proizvodnju mlijeka, neminovno je u obrocima mlijenih
ivotinja kombinirati i koncentrirana krmiva. Drugim rijeima, koncentriranim
krmivima kvalitetno kompenziramo mogue hranjive nedostatke osnovnog obroka
na bjelanevinama, energiji, mineralima i vitaminskim tvarima.

2.1.1. Zelena voluminozna krmiva

Paa je kvalitetan i najjeftiniji izvor hranjivih tvari u proizvodnji mlijeka
tijekom ljetnih mjeseci, od sredine travnja do sredine listopada. Pau je mogue
organizirati na prirodnim ili kultiviranim panjacima, a predstavlja zeleno
voluminozno krmivo kao mjeavinu samoniklih trava i leguminoza (djetelina),
zeljastoga bilja (jestivih i pravih korova, otrovnoga bilja) i travolikih biljaka (a,
sita, rogoz). Na hranjivu kvalitetu pae utjee udjel vrijednih biljnih vrsta, stadij
razvoja vegetacije kada se koristi i nain koritenja. Poeljan sastav biljnih vrsta na
dobrome panjaku je:
- 6070% trava (rana pahovka, klupasta otrica, vlasulja crvena, engleski
ljulj, livadna vlasulja, maji repak)
- 2030% mahunarki (crvena, bijela i uta djetelina)
- do 10% korovnoga bilja.

11

Vrijeme eksploatacije panjaka treba prilagoditi stadiju vegetacije, jer biljka

starenjem mijenja kemijski sastav i hranjivu vrijednost. Starenjem biljke smanjuju
koliinu vrijednih hranjivih tvari, bjelanevina, lakoprobavljivih ugljikohidrata
(eera) i vitamina, kao i vode. Istovremeno raste koliina sirove vlaknine (celuloze)
i stupanj njene lignificiranosti, odrvenjelosti. Prema tome, preporuuje se koritenje
zelene mase u trenutku postizanja visokih prinosa i, pri tome, pravilnog odnosa
hranjivih tvari. Kod veine trava to je pred cvatnju, a kod leguminoza u vrijeme
kada je oko 50% biljaka u cvjetanju.
Uz napomenu da koritenje panjaka moe biti nomadskim napasivanjem,
konjom i kombiniranjem napasivanja i konje, za preporuiti je posljednju
varijantu, jer omoguava najbolje koritenje proizvedene zelene mase panjaka.
Osobito je taj pano-koni sustav u prednosti kada se primjenjuje u pregonskim
panjacima.
Na dobrim panjacima mlijena krava dnevno moe konzumirati oko 80100 kg zelene mase, to uravnoteenjem energetske vrijednosti, bjelan evina i
mineralnih tvari podmiruje dnevnu proizvodnju mlijeka od oko 18-20 kg. Odrasle
ovce i koze dnevno pasu 8-10 kg dobre zelene mase.
Lucerna konjska djetelina, je meu najvrjednijim i najstarijim krmnim kulturama.
Odlikuje se vrlo kvalitetnim bjelanevinama, sa znaajnim udjelom esencijalnih
aminokiselina. U suhome sijenu lucerne sadraj se bjelanevina kree 16-24%, a u
zelenoj masi 3-5%. U lucerni se, takoer, nalaze velike koncentracije vitamina (A,
B1, B2, C, D, E), a od minerala kalija, kalcija i magnezija. Privredni je znaaj te
kulture dugogodinje iskoritenje (4-5 godina). Ima veliku prednost u odnosu na
ostale leguminoze, a to je otpornost na suu i veliki prinos ST po jedinici povrine.
Preporuuje se dnevno mlijenim kravama, ovisno o proizvodnji i ostalim
komponentama obroka, 25-40 kg dnevno po ivotinji, a ovcama i kozama 5-7 kg.
Od ostalih leguminoza koje se koriste u hranidbi mlijenih ivotinja su
bijela i crvena djetelina, grahorica i stoni graak. U usporedbi s travama,
karakterizira ih dobra proteinska vrijednost i poveana koncentracija minerala
(kalcija, magnezija, sumpora). Leguminoze su inae ukusne komponente, ali neke
imaju gorak okus zbog prisustva alkaloida te ih treba postupno uvoditi u obrok.
Konzumiranje veih koliina tih tvari moe nepovoljno utjecati na mlijenost i
kakvou mlijeka, a, takoer, i na zdravstveno stanje visokogravidnih ivotinja.
Stoni graak i grahorica daju vrlo visoke prinose (30-50t/ha), osobito kada se siju u
kombinaciji sa itaricama. itarice sa vrstom stabljikom daju oslonac mekoj,
puzajuoj stabljici graka ili grahorice, a uz to se nadopunjavaju hranjivima iz tla,
naroito u iskoritenju duika.
Te se leguminoze koriste u zelenome stanju samo do cvjetanja, a kasnije se
poveava sadraj sirovih vlakana, celuloze (sa 3,2 6%). Preporuljive koliine su
oko 15-20 kg dnevno za mlijene krave, a do 5 kg u obrocima mlijenih ovaca i
koza.
Djetelinsko-travne smjese su, zbog slabijega korijena u odnosu na viegodinje
leguminoze, pogodnije u vlanijim klimatima. Sadre razliit udio bjelanevina, oko

20-25 g prob. bjelanevina/kg, a mijenja se ovisno o koliini djeteline. Ako se daje

12

dnevno oko 30 kg djetelinsko-travne smjese, to iznosi oko 750 g prob. bjelanevina,

a zadovoljava uzdrne potrebe mlijenih krava i proizvodnju 8-10 kg mlijeka/dan.
Koritenje tih krmiva u hranidbi mlijenih ivotinja nastaje obino manjak u
energiji te je u takvim sluajevima potrebno obrok pojaati s energetskim
koncentriranim krmivima-itaricama. S obzirom na to da u vrijeme stvaranja cvijeta
i sjemena trave brzo stvaraju veu koncentraciju tee probavljivih tvari, DTS treba
koristiti u vrijeme vlatanja.
Ovisno o tipu tla, preporuuju se i razliite recepture DTS-a. U sljedeem
primjeru ponuene je receptura DTS-a za tla slabo kisele reakcije i umjereno
vlanoga klimata.
- 1015% vlasulja livadna ili klupasta otrica
- 1015% francuski ljulj i
- 8590% lucerne
Sirak je krmna biljka koja se sije od kraja travnja do sredine srpnja, inae vrlo
pogodna kao naknadni ili postrni usjev. Neke sorte ivotinje slabije jedu zbog
dlakavosti, sadraja saponina i gorkih tvari. Otrovanja su mogua zbog cijanogenih
glikozida, a oituju se simptomima oteenja sredinjega ivanoga sustava i
blokadom dinoga sustava. Nepovoljan uinak spomenutih antinutritivnih tvari u
sirku moe se izbjei ako se nakon konje sirak podvrgne provenjavanju. Prinosi
zelene mase izuzetno su veliki (do 50 t/ha), a mogue su tri konje godinje. Sirak
se moe silirati sam ili u kombinaciji s kukuruzom ili suncokretom. Napasivanje se
ne koristi.
Stoni kelj je krmna kultura koja se odlikuje visokim prinosima zelene mase po
jedinici povrine. Otporan je na zimu i smrzavanje (-6 do -l0 0C) te ga je mogue
koristiti kao zelenu krmu do kasnoga zimskoga razdoblja. Hranidbena vrijednost
kelja ovisi o koli ini li a, ijim se ranijim obiranjem ve poetkom kolovoza
dobiva oko 25 -40 t zelene mase/ha. Kelj ne gubi hranidbenu vrijednost kao ostale
krmne kulture te tijekom vegetacijskoga razdoblja ima istu kvalitetu. ivotinje ga
inae rado jedu, a kod mlijenih ivotinja pozitivno djeluje na poveanje postotka
mlijene masti u mlijeku.
Krmi se kelj moe davati najvie do 20 kg dnevno odraslim govedima. Uz
hranidbu keljom potreban je oprez, jer mlijeko i maslac mogu poprimiti neugodan
miris i okus. Zbog toga kelj treba davati uvijek iza munje.
Zeleni krmni slijed je planski organizirana kontinuirana proizvodnja i uporaba
zelene voluminozne krme tijekom cijeloga razdoblja aktivne vegetacije, a dijelom i
nakon nje. U praksi krmni slijed predstavlja proizvodnju vie krmnih kultura na
oranicama, s raznim agrotehnikim rokovima sjetve i koritenja, uz moguu dopunu
zelene krme s prirodnih travnjaka. Sjetvene povrine predvienih kultura odreuju
prinos po jedinici povrine, dnevne potrebe ivotinja i vrijeme eksploatacije
pojedine biljne kulture.
1. Zeleni krmni slijed obino zapoinje s nekom ozimom kulturom; krmnom
repicom, ozimom rai ili kombinirana ra i grahorica. Te se kulture siju tijekom
rujna, a koriste se kao prva zelena krma u rano proljee, tijekom travnja i svibnja.
13

2. Krajem svibnja ukljuuju se viegodinje leguminoze ili djetelinsko-travne

smjese u prvom otkosu.
3. Tijekom lipnja dolaze jare kombinacije jednogodinjih leguminoza i itarica (ra i
grahorica, zob i stoni graak), potom ponovno viegodinje leguminoze (lucerna ili
crvena djetelina).
4. Poetkom kolovoza u krmni se slijed ukljuuje i krmni kukuruz, eerni sirak,
sudanska trava ili kombinacija sirka i sudanske trave, kukuruza i soje.
5. Pred kraj vegetacijske sezone, tijekom jesenskih mjeseci, kroz dulje vrijeme,
upotrebljava se krmni kelj.
6. Spremanjem i upotrebom raznih silaa zadrava se karakter zelenih
voluminoznih krmiva u obrocima preivaa i tijekom zimskih mjeseci.

2.1.2. Konzervirana voluminozna krmiva

Sijeno. Sijeno nastaje suenjem zelene voluminozne krme do standardne vlanosti
(12-15%), pri kojoj moe sauvati hranjivu vrijednost i kvalitetu kroz dulje vrijeme,
do njegove upotrebe. S obzirom na vrstu biljnoga materijala u hranidbi ivotinja,
najee se priprema sijeno livadnih trava, sijeno viegodinjih leguminoza i sijeno
DTS-a. Inae, sijeno je mogue spremiti i od strnih itarica. Od svih biljnih vrsta od
kojih se sijeno sprema, sijeno leguminoza ima prioritet, kako u prinosu po jedinici
povrine, tako i po hranjivoj vrijednosti istoga.
Treba rei da suenjem ne nastaju samo promjene u koliini vode suene
biljke, ve se i zna ajno mijenja kvaliteta te udio pojedinih hranjivih tvari - nastaju
gubici. Od konje i svih postupaka manipulacije zelenim krmivom do postizanja
forme sijena, vano je pravilno odrediti vrijeme konje, vrijeme okretanja,
sakupljanja i preanja, kako bi se sauvao list najvrjedniji dio (Tablica 1.). U
potrebi proizvodnje to kvalitetnijega sijena, za ravnomjerniji i bri nain suenja
zelene krme predvia se koristiti kosilica s gnjeilicom, a zbojeve rastresati po
cijeloj povrini odmah nakon konje.
Tablica 1. Sadraj hranjivih tvari u lucerni, u 100 % suhe tvari
Cijela biljka
Stabljika
List

Bjelanevine
22,29
12,18
33,55

Mast
3,88
3,00
6,21

Vlakna
31,47
52,04
13,16

NET
32,95
25,04
33,08

Pepeo
9,43
6,85
13,40

ZHJ
0,78
0,47
1,05

Za proizvodnju kvalitetnoga sijena preporuljivo je koristiti kombinirani

nain; dijelom suenje na tlu (do vlanosti od 40-50%), uz dosuivanje u sjenicima.
Kemijski je sastav i hranjiva vrijednost sijena promjenjiva i posebno
izraena kod sijena livadnih trava. Energetska vrijednost sijena leguminoza i sijena
livadnih trava uglavnom je slina i iznosi 0,5 HJ/kg (odgovara potrebi stvaranja 1
kg mlijeka). Bjelanevinasta vrijednost neto je izraenija u korist sijena
leguminoza (12-16%) od sijena livadnog (7-9%). Nadalje, sijeno je dobar izvor
vitamina, naroito provitamina vitamina A, -karotena te vitamina D, to ovisi o
nainu
14

suenja. Sijeno sueno umjetnim putem bogato je -karotenom (70-100 mg/kg), dok
suenjem sijena na tlu suneve UV-zrake aktiviraju sintezu vitamina D.
Suha voluminozna krmiva - sijeno predstavlja osnovnu hranu za preivae i
konje u zimskim mjesecima. Mlijene krave sijeno mogu konzumirati do 2% svoje
tjelesne mase, ali u praktinim se uvjetima kree od 4-6 kg/dan, a kod mlijenih koza i
ovaca sijeno je ukljueno u obrok od 1-2 kg. Na manjim seoskim imanjima sijeno
leguminoza jo je uvijek esto i jedini izvor bjelanevina u obroku. Kvalitetno livadno
sijeno vrlo je dobro dijetetsko krmivo, s pozitivnim uinkom na proces probave, i vrlo je
pogodno za razvijanje probavne funkcije predeludaca teladi.

Laksativan uinak pokazuje i kod krava prvih dana nakon telenja. Sijeno je
preivaima neophodno i kao stalan izvor minimalne koliine sirove vlaknine, to u
kombinaciji duljega vakanja (preivanja) stvara veu koliinu poeljne octene
kiseline. Octena kiselina ima, inae, stimulativan uinak na kvalitetu mlijeka, i to u
smislu poveavanja masnoe mlijeka.
Silaa. Siliranje je drugi specifian nain konzerviranja sto ne hrane, pri emu se u
biljnoj masi zadrava izvorni prirodni oblik i hranjiva vrijednost. Stvaranjem
poeljnih uvjeta, u siliranome se materijalu provocira razmnoavanje bakterija
mlijeno -kiseloga vrenja, koje, koristei jednostavne eere, stvaraju mlijenu
kiselinu, a ta, sniavajui pH-vrijednost, konzervira biljni materijal. Na pitanje
zato konzervirati siliranjem, dajemo sljedee objanjenje. Silaa je u dananjoj
intenzivnoj proizvodnji mlijeka osnovno krmivo. Od brojnih prednosti istie se
povoljna cijena zbog malih gubitaka u pripremi, zatim povoljan ukus i laksativan
uinak na probavne organe, kao i stimulativan uinak na mlijenu lijezdu i luenje
mlijeka.
Kako se pravilno provodi postupak siliranja?
Prilikom izvoenja procesa siliranja vano je ispuniti uvjete za razvoj
poeljnih konzervirajuih bakterija, a s njima se, posredno, koi razvoj nepoeljnih
mikroorganizama.
1. eerni
minimum
2. Anaerobno
stanje

Uvjeti
siliranja
3. pHvrijednost

5. Vlanost

4. Temperatura

Da bi neki svjei materijal mogao prevreti u silau potrebno je da ima

dovoljno lakoprobavljivih ugljikohidrata u biljcieera, koji su hrana mlijeno15

kiselim bakterijama. Potrebnu koliinu tih hranjivih tvari imaju itarice, sona
krmiva (korjenjae, kupusnjae). Druga se krmiva mogu silirati nakon
provenjavanja ili uz dodatak konzervansa.
Sljedei uvjet je da nabijanjem siliranoga materijala istisnemo zrak i
postignemo anaerobno stanje. Iz ta dva uvjeta proistie trei, a to je postii poeljnu
pH-vrijednost siliranoga materijala 3,8-4,2. Dostatnom koliinom eera i
anaerobno stanje potaknut e brz i buran razvoj mlijeno-kiselih bakterija, koje,
stvaranjem mlijene kiseline, sniavaju pH-vrijednost siliranoga krmiva do
poeljnih vrijednosti.
Za uspjeno siliranje treba voditi rauna i o temperaturi, koja se u
siliranome materijalu treba kretati 20-350C. Vlanost materijala, kao peti uvjet,
treba biti kod voluminoznih krmiva 65- 70%, a kod koncentriranih od 28-35%. Suhi
materijal slabije se nabija i slabijim intenzitetom fermentira, a prevlani izraenije
naginje k octenoj fermentaciji i pojaava gubitke hranjivih tvari pri gaenju iste.
U praktinim uvjetima najee su silae kukuruza; cijela biljka, zrna, zrna
s klipom. Silae se mogu pripremiti kombiniranjem vie krmiva te se nazivaju
sendvi-silae. Specifian oblik siliranja primjenjuje se kod DTS-a i viegodinjih
leguminoza, uz prethodno provenjavanje zelene mase do vlanosti od 50%
konzervira se u obliku sjenae.
Vrijeme siliranja do momenta izuzimanja silae i hranjenja ivotinja
vremenski traje izmeu 5 i 6 tjedana. Isto vrijedi i za sjenau. Tijekom vremena
skladitenja potrebno je primijeniti i kvalitetno pokrivanje siliranoga materijala
(Slika 1.) i na taj nai sprijeiti kvarenje silae. Prije upotrebe silae kao krmiva u
hranidbi ivotinja provodi se ocjena hranjive i zdravstvene vrijednosti. Ocjena se
vri klasinom kemijskom analizom prema udjelu hranjivih tvari te odnosu i
koncentraciji kiselina u silai. Drugi nain ocjene koji moe izvriti svaki proizvo
a na svojoj silai je organoleptika analiza. Tom se analizom opisuje kvaliteta
silae na osnovi boje, okusa i konzistencije siliranoga krmiva. Dobra se silaa
karakterizira po boji koja je slina izvornome materijalu, po mirisu blago
kiselkastome (lagano aromatian), uz prepoznatljivu i ouvanu strukturu siliranoga

materijala.

Slika 1. Prikaz pravilnoga naina pokrivanja povrinskoga, trn-silosa

16

Odrasla goveda, ovaca i koza inae vrlo dobro koriste sve vrste silaa, a
najvie je zastupljena u obrocima mlijenih kategorija. Optimalna koliina silae
zelenih voluminoznih krmiva u obrocima mlijenih krava je 5-7 kg/100 kg tjelesne
mase ivotinje, odnosno od 20-35 kg za krave, a kod koza i ovaca u staji 3 kg silae
na 100 kg TM. Poznato je da silaa povoljno djeluje na rad mlijene lijezde, ali
zbog specifinoga mirisa silae, koji moe prenijeti na mlijeko, silaa se
preporuuje davati nakon munje.
Sjenaa travna silaa. Sjenaa je specifina vrsta silae, dobivena siliranjem
svjee zelenih provenutih trava, DTS-a ili leguminoza, pri vlanosti od 45-60%.
Mada je po obliku slina dijelom sijenu, a dijelom silai, po emu se jo zove
silirano sijeno, u hranjivoj vrijednosti sjenaa nadilazi oba naina konzerviranja.
U sjenai se zadrava gotovo izvorna hranjiva vrijednost zelenoga krmiva, a, zbog
pravilnijeg odnosa vode i suhe tvari, sjenaa ima bolju jenost od sijena i silae.
Kao prednost u proizvodnji sjenae navodi se i manji utjecaj nepovoljnih
vremenskih prilika na spremanje te vrste konzervirane krme, budui da se proces
odvija znatno bre nego pri suenju sijena.
Kljuni element u pripremi sjenae zelenih voluminoznih krmiva je u
provenjavanju koene zelene mase, pri emu preostala voda u siliranoj masi nije
dostupna mikroorganizmima te nema niti izraenih procesa fermentacije kao kod
silae. Zbog toga je koncentracija organskih kiselina nia, a pH sjenae znatno vii
nego kod silae.
Pri toj vlanosti (50-60%) onemoguen je rad trulenih bakterija, ali ne i
plijesni kao aeroba, zbog ega se i kod sjenae trebaju postii anaerobni uvjeti. U
sjenai se kao konzervans, uz organske kiseline, javlja i ugljini dioksid, nastao kao
proizvod disanja stanice biljnoga materijala.
Pri stabilnim vremenskim prilikama provenjavanje traje oko 6-8 sati, a
potom se biljna masa sjecka na duinu 5- 8 cm i odvozi u silos. Nepovoljne
vremenske prilike (oborine) mogu negativno utjecati na provenjavanje te je u tim
sluajevima preporuljivo koristiti aditive-konzervanse. Za spremanje sjenae
koristili su hermetiki zatvoreni silo-tornjevi, a u novije vrijeme sve uestalije se
sjenaa sprema u plastine rol- i kvadratne bale ili silo-kobasice.
Kvalitetna sjenaa ima ukasto i sme e-zelenu boju, ugodan kiselkasti
miris, stabilnu nepromijenjenu teksturu materijala. Kiselost sjenae kree se pH 4-5,
a optimalna vrijednost pH je 4- 4,5. Sjenaa trava i leguminoza treba imati
energetsku vrijednost 5-6 NEL MJ/ kg ST (0,78 HJ), sirovih bjelanevina 160 gr/kg
ST, 7 gr Ca, 1 gr P i 40 gr karotena.
Sjenaa je visokokvalitetno voluminozno krmivo u hrani domaih ivotinja,
a najpogodnije u hrani preivaa i biljojeda, kod kojih moe zamijeniti sijeno, a
primjenjuje se kao komponenta osnovnoga krmiva. Mlije ne krave dnevno mogu
konzumirati do 20 kg sjenae, a za koze i ovce preporuuje se u koliini od 4-6 kg.

2.1.3. Sona voluminozna krmiva

Od sonih voluminoznih krmiva pogodnih u hrani mlijenih ivotinja istie
se krumpir, stona repa i mrkva te bundeve i tikve. Zajedniko im je velika koliina
17

vode (75-90%), u kojima je suha tvar uglavnom od lakoprobavljivih ugljikohidrata

(eera) (50-75%), dok je bjelanevinasta vrijednost 4- 12%. Zastupljeni u obrocima
povoljno djeluju na rad probavnih organa, osobito kod mlijenih ivotinja u
zimskome hranidbenome razdoblju, kada obroci sadre povean udio suhih
voluminoznih krmiva. Zbog velikog udjela vod,e ta su krmiva vrlo podlona
promjenama hranjive vrijednosti (kvarenju) u sluajevima nepravilnoga skladitenja
tijekom zime (temp. do 20C). U praktinim uvjetima, nakon postupnog uvoenja u
obrok, kombiniraju se u obroku mlijenih kategorija od 3-5 kg/100 TM, odnosno
kod krava u koliini od 20-30 kg, a kod koza i ovaca 2,5-4 kg dnevno.
Repin rezanac je svjee vodenasto krmivo s oko 90% vode, s 10% ST,
uglavnom eeri. Rezanac se u svjeemu stanju moe ukiseliti sam ili moe biti
pogodan za spravljanje tzv. sendvi- silae. Kiseljenjem rezanca izbjegava se njegov
inae trpak okus, koji, zastupljen u obrocima mlijenih ivotinja, moe prijei na
mlijeko. Svjee silirani rezanci mogu se kombinirati u obrocima krava muzara u
koliini 20-25 kg na dan, a u obrocima koza i ovaca do 2 kg.
Ukoliko se rabi suhi rezanac, muznim se kravama daje u koliini od 3-4
kg/dan, a ovcama i kozama oko 0,5 kg ili oko 10-20% u kompletne krmne smjese.
Pivski trop je neiskoristivi ostatak slada nastao pri proizvodnji piva. Zbog
velike koliine vode (80%), lako se kvari, zato se za upotrebu kroz dulje vrijeme
preporua suiti ili silirati. U svjeemu stanju trop je najbolja komponenta, naroito
u zimskim mjesecima u obrocima mlijenih goveda, u koliini od 10-15 kg na dan
ili 1-2,5 kg u obroku koza i ovaca. Ako se trop osui, tada mu hranjiva vrijednost
odgovara peninim posijama, a takav se u smjesama mlijenih kategorija ivotinja
kombinira u koliini od 8-10%.

2. 2. Koncentrirana krmiva
Kako je ranije navedeno, u hranidbi mlijenih ivotinja potrebna su, i
koriste se kao komponente obroka, koncentrirana krmiva energetskoga karaktera. U
naim se prilikama prvenstveno misli na zrnevlje itarica, nusproizvode nastale
njihovom preradom, a u manjoj mjeri i zrno soje kao uljarica. Izrazit energetski
karakter itaricama daje velika koliina lakoprobavljivoga kroba (oko 75%) u
ukupnoj masi zrna, ija se zastupljenost u obrocima mlijenih goveda koza i ovaca
kree od 15-20%. Inae, prekomjerne koliine itarice kod mlijenih ivotinja
izazivaju pretjerano debljanje, to se negativno odraava na njihovu kondiciju i
reprodukcijsku sposobnost.
Nepovoljan utjecaj vee koliine itarica u obrocima visokomlijenih
goveda odraava se kroz promjenu poeljnoga tijeka fermentacije hrane u
probavnome sustavu, zbog ega se poveava kiselost u buragu, a ona negativno
djeluje na kvalitetu mlijeka (mlijenu mast), kao i na poremeaj opega
zdravstvenoga stanja. Pojava nadama kod mlijenih krava, koza i ovaca takoer
moe biti izazvana kao posljedica konzumiranja veih koliina itarica u obroku.
Od svih itarica koje se kod nas koriste za hranidbu domaih ivotinja,
kukuruz je i u proizvodnji mlijeka najvanije krmivo. Prema drugim itaricama ima
najveu energetsku vrijednost i najmanju koncentraciju nepoeljnih tvari. Boja
utoga kukuruza dolazi od pigmentnih tvari (karotenoidi i kriptoksanteni), koje se
18

inae prenose na mlijeko goveda, dajui poeljnu utu boju mlijenoj masti i
maslacu. Kada se kukuruz kombinira u koncentriranim krmnim smjesama (muzna
smjesa), udio se kree od 50-70%. Pored kukuruza, jeam i zob takoer su pogodne
itarice, posebno u obrocima mlijenih koza i ovaca, koje ih mogu koristiti i
neprekrupljene. Zbog veeg udjela pljevice, jeam je za 15%, a zob za 30% nie
energetske vrijednosti od kukuruza. U obrocima mlijenih krava, koza i ovaca jeam i
zob se moe kombinirati pojedinano ili u krmnim smjesama u koliini od 10-15

%. Zob ima stimulativni uinak na reproduktivna svojstva rasplodnih ovaca i na

koliinu mlijene masti.
U novije vrijeme, pored itarica, na tritu stone hrane se kao vrlo dobar
izvor energije u obrocima mlijenih ivotinja javlja punomasno zrno soje. Soja,
pored visoke energetske (1,43 HJ/kg), ima i vrlo dobru bjelanevinastu vrijednost
(oko 35-36%), to je naroito vano kod visokomlijenih kravama u prvome
razdoblju nakon telenja. Zrno soje sadri vei broj kodljivih antinutritivnih tvari,
koje preivai aktivnou mikroorganizama predeludaca mogu neutralizirati u
odreenim granicama. Tako se sirovo zrno soje moe primjenjivati u obrocima
krava u koliini od 1-1,5 kg/dan, a za koze i ovce se ne koristi. U praktinim
uvjetima danas se ipak punomasna soja i u hranidbi preivaa toplinski obrauje
(ekstrudiranje, tostiranje) i takva koristi kao komponenta muznih smjesa i obroka
visokomlijenih krava.
Od nusproizvoda prerade itarica, uravnoteena je hranjiva vrijednost
posija (mekinja) u obrocima mlijenih ivotinja. Tu se prvenstveno misli na
penine posije, koje se u odnosu na posije drugih itarica istiu kako po hranjivoj
vrijednosti, tako i po koliinama kojima konkuriraju na tritu stone hrane. U
ovojnici zrna penice, koja ini najvei dio posija, nalaze se znaajne koliine vrlo
vrijednih hranjivih tvari; bjelanevina, minerala, vitamina, a takvo krmivo za
mlijene ivotinje ima i laksativan (dijetetski i ljekovit) uinak. U obrocima
mlijenih krava posije se koriste u koliini od 2-4 kg, kod koza i ovaca 0,5 kg, a u
koncentriranim krmnim (muznim) smjesama mogu biti zastupljene 15-25%, s
pozitivnim uinkom na aktivnost probavnih organa, mlijenost i ope zdravstveno
stanje organizma ivotinje.
Same i pogae uljarica su za sve domae ivotinje vrijedna proteinska
krmiva dobivena kao nusproizvod prerade raznih uljarica. U hranidbi mlijenih
ivotinja najvie se koriste same i pogae soje, suncokreta i uljane repice.
Proteinska vrijednost im je od 30-50%, ovisno od koje je uljarice dobivena, te o
koliini pljevice zrna u sami ili pogai. Iako je po hranjivoj vrijednosti najbolja
sama i pogaa soje, zbog njihove prioritetne vanosti u hrani nepreivaa, u
obrocima preivaa vie su zastupljene same i pogae suncokreta i uljane repice, a
same soje u manjoj mjeri, jer su, prema odnosu hranjivih tvari, pogodnije za perad
i svinje.
Naglaeno vei znaaj sami je kod visokomlijenih krava, koza i ovaca,
kod kojih je, u pravilu, izraen manjak bjelanevinaste komponente. Koliina sami
i pogaa u kompletnim krmnim smjesama mlijenih ivotinja je oko 15 -20%. Kod
ovaca i koza prioritetna je primjena sami i pogaa suncokreta u koliini od 0,25 kg
dnevno.

19

2. 3. Mineralna krmiva
Iako je poznato da svako voluminozno i koncentrirano krmivo sadri
odreenu koli inu i mineralnih tvari, ali ne u zadovoljavajuim koliinama za
ukupne potrebe mlijenih ivotinja. Stalan se manjak mineralnih tvari kod
mlijenim ivotinja, prije svega, odnosi na makrominerale (kalcij, fosfor, natrij,
klor, magnezij, kalij i sumpor), a zatim i na mikroelemente, njih ukupno 14.
Na tritu stone hrane nalaze se pojedinana mineralna krmiva u vidu
stone krede, mljevenoga vapnenca (ranije i kotanoga brana), fosfonala, stone
soli, magnezij karbonat soda bikarbona, koji se, prema struno pripremljenoj
recepturi, u odreenoj koliini dodaju u obroke ivotinja, kompenzirajui manjak
istih iz redovitih organskih krmiva. Drugi jednostavniji nain primjene mineralnih
krmiva (za uzgajivaa pogodniji) je kupovinom mineralnih smjesa namijenjenih toj
vrsti proizvodnje (proizvodnje mlijeka).
Te smjese deklarirano sadre u potrebnim koliinama i pravilnim odnosima
sve mineralne tvari, a nain upotrebe objanjen je na deklaraciji svakoga pakiranja.
Naglaava se vanost potivanja uputa na pakiranju mineralnih dodataka kod
primjene, inae nekontrolirano i prekomjerno doziranje mineralnih tvari moe imati
nepovoljan utjecaj na proizvodnost, plodnost, kao i na poremeaj opega
zdravstvenoga stanja, a katkad moe izazvati toksian uinak.

2. 4. Vitaminski dodaci
Vitaminski dodaci tako er su vrlo znaajna skupina hranjivih tvari pri
pravilnome podmirenju ukupnih hranidbenih potreba mlijenih goveda, koza i
ovaca. Te hranjive tvari u organizmu ivotinja kontroliraju proces probave,
reproduktivnu funkciju, visinu proizvodnje i ope zdravstveno stanje, a za preivae
openito su vaniji vitamini A, D i E, jer dostatne koliine vitamina K, C, kao i
vitamine B -kompleksa te ivotinje mogu proizvesti u svome organizmu
(aktivnou mikroflore u buragu).
Iako je znano da redovita krmiva, pored drugih, sadre i vitaminske tvari,
njihov udio je promjenjiv i u pravilu nedostatan prema ukupnim proizvodnim
potrebama mlijenih ivotinja. Zbog njihove viestruko vane uloge u obrocima
mlijenih (osobito visokomlijenih) ivotinja, svakodnevno se kombinira i
vitaminski dodatak, bilo u vidu posebnih vitaminskih predsmjesa ili minearalnovitaminskih predsmjesa. Kako su aktivne tvari vitamina izrazito sitne fino prakaste
estice, a, k tome, dolaze u malim koliinama, preporuljivo ih je prethodno
mijeati s koncentriranim krmivima obroka ili umijeati u odreenom omjeru u
koncentrirane krmne smjese.
U praktinim uvjetima hranidbe mlijenih krava, uestalije do manjka
vitamina dolazi tijekom zimskoga razdoblja, kada se u obroku veim dijelom
koriste konzervirana voluminozna krmiva.

20

3. TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE KRAVLJEGA MLIJEKA

Prof.dr.sc. Pero Miji

3. 1. Uvod
Govedo kao biljojed primarno za podmirenje svojih hranidbenih potreba
koristi energiju sadranu u vegetativnome dijelu biljke. Njegova velika prednost je
sposobnost da kao preiva moe probaviti voluminozna zelena ili suha krmiva u
odnosu na doma e monogastrine ivotinje. Ta fizioloka mogunost daje
govedima odreenu prednost i veu slobodu u izboru krmiva razliitih svojstava.
Proizvodnja mlijeka je zasigurno najzahtjevniji, ali i najznaajniji dio
govedarstva. Takvo tumaenje proistie iz sljedeih injenica:
- veliki obim poslova u toj proizvodnji,
- proizvodnja je vrlo osjetljiva, a
- uloeni kapital ima brzi obrt.
Navedene injenice dobro e funkcionirati samo u uvjetima gdje se uvaavaju
pravila struke, odnosno kod onih proizvoaa koji u tu proizvodnju nisu uli iz
razloga to nisu imali drugaiji izbor. Za uspjeh u proizvodnji mlijeka potrebno je
stalno stjecanje novih spoznaja i usporedba postignutih rezultata vlastite farme s
drugim slinim farmama. Pohvalna je konstatacija da je Osjeko-baranjska

upanija vodea po proizvodnji kravljega mlijeka u Republici Hrvatskoj.

No, meutim, iako je trenutna cijena mlijeka relativno povoljna, kao i
cijena hrane, najveega troka, mnogi proizvoai mlijeka jo uvijek ne
ostvaruju zadovoljavajuu novanu dobit u toj proizvodnji.

3. 2. Pasmine goveda za proizvodnju mlijeka

Izbor pasmine goveda za proizvoaa je izuzetno vana odluka. Razliite
pasmine goveda genetski su razliito usmjerene, to proizvoau moe pomoi u
njegovome konanome odabiru. Kljuni imbenik u odabiru pasmine predstavlja
pravac govedarske proizvodnje, vjetine i znanja koje proizvoa ima te veliina
kapitala s kojim proizvoa raspolae i kojega eli uloiti u proizvodnju.
Simentalska pasmina. Simentalska pasmina goveda jedna je od najpoznatijih
kombiniranih pasmina na svijetu s dvostrukom namjenom: za proizvodnju mlijeka i za
proizvodnju mesa. Podrijetlo pasmine je vicarska. Prvi uvoz te pasmine u Hrvatsku
izveden je krajem 19. stoljea i to u okolicu Krievaca, Bjelovara, urevca, Koprivnice
i Vrbovca. Pasminska odlika i prepoznatljivost simentalca je sljedea: dlaka je
svijetloute do crvene boje, po tijelu se nalaze bijele plohe razliite veliine, dok su
glava i rep bijele boje. ivotinja je snane konstitucije, prilagoena
21

uvjetima proizvodnje u nizinskim i breuljkastim krajevima Hrvatske. Ta je

pasmina po zastupljenosti dominantna u Hrvatskoj (oko 70%). Glavne su prednosti
te pasmine skladna tjelesna graa, ujednaenost i za proizvodnju mlijeka i
proizvodnju mesa, dobra plodnost, dosta duga dugovjenost, izvrsno iskoritenje
voluminozne krme te izvanredna sposobnost aklimatizacije. S obzirom na svoje
anatomske i fizioloke znaajke, simentalac je osobito prikladan za manje farme
kombiniranoga smjera proizvodnje.
Tjelesna masa krava kree se 600-750 kg, visine u grebenu 136-140 cm.
Prvi put se priputa sa 14-16 mjeseci. Genetski potencijal dananje simentalske
pasmine je preko 5.000 kg mlijeka, s 4,0% mlijene masti i 3,7% proteina.
Meutim, taj je proizvodni potencijal kod proizvoaa mlijeka vrlo rijetko
iskoriten. Razlozi su najee u neodgovarajuoj hranidbi te u neprovoenju nekih
tehnolokih faza proizvodnje. Ta pasmina nije najpogodnija za strojnu munju, zbog
toga to je odnos prednjih i stranjih etvrti vimena 45:55.

Slika 2a. Krava simentalske pasmine Slika 2b. Elitni bik Paco simentalske pasmine
(Centar za unapreenje stoarstva, Osijek)
Holtajn pasmina. Prema koliini apsolutne proizvodnje mlijeka, holtajn pasmina
je najmlijenija pasmina goveda. Podrijetlo te pasmine je SAD. Holtajn pasmina je
danas rairena po cijelome svijetu. Samo u SAD-u tih krava ima oko 10 milijuna.
Veina zemalja Europe za proizvodnju mlijeka preferira holtajn pasminu. Svojom
je vanjtinom vrlo prepoznatljiva. Boja dlake je crno-bijela, bijeli rep i donji dijelovi
nogu. Takoer se javlja i crveno-bijeli genotip u 1% sluaja (red holstein) . Krave su
visoke u grebenu 145 cm, tjelesne mase 650 -700 kg. Proizvodni kapacitet
mlijenosti iznosi preko 10.000 kg, s 3,6% mlijene masti i 3,2% proteina.
Navedena proizvodnja moe se ostvariti samo ako su ostvareni odgovarajui uvjeti
dranja i izbalansirana hranidba.
Holtajn pasmina goveda vrlo je osjetljiva na skoro svaki propust proizvoaa
tijekom proizvodnje. Najei se problemi javljaju u obliku bolesti ili stanja koji
onemoguuju ivotinji maksimalnu proizvodnju. Iako je po prirodi kao i ostale pasmine,
selekcija na visoku mlijenost kod te pasmine potisnula u drugi plan ostala selekcijska
obiljeja. Tako je holtajn podloan jalovosti, slabijoj plodnosti, oboljenju vimena
(mastitisu), oboljenju nogu, to u konanici rezultira i visokim postotkom
22

izluenja krava iz proizvodnje (remont iznosi oko 30%). Proizvodni vijek krava je
etiri godine. Veina obiteljskih mlijenih farmi u Osjeko-baranjskoj upaniji, koje
imaju 50 i vie krava, te sve specijalizirane mlijene farme, najee dre holtajn
pasminu.

Slika 3a. Krave holtajn pasmine

Slika 3b. Elitni bik Etape holtajn pasmine

(Centar za unapreenje stoarstva, Osijek)

Smea pasmina. Smea goveda obuhvaaju nekoliko pasmina: smea vicarska, smea
njemaka, smea austrijska te amerika mlijena smea pasmina. Podrijetlo te pasmine
je vicarska i Austrija. Europske pasmine smeega goveda kombiniranoga su tipa, dok je
amerika smea pasmina selekcijski usmjerena na visoku proizvodnju mlijeka.
Iako se ta pasmina u Hrvatskoj najvie dri u Gorskome kotaru, Dalmaciji, Lici i Istri,
takoer se nekoliko desetaka krava nalazi i kod proizvoaa u Osjeko-baranjskoj

upaniji. Proizvodni rezultati su im zadovoljavajui. Pasminska odlika je sivosmea

boja dlake te lijepa srnea njuka. Visina krava u grebenu je 132-138 cm, tjelesna
masa 600-700 kg, a proizvodnja mlijeka moe biti i preko 6.000 kg. Vrijedna
informacija je da ta pasmina goveda u mlijeku ima neto vei sadraj kapa-kazeina
B pa je zovu jo i proteinskom pasminom.

Slika 4a. Krava smee pasmine

mesni tip

Slika 4b. Krava smee pasmine

mlijeni tip

3. 3. Tehnoloka i tehnika razdoblja u proizvodnji mlijeka

Tehnologija prozvodnje mlijeka kod krava podijeljena je u nekoliko razdoblja
koja slijede jedno iza drugoga. Za svaku novu laktaciju, kravi je potrebna i nova
pirprema. Bez kvalitetne i stru ne pripreme, ivotinja nee biti u mogu nosti
pruiti i pokazati svoju maksimalnu proizvodnju. Tehnoloka razdoblja za
proizvodnju mlijeka dijele se na: pripremno razdoblje i razdoblje iskoritavanja
izgraenoga kapaciteta.
1. Pripremno razdoblje u kojoj se razvija proizvodni kapacitet. To je razdoblje
podijeljeno na sljedee dijelove:
a) suhostaj,
b) telenje i puerperij i
c) uvod u mlijenost s avansom.
2. Razdoblje iskoritavanja izgraenoga (proizvodnoga) kapaciteta
U tehniko razdoblje uzgoja ubrajaju se:
a) pripust i osjemenjivanje,
b) uzgoj teladi do odbia,
c) uzgoj starije teladi i
d) uzgoj podmlatka do ukljuivanja u proizvodnju.

3.3.1. Pripremno razdoblje

Suhostaj zapoinje zasuenjem krave metodom smanjivanja hranidbe bogatih
energetskih krmiva i zavrava trenutkom telenja krave. U prosjeku duina se
suhostaja kree oko 60 dana. U tome se razdoblju kravi daje mogunost stvaranja
odreenih tjelesnih rezervi, koje e joj osigurati stvaranje dovoljne koliine
kolostruma nakon telenja. Bez pravovremenoga suhostaja, ne dolazi niti do
stvaranja dovoljne koli ine kolostruma. Tijekom suhostaja razvoj ploda (teleta) u
kravi je najintenzivniji i dostie skoro 80% ukupne tjelesne mase. U tome razdoblju
dolazi do regeneracije papila i sluznica te vraanja tonusa miia buraga. Takoer
dolazi do obnavljanja stanica mlijenih alveola i kapilara vimena. Krave u suhostaju
smjetaju se u odjel za suhostaj (ako na farmi postoji takav odjel), pri emu bi
ivotinje imale mogunost slobodnoga kretanja, odnosno ne bi trebale biti vezane.
Vano je naglasiti da u tome razdoblju treba biti oprezan s koliinom kalcija u
obroku, koji se daje kravama u suhostaju. Njegova koliina ne bi trebala prelaziti
100 gr/dan, jer velike koliine kalcija i iroki odnos kalcija i fosfora mogu biti
razlog pojave metabolike bolesti poznate pod imenom mlijena groznica. Poeljan
odnos kalcij:fosfor trebao bi biti 1,5:1.
Telenje i puerperij: priblino tjedan dana prije oekivanoga telenja krava se smjeta
u poseban dio farme namijenjen telenju. Taj bi odjel trebao biti odvojen od drugih
ivotinja, u kojem bi trebala biti maksimalna higijena i udobnost. Tele odmah nakon
poroda treba popiti majino mlijeko (kolostrum) zbog stjecanja vlastitoga imuniteta.
Proizvoa mora voditi posebnu brigu o kravi koja se nalazi u tome
24

razdoblju reprodukcijskoga ciklusa, jer ivotinje prolaze kroz vrlo osjetljive

promjene koje mogu dovesti do pojave razliitih bolesti, poput mlijene groznice,
ketoze ili upale vimena.
Postoje dva pristupa hranidbe krava u tome tehnolokome razdoblju. Prvi
nain je takav da hranidba krava pri i nakon telenja (u prvih est dana) treba biti
dijetna, na znatno nioj razini u odnosu na hranidbu koja bi odgovarala energetskim
potrebama prema proizvodnji u tome razdoblju. Obrok se sastoji od lucernina sijena
i napoja od peninih posija. Drugi nain hranidbe je pospjeena hranidba
koncentratom. Takva hranidba zapoinje dva tjedna prije telenja s koliinom
koncentrata od 0,5 kg, koja se svakodnevno poveava za 0,5 kg. Takvim pristupom
potie se vea proizvodnja mlijeka, ali samo kod onih pasmina krava koje za to
imaju i genetske potencijale.
Tablica 2. Primjeri obroka za krave u suhostaju
Obroci
Krmivo (kg)
Lucernino sijeno
Livadno sijeno
Sijeno crvene djeteline
Suhi repin rezanac
Kukuruzna silaa
Kukuruz s klipom
Kukuruz prekrupa
Koncentrirana smjesa
Djetelinsko-travne
smjese
Vit.-mineralni dodatak

I.
II.
60. do 15. dana
6
3
10
-

10
5
5
-

0,1

0,1

III.
IV.
od 15. dana do pred
telenje
6
5
3
3
2,8
3
20
0,12

Uvod u mlijenost i avans: taj se tehnoloki dio proizvodnje provodi u sluaju

prvoga navedenoga naina hranidbe krava. Prva provjera mlijenosti radi se
otprilike tjedan dana po telenju. Ako je proizvodnja krave bila do 20 kg mlijeka, to
bi razdoblje trebalo trajati do 15 dana, a ako je bila 20 kg i vie, uvod u mlijenost
tada iznosi 21 dan. Na utvrenu koliinu mlijeka ukalkulira se i poveanje
mlijenosti za razdoblje uvoda, i to za 25% (za proizvodnju do 20 kg) ili 30% (za
proizvodnju mlijeka 20 kg i vie). Sastavljeni obrok treba uvaiti tjelesne i
predviene proizvodne potrebe, koje e se postupno (najee svaki trei dan)
poveavati, sve dok krava reagira poveanom proizvodnjom.

25

3.3.2. Razdoblje iskoritavanja kapaciteta

Nakon to se ivotinja provede kroz kratka, ali vrlo zahtjevna tehnoloka
razdoblja, slijedi razdoblje iskoritenja izgraenoga proizvodnoga kapaciteta. Tada
se hranidba prilagoava stvarnim koliinama mlijeka, koje se evidentiraju
mjesenim kontrolama. Posebna pozornost poklanja se moguim koliinama krmiva
u dnevnom obroku koje krava treba pojesti, odnosno o koliini suhe tvari u obroku.
Obrok za visokoproizvodne mlijene krave trebao bi sadravati 18-20% sirove
vlaknine, od ega bi oko tri etvrtine trebale biti iz voluminozne krme. Ukupna
koliina suhe tvari u obroku trebala bi se kretati izmeu 50 i 70%. Meutim, to je
samo jedan od zadataka koji proizvoa treba postii. Takoer vaan tehniki
zadatak za proizvoaa je i osjemenjivanje krave u razdoblju od dva do tri mjeseca
nakon telenja, kako bi se ispunio preduvjet za dobivanje jednoga teleta po kravi
godinje. Ako obrokom primljena koliina i struktura hranjivih tvari u organizam
mlijene krave nije u skladu sa stvarnim potrebama, krava zasigurno nee ostati
brea. Primjeri iz prakse u Hrvatskoj pokazuju da razdoblje koje proe od telenja do
sljedee oplodnje (servis razdoblje) iznosi od 120-160 dana. Navedeni podaci utjeu
na duljinu meutelidbenoga razdoblja (160 + 280 = 440 dana), odnosno na broj
teladi koje moemo dobiti od jedne krave godinje:
broj dana u godini

365 dana
=

Broj teladi po kravi godinje =

teleta
meutelidbeno razdoblje

= 0,83

440 dana

VRH LAKTACIJE

LAKTACIJA 305 DANA

Suhostaj
60 dana

GRAVIDITET 285 DANA

SER. RAZ. 80 DANA

Pripremno

Suhostaj
60 dana

RAZDOBLJE ISKORITAVANJA KAPACITETA

razdoblje
1

10

Uvod u mlijenost s avansom

Tejenje i puerperij

Grafikon 1. Prikaz tehnolokih i tehnikih razdoblja proizvodnje mlijeka

26

11

Priprema i raspodjela obroka kravama u proizvodnji mlijeka trebala bi se tijekom

dana obaviti ujutro i naveer (dvokratno), a kod visokoproizvodnih i tijekom
podneva (trokratno). Da bi se izbjeglo stvaranje nepoeljnih uvjeta fermentacije,
kisele indigestije buraga, krepka krmiva treba davati vie puta tijekom dana.
Tablica 3. Primjeri obroka za mlijene krave ovisno o proizvodnji mlijeka
Krmivo (kg)
Sijeno
Silaa kukuruza
Muzna smjesa (16 % SB)
Sijeno
Sjenaa
Silaa kukuruza
Silirano zrno kukuruza
Dopunska krmna smjesa. (30%
SB)
Muzna smjesa (19% SB)
Sijeno
Silaa kukuruza
Prekrupa kukuruza
Sojina sama
Mineralno-vitamin.dodatak (g)

10
4
25
3
4
25
2
1
4
25
1
0,5
100

Proizvodnja mlijeka (lit.)

14
20
4
4
25
20
5
8
4
4
25
25
3,5
6
1,5
1,5
4
25
3,5
0,8
100

4
25
6
1,5
150

25
4
20
10
4
20
5
1,5
3
4
25
11
2,5
175

3. 4. Procjena uspjenosti proizvodnje mlijeka

3.4.1. Procjena maksimalnoga proizvodnoga kapaciteta
Stvarna i teoretski oekivana proizvodnja tijekom laktacije esto odstupaju
jedna od druge. Uzrok su najee razni vanjski imbenici: loi uvjeti smjetaja,
neizbalansirana hranidba, bolesno stanje i sl. U praksi se koriste relativni odnosi
koji su raunati u SAD-u na velikome broju krava, iji se obraun radi na temelju
relativne najvie ostvarene proizvodnje u jednome mjesecu pa, prema teoretskim
rezultatima, usporeujemo ostvarenu proizvodnju. U Tablici 4. prikazana je
procjena maksimalnoga proizvodnoga kapaciteta jedne holtajn krave, koja u
standardnoj laktaciji proizvodi 8.363,1 kg mlijeka. Iako je na prvi pogled krava
imala zadovoljavajuu proizvodnju, izraunom je utvreno da je ista mogla imati
veu proizvodnju mlijeka za 1.456,1 kg.
Izraunavanje oekivane proizvodnje obavljamo na osnovi mjeseca koji ima
najveu razliku izmeu standardne i relativne proizvodnje. Razlika prvoga mjeseca
ne uzima se u razmatranje. U naem primjeru najvea razlika je u 3. mjesecu (91105,9 =- 14,9). Proizvodnja u tome mjesecu bila je 37,9 kg, to predstavlja 91%
teoretski oekivane proizvodnje 2. mjeseca, odnosno oekivana proizvodnja 2.
27

mjeseca trebala bi biti 41,6 kg mlijeka (37,9x100/91). Nakon toga radi se obraun
teoretske oekivane proizvodnje za ostale mjesece, uvaavajui standardne postotke
(za 1. mjesec: 41,6x82/100=34,2; za 3. mjecec: 41,6x91/100=37,9 itd.).
Tablica 4. Izraun maksimalnoga proizvodnoga kapaciteta
Mjesec
laktacije

proizvodnja
(kg)

Standardni
postotak
(%)

Relativna
proizvodnja
(%)

1.
2.

28,3
35,8

82
100

79,1
100,0

3.

37,9

91
87
80
76
69
66
63
59

Prosjena

4.
30,1
5.
29,8
6.
26,4
7.
24
8.
22,4
9.
20,8
10.
18,7
Pros. dnev. mlij. u 305 dana
27,4
Ukupno ml. u 305 dana
8.363,1

Razlika
standardno
g postotka i
relativne
proizvodnje

Teoretski
oekivana
proizvodnja
(kg)

Razlika izmeu
teoretske i
oekivane
proizvodnje (kg)

2,9
0,0

34,2
41,6

-5,9
-5,8

105,9

-14,9

37,9

0,0

84,1
83,2
73,7
67,0
62,6
58,1
52,2

2,9
-3,2
2,3
2,0
3,4
4,9
6,8

36,2
33,3
31,7
28,7
27,5
26,2
24,6

-6,1
-3,5
-5,3
-4,7
-5,1
-5,4
-5,9

32,2

-4,8

9.819,2

-1.456,1

765,9

3.4.2. Korekcija proizvodnje mlijeka na mlijenu mast i bjelanevine

Kao vana informacija proizvoau za usporedbu pojedinih svojstava,
koja se mjere koliinski, moe posluiti korekcija mlijeka na mlijenu mast i to na
4% (MKM)
MKM 4%= (0,4 x M) + (15 x m)
MKM= mlijeko korigirano na mast
M= koliina mlijeka u standardnoj laktaciji
m= koliina mlijene masti u standardnoj laktaciji
Uvoenjem novoga naina plaanja mlijeka znaenje bjelanevina dobilo je
veliku vanost. Korekcija se obraunava na standardni sadraj bjelanevine od 3,3%
i to prema sljedeoj formuli:

MKP 3,3% = M (-0,221 + 37

p) p = koliina bjelanevina u standardnoj laktaciji
28

3.4.3. Plodnost krava u stadu

Plodnost krava izravno odreuje i planiranu dinamiku obnavljanja stada,
koja je dalje povezana sa starosnom dobi junica pri telenju i prosjenim
proizvodnim vijekom. Poznavanjem navedenih imbenika, moe se izraunati
koliki e biti remontni postotak u nekome stadu mlijenih krava.
Prosjena dob holtajn junica pri prvome telenju u Hrvatskoj iznosi oko
25 mjeseci (2,08 godina), a prosjena dob pri izluenju oko 6 godina. Na temelju
navedenih podataka, moe se izraunati proizvodni vijek holtajn krava, koji u
Hrvatskoj iznosi 3,92 godina (6-2,08=3,92). Postotak zamjene rauna se na sljedei
nain:
Relativna veliina stada = 100 = 25,51%
Proizvodni vijek
3,92
Zbog produenoga servisnoga razdoblja (poglavlje 5.3.2.), godinje se od
jedne krave moe dobiti 0,83 teleta. Kako je omjer spolova kod goveda 50:50
(muko:ensko), oekivani broj enske teladi po kravi godinje iznosi oko 0,415 ili
41,5%. Remonti postotak tada iznosi:
R= 25,51 = 61,5
% 0,415
Na taj postotak treba dodati jo 5% vie teladi zbog razliitih uginua
tijekom othrane i 5% zbog kartiranja tijekom uzgoja, odnosno treba dodati jo
ukupno 10%. Kada se sve zbroji, vidljivo je da u prosjeku na jednoj mlijenoj farmi,
gdje se uzgajaju holtajn krave, za potpunu zamjenu stada od est godina potrebno
namijeniti 71,5% oteljene enske teladi. Pri takvome visokome remontnome
postotku, teko je provoditi pravi odabir plotkinja za vlastito stado ili ostvariti
novanu dobit od prodaje enske teladi i junica.

3. 5. Proizvodnja i gospodarenje stajskim gnojem goveda

Stajski je gnoj vaan nusproizvod u govedarskoj proizvodnji, a inae
predstavlja vrijedno gnojivo u odravanju plodnosti tla. Svakodnevnim ienjem
staja u kojima borave goveda nastaju velike koliine stajnjaka, koje je potrebno
zbrinuti na odreenu deponiju, sve do odvoza na predviene poljoprivredne
povrine, gdje e se, zaoravanjem, unijeti u tlo.
Ovisno o tome kako se dre goveda, postoji i razlika u konzistenciji
stajnjaka. U stajama gdje se stelja stavlja ispod goveda dobiva se vrsti stajnjak, a u
stajama gdje ispod goveda nema stelje prevladava tekui stajnjak.
Kategorija goveda, nain smjetaja i konzistencija stajnjaka odreuju
koliinu gnoja koju je mogue oekivati kod goveda. Struktura je stajnjaka vrlo
razliita, a na nju moe utjecati vrsta obroka koju ivotinja jede, nain skladitenja
29

stajnjaka ili nain rukovanja sa stajnjakom. Koliina stelje vaan je imbenik koji
odreuje vrstou stajnjaka. Kod nas se za stelju najee koristi penina slama (ili
slama drugih itarica), a takoer prihvatljive prostirke mogu biti i suho lie,
strugotine drveta, pijesak i dr.
Tablica 5. Dnevne koliine stelje za goveda razliite kategorije starosti
Kategorija goveda
Krave i bree junice
Junice od 1 do 2 godine
Junice do 1 godine
Telad

Vezano dranje goveda (kg)

3
2
1,5
-

Slobodno dranje goveda (kg)

5
3
2,5
1

Vrijednosti stelje navedene u Tablici pribline su, a za toniji izraun koliine

oekivanoga stajnjaka moe se upotrijebiti sljedea formula:
Koliina stajnjaka = (suha tvar hrane (kg)/2 + suha tvar stelje (kg)) x 4
Primjer: Moe se pretpostaviti da krava prosjeno dnevno konzumira 18 kg suhe
tvari hrane, uz to za stelju joj se mora osigurati dodatnih 3 kg stelje, koja,
preraunata u suhu tvar, vrijedi 2,8 kg.. To znai da se moe oekivati ukupna
koliina stajnjaka prema sljedeem izrazu:
Koliina stajnjaka = (18 kg/2 + 2,8 kg) x 4= 11,8 x 4= 47,2 kg
Za odravanje kvalitete stajnjaka, potrebno ga je dobro spremiti i uvati, jer
se stajnjak odvozi na parcele periodino, odnosno nakon skidanja usjeva. Stoga je
vano zadrati njegovu kvalitetu, kako bi gubici kemijskih elemenata bili to manji.

30

4. TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE OVJEGA I KOZJEGA

MLIJEKA

Prof.dr.sc. Zvonko Antunovi

4. 1. Proizvodnja ovjega mlijeka

Proizvodnja ovjeg mlijeka u svijetu dosta je zastupljena u Europi. U podruju
Mediterana (Italija, Grka, Rumunjska, panjolska i Francuska) proizvodi se 2/3 ukupne
svjetske koliine ovjega mlijeka. Proizvodnja ovjega mlijeka u naoj zemlji raste, iako
postoji jo puno prostora za napredak. Uvozom mlijenih pasmina ovaca, osobito
istonofrizijske ovce, u Meimurje i Slavoniju, nastoji se intenzivirati ta proizvodnja.
Otkupna je cijena ovjega mlijeka na naem tritu visoka (5,84 kn) te je dosta
interesantna za privatne uzgajivae. Iako je tradicija proizvodnje ovjega mlijeka u
priobalju i na otocima, nakon Domovinskoga rata pristigao je znaajan broj ovaca,
travnike pramenke (oko 10 000) iz ratom unitenih podruja Bosne i Hercegovine, koje
se redovito muzu. U veini naih ovarskih gospodarstava, osim onih koji imaju
istonofrizijsku ovcu, janjad sie ovce te se tek nakon odbia, koje je uglavnom u dobi od
2-3 mjeseca, ovce poinju musti. Posljednjih godina u Slavoniji proizvodnja ovjega
mlijeka poprima sve vei znaaj.

Osobito se to moe rei za Poeko-slavonsku i Virovitiko-podravsku upaniju,

gdje se uzgaja istonofrizijska pasmina u manjim stadima, a od domaih pasmina
travnika pramenka. Dobiveno mlijeko uglavnom se prerauje u sir, a manje se
koliine konzumiraju u svjeem stanju.

4.1.1. Odabir genotipa ovaca

Mlijeno ovarstvo karakteriziraju uzgoji ovaca, uglavnom u predjelima
gdje su one i nastale-autohtone pasmine, s obzirom na vee zahtjeve u smjetaju i
klimi. Ta pasminska skupina ovaca ima dominantnu proizvodnju mlijeka, dobru
proizvodnju mesa i relativno visoku plodnost te neto loiju kvalitetu vune. Osim
istonofrizijske pasmine, u mlijene pasmine ovaca ubrajamo talijanske pasmine
sardu (sardinijska ovca) i komisanu te francusku pasminu lakon, grku pasminu ios
i izraelsku pasminu avasi. U Republici Hrvatskoj uzgaja se u neto veem broju
istonofrizijska ovaca te sarda i komisana, dok drugih mlijenih pasmina nema.
Uzgoji tih pasmina posluili su za oplemenjivanja domaih pasmina ovaca (pake i
istraske), s ciljem poveanja mlijenosti, a istonofrizijska ovca uglavnom se dri u
istim stadima (30-50 grla). Meutim, kod nas se uzgajaju i druge pasmine koje
imaju dvojni ili trojni proizvodni pravac, u koji je ukljuena i proizvodnja mlijeka i
to travnika pramenka, sve otoke pramenke (paka, creska, krka, dalmatinska,
dubrovaka, istarska, rapska) te cigaja. S obzirom na zastupljenost uzgoja mlijenih
pasmina ovaca u Slavoniji i Baranji, pozornost e se usmjeriti na osnovne
karakteristike istonofrizijske (Slika 4.), travnike pramenke i cigaje (Slika 5.).

31

Istonofrizijska ovca
Podruje nastanka te pasmine je istona Frizija, koje obiluje nizinskim
predjelima (polderi) pretvorenima u panjake s visokom vlanosti zraka te bujnom i
bogatom paom. Ovce te pasmine imaju veliku i grubu glavu s izraenim nosnim
profilom te dosta izraene suzne jamice i krupne oi. Ui su joj dosta duge i
okrenute prema naprijed. Pasmina nije rogata. Tijelo joj je obraslo vunom bijele
boje, dok su glava, ui, donji dio nogu, rep te podruje oko sjedne kosti obrasli
tankom dlakom. Koa je te pasmine tanka, elastina, ruiaste boje. Trup joj je
srednje dug, dosta irok i dubok, s fino zaobljenim rebrima. Noge su visoke i jake.
Vime im je dobro razvijeno, s izraenim sisama, pogodno za strojnu munju. U
laktaciji koja traje 7 mjeseci daje 500-600 kg mlijeka i ubraja se u najmlijenije
pasmine ovaca u svijetu. Prosjena dnevna proizvodnja mlijeka je oko 3 kg.
Pasmina je vrlo ranozrela i visoke plodnosti (200-300%). Visina do grebena u ovaca
je 75 -80 cm, a u ovnova 80-85 cm. Tjelesna je masa ovaca 65 -95 kg, a ovnova 100
-120 kg. Tijelo joj je prekriveno poluzatvorenim do zatvorenim runom, a prosjeni
je godinji prinos vune 4 -5 kg. U naim uvjetima proizvodnost je te pasmine neto
nia. U laktaciji dugoj 221 dan, proizvele su 365 kg mlijeka, s 5,7% masti.
Travnika pramenka
Ubraja se u pasmine kombiniranoga pravca, za proizvodnju mlijeka i mesa.
Pasmina je nastala u okolici Travnika, na padinama planine Vlai, u sredinjoj
Bosni. Zbog toga je esto nazivaju vlaika ili dubska ovca. U nae je krajeve dola
1992. i 1993. godine s izbjeglim Hrvatima iz srednje Bosne i Hercegovine. Najvea
stada u naoj zemlji stacionirana su u zapadnoj Slavoniji (Slatina, Daruvar, Voin) i
Lici (Otoac, Udbina, Korenica, Vrhovine). Tjelesna je masa ovaca 70 kg, a ovnova
75 kg. vrste je tjelesne grae, s dugom lenom linijom i dugim repom. Ima vrste i
jake noge, s dobro razvijenim papcima crne boje. Tijelo joj je obraslo otvorenim
runom sastavljenim od dugih, iljastih pramenova bijele boje, iako ima i crnih i
sivocrnih pramenova. Glava joj je obrasla bijelom dlakom, s nepravilno razbacanim
crnim pjegama, s rogovima ili bez njih. Godinje daje od 2 -2,5 kg vune. U laktaciji
duine 253 dana ovce su proizvele 137 kg mlijeka. Plodnost se kree od 120-140%.
Cigaja
Cigaja se ubraja u najstarije, srednje velike pasmine ovaca trojnoga pravca
proizvodnje (meso-vuna-mlijeko). Glavnina uzgoja smjetena je u Slavoniji. Glava joj je
srednje veliine, uska, s ispupenim nosnim profilom, koji je osobito izraen u ovnova.
Trup i prsa srednje su duine, duboki i uski. Lena linija je ravna. Pasmina je bezroga,
iako se, i to osobito u ovnova, mogu nai tamni, spiralni rogovi. Ui su velike i
poluoborene. Glava, ui i noge obrasli su crnom ili crno- sivom dlakom. Noge su visoke,
razvijenih kostiju, jakih i tamnih papaka. Tjelesna je masa ovaca 60-80 kg, a ovnova 80120 kg. Visina do grebena u ovaca je 67 cm, a u ovnova 75 cm. Cigaja je obrasla
poluzatvorenim do zatvorenim runom, izgra enim uglavnom od cilindrinih ili
ljevkastih pramenova. Tijelo je slabo obraslo vunom, i to po trbuhu, donjem dijelu vrata i
nogu. Prosjena je godinja masa vune 3-5 kg. Plodnost je 110-160%. Porodna je masa
janjadi oko 4 kg, a janjad se raa sa sivomijom

32

bojom, koja vremenom blijedi. Mlijenost je dobra i u laktaciji od 180 dana daju od
50-150 kg mlijeka.

Slika 5. Ovce istonofrizijske pasmine

Slika 6. Ovce cigaja pasmine

4.1.2. imbenici proizvodnosti i sastava ovjega mlijeka

Iako se po opsegu proizvodnje u Republici Hrvatskoj ovje mlijeko ne
moe mjeriti s kravljim, a u zadnje vrijeme niti s kozjim, njegova hranidbena
vrijednost je vea. Ovje mlijeko sadri oko 1,5 puta vie suhe tvari i dva puta vie
masti i bjelanevina od kravljega mlijeka, to je vidljivo iz Tablice 6., zbog ega se
svrstava u izuzetno vrijedne namirnice za ljudsku prehranu.
Tablica 6. Prosjeni kemijski sastav i fizikalna svojstva ovjega mlijeka u
usporedbi s kozjim i kravljim mlijekom
Pokazatelj

Ovca

Koza

Krava

Voda (%)
Ukupna suha tvar (%)
Mast (%)
Promjer masnih kuglica (m)
Ukupne bjelanevine (%)
Kazein (%)
Serumski proteini (%)
Laktoza (%)
Minerali (%)
Ca (mg/l)
Energija (Kcal/l)
Gustoa
Kiselost (oSH)
pH vrijednost
Toka ledita (C)

82,5
17,5
6,5
4,0
5,5
4,5
1,0
4,8
0,92
193
1050
1,037
8,5
6,65
- 0,580

87,0
13,0
3,5
3,9
3,5
2,8
0,7
4,8
0,80
134
650
1,032
8,0
6,60
- 0,570

87,5
12,5
3,5
4,4
3,2
2,6
0,6
4,7
0,72
119
700
1,032
7,1
6,50
- 0,524
33

Ovje mlijeko je bijele boje, ugodna okusa i veinom bez mirisa. Koliina i
sastav mlijeka ovisni su o velikome broju imbenika, prema kojima se moe svrstati
u tri osnovne skupine: genetski (pasmina, individualnost), fizioloki (stadij i
redosljed laktacije, zdravstveno stanje, dob ovce, broj janjadi) i ekoloki (hranidba,
nain munje, uvjeti dranja, godinja dob, klima).
U odnosu na kravlje mlijeko, ovje mlijeko ima niu temperaturu topljenja
te se rjee prera uje u maslac, s obzirom na to da je maslac na sobnoj temperaturi u
tekuemu stanju. Ovje mlijeko ima vei viskozitet te je sporije izdvajanje masnih
kapljica na povrinu. Zbog bolje imunoloke aktivnosti (baktericidnost), ovje je
mlijeko manje osjetljivo na kontaminaciju bakterijama u prvim satima nakon
munje, to je vrlo pozitivno kod spravljanja sira.
Bjelan evine u ovjem mlijeku uglavnom su u obliku kazeina (75-80%).
Glavni kazein ovjega i kravljega mlijeka je s1-kazein, dok je to u kozjem mlijeku
-kazein. U ukupnim bjelanevinama ovjega mlijeka visok je udjel bjelanevina
mlijenoga seruma te je mogue njihovo iskoritenje iz sirutke proizvodnjom
albuminskih sireva (skuta) . Ovje mlijeko, u usporedbi s kravljim, ima slian
sadraj laktoze. Sadraj laktoze u mlijeku varira ovisno o laktaciji i zdravstvenome
statusu vimena. Na poetku laktacije sadraj laktoze je vii, dok je pri kraju laktacije
nii (i do 20%). Ovce ije je vime oboljelo od mastitisa imaju vii sadraj laktoze te
se sadraj laktoze moe uzeti kao pokazatelj zdravlja vimena ovaca. Sadraj
minerala u ovjem se mlijeku kree oko 1%, i, u usporedbi sa sadrajem u kravljem
mlijeku, vii i do 35%. S obzirom na sadraj nekih vitamina (vitamin A, B 1, B2 , B12
i C), ovje je mlijeko bogatije u odnosu na kravlje mlijeko. Od fizikalnih svojstava,
zanimljiva je toka ledita zbog otkrivanja moguega patvorenja mlijeka (dodatak
vode). Poveanjem broja somatskih stanica u mlijeku, mijenja se i udio osnovnih
sastojaka mlijeka. Tako se umanjuje sadraj masti, kazeina, fosfora, kalija i
magnezija, dok se poveava sadraj klora i pH-vrijednost. Ta variranja sadraja
mlijeka utjeu na produenje vremenskog intervala zgruavanja mlijeka, zbog ega
se formira mekaniji gru koji je loije kvalitete i manje koliine sira. Smatra se da je
povean broj somatskih stanica u mlijeku neoianih ovaca, jer dlaka oneiuje
mlijeko s razliitim fizikim neistoama. Zbog toga takvo mlijeko ima i loiju
mikrobioloku kvalitetu. Higijena muznih ureaja i ruku muzaa takoer su vrlo
bitni imbenici koji utjeu na broj somatskih stanica u mlijeku. Slabijom
provedbom higijenskih mjera poveava se broj somatskih stanica u mlijeku i kvari
njegova kvaliteta. Tako se za ovje mlijeko smatra da je povean broj somatskih
stanica ve preko 500 0000/ml mlijeka. Odreene vrste mikroorganizama u mlijeku
su poeljne, osobito u proizvodnji sira (Lactobacillus spp., Lactococcus spp.,
Streptococcus spp.), dok su neke tetne (Listerie, Salmonele, Brucella) i mogu
izazvati odreene zdravstvene probleme kod ljudi ili pri zrenju mlijenih proizvoda.
Zbog estoga prisustva patogenih mikroorganizama u mlijeku, obvezna je stalna
zdravstvena kontrola ivotinja i njihovih proizvoda. Na broj mikroorganizama u
mlijeku utjee nain munje, hranidba i kvaliteta skladitenja mlijeka. Od 1999.
godine, u zemljama Europske Unije, pri temperaturi skladitenja od 30 0C, doputeni
broj bakterija u ovjem mlijeku je 1 500 000/ml i to za proizvode od toplinski
obraenoga mlijeka, dok je za netretirano mlijeko taj broj puno manji i kree se do
500 000/ml.
34

U prvim tjednima po janjenju, mlijeko je osnovna hrana janjadi, a kako

hranidba znaajno utjee na kvalitetu mlijeka mora joj se posvetiti posebna
pozornost. U prvim mjesecima za porast janjeta od 1 kg potrebo je oko 5 kg mlijeka,
to se podmiruje dnevnom proizvodnjom mlijeka od 1,2-1,5 kg. Ovce tijekom
laktacije imaju poveane hranidbene potrebe, zbog ega ih je potrebno hraniti
najkvalitetnijim voluminoznim (paa, sijeno, silaa, stona repa) i koncentriranim
krmivima (zob, kukuruz, jeam), kao i uljanim samama, pogaama i repinim
rezancima. Tijekom ljetnih mjeseci najbolje je krmivo kvalitetna paa (bogata
leguminozama), koja, uz manji dodatak koncentriranih krmiva, moe zadovoljiti sve
hranidbene potrebe ovaca. Tijekom zimskoga hranidbenoga razdoblja to su
prvenstveno kvalitetna sijena (lucerna, livadno i travno- djetelinske smjese), koja se
daju u koliini oko 0,6 kg, silaa (4-6 kg), zrnje itarica (prekrupa kukuruza i zobi),
u koliini 250-400 g, te odreena mineralna krmiva ili gotove krmne smjese. Ako
ovca ima vie janjadi, koliine se koncentrata udvostruuju. Primjeri obroka za
hranidbu ovaca u lakatciji prikazani su u Tablici 7.
Tablica 7. Primjeri obroka ovaca u laktaciji
Sastojak, kg/dan
Kukuruz, zrno
Mljeveni klip kukuruza
Sijeno leguminoza
Silaa kukuruza
Sjenaa Lucerne
Krmna smjesa (32% sir.
bjelanevina)
Vitamin D, (I.J.)
Bjelanevine, kg
TDN, kg
Kalcij, g
Fosfor, g

1.
0,25
1,90
-

Primjeri obroka
2.
3.
0,4
0,90
1,00
3,2
0,14

Kemijski sastav:
0,27
0,20
1,10
1,13
15
8
5
4

4.
0,4
3,60
-

400

0,17
1,12
7
6

0,27
1,09
18
6

Ovce konzumiraju 2-3 kg suhe tvari na 100 kg tjelesne mase, ali u

sluajevima intenzivne proizvodnje te koliine rastu. Ovce se napajaju, dva do tri
puta dnevno, svjeom i istom vodom. Hranidba ovaca tijekom laktacije, obrocima
nedostatnim u hranjivim tvarima, prisiljava ovce na mobilizaciju vlastitih tjelesnih
rezervi s ciljem proizvodnje veih koliina mlijeka. To je vrlo tetno i nepoeljno, s
obzirom na umanjenje proizvodnje mlijeka, gubitak tjelesne mase te slabljenje
imuniteta i rasta vune. Meutim, u drugoj polovici laktacije ti se gubici mogu
kompenzirati pri odgovarajuoj hranidbi. Ovcama u laktaciji mogue je davati vee
koliine voluminoznih krmiva u odnosu na negravidne ovce. Koritenje zelenih i
sonih krmiva te silae u hranidbi ovaca u laktaciji povoljno utjee na proizvodnju
mlijeka, ali s neto niim sadrajem masti i bjelanevina u mlijeku. Prva dva do tri
35

dana, nakon janjenja, ovce se hrane samo kvalitetnim sijenom, a kasnije se u obroke
uvode koncentrirana krmiva mijeana u krmnim smjesama (Tablica 8.).
Tablica 8. Sirovinski sastav krmne smjesa za hranidbu ovaca u laktaciji
Krmivo
Kukuruzna prekrupa
Jemena prekrupa
Penine posije
Suncokretova sama
Brano lucerne
Suhi repini rezanci
Ureja
Stona sol
Mineralno-vit. dodatak

Primjer
1.
37,2
8,0
11,0
4,0
3,0
34,0
0,8
1,0
1,0

2.
31,0
8,0
13,0
11,0
7,0
28,0
1,0
1,0

3.
39,0
9,0
14,0
10,0
9,0
17,0
1,0
1,0

4.
60,9
14,0
13,0
10,0
0,1
1,0
1,0

Laktacija ovaca traje od 150-240 dana, a ovisi o pasmini, mlijenosti i dr.

imbenicima. Pasmina je jedan od imbenika koji znaajno utjee na koliinu i
kvalitetu mlijeka. Tako se istonofrizijska ovca s pravom naziva najmlijenijom
pasminom, jer daje i preko 600 kg mlijeka u laktaciji, zatim slijedi avasi pasmina
ovaca s preko 400 kg mlijeka. U Izraelu su mlijenost te ovce sustavno poboljavali
i poveali je do 550 kg. Nae pasmine ovaca daju znatno manje mlijeka i koliina se
kree od 40-150 kg.
Najvia se proizvodnja mlijeka postie u razdoblju od 3. do 4. tjedna
laktacije, dok kasnije pada. Duina laktacije, osim proizvodnje mlijeka, znaajno
utjee i na sastav mlijeka. Najvii sadraj veine sastojaka u mlijeku utvren je pri
kraju laktacije, a najnii za vrijeme maksimalne proizvodnje. Jedini izuzetak je
sadraj laktoze koji ima suprotan trend. Redosljed laktacije tako er utjee na
koliinu i sastav mlijeka. Koliina mlijeka raste od 1. do 4. laktacije, kada dostie
svoj maksimum, nakon toga opada u kasnijim laktacijama. Slian trend je i za sastav
mlijeka. Mlade i starije ovce (iznad 6 godina) daju manje mlijeka. Na koliinu i
sastav mlijeka utjee i broj janjadi u leglu, tako da ovce s dvoje i vie janjadi
proizvode i vee koliine mlijeka (za 10-25%) u odnosu na ovce s jednim janjetom.
Munja ovaca takoer utjee na koliinu i sastav mlijeka. Runa munja ovaca negativno
utjee na sastav i kvalitetu mlijeka (povean broj bakterija i somatskih stanica). Manji
broj munji tijekom dana smanjuje proizvodnju mlijeka i obrnuto. Zbog toga se
preporua munja ovaca 2-3 puta dnevno. Strojna munja ovaca pridonosi boljoj
mikrobiolokoj kvaliteti mlijeka. Ovje se mlijeko slabije koristi u svjeem stanju, zbog
dvostruko viega randmana u odnosu na kravlje mlijeko. Ovje je mlijeko izvrsna
sirovina za proizvodnju vrlo kvalitetnih sireva (Roqufort, Paki,

Fette, Kakavalj, Ricotta, Skuta i dr.). S ciljem poboljanja kvalitete sireva,

potrebno je posvetiti veu pozornost proizvodnji ovjega mlijeka, kako poveanju
koliine, tako i ouvanju njegove mikrobioloke kvalitete, poboljati hranidbu,
uvjete munje i dranja te njegu ovaca.
36

4. 2. Proizvodnja kozjega mlijeka

Proizvodnja kozjega mlijeka vea je u zemljama u razvoju, negoli u
razvijenim zemljama svijeta. Posljednjih godina uoen je znaajan porast
proizvodnje kozjega mlijeka u svijetu. U ukupnoj svjetskoj proizvodnji kozjega
mlijeka znaajan udio imaju i neke europske zemlje (Francuska, Grka, panjolska,
Italija i Rusija). Za razliku od drugih kontinenata, koze su u europskim zemljama
stacionirane veinom u manja stada, iji se proizvodi koriste na obiteljskim
gospodarstvima. Glavni proizvod je mlijeko, koje se, uglavnom, koristi za
pravljenje sira (poznati francuski kozji sirevi).
Posljednjih je godina u nas poveano zanimanje za kozarstvom. Treba
istaknuti irenje kozarstva, osim u tradicijskim kozarskim podrujima (otoci,
Dalmacija i Istra), i u sjeverozapadna i sjeverna podruja Hrvatske (Meimurje,
Podravina, Slavonija). Vei broj uzgajivaa kozje mlijeko proizvedeno u vlastitim
obiteljskim gospodarstvima prerauju u sir, a manji je broj vezan uz mljekarske
industrije koje otkupljuju mlijeko. U Osjeko-baranjskoj upaniji posljednjih je
godina sve vei interes za kozarsku proizvodnju. Uzgoji koza u ovome podruju
organizirani su u mini farmama s 30-60 ivotinja, iji se osnovni proizvod mlijeko
- prerauje u sir. Poveano zanimanje za tom proizvodnjom ogleda se u injenici to
se uz relativno mala ulaganja moe brzo doi do financijski pozitivnog uinka, a, uz
to, potranja kozjih sireva na tritu je velika. Istovremeno, mijenjaju se i navike
naih stoara te se sve vie poveava konzumacija kozjih proizvoda (mlijeka, sira i
mesa).

4.2.1. Odabir genotipa koza

S obzirom na zastupljenost uzgoja mlijenih pasmina koza u Slavoniji i
Baranji, pozornost e se usmjeriti na osnovne karakteristike sanske, alpine (Slika 6.)
te njemake srnaste i hrvatske bijele koze (Slika 7.), iji su uzgoji veinski. U
mlijene pasmine koza ubrajaju se i panjolske pasmine: murciana i granadina,
vicarske pasmine: togenburka i apenzel te vie tipova sanske pasmine, nastalih
oplemenjivanjem domaih pasmina koza s uvezenim sanskim kozama (bugarska,
nizozemska, rumunjska, izraelska i dr.) i afrika nubijska pasmina koza.
Sanska koza
Ta vicarska koza najrairenija je i najmlijenija pasmina u svijetu. Nastala
je sustavnom selekcijom i uzgojem, u vicarskom kantonu Bern, u dolini rijeke Sane
i Sime. Izvoena je u mnoge zemlje, gdje je posluila u popravljanju mlijenoga
potencijala domaih pasmina koza (Francuska, Njemaka, Italija, Izrael, Belgija,
Rumunjska, Bugarska, Norveka, Engleska, Hrvatska i dr.). Koa te koze je fina,
mekana, prekrivena bijelom, kratkom, njenom i sjajnom dlakom, a u jareva neto
duom i grubljom dlakom u predjelu vrata, grebena i glave. Plemenitoga je izgleda.
Najee je bezroga, a glava joj je srednje veliine, s ravnim nosnim profilom. Ui
su joj pokretljive, duge, uske, tanke i poloene prema naprijed. Vrat joj je dug i
tanak, a na njemu vise resice, dok postoje grla koja imaju bradu (duine 5-6 cm).
Lena linija je ravna, a lea i sapi su slabije miiavi. Ima dobro razvijen prsni ko i
37

trbuni dio, fino zaobljena rebra te snane i vrlo dobro razvijene noge. Vime je
dobro razvijeno, okruglastog oblika, s dobro razvijenim sisama, te je pogodno za
strojnu munju. Prosjena tjelesna masa koza je 50-70 kg, a jareva 70-90 kg.
Visina do grebena koza je 74-85 cm, a jareva 80-95 cm. Mlijenost je te pasmine
600-1100 kg mlijeka tijekom 270 dana laktacije. Plodnost je 180-220%. Osjetljivija
je na loije uvjete dranja.
Francuska alpska koza Alpina
Srednje je velika pasmina i veinom je rogata. Glava je srednje duine,
blago ugnutoga nosnoga profila. Ima kratke i uspravne ui. Vime joj je veliko,
ovalno i dobro povezano s tijelom. Visina do grebena koza je 80-85 cm, a jareva
90-100 cm. Tjelesna je masa koza 50-80 kg, a jareva 80-100 kg. Prosjena
mlijenost, u laktaciji od 280 dana, kree se od 600-1000 kg pa i vie. Plodnost je
prvojarica oko 130%, kasnije se poveava do 180%. Koze imaju finu i glatku kou
prekrivenu kratkom dlakom, a u jareva neto duom u predjelu vrata i pleki. S
obzirom na razliitost boja, najraireniji je svijetlosmei tip s crnom lenom
prugom (Chamoisee). Zbog visokoga mlijenoga potencijala, otpornosti i vrlo dobre
prilagodljivosti, proirila se po cijelome svijetu, gdje se uzgaja u istoj krvi, ili je
posluila u krianjima, u cilju popravljanja mlijenosti domaih koza (Italija,
Belgija, SAD). Uvezena je i kod nas (od 1982.), gdje je posluila za popravljanje
mlijenosti i konformacije trupa naih domaih koza.
Njemaka srnasta pasmina
Dlaka joj je kratka i sjajna. Uglavnom je bezroga, ali ima i rogatih koza. S
obzirom na osnovnu boju, postoje tri skupine te pasmine koza. T pasmina koza ima
vrlo dobru mlijenost, a mlijeko joj je dosta masno i bogato bjelanevinama.
Prosjena mlijenost tijekom laktacijskoga razdoblja od 288 dana je 900 kg mlijeka.
Plodnost je oko 210%. Vrlo je ranozrela pasmina, a prvi pripust je mogu ve sa 7
mjeseci, dok se prvo jarenje moe oekivati ve s 12-14 mjeseci. Tjelesna je masa
koza 50 -70 kg, a jareva 70-100 kg. Tijelo joj je miiavo. Glava joj je plemenitog
izgleda. Lena linija je ravna, a tijelo je tipinoga mlijenoga tipa. Ima vrlo dobro
razvijeno vime, poluokruglog oblika, koje je pogodno za strojnu munju.
Hrvatska bijela koza
U njenom su stvaranju znaajan utjecaj imale sanske pasmine koza, koje su
koritene u krianju s domaim kozama. S obzirom na to da nije voena pravilna
selekcija u tim krianjima, slabije je razvijena i loijih je proizvodnih svojstava od
sanske koze. Dlaka joj je bijele boje, ali ima i grla sa svijetloukastom bojom,
kratka, sjajna i dua od sanske koze. Jarevi imaju bradu, duu i grublju dlaku od
koza. Koze su bez rogova, ali ima i rogatih grla. Tjelesna je masa koza 30-60 kg, a
jareva 50-70 kg, dok je visina do grebena koza 65 cm, a jareva 80 cm. Vrlo je
korisna i otporna koza, a u laktaciji od 280 dana daje 250-300 kg mlijeka. Pri boljoj
hranidbi i smjetaju proizvodnja mlijeka penje se i do 500 kg. Pasmina je ranozrela
i vrlo plodna (160-180%). enska se jarad priputa u dobi od 10 mjeseci.

38

Slika 7. Koze alpina pasmine

Slika 8. Hrvatska bijela koza

4.2.2. imbenici proizvodnosti i sastav kozjega mlijeka

Kozje mlijeko je bijele boje, slatkastog okusa i karakteristinoga mirisa. U
usporedbi s kravljim, ima razliit lipolitiki sastav (vei udjel kapronske, kaprilne i
kaprinske masne kiseline), sadri vie neproteinskoga duika, manje koagulirajuih
bjelanevina, ima niu termostabilnost i znaajnija odstupanja u pogledu
kemijskoga sastava i fizikalnih osobina.
Kozje, u odnosu na kravlje mlijeko, ima skoro dvostruko vei broj masnih
kuglica, koje su manjega promjera sa slabijom membranom. Zbog toga je i njegova
prednost u odnosu na druge vrste mlijeka domaih ivotinja, jer se ono bre i
potpunije probavlja. Time je i slabiji uinak obiranja, s obzirom na to da se masne
kapljice sporije izdvajaju na povrini mlijeka (manjak aglutinina) i pri preradi u
maslac njihov gubitak moe biti znatan (do 20%).
Najvanije bjelanevine kozjega mlijeka su alfa-, beta- i kapa- kazein.
Glavne bjelanevine sirutke su laktoglobulini i laktoalbumini. Kozje mlijeko
ima slian sadraj kalcija i fosfora, vii sadraj kalija, klora, vitamina A, B 3
(nikotinske kiseline), holina i inozitola te nii sadraj kobalta i molibdena, kao i
vitamina B6, B12 i C u usporedbi s kravljim. Veina se kozjega mlijeka koristi u
spravljanju vrlo kvalitetnih sireva, pri emu su vrlo vana tehnoloka svojstva
mlijeka kao sirovine. Kozje mlijeko ima slabiji stupanj sirenja zbog manjeg udjela
kazeina ( s2- kazeina), veih kazeinskih micela i veega stupnja disperzije.
Dodatkom sirila vrijeme zgruavanja mlijeka je krae, a brzina je
uvrivanja koaguluma slabija. Tako nastao koagulum je meki i omekava po
sirenju te je mogua brza enzimska razgradnja masti i bjelanevina koje mogu
prouzroiti brojne pogreke mlijeka (po okusa i mirisu iz okoline).
Kozje mlijeko esto sadri i vie od 1 mil. somatskih stanica u 1 ml mlijeka.
Somatske stanice u kozjemu mlijeku veinom su leukociti (63%), slijede makrofagi
(16%), limfociti (7%), i citoplazmatske estice (13%). Ve i broj somatskih stanica
u mlijeku koza je normalan, jer je to posljedica razliitoga naina luenja mlijeka u
mlijenoj lijezdi. Granina vrijednost za broj somatskih stanica u kozjemu mlijeku
je razliita i kree se od 750 000 u ekoj do 1 mil. u SAD pa ak i vie.
Na koliinu i sastav kozjega mlijeka utje e niz imbenika: od genetskih,
fiziolokih do okolinih. Od genetskih imbenika znaajan utjecaj imaju pasmina,
39

stado i individualnost koze. Pasmina koza znaajno utjee na koliinu i kemijsku

stastav mlijeka (Tablica 9.).
Tablica 9. Sastav mlijeka koza razliitih pasmina
Sastav mlijeka, %
Pasmine
koza
Sanska
Alpina
Togenburka
Nubijska

Masti
4,64
4,79
4,27
7,02

Proteini
3,03
3,02
2,76
3,59

Suha tvar
bez masti
8,34
8,14
7,56
9,01

Ukupna
suha tvar
12,98
12,93
11,83
16,02

Kazein

s1

2,48
2,43
2,28
2,77

kazein
0,23
0,10
0,09
0,24

Najvaniji paragenetski imbenik je hranidba, slijede veliina legla,

klimatske promjene, nain i trajanje munje, godinja dob, smjetajni uvjeti i
ponaanje muzaa. Unutar jedne pasmine hranidba moe znaajno utjecati (do 70%)
na proizvodnju mlijeka. Koze brzo reagiraju na promjenu kvalitete hrane pa je
koliina mlijeka ovisna i o intenzitetu hranidbe. Mlijena mast je, za razliku od
bjelanevina, koje su relativno stabilne u mlijeku, vrlo varijabilna komponenta.
Koliina masti u mlijeku ovisna je i o aktivnosti mikroorganizama u buragu i
koliini glukoze u obroku. Kvaliteta je obroka vana s obzirom na udio
voluminoznih krmiva (sijena), koji ima znaajan utjecaj na sadraj mlijene masti.
Promjena u sastavu obroka usmjerena u poveanju koliine krepkih krmiva na tetu
voluminoznih krmiva (sijeno) dovodi do opadanja koli ine mlijene masti. Veliina
legla ima znaajan utjecaj i na proizvodnju mlijeka i na njegov kemijski sastav.
Najnia je proizvodnja mlijeka s jednim jaretom, dok se u koza, s dvoje ili vie
jaradi, poveava za 20-40%. Dob koza, odnosno redoslijed laktacije, takoer
znaajno utjeu na koliinu i kemijski sastav mlijeka.
Prerano priputene jarice imat e i manju proizvodnju mlijeka. Mlijenost
koza od prve do tre e laktacije raste, a pada poslije 6. laktacije. Laktacija je vrlo
zahtjevno razdoblje za ivotinju te tijekom laktacije ima i najavie hranidbene
potrebe. Vrlo je teko u prvih desetak tjedana laktacije osigurati dovoljne koliine
hrane za zadovoljenje uzdrnih i produktivnih potreba koza, zbog ega esto dolazi
do gubitaka tjelesne mase (6-8 kg). Najvia je proizvodnja mlijeka od 6-8 tjedana, a
sposobnost uzimanja hrane od 10-14 tjedna laktacije. Vra anje izgubljene tjelesne
mase koza je od 4 -8 mjeseca laktacije. S ciljem prevencije ve ih gubitaka tjelesne
mase te opadanja plodnosti i proizvodnje mlijeka, potrebno je kozama davati
kvalitetno sijeno djetelinsko-travnih smjesa, sjenau i koncentrirana krmiva
(Tablica 10.).
Tijekom ljetnoga razdoblja optimalna opskrba koza u laktaciji ostvaruje se
napasivanjem koza na kvalitetnim panjacima. Ako je vei broj jaradi u leglu,
osobito u prva 4 tjedna laktacije, kozama treba dati dnevno oko 0,30-0,40 kg
prekrupe itarica, a u izrazito mlijenih pasmina koza i do 800 g prekrupe itarica.
Kako proizvodnja mlijeka pada, tako se umanjuje i davanje koncentriranih krmiva.
Pozornost takoer treba obratiti na prijelaz sa zimske na ljetnu hranidbu, odnosno,
prijelaz treba izvesti postupno, s ciljem sprjeavanja pojave probavnih oboljenja.
40

Tijekom zimske sezone hranidbe dojnim kozama tee je osigurati potrebe u

hranjivim tvarima, kada se uz kvalitetno sijeno (leucerna, djetelinsko-travne smjese
i dr.), koje je zastupljeno s najmanje 30% obroka, daju i krmne smjese. Potrebno je
takoer voditi rauna o sadraju potrebnih minerala u hrani dojnih koza (osobito
kalcija i fosfora).
Tablica 10. Obroci za dojne koze tjelesne mase od 55-60 kg
Proizvodnja 1 kg mlijeka/dan
Krmivo kg
ST,k
NEL,
g
MJ
Potrebno
2,0
9,2
Ljetno razdoblje
Livadne trave 7,00
1,5
8,2
Zobena slama 0,40
0,3
1,2
Ukupno 7,40
1,8
9,4

Bj.,
g
145
210
12
222

Zimsko razdoblje
Livadno sijeno 1,3
1,1
5,3
Penina slama 0,6 0,5
1,9
Stona repa 3,0
0,3
1,9
Ukupno 4,9
1,9
9,1
Proizvodnja 2 kg mlijeka/dan

154
17
30
201

Potrebno

220

2,2
12,1
Ljetno razdoblje
Livadne trave 10,00 1,7
11,6
Zobena slama 0,20
0,2
0,6
Ukupno 10,20
1,9
12,2

Zimsko razdoblje
Livadno sijeno 1,9 1,6
Stona repa 3,0
0,3
Kukuruz 0,3
0,3
Ukupno 5,2
1,9

7,7
1,9
2,5
9,1

330
6
336

226
30
28
284

Proizvodnja 3 kg mlijeka/dan
Krmivo kg
ST,kg
NEL,
MJ
Potrebno
2,5
15,0
Ljetno razdoblje
Livadne trave 10,00
1,7
11,6
Livadno sijeno 0,20
0,2
0,8
S. rep. rezanci 0,40
0,4
2,8
Ukupno 7,40
2,3
15,2
Zimsko razdoblje
Livadno sijeno 1,9
1,6
7,7
R. rezanci+melasa0,6
0,5
4,0
Zob+jeam50:50%0,5
0,4
3,4
Ukupno 3,0
2,5
15,1
Proizvodnja 4 kg mlijeka/dan
Potrebno
Ljetno
Livadne trave 10,00
Livadno sijeno - 0,3
S. rep. rezanci 0,40
Zob:jeam 50:50% 0,4
Ukupno - 11,10
Zimsko
Livadno sijeno 1,5
Stona repa 3,50
Krmna smjesa 1,20
Ukupno 6,20

2,8
razdoblje
1,7
0,3
0,4
0,4
2,8
razdoblje
1,2
0,5
1,1
2,8

Bj.,
g
295
330
24
35
389
226
60
53
339

17,9

370

11,6
1,2
2,8
2,7
18,3

330
36
35
42
443

6,1
4,0
7,7
17,8

185
42
180
407

41

5.

GRAA MLIJENE LIJEZDE (VIMENA)

Prof.dr.sc. Marcela peranda

Mlijena je lijezda specijalizirana kona lijezda, koju u krave ine etiri

zasebna odjeljka. Graena je iz dvije gotovo potpuno neovisne polovice. etvrtine
vimena sastoje se od samostalnoga ljezdanoga tkiva i samostalnoga kanalnoga
sustava, to znai da mlijeko proizvedeno u tkivu odreene etvrtine istu naputa
iskljuivo kroz sisu dotine etvrtine. Krvoilni, ivani i limfni sustav zajedniki
su za etvrtine jedne polovice.
Koa vimena je tanka, pomina na podlozi i prekrivena finom dlakom. Koa
sisa je deblja, nepomina na podlozi i bez dlaka, suha (jer ne sadri lojnih ni znojnih
lijezda) pa u sluajevima jaeg isuivanja rado puca.
Vime ovaca i koza smjeteno je u preponskome podruju i sastoji se od
dvaju zasebnih odjeljaka. Vime koza veliko je u odnosu na tijelo i koninoga je
oblika. U ovaca je ono manje u odnosu na tijelo, vie okruglog oblika, do koninog
u mlijenih pasmina. Svaka polovica vimena ima svoju mlijenu cisternu, sisnu
cisternu i sisu. Oblik sisa se takoer razlikuje. Cilindrinoga su oblika u mladih
ivotinja, dok su u onih s visokom proizvodnjom mlijeka koninog oblika. Graa
mlijenoga parenhima,
vezivnoga
tkiva
i
prokrvljenost slina je
onoj u krava.
Funkcionalno
tkivo vimena (ljezdani
parenhim) ine grozdaste
nakupine mlijenih
alveola, upljina alveole
nastavlja se u mali
odvodni kanali koji
predstavlja poetak
kanalnoga sustava (Slika
8.). Mlijeni kanalii
izlijevaju se u vee
kanale koji se izlijevaju u
mlijenu cisternu.

Slika 9. Shema grae mlijene lijezde-vimena

42

ljezdane stanice okruene su koarastim (mioepitelnim) stanicama koje

potpomau istiskivanje mlijeka iz alveola. Mlijenu cisternu ine ljezdani i sisni
dio, koji su podijeljeni prstenastim suenjem na bazi sise. Na vrku sise nalazi se
sisni kanal dug 5-14 mm, irok 0,6 mm. Sisni je kanal vaan za protok mlijeka,
munju i otpornost vimena na infekciju. Poveano mehaniko optereenje, kao
posljedice nepravilne munje, moe prouzroiti pojaano oronjavanje sluznice
kanala, to oteava munju i dovodi do upale.
Funkcija sisnoga kanala povezana je i s vanjskim izgledom vrka sise, koji
moe biti iljast, spljoten, udubljen, okrugao ili u obliku depa. Poeljno je da vrci
svih sisa budu u istoj ravnini i zaobljeni.
Osim funkcionalnoga tkiva vimena (parenhima), vanu ulogu u grai i
funkciji vimena ima vezivno tkivo. Odnos tih dvaju vrsta tkiva uglavnom se moe
utvrditi palpacijom preko koe. Izmueno vime, u kojem prevladava parenhim,
mekane je konzistencije, a ispunjeno mlijekom vrlo je napeto, ali ipak elastino.
Vime u kojem prevlada vezivno tkivo prepoznaje se kao mesnato vime, manje je
kruto kad je ispunjeno mlijekom, a takvo ostaje i nakon izmuzivanja.
Ipak, snaan sustav ligamenata dri vime za trbunu stijenku i njihova graa
umnogome pridonosi pravilnom izgledu vimena i odravanju njegova zdravlja.
Pravilno vime prianja uz trbuh i protee se u stranu, prema natrag i prema naprijed.
Gledajui straga, ispunjava prostor izmeu nogu i skonoga zgloba. Gledamo li
kravu sa strane, vidljivo je vime iza i iznad skonoga zgloba kako se die prema
stidnici, a vei se dio vimena vidi ispred skonoga zgloba. Vime ispunjeno
mlijekom ne smije visjeti ispod skonoga zgloba, samo vrci sisa veega vimena.

Slika 10. Prikaz ligamenata

vimena kojima je vime
uvreno za trbunu stijenku
Vime je dobro prokrvljeno, opskrbljuju ga krvlju vanjska i unutranja stidna
arterija (Aa. pudenae externa et interna) i povrinska predtrbuna arterija (a.
epigastrica cranialis). Smetnje u opskrbi vimena krvlju este su, jer vimenom
visokoproduktivnih krava protjee puno krvi, vene su velikoga lumena i tankih
stijenki. Dobroj cirkulaciji krvi u vimenu pomau masaa vimena, sisanje, akt
munje i kretanje ivotinje.
Iako osnove razvoja vimena poinju tijekom embrionalnoga ivota i do kraja
breosti razviju se sise, sisni kanali, cisterne, sekundarni mlijeni kanali, vime zavri
svoj razvoj u vrijeme telenja, tj. u doba telenja. Stoga su mnoge mane u grai i
43

razvoju vimena vidljive tek nakon spolne zrelosti ili poslije prvoga telenja. Pred kraj
svake nove steonosti pada koliina mlijeka, jer nastaju promjene u parenhimu
vimena, vime se vraa u stanje prije poetka proizvodnje mlijeka (juvenilno stanje).
U drugome dijelu suhostajnoga razdoblja poinje ponovna izgradnja mlijene
lijezde. O tome e ovisiti priprema za novu laktaciju.

5.1. Izluivanje mlijeka - laktacija

Mlijena lijezda je u asu telenja razvijena i sposobna proizvoditi mlijeko.
Preduvjet kontinuirane proizvodnje mlijeka je redovito pranjenje vimena.
Laktaciju moemo podijeliti na sljedee funkcije:
Stvaranje (sekrecija) mlijeka koja podrazumijeva sintezu mlijeka u epitelu
alveola i prijelaz mlijeka u lumen alveola;
Otjecanje mlijeka odgovara pasivnom otjecanju mlijeka u mlijene alveole i
aktivnom istiskivanju u mlijene kanale.
Aktivno potiskivanje mlijeka iz alveola u mlijene kanale poinje na
ugodne, osjetne i termike podraaje vimena, kao to su sisanje i munja. Podraaji
se prenose u lijezde koje proizvode hormone i poinje se izluivati hormon
oksitocin. On izaziva kontrakciju koarastih (mioepitelnih) stanica koje pomau
istiskivanje mlijeka u alveole, kontrakciju uzdunih i spiralnih miia kanalnoga
sustava, koji se onda skrate i proire.
Tako dolazi do tzv. putanja mlijeka, zahvaljujui kojem je mogue brzo
isprazniti vime. Nakon duljega ponavljanja postupka pripreme ivotinje za munju,
krava moe pustiti mlijeko na zvune ili vizualne podraaje, to je posljedicom
razvoja tzv. uvjetnoga refleksa. Isto e tako nakon djelovanja neugodnih stresora,
kao to su bol, strah, hladnoa, krava ustezati mlijeko.
Stvaranje mlijeka osigurano je obilnom cirkulacijom krvi u vimenu. Rauna
se da je za proizvodnju jedne litre mlijeka potrebno 300-500 litara krvi da prostruji
kroz vime. Sastav mlijeka nipoto nije jednak sastavu krvne plazme, ali ono sadri
masti, ugljikohidrate, bjelanevine, minerale. Mlijeko sadri brojne vrijedne
sastojke kojih u krvi nema; bjelanevinu kazein, eer laktozu, poseban zatitini
protein laktalbumin. Koncentracija masti u mlijeku znatno je vea nego u krvi, a
razliitoga je i sastava. Mlijeko sadri kalcij i fosfor, minerale vane za razvoj
kostura mladih ivotinja. Vitamini i provitamini dolaze iz krvi u mlijeko, ali vime
sudjeluje u prijetvoru karotena u vitamin A. Poremeti li se funkcija mlijenih
alveola (pred kraj laktacije ili tijekom upalnoga procesa), mlijeko postaje
siromanije laktozom, kalcijem i kalijem, a bogatije albuminom, natrijevim
kloridom, slinije je sastavu krvne plazme, postaje slano i pri kuhanju se grua.
Prije telenja u vimenu nalazimo ljepljiv, sjajan sekret bogat globulinima, s
neto albumina, u tragovima kazeina, laktoze i masti. To je rano mljezivo koji moe
sadravati vei broj staninih elemenata (epitelne stanice, leukociti). Mljezivo
(kolostrum) neposredno nakon telenja sadri manje stanica (700 000 u ml), ute je
boje, ljepljivo, karakteristinoga mirisa, grua se pri kuhanju. Mljezivo sadri vie
suhe tvari nego mlijeko, albumine, soli, imunoglobuline, koji su zatitni proteini za
44

tele. Naime, kroz placentu protutijela ne mogu prijei pa ih plod ne moe na taj nain
primiti, a neophodni su za zatitu od infekcija u prvim danima ivota pa ih mladune
dobiva prvim obrokom mljeziva. Koliina imunoglobulina koju e tele iskoristiti
smanjuje se svakim danom. Mljezivo je bogato provitaminom i vitaminom

A, vitaminima B-kompleksa, sadri vitamine C, D i E. Nekoliko dana nakon telenja

mlijeko dobiva odlike pravoga mlijeka. Broj se leukocita smanjuje do stotoga dana
laktacije, a potom opet raste. Broj leukocita u mlijeku visok je u jalovih krava,
osobito u onih s folikularnim cistama na jajniku. Stoga prosjean broj leukocita u
stajskom uzorku mlijeka moe biti vrlo visok, ako u staji ima puno jalovih krava s
produenom laktacijom.
U krava dobre plodnosti laktacija traje 305 dana. Krai servisni period od
80 dana skrauje, a dulji od 90 dana produuje laktaciju. Pravilno graeno vime
mlaih krava otpornije je prema infekciji nego nepravilno graeno vime i vime
starijih krava. Na otpornost vimena utjee genska osnova, konstitucija, nain
dranja i hranidba. Stoga e proizvodnja mlijeka ovisiti o zdravlju vimena,
plodnosti krava, genetske osnove i hranidbe krava. Briljivom njegom vimena
proizvodnja se moe poveati do 6%. Kretanje ivotinja i njega papaka, smjetaj,
odgovarajui mikroklimatski uvjeti, pridonijet e boljoj kondiciji ivotinje, zdravlju
vimena i veoj proizvodnosti.

5. 2. Bolesti vimena
U najuestalije i ekonomski najvanije bolesti ubrajamo upale vimena.
Neke zarazne bolesti, metabolike i uroene bolesti, mogu, pod odreenim
uvjetima, dovesti do velikih teta u proizvodnji, a mogu i pogodovati nastanku
upala vimena. Postoje odreene predispozicije za nastanak upala vimena i treba ih
poznavati kako bismo izbjegli mogui nastanak teta zbog tih bolesti.
to su somatske stanice?
Somatske stanice su tjelesne stanice, ukljuujui bijele krvne stanice
(leukocite), epitelne stanice, koje se prirodno nalaze u mlijeku u odreenome broju.
Njihov se broj u mlijeku mijenja, osobito u prisutnosti bakterija (npr.
Staphylococcus aureus). Uz nasljedne, okolini imbenici najznaajnije utjeu na
promjenu broja somatskih stanica, a na mnoge od njih moe utjecati proizvoa.
Najvaniji okolini imbenici su status infekcije vimena, dob muzare, stadij
laktacije, redoslijed laktacije, pasmina, nain dranja, geografsko podruje i
godinje doba, veliina stada, stresni imbenici, pretjerana fizika aktivnost, munja
i edukacija proizvoaa. Najvei utjecaj na broj somatskih stanica ima infekcija
mlijene lijezde. Stoga su somatske stanice indikator zdravlja vimena krava i dri
se da je broj somatskih stanica zdravih etvrti vimena ispod 200 000 u mililitru.
Mlijeko iz bolesne etvrti moe sadravati do 5 000 000 somatskih stanica/ml. Stoga
su mnoge zemlje, kao i Hrvatska, uvele broj somatskih stanica vanim pokazateljem
u sustavu plaanja mlijeka.

45

5.2.1. Upale vimena-mastitisi

Uzroci nastanka upala vimena (etiologija)
Najei uzronici nastanka mastitisa su mikroorganizmi (95% bakterije, virusi,
gljivice, riketcije). Ulazna vrata mikroorganizama su:
Kroz sisni kanal (uzlazni put, mlijekom, galaktogeno)
Kroz oteenja na koi (lokalno, limfogeno)
U sklopu opih infekcija cjelokupnog organizma (krvlju, hematogeno).
Vime je dobro prokrvljeno i dobro je opskrbljeno limfnim ilama pa e prvi znak
prodora mikroorganizama u lijezdu biti poveanje bijelih krvnih stanica (leukocita)
u mlijeku. Ako stanje prodora klica u mlijenu lijezdu traje dulje vrijeme,
obrambene snage vimena nisu kadre suzbiti infekciju i razvit e se akutna upala
vimena s klinikim znacima ili e, blaim tijekom, rezultirati kroninim mastitisom.
Ako se uklone faktori koji su doveli do mastitisa, obrambene snage mogu
eliminirati infekt, potraju li nepovoljne prilike dulje, treba prii pravilnoj
dijagnostici mastitisa i lijeenju.
imbenici koji utjeu na otpornost vimena na infekciju
Oblik vimena je vanim pogodovnim imbenikom za nastanak mastitisa.
Nepravilno vime, nejednakih etvrti, onemoguava istodobnu
munju svih etvrti ravnomjerno, stroj radi na prazno na manjim
etvrtima, dok iz veih munja jo traje. Takva munja dovodi do
oteenja sluznice cisterni i ta su mjesta podlonija razvoju
mikroorganizama.
Objeeno, vreasto vime, koje visi ispod skonoga zgloba, vie je
izloeno prljavtini, fizikim ozljedama, vlazi, hladnoi, to
negativno utjee na obrambene snage vimena.
Postojanje pasisa znai mogunost veega zadravanja neistoa na
njima, prljanje ruku muzaa, nemogunost dobre higijene vimena.
Oblik sisa, tj. graa vrka sisa, vanim su predisponirajuim imbenikom za
nastanak infekcije. Prevelike i premale sise podjednako su nepovoljne, jer ih je tee
musti, a gruba munja vodi do ozljede cisterni i lake se razvije infekcija. Uvuen
vrak sise slabi obrambene snage, jer se na njemu zadravaju kapljice mlijeka i
prljavtina.
Brzina munje ovisi o grai vimena i sisnoga kanala. Kod vimena uskih
kanala propusnost je manja, munja traje dugo, mlijeko izlazi u kratkim mlazevima,
vime je puno i napeto, a sise prazne. Takvo se vime prepoznaje izvana kao plosnato,
razvedeno i vrsto vezano uz trup. Mastitis nastaje zbog duge munje i nepotpunog
ispranjavanja.
Dob krava utjee na otpornost vimena prema infekcijama, ali nije presudna.
Openito, starije krave slabije su otporne prema infekcijama, ali one dobre
konstitucije, otporne krave, mogu i u starijoj dobi imati zdravo vime.

46

Munja je pogodovni imbenik za nastanak mastitisa. Nepravilnosti

moemo podijeliti na one vezane za:
Lou higijenu munje
Nepravilnu munju.

Munja prljavoga i mokroga vimena ili rukovanje prljavim rukama pridonosi irenju
infekcije. Gruba munja strojem na prazno, prije pravilne pripreme vimena, ili
predugo zadravanje stroja, oteuje sluznicu cisterni, gdje se mikroorganizmi lake
zadravaju i razmnoavaju.
Traume, kao to su ogrebotine, razderotine vimena, tupi udarci,
nagnjeenja, nagazi, mjestom su ulaska mikroorganizama.
Godinja doba utjeu na pojavu mastitisa. U panih se goveda javljaju ljetni
gnojni mastitisi, a u drugih je mogui vei razvoj mastitisa zimi.
Veliina stada ne bi trebala biti pogodovnim imbenikom izravno, ali u
veim je stadima tee odrati higijenski optimum, premda tomu treba teiti.
Hrana je vanim imbenikom odravanja zdravlja krava u cjelini, pa tako i
zdravlja vimena. Pozitivno na zdravlje djeluje paa, livadno sijeno, dok jednolina
hrana, nekvalitetna, siromana vitaminima i mineralima bre e iscrpiti obrambene
snage ivotinje.
Bolesti vimena koje otvaraju vrata infekciji su:
Smetnje u cirkulaciji, kao to je edem vimena
Bolesti koe vimena (boginje, lane boginje, papilomatoza vimena,
furunkuloza vimena itd.)
Laktacija krava u visokome stadiju breosti, laktacija premladih
ivotinja zahtjeva drugaiji postupak od uobiajenoga pa su greke
ee
Nemogunost zadravanja mlijeka (inkontinencija) omoguava
laki prodor mikroorganizama u vime.
Podjela mastitisa
Upale vimena mogue je podijeliti:
prema vidljivim znakovima bolesti (latentne-supklinike
manifestne-klinike)
prema
uzroniku
(bakterijske,
virusne,
mikoplazmatske) prema trajanju (akutne i kronine).

Latentne (skrivene) infekcije prolaze bez vidljivih znakova bolesti, ali

bakterioloka pretraga mlijeka pokazuje povean broj mikroorganizama, kao i vei
broj somatskih stanica. Pod povoljnim okolnostima, ako su higijenske prilike u staji
poboljane ili uklonjene greke munje, te infekcije mogu spontano nestati
zahvaljujui obrambenim sposobnostima vimena. Najee se, ipak, dogodi upravo
suprotno: pogorani higijenski standard traje predugo, latentne se infekcije nastave
kao kataralni mastitis i tada ga treba lijeiti. Preventiva latentnih, kao i svih ostalih
infekcija, sastoji se u pridravanju mjera higijene dranja ivotinja, higijene munje,
muzne opreme i muzaa.

47

Tijek klinikih mastitisa moe biti akutan (razvije se brzo nakon prodora
mikroorganizama u tkivo vimena) ili kronian (traje dugo, tee zamjetna infekcija,
uzrokom je velikih teta u proizvodnji mlijeka).
Kataralnim mastitisom nazivamo upale epitela mlijenih alveola, cisterni i
mlijenih kanala. Mogu biti akutnoga i kroninoga tijeka.
Uzroci nastanka. Najee nastaju zbog loih higijenskih prilika u staji, pogreaka u
munji, neadekvatnim promjenama hranidbe, nepovoljnih klimatskih uvjeta.
Uzronici su bakterije (streptokoki, stafilokoki, Pseudomonas aeruginosa. E. coli i
dr.), virusi, mikoplazme, klamidije, gljivice.
Znakovi bolesti. Promijenjeno ope stanje ivotinje s povienjem tjelesne
temperature, gubitak apetita, nevoljkost. Zahvaene su etvrti vimena oteene,
bolne, toplije od okoline, podruni limfni vorovi oteeni i bolni, vidljiv je edem
vimena. Mlijeko je promijenjenog izgleda, moe biti krpiast, s fibrinskim
naslagama, s mnotvom stanica oljutenog epitela, a katkada ima i krvi.
Dijagnoza. Alarmantni su znaci promijenjenoga stanja ivotinje, ali i promjene na
vimenu. Kljuno je uzeti uzorke mlijeka i poslati na bakterioloku pretragu kako
bismo dobili informaciju o uzroniku, ali i o njegovoj osjetljivosti na antibiotike
(antibiogram).
Lijeenje. Lokalna upotreba antibiotika u vime, prema uraenom antibiogramu,
trebala bi biti dovoljna za suzbijanje te bolesti. U teim sluajevima treba primijeniti
antibiotike, sulfonamide i lijeiti ivotinju injekcijski. Prije stavljanja antibiotika u
vime, mlijeko treba izmusti i nekodljivo ukloniti, ne upotrebljavati ga za napajanje
drugih ivotinja. U ispranjeno vime utisnuti antibiotske pripravke u sisnu cisternu,
a, zatim, utrljavanjem prema gore, utisnuti ih u mlijene kanale. Lijeenje se
provodi nekoliko uzastopnih dana.
Preventiva . Utvrditi uzrok nastanka mastitisa i urno ga otkloniti. Uvijek provjeriti
higijenske standarde, upotrebu dezinficijensa (premalo ili previe), ispravnost i
istou muznih ureaja, pregledati stanje koe vimena, masirati vime zatitinim
kremama i sprijeiti edem vimena.
Kronini kataralni mastitis ekonomski je najznaajnija bolest uzgoja, teko
prepoznatljiva i prognostiki upitna.
Uzroci nastanka. Nadovezuju se na latentne infekcije, nepravilno lijeene i
neizlijeene akutne mastitise. Uzronici bolesti su bakterije rodova Streptococcus i
Staphylococcus, koliformne bakterije mikrokoki, korinebakterije. Sve to djeluje
iritirajue na ljezdane stanice pridonosi razvoju uzronika: gruba munja,
neispravni strojevi za munju, loe mikroklimatske prilike u staji, loe higijenske
prilike, tetni i neizbalansirani obroci, slabo zdravstveno stanje krava, bolesti i
ozljede vimena. ee su infekcije zadnjih etvrti, u starijih krava, u onih s velikom
proizvodnjom mlijeka u kojih je otpornost vimena slabija.
Kliniki znakovi. Upalni proces zahvaa sluznicu cisterne, sluznicu mlijenih kanala
i mlijene alveole. Proces traje mjesecima, znakovi bolesti blagi su ili gotovo
nevidljivi i tako nastanu tee promjene na lijezdi. Koa vimena je pomina,
mlijena lijezda slabo osjetljiva, uglavnom bezbolna. Sekret vimena ne mora biti
znatno promijenjen ili moe biti karakteristinoga slankastoga okusa i sadri vie
48

leukocita. Parenhim vimena sve je manje elastian, javljaju se otvrdnua u obliku

pruga ili vorova, buja vezivno tkivo u cisternama. Smanjuje se koliina mlijeka,
etvrti postaju manje (atrofiraju) ili se pojaaju na raun vezivnoga tkiva. Kasnije se
sekret vimena mijenja, zapaaju se krpice gnoja. Tako moe stradati jedna etvrt, a
zatim se upala moe prenijeti na ostale etvrti.
Dijagnoza. Bolest se moe utvrditi pregledom vimena, pregledom mlijeka na crnoj
podlozi, mastitis- testom, bakteriolokom pretragom mlijeka, utvrivanjem broja
somatskih stanica u mlijeku.
Lijeenje valja prepustiti iskusnome strunjaku koji e, temeljem valjanih
dijagnostikih postupaka i procjeni rasprostranjenosti bolesti, kao i higijenskim
mogunostima dotinoga draoca ivotinja, odluiti koje krave treba odmah izluiti
iz staje (propale etvrti, gnojni iscjedak), koje treba lijeiti odmah, a koje tijekom
suhostaja. Izbor antibiotika izvriti nakon bakterioloke pretrage, na temelju
antibiograma, aplicirati lijek nakon izmuzivanja mlijeka u sisni kanal. Lijeenje
treba ponoviti vie puta u propisanim intervalima, a nakon zavrene terapije vime
potpuno izmuzivati triput dnevno nekoliko dana. Osim lokalne terapije, krave valja
lijeiti antibioticima injekcijski.
Preventiva. Uzronici su patogene i uvjetno patogene bakterije kojih ima posvuda,
pa se, stoga, preventiva sastoji od:
smanjivanja mogunosti infekcije mlijene lijezde
uklanjanja negativnih imbenika koji oslabljuju otpornost vimena
prema infekciji.

Upala ljezdanoga tkiva vimena

Upala ljezdanoga tkiva vimena najee je akutnoga tijeka, nastaje upala
ljezdanoga tkiva (parenhima). Uzroci nastanka su svi ranije nabrojeni. Javlja se u
stajama loih higijenskih prilika, loe mikroklime, u sluajevima gdje je dolo do
grubih greaka munje i tada je vime osobito podlono razvoju mnogih uzronika.
To su najee bakterije roda Staphylococcus, Pseudomonas, Bacillus, Escherichia,
Klebsiella, Clostridium i druge.
Znakovi bolesti. Ovisno o uzroniku, njegovoj patogenosti, promjenama na vimenu
i poremeaju opega zdravstvenoga stanja, ta se bolest javlja u tri oblika:
flegmonozna
(kolibaciloza) gangrenozna
nekrotina.
Flegmonozna upala izaziva jako promijenjeno ope zdravstveno stanje krave,
tjelesna je temperatura poviena, ubrzano je bilo i disanje, krava se teko die, jedva
hoda, nema apetita, prestaje preivanje, ivotinja je usporena, moe imati proljev.
Sekret vimena je bistar poput piva ili krvnoga seruma. Javlja se na poetku laktacije
pa, kako krava lei, esto dolazi do zablude i lijei se puerperalna pareza, umjesto
bolesno vime, to moe dovesti do uginua krave.
49

Gangrenozna se upala javlja povremeno. Vime poplavi, ivotinja je pospana,

usporena, s visokom tjelesnom temperaturom koja pada ispod normalne nakon
nekoliko sati, vime postaje crno -plavo, hladno i vlano. Sekret vimena je krpiast,
krvav, s komadiima odumrloga (nekrotinoga) tkiva.
Nekrotina upala razvije se brzo ili ima kronian tijek. Bolest poinje na
ogranienome dijelu vimena, vidljiva je granica zdravoga i bolesnoga tkiva,
promijenjeni dio pone izluivati sekret, zatim otvrdne, odumre i otpadne taj dio
nekrotinoga parenhima. ivotinja ugiba za nekoliko dana.
Lijeenje. Treba poduzeti odmah, jer e o brzini intervencije veterinara ovisiti ivot
krave. Antibiotike irokoga spektra valja upotrijebiti i bez antibiograma (jer za
njegovo dobivanje treba nekoliko dana). Lijekovi se daju u vime i u mii nekoliko
uzastopnih dana, kako bi se sauvao ivot krave.
Gnojna upala (Holsteinska zaraza)
Uzrok bolesti. Uzronik gnojnoga mastitisa je bakterija Corynebacterium
pyogenes, ee obolijevaju zasuene krave i gravidne junice. Predispozicija za
nastanak bolesti su loe higijenske prilike u staji i u objektima za munju. Infekcija
je, vjerojatno, galaktogena ili limfogena, (a moe i hematogena). Insekti mogu biti
prenositelji bolesti.
Znakovi bolesti. Upala moe imati akutan, subakutan i kronian tijek. ljezdano
tkivo propada uz stvaranje gnoja. U zasuenih krava i breih junica bolest je tea i
dulje traje. Upaljena etvrt je oteena, tvrda i bolna. Ope zdravstveno stanje je
promijenjeno, ivotinja nema apetita, mravi, tuna je. Na mlijenoj lijezdi nalazi
se bolan i tvrd edem. Sekret je uti gnoj koji izlazi poput rezanaca. Kasnije je rjei,
vodenast, zelenkast ili krvav, s krpicama, neugodnoga zadaha. Mlijena lijezda je
kvrgava, limfni vorovi oteeni, bolni. U krava u vrijeme laktacije prevladava slika
kataralnoga mastitisa, mlijeko je vodenasto, s primjesama gnoja koji zaudara.
Sekrecija mlijeka se smanjuje i oboljela etvrt zasuuje.
Dijagnoza se postavlja pregledom mlijene lijezde. Kvrgavo vime, nejednake
konzistencije, ut, krpiast, gnojan sekret neugodnoga mirisa pomae postavljanju
dijagnoze. Bakterioloka pretraga sekreta je poeljna.
Lijeenje se provodi lokalno, u pojedine etvrti vimena, i ope, injekcijama u mii.
Prognoza je povoljnija ako se rano poelo s lijeenjem. Oboljelu kravu treba
odvojiti od drugih, zasebno je musti. Najee se zahvaena etvrt ne moe spasiti i
dobro je takve krave odstraniti s farme jer su stalni izvor infekcije.
Preventiva. Vano je drati krave u rodilitu sve vrijeme pueperija, drati higijenu u
nastambama, uklanjati insekte i izvore gnojnih infekcija u staji.
Kako rano otkriti poveanje broja somatskih stanica i poetak nastajanja
mastitisa?
Postoje brzi, jednostavni i pristupani testovi za odreivanje broja
somatskih stanica (Kalifornija mastitis test-CMT, Soma test i sl.). Kada se testu
doda mlijeko, on reagira s leukocitima i formira se gel. to je vea infekcija
mastitisom, formira se vie elatinozne mase. Taj je test manje precizan od
individualnoga brojanja stanica, ali se rezultati dobiju veoma brzo i lako iz svake
etvrti vimena. Brze testove koristimo za testiranje tek kupljene krave, da bi se
50

otkrio subkliniki mastitis, da bi se potvrdio status krave, ukoliko doe do

poveanja broja somatskih stanica, da bismo utvrdili koja je etvrt vimena
zaraena. Dobro je koristiti test da bismo bolje pratili subkliniki mastitis ili kao
rutinska preventivna mjera.
O pojavi i uestalosti mastitisa trebalo bi voditi redovitu i savjesnu
evidenciju. Ona treba sadravai: ime ivotinje i etvrt vimena koja je zahvaena, a
moe i dio staje u kojoj se nalazi ivotinja, datum izbijanja klinikoga mastitisa,
redni broj laktacije i broj dana u tekuoj laktaciji, rezultate razliitih testova, broj
somatskih stanica, rezultate CMT (Kalifornija mastitis testa). Ukoliko je krava
lijeena, valja zapisati koriteni lijek, dozu, nain davanja i trajanje terapije,
vrijeme karence i datume kada se oekivalo da mlijeko i meso budu dobri za
komercijalnu upotrebu. Voenje evidencije o mastitisu pomoi e vama i vaem
veterinaru da saznate kakvo je trenutno stanje vaih ivotinja i koliko ste uspjeni u
prevenciji mastitisa.
Osim bolesti vimena, razne druge bolesti uzrokuju smanjenu proizvodnju
mlijeka, to izravno utjee na ekonominost proizvodnje mlijeka. Nabrojane su
neke: oteani porod, zaostajanje posteljice, ciste jajnika, kronine upale maternice,
ketoza, dislokacija sirita, mlijena groznica, upala papaka.

5.2.1.1. Mastitis u ovaca

Mastitis se u ovaca dogaa pojedinano, preteno akutnoga tijeka i
flegmonoznog oblika. Ovce imaju izrazito poremeeno ope zdravstveno stanje,
slabije jedu, epaju, usporene su i pospane, poviene tjelesne temperature. Bolesno
vime je poveano, napeto, crveno, edematozno, sekret lijezde je serozan, uz
primjese krvi. Infekcija nastaje prodorom bakterija sisnim kanalom ili kroz ozljede
na sisama. Razvoju bolesti pogoduju mehanika oteenja vimena i sisa. Lijeenje
treba zapoeti to prije, lokalno antibioticima u vime i injekcijama u mii.

5.2.1.2. Mastitis u koza

Mastitisi u koza javljaju se zbog loih uvjeta dranja koza (hladnoa, propuh,
visoka vlaga), promjena hranidbe (neujednaena i siromana prehrana), nepravilne
munje (neredovita, nepotpuna, gruba, nehigijenska), neispravnih strojeva za munju,
trauma. Poznato je mnogo mikroorganizama koji uzrokuju mastitise u koza. Spomenut
u bolest koja je karakteristina za koze i ovce, a ee obolijevaju koze. To je zarazno
presuenje vimena (zarazna agalakcija ovaca i koza). Uzronik je bolesti
mikroorganizam Mycoplasma agalactiae, a uzrokuje upalu vimena, ronice oka i
zglobova. Bolest se esto javlja u proljee i ljeti. Uzronik se prenosi muhama,
neopranim rukama muzaa i podmlatkom koji se moe inficirati jo prije poroda.
Oboljele ivotinje imaju groznicu i upalu vimena. Naglo se smanji koliina mlijeka, a
zatim vime potpuno presui. Sekret vimena postane utozelene boje, mutan, s
primjesama upalnih komponenti (krpice gnoja, tkiva ili krvi). Vime uskoro atrofira, a u
tkivu nastaju voriasta zadebljanja. Pojavljuju se simptomi na zglobovima i oku.
Razvije se bolan artritis i keratokonjunktivitis pa ivotinja moe
51

privremeno oslijepiti. Mravljenje i smrt mogu se dogoditi za 10 dana u akutnome

tijeku, a, ako preive, oporavak traje tjednima, a proizvodnja mlijeka nikada se ne
vrati u okvire prije pojave bolesti. Kako bi se izbjeglo nastajenje te bolesti, treba
paziti da se uzronik ne unese u stado, a oboljele ivotinje treba odvojiti od zdravih.
to s mlijekom nakon provedenoga lijeenja?

to s mlijekom nakon provedenoga lijeenja?

Vremensko razdoblje od posljednjega davanja lijeka do ponovne doputene
uporabe mlijeka i mesa naziva se karencom. Ona traje razliito za svaki pojedini
lijek i veterinar je duan upozoriti draoca krave koliko ne smije isporuivati
mlijeko lijeene krave mljekari, odnosno tijekom kojega razdoblja ne smije kravu
zaklati. Mlijeko lijeenih ivotinja ne smije se davati teladi, niti drugim vrstama
ivotinja, nego ga bacati.

5. 3. Zasuivanje krava- regresija mlijene lijezde

Oekuje li se uspjena proizvodnja mlijeka, mlijenu lijezdu valja
pripremiti za sljedeu laktaciju. To se postie zasuivanjem vimena. Pretpostavi li se
da je krava ostala brea (koncipirala) izmeu 60 i 90 dana nakon telenja, laktacija
moe trajati od 270-300 dana. Dva su mjeseca, prije novoga telenja, nuno potrebna
za normalnu regeneraciju mlijene lijezde. Zasuivanje se provodi jednom od
nabrojanih tehnika:
u pravilnim vremenskim razmacima mlijeko se djelomino izmuze
(djelomino izmuzivanje)
nakupljeno mlijeko izmuze se jednokratno, a zatim svakoga drugoga ili
treega dana (periodino izmuzivanje)
potpuni prestanak izmuzivanja (potpuni prekid munje, primijeniti samo
kada se laktacija znatno smanjila, kako ne bi dolo do jaeg edema vimena i
razvoja mastitisa).
Sve su tehnike podjednako uspjene, pod uvjetom da se kravama smanji obrok,
izbace krepka krmiva, a smanji se i koliina sijena. Vime je potrebno
pregledavati i nakon zasuenja najmanje 14 dana, jer mogu nastati oteknua,
crvenilo, bolnost, pa treba vime ponovno izmusti, a moda i lijeiti. To je
razdoblje povoljno za lijeenje kroninih kataralnih matitisa, kada se, nakon
zadnje munje, prema rezultatu bakterioloke pretrage (antibiograma), stavlja
odgovarajui antibiotik u svaku etvrt vimena.
Sekrecija mlijeka prestaje kada tlak u alveolama naraste do odreene toke.
Komponente mlijeka razgrade se pomou enzima ili budu reapsorbirane,
alveolarne stanice pucaju i lijezdu ispune obrambene stanice-fagociti. Ako
ivotinja nije brea, mlijena se lijezda ne razvije dovoljno, buja samo vezivno
tkivo.U breih ivotinja takoer se smanjuje koli ina alveolarnoga tkiva, manji
su renjii mlijene lijezde, ali to e povoljno utjecati na obnovu lijezde i
nakon telenja vime e biti spremno za novu proizvodnju.

52

6. HIGIJENA MUNJE I MUZNI UREAJI

Prof.dr.sc. Davor Kralik

6. 1. Priprema za munju

Za pravilnu munju vano je ivotinju pravilno pripremiti kroz nekoliko

radnih operacija. Munja, prije svega, mora biti blagi postupak prema ivotinji,
kako ne bi dolo do njenog uznemiravanja, i to je radnja koja se obavlja
uobiajenim ritualom. Prvo s hranjenjem i ienjem ivotinja, a potom se
zapoinje s postupkom munje. Prije samoga poetka munje, potrebno je prvo
ukloniti grube neistoe, kao to je slama i suha balega, i to etkom ili eagijom.
Potom slijedi pranje vimena. Najjednostavnije je toplom vodom, spuvom i
blagim dezinfekcijskim sredstvom. Temperature vode trebala bi biti od 35-40C .
Vodu je potrebno esto mijenjati, kako bi bila uvijek topla i ista. Prevrua i hladna
voda izaziva stres kod ivotinje te sprjeava luenje mlijeka. Nije potrebno prati
kompletno vime nego samo sise i neposrednu regiju oko sisa. Drugi nain pranja
vimena je vlanim jednokratnim higijenskim maramicama. Prednost takvoga naina
ienja vimena je visok stupanj higijene, koji spreava pojavu i mogunost irenja
upale vimena (mastitisa), ali poskupljuje proizvodnju. Meutim, ako se mastitis ne
pojavljuje, onda se utedom na lijeenju mogu kompenzirati trokovi za higijenske
jednokratne vlane maramice. Veinom proizvoai opreme za munju u svome
kompletu nude i higijenski program u kojem su uvrtene i higijenske vlane
maramice.
Nakon pranja slijedi brisanje i suenje vimena, kako bi se sprijeilo
cijeenje vode niz vime i ulazak u sisne ae, te se ujedno vri masaa vimena, koja
djeluje stimulativno na luenje hormona oksitocina.
Potom slijedi zdravstveni pregled vimena, koji se obavlja na nekoliko
naina, tzv. "stajske" metode.
Najjednostavniji nain je izmuzivanje prvih mlazova mlijeka iz svake
etvrti na crnu podlogu, kako bi se utvrdila konzistencija, boja te mogua prisutnost
primjesa, kao to su krpice, komadi zgruane krvi. Mlijeko mora biti bijele boje, bez
primjesa i tekue konzistencije.
Drugi je nain uz pomo kemijskih reagensa, tzv. "zagrebaka" metoda, kod
koje se iz svake etvrti u posebno konstruiranu posudu izmuzu mlazovi mlijeka, te
se dodaje kemijski reagens, koji, u ovisnosti o stupnju kiselosti, mijenja boju, od
blago roza do tamnoljubiaste, ovisno o stupnju zaraenosti etvrti. Uz reagens,
dobije se paleta boja, zbog usporedbe stadija bolesti.
Postoje kemijski reagensi koji reagiraju zgruavanjem mlijeka. Ako je dolo
do patolokih promjena mlijeka u kontaktu s kemijskim reagensom, ono e se
zgruati. U ovisnosti o gustoi mlijeka, odreuje se stupanj bolesti. Trei nain
zdravstvene kontrole je uz pomo ureaja na principu elektrine provodljivosti. To
53

su ureaji koji registriraju poveanje natrijevih iona u mlijeku, koji se poveavaju

prilikom kvarenja mlijeka, odnosno pojave mastitisa. Jedan od takvih ureaja je
poznat pod imenom AHI-detektor, dok je sve ea pojava slinih ureaja koji se
ugrauju kod velikih sustava za munju.

6. 2. Sustavi za munju
Muzni ureaji koji se danas najee koriste rade na principu isisavanja
mlijeka uz pomo podtlaka iz mlijene lijezde. Sastoje se od pogonskoga dijela,
koji ini pogonski motor (elektrini ili motor s unutarnjim sagorijevanjem),
podtlane crpke, podtlak spremnika, podtlak regulatora, mjeraa visine podtlaka
(manometra), pulsator, muzne garniture, koju ine sisne ae i sabirnik s
pripadajuim mlijenim i podtlanim crijevima, te opreme za prihvat i hlaenje
pomuzenoga mlijeka.
Sustave za munju dijeli se na:
1. polustacionirane sustave - oni kod kojih je pogonski dio stacioniran u
posebnoj prostoriji, zbog izolacije od buke koju stvara, kako ne bi
uznemiravao ivotinje, a pokretni dio ini muzna kanta, transportna kanta
ili muzne jedinice, koje se za vrijeme munje premjetaju od jedne ivotinje
do druge, i
2. stacionirane sustave - (izmuzita) takoer je pogonski dio smjeten u
posebnome prostoru s izolacijom od buke, a svi su muzni dijelovi fiksno
spojeni i ne premjetaju se za vrijeme munje, nego ivotinje dolaze do
mjesta munje.
Odabir sustava za munju direktno je povezan s brojem muznih ivotinja i
njihovim na inima uzgoja te se tu razlikuju tri naina uzgoja mlijenih krava:
vezani nain, slobodni nain i kombinirani nain dranja.
Kod vezanoga naina dranja krave su vezane na jednome mjestu u staji, tu
se hrane, muzu i njeguju. Mogu biti vezane jednoredno (do 15 ivotinja u staji),
dvoredno i vieredno (50-60 ivotinja). ivotinje su smjetene na leita koja mogu
biti:
- kratka (duljine 160-170 cm, a irine 110-115 cm),
- srednje duga (duljine 170-180 cm, a irine 110-115 cm) i
- duga leita (duljine 190-220 cm, a irine 115-120 cm).
Prednost je toga naina u mogunosti individualne kontrole i hranidbe svake
pojedine krave, a i vea je proizvodnja mlijeka po kravi i bolja iskoristivost hrane u
odnosu na slobodan nain dranja. Nedostaci takvoga naina dranja su slabiji
rezultati umjetnog osjemenjavanja, jer je teko uoiti kada se krava "goni". Higijena
ivotinja je slabija i skraen je vijek njihovog iskoritavanja. ee su izvale
rodnice, kao i ozljede nogu i vimena, a i vei su trokovi ulaganja u opremu i
trokove odravanja. Kod vezanoga naina dranja krava, zbog ogranienoga
kretanja, munja se obavlja s polustacioniranim sustavima, a to su sustav za munju

54

s muznom kantom, sustav za munju s transportnom kantom ili sustav za munju s

mljekovodom. Kod polustacioniranih sustava razlikuje se:
(1) Sustav samo s podtlanim vodom, kod kojeg se munja obavlja uz
pomo muzne kante ili transportne kante. Pogodan je za munju manjega
broaj krava, jer zahtijeva velika fizika naprezanja muzaa prilikom
premjetanja muzne kante od jedne krave do druge. Pogodan je za munju u
rodilitima na velikim farmama zbog mogunosti munje ivotinje u
leeem poloaju, reguliranja duine gumenoga crijeva na spoj na podtlak
voda, prilikom napajanja teladi svako tele moe biti napojeno od svoje
majke, jednostavna kontrola namuenoga mlijeka. Munja s muznom
kantom iz istih razloga pogodna je i za munju u objektima s bolesnim
kravama.
(2) Sustav sa podtlak vodom i mljekovodom je nadogradnja sustava s
muznom kantom, kod kojega se mlijeko, umjesto u muznu kantu, alje u
transportni mljekovod. Na taj se nain osigurava bri transport mlijeka do
prihvatne cisterne za hlaenje te se smanjuje izravni doticaj sa stajskim
zrakom, to uvelike smanjuje broj makro estica i mikroorganizama u
mlijeku. Na broj mikroorganizama svakako utjee i materijal od kojih su
izraeni "putovi" mlijeka. Za izradu mljekovoda najee se koriste
plastine cijevi izraene od pleksiglasa (s vremenom oteano kvalitetno
ienje) ili od prokroma (manje oteenje povrine mljekovoda)
Slobodni nain dranja mlijenih krava prikladan je za farme s veim
brojem krava, jeftiniji je u izgradnji i omoguuje maksimalno koritenje
mehanizacije, automatsku munju, hranidbu i izgnojavanje. U slobodnome sustavu
dranja krava naini dranja krava su u pojedinanim ili skupnim lige boksovima, u
stajama s vanjskom klimom, na dubokoj stelji i kombinirano dranje krava.
U takvim stajama potrebno je kravama osigurati prostor za leanje i
odmaranje (leita), prostor za slobodno kretanje krava u staji i izvan nje (ispusti),
prostor za hranjenje krava (neisti dio) i prostor za munju krava (centralno
izmuzite - stacionirani nain munje).
Izmuzita su posebno ureen prostor koji slui iskljuivo za munju,
opremljen je odreenim brojem stajalita i muznih jedinica, u njih krave dolaze u
odreeno vrijeme i po odreenome redoslijedu i u njemu su osigurani svi higijenski
i tehniki uvjeti za kvalitetnu munju. Munja u izmuzitima ima znaajnu prednost
u odnosu na munju u polustacioniranim sustavima, jer je radnik izloen manjim
fizikim naprezanjima uz veu produktivnost, vii stupanj higijene munje te su
osigurani kvalitetniji uvjeti rada, kao to su klimatizacija prostora i slino. Danas
razlikujemo nekoliko tipova izmuzita, a to su nepokretna izmuzita i pokretna
izmuzita. U nepokretna izmuzita ubrajamo "tandem", "riblju kost" i usporedna
izmuzita. Zajedniko im je da se sastoje od:
- prostora tzv. "ekalita" krava prije munje
- izmuzita
- strojarnice, gdje je smjeten pogonski dio
- prostorije za uvanje i hlaenje mlijeka
55

prostora za pomuene krave

sustava koridora za dovoenje i odvoenje krava do "ekalita"
U izmuzitu tipa "tandem" boksovi za ukljetenje krava smjeteni su
paralelno s muznim kanalom te su muzau krave dostupne samo s jedne strane.
Muzni kanal je radni prostor muzaa, dubine 80-100 cm, to mu osigurava manja
fizika naprezanja prilikom munje. Osigurana mu je topla voda za pranje vimena i
muznih garnitura, ime se postie vii stupanj higijene munje. Muzni kanal se
nalazi kod svih nepokretnih izmuzita.
U izmuzitu "riblja kost" boksovi se nalaze pod kutem od 35 0 u odnosu na
muzni kanal. Kod takvoga poloaja krave su zadnjim dijelom tijela jedna do druge
(blizu muzau), to znatno smanjuje hodanje muzaa od jedne krave do druge, a
samim tim i istovremeno se moe upotrebljavati vei broj sisnih sklopova. Cijeli
postupak munje (zdravstveni pregled, ienje vimena i sisa prije munje te
dezinfekcija sisa poslije munje) u tome izmuzitu traje od 10 - 12 minuta po kravi,
od ega 5 - 8 minuta traje sama munja.
Kod nepokretnih izmuzita razlikuju se individualni boksovi za ukljetenja i
grupne boksove, to uvelike utjee na organizaciju munje. Kod individualnih
boksova za ukljetenje, nakon to je krava pomuena, puta se iz boksa i dovodi se
druga, dok kod grupnih moraju biti sve krave pomuene na jednoj strani izmuzita,
kako bi se zamijenila cijela grupa krava. Tu se razlikuju dva naina izlaenja krava
iz izmuzita, jedan je izlaenje grupe krava jedna po jedna, to znatno usporava
izmjenu krava, a drugi je takozvani "brzi izlaz", gdje sve krave izlaze istovremeno
bono prilikom pomicanja ograde. Usporedna izmuzita su izmuzita kod kojih
krave stoje pod kutem od 900 okrenute vimenom prema muznome kanalu. Izmuzita
s boksovima riblja kost i usporednim smanjuju duinu objekta, a time i visinu
investicije, meutim usporedno izmuzite zahtijeva vee naprezanje muzaa
prilikom pranja vimena i munje, jer je vime nepreglednije.
U pokretna izmuzita ubrajaju se izmuzita za munju na panjacima i
izmuzita kod kojih je prostor za munju pokretan, tzv. "unilaktori" i "rotolaktori".
Rotolaktori su danas najsuvremenija izmuzita gdje je ljudski rad sveden na
najmanju moguu mjeru, postupak munje je lak, brz, precizan, higijenski vrlo
prikladan.
Muzai u takvim sustavima za munju postiu visok stupanj produktivnosti,
uz izrazito mala fizika naprezanja, i posao muzaa nerijetko se svodi samo na
zdravstveni pregled vimena i postavljanje muznih jedinica, dok su sve ostale radne
operacije, od pranja vimena do skidanja i dezinfekcije, u potpunosti automatizirane.
Rotolaktori se, prema poloaju boksova za ukljetenje, dijele na:
Tandem rotolaktore
Riblju kost
Usporedno glava prema unutra
Usporedno glava prema van
"Rotolaktori" su danas prisutni i u Hrvatskoj i njihov se broj poveava iz dana u dan.

56

Najsuvremeniji nain munje je uz pomo robota za munju. Tvo su sustavi

koji su prisutni desetak godina, ali, zbog visoke cijene i daljnjeg usavravanja, nisu
jo nali iru primjenu, iako trenutno trite nudi robote za munju od nekoliko
svjetski poznatih proizvoaa. Munja s robotima je takoer karakteristina za
slobodni nain dranja i omoguuje vei broj munji tijekom dana. Meutim, smatra
se da nema potrebe musti kravu vie od pet puta dnevno. Kod nas se trenutno
munja organizirana u takozvanoj "dvomui" i "tromui", odnosno dva do tri puta
dnevno, to ovisi o koliini mlijeka, stupnju laktacije i visine steonosti.

6. 3. Higijena muznih ureaja

Pranje je potrebno obaviti odmah nakon prestanka munje. Sisne ae treba
temeljito oprati hladnom ili mlakom vodom, nikako vruom vodom (jer se
bjelanevine mlijeka zalijepe na stijenku sisnih guma i cijevi) ili prehladnom
vodom (jer se tada na stijenkama zadri mlijena mast)
Najjednostavnije je oprati sisne ae (guma) i gumene cijevi, tako da se
ista voda iz posude uz pomo podtlaka nekoliko puta propusti kroz cijeli sustav za
munju ili direktno spojiti sisne ae na vodovodnu slavinu. Nakon ispiranja, dio
sustava se treba rastaviti i sve dijelove temeljito izribati etkom u toplome (45
500C) lunatome sredstvu za pranje mljekarskoga pribora, a barem jednom tjedno
kiselim sredstvom za ienje. Sredstva za ienje u mljekarskoj industriji su
Specijal 75 -S (alkalno sredstvo), Specijal - KT (kiselo sredstvo), BIS LaktoKis, P3
Asepto N, P3 Horolith N, P3 Duett pulver, P3 Unisept, DILAC SPF (kiselo
sredstvo), DIVOMIL FORTE (alkalno sredstvo za ienje i dezinfekciju),
DIVOTEL D (prakasto alkalno sredstvo za runo ienje, dezinfekciju i
dezodoraciju), Labudol NP-T (kombinirano sredstvo za pranje i za dezinfekciju),
Zlatol MR- F i druga. Dijelove za munju treba oprati odgovarajuim etkama,
aluminijske posude ne smiju se prati sredstvima koja sadravaju sodu, niti se smiju
upotrebljavati sredstva koja sadre sumpor ili jod.
Nakon temeljitoga pranja sve oiene dijelove treba isprati vruom vodom
da bismo uklonili sredstvo za pranje.
Nakon pranja, ienja i ispiranja, sav se pribor ocijedi, a potom,
uranjanjem u pripremljenu otopinu dezinficijensa (Izosan G, Izosan GL, P3
Oxonia), dezinficira. Ukoliko se za pranje i ienje upotrebljavaju kombinirana
sredstva (P3 Topax 66, P3 Topax 56, CALGONIT D, CALGONIT LR, CALGONIT
S, BIS C 5330, DIVOTEL D i dr.), nije potrebna naknadna dezinfekcija. Nakon
dezinfekcije, sve dijelove sustava za munju treba okrenuti prema dolje, da se
ocijede i osue (sisne ae takoer).
Sisne ae, gumene dijelove sustava za munju, dobro je izmeu dviju
munji uvati uronjene u otopinu dezinficijensa, a prije munje ih treba temeljito
ocijediti. Otopine sredstava za pranje i ienje, kao i dezinficijense, treba esto
mijenjati. Za pranje i ienje treba koristiti samo odreene posude, a sva sredstva
trebaju biti spremljena, kako djeca i ivotinje ne bi mogle doi do njih i otrovati se.
Rezervne gumene dijelove sustava za munju treba uvati u tamnim
prostorijama, zapraene talkom.
57

Kod strojnoga pranja muznoga ureaja koriste se kemijska sredstva koja ne

smiju utjecati na kakvou mlijeka i biti otrovna za ljude. Pranje ureaja i opreme za
munju obavlja se u tri faze:
1. pretpranje - hladnom ili mlakom vodom (300C), kada se uklanjaju ostaci
mlijeka
2. glavno pranje - vodom temperature od 60-750C, s3 dodatkom sredstava za
ienje koji se malo pjeni i to u koliini od 100cm /200 l vode,
3. ispiranje - hladnom vodom (odstranjuje se ostatak sredstava za pranje), uz
dodatak sredstava za dezinfekciju.
Dezinfekcija se moe vriti fizikim i kemijskim putem. Fiziki postupci
dezinfekcije su djelovanje topline (vodena para ili kipua voda), a za kemijske
postupke koriste se spojevi s klorom i jodom. Kemijski postupak podrazumijeva i
povremenu promjenu dezinficijensa te mijenjanje pH sredstava za pranje i
temperaturu otopine.
Kod sustava izravne munje u mljekovod te izmuzitima primjenjuje se
kruno pranje cijevi i ureaja. Ono je najee automatsko (programirano) ili
poluautomatsko.
Veina proizvoaa daje upute za pranje i ienje ureaja i opreme kojih se
treba pridravati, no osnovne radnje koje treba obaviti nakon svake munje su:
- ienjem zapoeti im je munja zavrena, a podtlanu crpku i pulsator
ostaviti da rade
- ukloniti svu vanjsku neistou iz svake sisne ae i mlaznice
- provjeriti temperaturu vode (800C) i namjestiti sisne ae na mlaznice
- cijev za mlijeko spojiti na grija vode a ventil postaviti u poloaj za pranje
- vrua voda treba prolaziti kroz sustav dok ne padne na temperaturu od 65 0C
te se isputa u posebnu sabirnu jamu,
- dodati odgovarajui deterdent ili mjeavinu deterdenta i dezinficijensa,
uz vrijeme cirkulacije od 5-10 minuta,
- mjeavinu deterdenta i dezinficijensa isprazniti u posebne spremnike,
- u sustav pustiti hladnu vodu, uz mogui dodatak 25 ml hipoklorita /40 litara
vode,
- iskljuiti dodatnu i podtlanu crpku, osuiti muznu jedinicu a zatim
postaviti
u poloaj za rad.
Gumeni dijelovi moraju se oprati i dezinficirati, jer ih mlijena mast
oteuje. Da bismo ih donekle obnovili, moraju se uroniti u 0,5% otopinu
deterdenta, u kojoj ostaju 2-3 dana, nakon ega se opet mogu koristiti.

6. 4. Odravanje muznih ureaja

Za osiguravanje pravilnoga rada sustava za munju, potrebno je vriti
odreene periodine kontrole. Kontrole mogu biti svakodnevne, mjesene,
polugodinje, godinje i redoviti servisi cjelovitoga sustava za munju, koje
propisuje proizvoa opreme.
Od svakodnevnih kontrola izdvajaju se:

58

provjera razine ulja na podtlanim crpkama koje to koriste i, po potrebi

nadolijeva ulje,
provjera visine podtlaka nakon pokretanja pogonskoga motora. Visina
podtlaka kree se od 40-50 kPa i mora se ustaliti nakon nekoliko sekundi
rada. U protivnome, treba provjeriti ulazi li zrak na ispusnome ventilu ili je
dolo do pomicanja prijenosnika obrtaja. Kod centrifugalnih crpki moe
doi do kvara na nepovratnome ventilu ili iskliznua prijenosnoga remena.
Provjeravanje rada podtlaka regulatora moe se obaviti tako da se ukljui
samo jedna muzna jedinica i oita visina podtlaka koja se potom usporedi s
visinom podtlaka kada su ukljuene sve muzne jedinice potrebne za munju.
Oscilacije od 2 kPa su doputene, a vea odstupanja ukazuju na
neispravnost podtlanih regulatora. Previsok podtlak i njegovo dugo
djelovanje prilikom munje poveava trenje na mlijenim alveolama,
kapilarnim mljekovodima i sisnome kanalu, to znaajno oteuje sluznicu
vimena i poveava broj somatskih stanica.
provjera rada podtlanoga regulatora obavlja se kad su sve muzne jedinice
ukljuene i oslukuje se njegov rad, odnosno utanje zraka prilikom ulaska
u podtlak regulator. Ako nema takvoga zvuka i evidentan je porast podtlaka,
potrebno je oistiti podtlak regulator.
u svakodnevne kontrole ubrajaju se i provjere oteenja gumenih dijelova
sisnoga sklopa, osobito gumenih cijevi za mlijeko i podtlak.

Pri mjesenim kontrolama potrebno je obaviti:

- kontrolu i nadopunu ulja kod podtlanih crpki koje se podmazuju uljem,
- promjena ulja kod ispunoga lonca,
- provjera zategnutosti remena na podtlanoj crpki,
- oistiti podtlak regulator i to utege i bone filtere i kuite,
- oistiti i pomazati sve podtlane slavine na podtlanome sustavu, i
- podmazati uljne pulsatore,
Polugodinje kontrole obuhvaaju:
- ispiranje kompletnoga podtlanoga sustava,
- zamjenu sisnih guma,
- temeljito ienje podtlak regulatora,
- promjene filtra na pulastorima i
- opraivanje sustava za hlaenje na spremniku za mlijeko laktofrizeru.
Sisne gume elementi su na ureaju za munju, koje su u direktnome
kontaktu sa ivotinjom. Zbog toga je potrebno obratiti veliku pozornost na njihovu
higijenu i ispravnost. Sisne gume s vremenom gube svojstvo elastinosti, zbog ega
dolazi do njihovoga pucanja te se stvaraju sitne pore, u koje, prilikom rada, ulazi
mlijeko, i runim pranjem sisnih guma nije mogue u potpunosti ukloniti sve
mlijeko iz pora. S obzirom na to da je mlijeko izrazito pogodan medij za stvaranje
mikroorganizama te je, ujedno, jedan od moguih putova ulaska infekcije u vime.
Iako se kod strojnoga pranja sustava za munju kvalitetnije peru sisne gume, bez
obzira, nakon pola godine potrebno ih je svakako zamijeniti, jer trokovi lijeenja
mastitisa i izluivanje krava iz proizvodnje vei je troak od zamjene sisnih guma.
59

Godinje kontrole su najee propisane od strane proizvoaa, a izvrava

ih servisna sluba i svode se na testiranje rada podtlane crpke, zbog provjere
kapaciteta podtlaka, te njeno servisiranje; testiranje rada pulsatora i servisiranje;
provjera kompletnoga podtlanoga sustava i rada manometra (mjera visine
podtlaka); zamjena neispravnih slavina za podtlak; zamjena svih gumenih i
plastinih dijelova u sustavu za munju, kao to su brtva poklopca muzne kante,
sisne gume, mlijene cijevi i slino; kod sustava s automatskim pranjem
prekontrolirati njegov rad.
Posebno je potrebno obratiti pozornost na odravanje pulsatora, jer najei
nedostaci u radu pulsatora su neodgovarajui broj otkucaja (prebrzo ili presporo);
ulazni zrani proistai zaepljeni neistoom; ovlaeni filter; oteeni ili napukli
ventili; istroene zaptivne gumice ventila; istroena (olabavljena) membrana;
istroenost podeivaa broja pulsacija (vijak ili opruga); mehanika oteenost
kuita pulsatora.
Da bi pulsator imao to dulji vijek trajanja, tijekom uporabe potrebita je
pravilna njega i odravanje, koje obuhvaa pravilan postupak prilikom rukovanja.
zbog mogunosti oteenja kuita, poslije munje pulsator se ne smije ispirati
tekuinom, poslije munje pulsator se mora pohraniti u suhu prostoriju iste
temperature kao i u staji (zbog stvaranja kondenzata i smrzavanja), zatititi pulsator
od praine, ako nepanjom doe do ulaska mlijeka, vode ili sredstva za ienje u
pulsator, treba ga odmah rastaviti i oistiti, jedanput mjeseno pulsator rastaviti i
oistiti, a dotrajale dijelove po potrebi zamijeniti.
Nepravilni rad pulsatora znaajno utjee na duinu trajanja munje, na
kvalitetu munje i potpunu pomuzenost, a time i na zdravstveno stanje vimena i na
broj somatskih stanica.
Kroz praksu je utvreno da muzai koji redovito kontroliraju i odravaju
svoju opremu za munju zadovoljavaju prema Pravilniku higijensku kakvou i time
postiu najbolju kvalitetu mlijeka i najviu cijenu mlijeka (E klasa).

6. 5. Hlaenje mlijeka
Kakvou mlijeka uvjetuje vie imbenika, od kojih su najbitniji higijena
munje, pravilan nain munje te prihvat i hlaenje mlijeka. Bez obzira na to koliko
visok stupanj higijene munje bio, u mlijeku je prisutan odreeni broj
mikroorganizama, te je, da bi se neutraliziralo njihovo djelovanje, potrebno pristupiti
hlaenju mlijeka odmah poslije munje. Hlaenje se obavlja na temperaturu 8-10C,
odnosno za pohranu do 48 sati na temperaturu od 4C.
Pri hlaenju mlijeka potrebno je zadovoljiti uvjet da broj mikroorganizama
bude to manji. Hlaenje se vri izmjenom topline izmeu toploga mlijeka i tekuine
kojom se vri hlaenje. Time se umanjuje mikrobioloka aktivnost i zaustavljaju
ivotni procesi bakterija koje razgrauju mlijeni eer.
Prema konstrukcijskome rjeenju, rashladni ureaji mogu biti:
kompresorski i
60

absorbcijski,
a prema nainu hlaenja:
s izravnim hlaenjem (rasplinja dolazi izravno u doticaj s mlijekom), i
s neizravnim hlaenjem (hladna voda slui kao nosa hladnoe izmeu
rasplinjaa i mlijeka).
Za razliku od hlaenja mlijeka klasinim postupcima (uranjanjem posuda za
mlijeko u hladnu vodu, uranjanjem dijelova za hlaenje u mlijeko, prolazu mlijeka
preko valovitih stjenki u kojima je sredstvo za hlaenje), za hlaenje veih koliina
mlijeka odgovarajui ureaj je kompresorski rashladni ureaj, tkz. ''Laktofrizeri''.
Kao rashladne tekuine (koje slue kao "nositelj topline") upotrebljavaju se
amonijak, ugljini dioksid, klormetil i dr. Rashladne tekuine moraju imati sljedea
svojstva: (1) ne smiju nagrizati metalne dijelove kompresorskog ureaja, (2) ne
smiju rastvarati ulje za podmazivanje pokretnih dijelova rashladnog ureaja, (3) ne
smiju imati tetni utjecaj na zdravlje ljudi i kakvou mlijeka, (4) ne smiju biti
zapaljivi i eksplozivni, (5) moraju imati nisku toku vrenja.
Kod punjenja ureaja za hlaenje treba obratiti pozornost da u rashladnu
tekuinu ne dospiju pare ili voda koja bi se u rasplinjau (ili njegovoj blizini) mogla
zamrznuti i tako usporiti ili potpuno zatvoriti njezin dotok. U tim je sluajevima
pronalaenje kvara oteano.
Najea oteenja i kvarovi na kompresoru rashladnog ureaja su na ventilima, a kod pogona elektromotorom pozornost treba posvetiti propisanoj
zategnutosti remena.
Posljedica kvarova je smanjena uinkovitost rashladnoga sustava ili
nedovoljna koliina tekuine u opticaju. Za sustav munje u mlijekovode
djelotvornima su se pokazali protoni hladnjaci, gdje se mlijeko od njih transportira
iz sabirnoga spremnika uz pomo crpki i hladi na traenu temperaturu.
Procesom hlaenja mlijeka oslobaa se i odreena koliina topline, koju je,
uz pomo izmjenjivaa topline, mogue iskoristiti za zagrijavanje vode. Hlaenjem
jedne litre mlijeka mogue je zagrijati 0,7 litara vode na 50-60C te se (uz mogue
dodatno zagrijavanje elektrinim grijaima) moe koristiti za pranje ureaja za
munju.

61

7. METABOLIKI POREMEAJI MLIJENIH KRAVA,

KOZA I OVACA

Mislav idara, dr.vet. med.

Najkritinije razdoblje u reprodukcijskome ciklusu mlijenih kategorija je

razdoblje oko poroda i prvi mjesec dana nakon toga. Metaboliki poremeaji, koji
nastaju u tome razdoblju, obino su rezultat pogrene hranidbe u suhostaju i nakon
poroaja. S obzirom na to da metaboli ki poremeaji dovode do smanjenja
proizvodnje mlijeka, a mogu izazvati i tee zdravstvene probleme, njihovoj
prevenciji potrebno je posvetiti osobitu panju.

7. 1. Ketoza
Ketoza nastaje kao posljedica nedovoljnoga primanja energetskih i
glukoneogenih tvari u organizam. Javlja se obino u prvoj treini laktacije, kada je,
zbog velike proizvodnje mlijeka, potreba za glukozom najvea. Zbog nedostatnoga
primanja hranjivih tvari hranom, organizmu nedostaje energije pa se troe masne
rezerve koje slue kao izvor energije. Zbog nedostatka glukoze, masti se ne mogu
pretvoriti u energiju, ve nastaju tvari koje se zovu ketonska tijela, po emu je
ketoza i dobila ime. Ketoza moe biti subklinika, pri emu se ne zamjeuju vanjski
znakovi bolesti. Kada se na ivotinji oituju znakovi poput gubitka apetita, mirisa
acetona u izdahnutome zraku, smanjene aktivnosti buraga, mravljenja i smanjene
mlijenosti, kaemo da je ketoza klinika. Lijeenje klinikog oblika ketoze provodi
se preparatima propilen-glikola ili intravenskom aplikacijom glukoze. Vanija od
toga je prevencija, odnosno, sprjeavanje pojave klinike ketoze, to se,
prvenstveno, postie pravilnom hranidbom.
Hranom je potrebno osigurati dostatne koliine kobalta iz kojeg se, kod
preivaa, stvara vitamin B12, bitan za sprjeavanje pojave ketoze.
U hranu je poeljno dodati nikotinsku kiselinu u dozi od 6 g po kravi u
suhostaju, i 12 g na poetku laktacije. Dodavanje zasienih dugolananih masnih
kiselina (poput stearinske i palmitinske) takoer pomau u sprjeavanju pojave
ketoze.
Tvari koje se mogu dodati u hranu, a smanjuju mogunost pojave ketoze i
omaenja jetre su propilen glikol, glicerol i natrijev propionat. Problem kod
dodavanja tih tvari je u tome to nisu ukusne te ih je potrebno dobro izmijeati s
ostalim komponentama obroka.
Silau koja obiluje maslanom kiselinom treba izbjegavati ili dati u manjoj
koliini, jer smanjuje konzumaciju suhe tvari i poveava razinu ketonskih tijela.
Poeljno bi bilo kontrolirati razinu ketonskih tijela u urinu i mlijeku, kako bi se
otkrila subklinika ketoza. Kontrola se moe obaviti na jednostavan nain, test
trakicama, koje su jednostavne za uporabu i jeftine.

62

Kod ovaca i koza ketoza se obino javlja u posljednjoj treini graviditeta.

Osobito su osjetljive ivotinje koje nose vie plodova. Zbog poveanja volumena
maternice, burag je potisnut te se smanjuje mogunost konzumacije suhe tvari, to
uvjetuje pojavu ketoze. Taj je poremeaj puno opasniji za ovce i koze, nego za
krave. Uginua su esta i tada je ivotinjama potrebno to ranije pomoi.

7. 2. Sindrom omaenja jetre

Sindrom masne jetre nastaje iz istoga razloga kao i ketoza. Zbog nedostatka
glukoze i troenja masnih rezervi, dolazi do nakupljanja masti u jetri. Zbog toga
jetra ne moe normalno obavljati svoju funkciju. Nakupljanje masti u jetri moe
dovesti do ozbiljnih zdravstvenih poremeaja. Znakovi toga poremeaja slini su
onima kao i kod ketoze, a moe se javiti i potitenost ivotinje.
Prevencija je ista kao i kod ketoze.

7. 3. Zaostajanje posteljice
Zaostajanje posteljice nastaje kada krava ne izbaci posteljicu 12 sati nakon
telenja. Ponekad je mogue uoiti dijelove posteljice kako vise iz maternice, no
ponekad su ti dijelovi skriveni. Nuno je da se posteljica u potpunosti odstrani, jer
moe doi do upale maternice, to ima negativne posljedice za daljnju reprodukciju.
Zaostajanje posteljice smanjuje apetit, a, posljedino, i proizvodnju mlijeka. Uzroci
zaostajanja posteljice mogu biti zarazne bolesti, hormonski poremeaji,
hipokalcemija, ali i pretilost krava. Ako ne postoji sigurnost je li posteljica izbaena,
potrebno je obratiti se veterinaru, koji e pregledati kravu i utvrditi to je potrebno
uiniti, kako bi se sprijeila, odnosno ublaila upala maternice.
Kako bi se prevenirala pojava zaostajanja posteljice, vano je da krava
telenje doeka u optimalnoj tjelesnoj kondiciji, to je oko 3,5 na ljestvici bodovanja
od 1-5. Ta kondicija omoguava kravi da prebrodi mogui nedostatak u jedne ili
vie hranjivih tvari bez pretjerane mobilizacije masti, a, takoer, i olakava telenje.
Optimalnu tjelesnu kondiciju relativno je jednostavno postii kod junica, ako se
pridrava propisanih koliina energije u hrani. Kod krava je to znantno tee. Od
zasuenja do telenja ima svega 8 tjedana te je u tome razdoblju teko promijeniti
tjelesnu kondiciju krave za vie od 0,5. Ako krave u to razdoblje dolaze premrave,
onda bi obroci trebali biti ekstremni, a ako su predebele, onda bi im trebalo
znaajno smanjiti koliinu energetskih krmiva. Sve to nepovoljno djeluje na stanje
krave nakon telenja i poveava mogunost pojave zaostajanja posteljice, ali i drugih
metabolikih poremeaja. Zbog svega toga, kravu u optimalnu tjelesnu kondiciju
treba dovoditi ve sredinom laktacije. U tome procesu bitno je i pravovremeno
osjemeniti kravu, kako bi meutelidbeno razdoblje iznosilo 12-13 mjeseci.
Do zaostajanja posteljice dolazi i kod ovaca i koza pa je poeljno pripaziti
da i njihova kondicija prilikom janjenja, odnosno jarenja, bude oko 3,5.

63

7. 4. Promjena poloaja sirita (dislokacija sirita)

Dislokacija sirita je stanje kod kojega dolazi do promjene poloaja pravoga
eluca (sirita) iz njegovoga normalnoga poloaja na desnu ili, u veini sluajeva, na
lijevu stranu trbuha ivotinje. Sirite se normalno nalazi u donjem dijelu trbuha.
Zbog premjetanja na lijevu stanu sirite se uklijeti izmeu buraga i trbune stjenke
te je prolaz hrane onemoguen i dolazi do napuhavanja. Do promjene poloaja
sirita moe doi zbog poveane maternice tijekom breosti, drugih metabolikih
poremeaja, poput hipokalcemije, omaenja jetre ili mastitsa, te zbog nedovoljne
koliina hrane ili nedovoljno vlaknine u hrani. Velika koliina itarica u hrani moe
dovesti do nakupljanja plinova i gubitka motiliteta probavnoga sustava, to, takoer,
pogoduje promjeni poloaja sirita. ivotinja zato slabo ili nita ne jede, proizvodi
malo mlijeka i dri se pogrbljeno. U poetku je koliina izmeta mala ili postoji blagi
proljev, a kasnije se javlja tamni, jako smrdljivi izmet ili proljev. Sirite se u
normalni poloaj moe pokuati vratiti okretanjem ivotinje na leima s jedne na
drugu stranu. To nije uinkovita metoda, jer se sirite ponovno moe dislocirati.
Uinkovita je metoda kirurki zahvat trajne fiksacije sirita, koju izvodi veterinar.
Prevencija se svodi na pravilnu hranidbu. Bitan je postupni prijelaz na
hranu bogatu ugljikohidratima, koja lako vrije. Potrebno je ivotinjama
kontinuirano omoguiti dostatnu koliinu voluminozne hrane.

7. 5. Hipokalcemija (mlijena groznica)

Hipokalcemija nastaje zbog velikog utroka kalcija pri stvaranju mlijeka.
Naglim poetkom stvaranja velikih koliina kolostruma i mlijeka organizam krave
troi velike koliine kalcija. Bez obzira na koliinu kalcija u hrani, krava ne moe
resorbirati dovoljne koliine kalcija iz hrane da pokrije poveane potrebe. Zbog toga
dolazi do resorpcije kalcija iz kostiju, no ta je resorpcija postupna, a zbog velikih
potreba za proizvodnju mlijeka dolazi do pada razine kalcija u krvi. To je razlog
zbog kojega se bolest obino javlja u prva tri dana nakon telenja. Kalcij je vaan za
funkcioniranje ivanoga sustava i miia. Znakovi nedostatka kalcija su gubitak
apetita, smanjeni motilitet probavnoga sustava, pothlaene uke i njuka, slabo i
ubrzano bilo. Zjenice su proirene te slabo reagiraju na jaku svjetlost. Krava moe
imati potekoa pri kretanju, a u teim sluajevima ne moe hodati, ve lei na
trbuhu i prsima i ima ubrzani puls. Kod jako tekih sluajeva lei na boku, a moe
izgubiti i svijest. Potrebno je to ranije reagirati te ivotinji intravenski aplicirati
neki od pripravaka kalcija. Davanje kalcijevih pripravaka na usta nije uinkovito, jer
je smanjena funkcija probavnoga sustava. Poeljno je aplicirati vitamin D 3 koji
pospjeuje resorpciju kalcija iz crijeva.
Radi sprjeavanja hipokalcemije nuno je to vie smanjiti koliinu fosfora
u hrani, a s obzirom na to da mnoga krmiva sadre velike koliine fosfora, to u
praktinim uvjetima nije uvijek lako postii. Kukuruzna silaa sadri malo fosfora
te je pogodna za osnovu obroka krava u suhostaju, ali zbog velike energetske
vrjednosti u veim koliinama podie razinu energetske vrijednosti cijelog obroka.
Lucerna, takoer, sadri malo fosfora te je i nju poeljno koristiti u hrani. Koliina
64

fosfora u biljkama moe biti velika i zbog pretjerane gnojidbe umjetnim gnojivima
na bazi fosfora, koji onda dospije u veoj koncentraciji i u biljke.
Iako hipokalcemija nastaje zbog nedovoljne koliine kalcija, kako bi se
izbjegla, u suhostaju je nuno izbjegavati krmiva bogata kalcijem.
Dodavanje anionskih soli u hranu smanjuje pH-vrijednost krvi, time i
mogunost pojave hipokalcemije. Anionske soli su amonijev- klorid, kalcijevklorid, magnezijev-klorid, kalcijev-sulfat i magnezijev-sulfat. Te soli nisu ukusne te
ih treba davati u kombinaciji s ukusnim krmivima, poput vlane kukuruzne silae,
pivskoga tropa, tostirane soje ili melase.
Dodavanje vitamina D3 u hranu pomae u sprjeavanju hipokalcemije, time
to on poveava apsorpciju kalcija iz crijeva.
Zbog sprjeavanja hipokalcemije, dobro je kontrolirati pH-vrijednost
mokrae. To se moe uiniti pomou test trakica. pH-vrijednost mokrae holtajn
krava trebao bi biti u rasponu od 6,0-6,5.
Kod ovaca i koza hipokalcemija se obino javlja u prva tri tjedna nakon
janjenja, odnosno jarenja. Hipokalcemiji su podlonije starije ovce, osobito one kod
kojih se nakon prijanje breosti nisu nadomjestile zalihe kalcija u kostima. Vei
broj plodova tijekom breosti znaajnije iscrpi zalihe kalcija pa je i pojava
hipokalcemije uestalija. Kliniki znakovi i prevencija isti su kao i kod krava.

7. 6. Metabolika acidoza
Za normalno odvijanje probave kod preivaa nuno je postojanje
mikroflore (bakterija, protozoa i gljivica) u njihovome buragu. Bakterije u buragu
prilagoene su hrani koju ivotinja uzima pa svaka nagla promjena hrane moe
nepovoljno djelovati na korisne bakterije u buragu. Umjesto njih, razvijaju se
nepoeljne pa ak i tetne bakterije, koje proizvode tvari koje mogu natetiti
normalnoj probavi. Stoga je bitno pripaziti da bilo kakva promjena hrane bude
postupna, kako bi se korisne bakterije mogle postupno prilagoditi na novu vrstu
hrane. Kisela indigestija, odnosno acidoza buraga, nastaje zbog davanja velikih
koliina hrane bogate lakoprobavljivim ugljikohidratima, bez prethodnoga
postupnoga prilagoavanja na tu vrstu prehrane. Zbog velike koliine
lakoprobavljivih ugljikohidrata dolazi do znaajnoga pada pH-vrijednosti i
zakiseljavanja buraga, pri emu se razvijaju one vrste bakterija koje mogu ivjeti u
takvim uvjetima. Meu njima su i one koje stvaraju mlijenu kiselinu koja dodatno
sniava pH -vrijednost. U takvim uvjetima odumiru korisne bakterije, a prestaju i
kontrakcije buraga. Dolazi do resorpcije mlijene kiseline iz buraga u krv, time i do
metabolike acidoze. Kiseli sadraj nagriza i oteuje buragovu sluznicu pa je ona
podlonija infekcijama od strane patogenih organizama. Zbog svega toga dolazi do
gubitka apetita i zastoja u probavi, ivotinja ne dobiva hranjive tvari te se smanjuje
mlijenost. Izmet je kaast i smrdi po trulei, u njemu se mogu nai komadii
neprobavljene hrane i dijelovi sluznice crijeva. Moe se pojaviti i proljev. Ako se
ivotinji pravilno i pravovremeno ne pomogne, moe uginuti. ivotinji se direktno u
burag mogu aplicirati lunata sredstva, koja e neutralizirati kiseli sadraj.
Prevencija se svodi na pravilnu hranidbu. Bitan je postupni prijelaz na hranu
koja lako vrije. Potrebno je ivotinjama kontinuirano omoguiti dostatnu koliinu
65

voluminozne hrane. Preventivno davanje soli kalcija povoljno djeluje na pHvrijednost buraga. Sijeno uvijek mora biti dostupno, kako bi ivotinje provele
odreeno vrijeme vaui vlaknastu hranu, prilikom ega se izluuju velike koliine
sline koja neutralizira kiseli sadraj buraga. U sluaju da tijekom pripreme obroka
sijeno sjeckamo, duljina stabljike ne bi smjela biti kraa od 2,6 cm.

7. 7. Laminitis
Laminitis je upala laminarnoga sloja roine papka. Uzroci mogu biti i
metabolike prirode, a nastaju iz istog razloga kao i metabolika acidoza. Iznenadno
uvoenje u obrok velikih koliina ugljikohidrata uvjetuje pad pH-vrijednosti u
buragu, zbog ega ugibaju bakterije koje pri tome otputaju endotoksine. Kao
odgovor na endotoksine u krv se izluuju tvari koje dovode do jakoga suavanja
krvnih ila u laminarnome sloju papka, to smanjuje opskrbu hranjivim tvarima, pa
dolazi do odumiranja tkiva. Koa iznad takvoga papka moe biti oteena i
zacrvenjena, a na potplatu papka se mogu pojaviti irevi. Oslanjanje na papak je
bolno pa ivotinja epa. Zbog bolova ivotinja nerado stoji te uzima manje hrane,
to direktno utjee i na proizvodnju mlijeka. Faktor koji dodatno poveava
mogunost pojave laminitisa su i visoke stepenice, osobito ako se nalaze ispred
prostora za hranjenje, pa ivotinje moraju due vrijeme prebaciti vei dio teinu na
stranje noge. Prevencija pojave te vrste laminitisa ista je kao i prevencija acidoze.
Osim toga, bitno je papke ivotinja redovito obrezivati i ureivati. Redovitim
ureivanjem papaka moemo primijetiti znakove laminitisa te na vrijeme poduzeti
mjere, kako se stanje ne bi pogoralo.

7. 8. Preventivne mjere metabolikih poremeaja

Najbolja prevencija, odnosno sprjeavanje pojave svih metabolikih
poremeaja, je pravilna hranidba.
U suhostaju je vano hraniti ivotinje visokokvalitetnim sijenom i silaom,
koji e pokriti veinu nutritivnih potreba. U tome je razdoblju bitno da se krave
dobro hrane, ali ne pretjerano. Konzumaciju suhe tvari treba ograniiti na 2%
tjelesne mase krave na dan.
Nakon telenja, mijenja se i hranidba krava. Osnovno pravilo kod bilo kakve
promjene hrane je da se ta promjena obavi postupno.
U sluaju da se krave hrane odvojeno silaom po volji i ogranienim
koliinama koncentrata, nuno je postupno poveavati koliinu koncentrata od
minimalno 0,3 kg na dan, do maksimalne koliine od 10 kg koncentrata na dan.
Bolja opcija od odvojenoga hranjenja silaom i koncentratom za hranidbu
krava nakon telenja je upotreba TMR-a, odnosno kompletnog obroka koji sadri sve
potrebne komponente. Time se znaajno smanjuje pojava metabolikih bolesti.
Prevenciju metabolikih bolesti, osim hranidbom, postiemo i dobrim
dranjem krava, ime smanjujemo utjecaj stresa. Stres smanjuje konzumaciju hrane
i poveava mobilizaciju masti, time i mogunost pojave ketoze.
Treba izbjegavati mijeanje krava iz razliitih skupina, jer dolazi do
meusobne agresivnosti i pojave stresa.
66

Nuno je osigurati 0,5 m hranidbenoga prostora po kravi. Ako hranidbeni

prostor iznosi svega 0,2 m, smanjuje se vrijeme hranjenja i konzumacija hrane, a
poveava stres.
Na krave negativno djeluje i previsoka temperatura zraka u kombinaciji s
visokom vlagom. Ve kod temperatura od 25C dolazi do pojave stresa, dok se kod
temperatura iznad 30C smanjuje i proizvodnja mlijeka. O tome bi trebalo povesti
rauna, s obzirom na sve vee ljetne temperature u naim krajevima. U tim
sluajevima poeljna je ugradnja ventilatora i rasprivaa vode koji rashlauju
prostor staje i ivotinje.

67

8. EKONOMIKA PROIZVODNJE MLIJEKA

Doc.dr.sc. Krunoslav Zmai
Otvaranjem Republike Hrvatske prema svjetskom tritu, posebice ulaskom
u Europsku uniju, namee se potreba promjena ukupnih drutvenih i gospodarskih
uvjeta. Uz to, naputanje sustava planskoga i uspostava trinoga gospodarstva, trai
trne uvjete i konkurentnost proizvodnje. Ekonomska se teorija temelji na
principima maksimiziranja, odnosno ostvarivanja maksimalnih ciljevi (dobiti) u
zadanim uvjetima, i minimiziranja, odnosno gospodarenja minimalnim ulaganjima
potrebnih initelja proizvodnje (minimalnih trokova). Na osnovi toga proizlazi
kako ekonomika proizvodnje mlijeka definira uvijete pri kojima se odreeni opseg i
struktura proizvodnje mogu ostvariti s najniim moguim trokovima u odnosu na
potrebna sredstva za proizvodnju i angairanja ljudskoga rada. Za svaku razinu
proizvodnje koju je mogue postii, svako poljoprivredno gospodarstvo treba znati
koliko e ga kotati i koliki e prihod ostvariti plasmanom proizvoda na tritu.
Trokovi ovise o tehnologiji i proizvodnim mogu nostima da se proizvodni initelji
prerade i proizvedu novi proizvodi, s jedne strane, te od cijene initelja proizvodnje,
s druge strane.
initelji proizvodnje javljaju se u obliku ljudskoga rada i sredstava za
proizvodnju. Ljudski rad jedan je od najvanijih initelja proizvodnje, a moe se
javiti u razliitim vidovima i oblicima, kao to su proizvodni i neproizvodni rad,
umni i fiziki rad, direktni i indirektni rad, jednostavan i sloeni rad. Sredstva za
proizvodnju sudjeluju u stvaranju proizvoda i usluga koji se troe i u procesu
reprodukcije imaju karakter troenja minuloga rada. Vrijednost utroenih sredstava
za proizvodnju prenosi se na nove proizvode i usluge, iji opseg i struktura ovise o
veliini i strukturi proizvodnje, tehnologiji, uincima i stupnju iskoritavanja
sredstava za proizvodnju. U stvaranju novih proizvoda i usluga, sredstva za
proizvodnju dijele se na sredstva za rad i predmet rada. Sredstva za rad se, sa
stajalita obrta, dijele na osnovna sredstva i obrtna sredstva.
Osnovna se sredstva koriste u proizvodnji s vijekom trajanja duim od
godine dana, pri emu postupno prenose svoju vrijednost na nove proizvode i
zadravaju svoju upotrebnu vrijednost do kraja njihovoga trajanja. Osnovna
sredstva mogu biti u upotrebi ako se nalaze u upotrebnome obliku, odnosno
sposobnom za koritenje u danim uvjetima (zemljite, putovi, graevinski objekti,
osnovno stado, strojevi i oprema) i izvan upotrebe, koji, zbog opih uvjeta, nisu
sposobni biti koriteni kao osnovna sredstva (novana sredstva, potraivanja,
investicijski materijal, investicijski radovi u tijeku, zavrene investicije izvan
upotrebe).
Obrtna sredstva obuhvaaju predmete rada i neka sredstva za rad iji je vijek
trajanja krai od godinu dana i vrijednost ispod propisane utvrene granice. Obrtna
sredstva mogu se javiti u naturalnome, robnome, novanome obliku i u obliku potranje
od kupaca. Kako je u ekonomici proizvodnje pojedinih vrsta proizvodnje obrtaj obrtnih
sredstava sporiji u odnosu na druge gospodarske djelatnosti, to zahtijeva uinkovitije
koritenje obrtnih sredstava i postizanje to veega
68

koeficijenta obrta. Koeficijent obrta pokazuje koliko se puta godinje obrnu (novacroba-novac) obrtna sredstva u jednome proizvodnome ciklusu, a moe se iskazati
naturalno i vrijednosno.
Naturalno:
Koeficijent obrta K0

Godinje razdoblje (360 dana)

Vrijeme trajanja obrta (V )

Vrijednosno:

K0

Vrijednost ukupnih godinjih ulaganja (P)

Vrijednost prosjeno koritenih obrtnih sredstava (Obs)

Predmetom se rada oznaavaju sredstva za proizvodnju koja se troe u

jednome ciklusu proizvodnje, odnosno itavim svojom sadrajem ulaze u novi
proizvod. To su sirovine (sjeme, mineralno gnojivo, stona hrana, tovna grla, i
drugo), pomoni materijal (gorivo, mazivo, zatitna sredstva, ambalaa i drugo) i
sitni inventar.
Trokovi proizvodnje obuhvaaju vrijednost sredstava za proizvodnju,
utroenih s ciljem proizvodnje novih proizvoda u odreenome vremenskome
razdoblju. S druge strane, funkcija trokova predstavlja vezu izmeu trokova
proizvodnje i koliine proizvodnje uz pretpostavku kako se inputi koriste na
uinkoviti nain. Utvrivanje trokova predstavlja osnovu ekonomike proizvodnje,
a najee se primjenjuje kod utvrivanja ekonomskih rezultata poslovanja, pri
utvrivanju cijene kotanja, gornje nabavne cijene sredstava za proizvodnju i donje
cijene prodaje gotovih proizvoda i drugo. Trokovi materijala u govedarskoj
proizvodnji zauzimaju glavno mjesto u strukturi cijene kotanja stonih proizvoda.
Kod rasplodnih krava koje se koriste vie godina cijena kotanja tereti samo jedan
dio vrijednosti matinoga grla i to u obliku amortizacije koja ulazi u cijenu kotanja
kao skupina trokova. Na taj je nain osnovni materijal za proizvodnju mlijeka
hrana od koje se tijekom procesa proizvodnje stvara proizvod. Uz hranu postoji i
pomoni materijal za proizvodnju, koji ne ulazi u sastav proizvoda, ve pomae
procesu proizvodnje i svojom cijenom ulazi u trokove proizvodnje (potroni
materijal, sitni inventar, lijekovi i drugo). Trokovi u proizvodnji mlijeka mogu se
podijeliti na fiksne i varijabilne. Fiksni trokovi optereuju proizvodnju bez obzira
na njenu visinu (uzdrni dio hrane, vei dio ivoga rada, dio materijalnih trokova,
amortizacija i neizravni trokovi), dok su varijabilni trokovi odreeni visinom
proizvodnje (trokovi proizvodnog dijela hrane, dodatni rad i drugo).
Trokovi hrane su najvei trokovi u proizvodnji mlijeka, stoga ih je
potrebno maksimalno smanjiti. Kod velikih mlijenih farmi ukupan udio hrane u
strukturi trokova kree se od 40-50%, dok je kod malih farmi iznad 50%. Na
visinu trokova hrane direktno utjeu visina proizvodnje, cijena hrane i udio drugih
trokova.
69

Tablica 11. Utroak hrane i cijena kotanja mlijeka, s obzirom na visinu

proizvodnje
Visina
proizvodnje
4000
5000
6000

Utroak
krme u HJ
godinje
4.022
4.442
5.073

Utroak
Utroak
HJ/kg koncentrata/kg
mlijeka
mlijeka
1,00
0,14
0,89
0,18
0,85
0,24

CK
mlijeka
u hrani
0,88
0,82
0,81

CK
1 HJ

Cijena
krme

0,88
0,92
0,96

3.551
4.113
4.872

Utroak koncentrata (i cijena HJ) za jedan kilogram mlijeka raste porastom

proizvodnje, stoga treba voditi rauna o tome da trokovi hrane budu bar 50% u
strukturi trokova te da utroak HJ za jedan kg mlijeka bude manji od jedan. Kod
nie proizvodnje mlijeka utroak HJ je vei. Cijena kotanja jedne hranidbene
jedinice treba biti manja od 50% prodajne cijene mlijeka. Na osnovi trokova hrane,
mogu se prognozirati ukupni trokovi i izraunati cijene kotanja te financijski
uinak proizvodnje mlijeka.
Trokovi rada u ukupnim trokovima proizvodnje mlijeka sudjeluju s oko
10-15%, a uinkovitost rada ovisi o broju krava u stadu, visini proizvodnje po grlu,
sustavu dranja i nainu munje, stupnju tehnikih sredstava, tehnologiji
proizvodnje, organizaciji rada te ostalim elementima proizvodnje. Na taj je nain
proizvodnost rada mjerljiva utrokom ivoga rada po jedinici proizvodnje, utrokom
rada po grlu godinje, brojem krava po radniku i proizvodnjom mlijeka po radnom
satu. Udio rada u odre enom je odnosu prema trokovima amortizacije. Najvie
rada u proizvodnji mlijeka troi se na munju (oko 50%), izgnojavanje (oko 30%),
hranidbu (oko 10%) i ostalo (5-10%). Amortizacija, kao otpis osnovnoga sredstva u
ukupnoj strukturi trokova, kre e se od 5-15%. Vrijednost krave dobijemo kada od
poetne investicijske (nabavne) vrijednosti odbijemo amortizacijski otpis. Obraun
amortizacije radi se tako da se od investicijske cijene odbije likvidna vrijednost i
podijeli s brojem godina trajanja krave. Trokovi amortizacije obuhvaaju ne samo
osnovno stado ve i objekte - staje (3%) te skladita i opremu (10-20%).
Ostali trokovi proizvodnje ine veterinarske usluge i lijekovi, rad
poljoprivrednih strojeva, potroni materijal i drugo. Njihov ekonomski utjecaj na
ukupne trokove je manji. Veterinarske usluge i lijekovi u trokovima sudjeluju s 12%, rad traktora i drugih strojeva s 3-5%, razne usluge i potroni materijal ine oko
1,5% te ostali izvorni trokovi 3 -4%. Takoer, opi trokovi, kao dio plaa i dio
materijalnih trokova, optereuju proizvodnju mlijeka i cijenu kotanja, ali nemaju
poseban utjecaj na proizvodne rezultate
Proizvoako prodajna (ili otkupna) cijena mlijeka je objektivni initelj na
kojega proizvoa moe bitno utjecati kvalitetom mlijeka (sadraja mlijene masti,
mlijenih proteina i higijene). Proizvoa moe bitno utjecati na cijenu mlijeka
boljom hranidbom i suvremenim zootehnikim mjerama proizvodnje. Ciljna cijena
mlijeka standardne kakvo e iznosi 1,798 kn/kg na bazi 3,7% mlijene masti, 3,2%
bjelanevina, do 400.000 somatskih stanica i 100.000 bakterija u 1 ml mlijeka. Za
obraun se priznaje 3,4-4,3% masti i 3,1-4,0% bjelanevina. Mlijeko koje sadri
70

manje od 3,4% masti i 3,1% bjelanevina umanjuje se cijena za 0,1798 kn/kg.

Prodajna cijena mlijeka s premijom kree se u ovisnosti o sadraju mlijene masti i
proteina i dodataka koje daju mljekare od 2,03,5 kn, a na podruju od posebne
dravne skrbi i do 4,0 kn. Problem ne predstavlja niska prodajna cijena mlijeka, ve
visoka cijena kotanja mlijeka koja proizlazi iz visokih trokova proizvodnje, kao
posljedica neracionalne i niske proizvodnosti mlijeka.
Osnovna cijena mlijeka izraunava se pomou formule:
OCM = (MM x 0,236) + (MB x 0,289)

OCM osnovna cijena mlijeka,

MM postotak mlijene masti,
MB postotak bjelanevina.

Osnovni iznos potpore za mlijeko izraunava se formulom

OPM osnovni iznos potpore za
mlijeko, MM postotak mlijene masti,
OPM = (MM x V1) + (MB x V2)

MB postotak bjelanevina,

V1 m.m za nizinska podruja 0,0853,

V2 bjelanevine za nizinsko podruje 0,1045
Cijena mlijeka formira se na bazi sadraja mlijene masti, proteina, broja
mikroorganizama i somatskih stanica u mlijeku, dok cijena kotanja, odnosno
proizvodna cijena mlijeka, ovisi o visini proizvodnje po kravi, broju krava u stadu,
cijeni stone hrane, o drugim trokovima proizvodnje, o tehnikoj opremljenosti
gospodarstva i primjeni tehnolokih rjeenja. Cijena kotanja mlijeka treba biti
ispod razine prodajne cijene te se smatra kako bi ekonomska granica proizvodnje
mlijeka trebala biti iznad 10 kg/HD.
Kalkulacija na temelju varijabilnih trokova, odnosno direct costing metode,
ima iroku primjenu kod rjeavanja razliitih organizacijsko ekonomskih problema
u praksi. Ekonomski rezultat proizvodnje utvruje se kao razlika izmeu trine
vrijednosti dobivenih proizvoda i visine nastalih varijabilnih trokova iz kojega se
pokrivaju fiksni trokovi, a ostatak predstavlja ostvareni dohodak poljoprivrednoga
gospodarstva.
Poljoprivredna gospodarstva ostvaruju prihode prodajom proizvoda na
tritu po trinoj cijeni, koja ovisi o stanju trine potranje. Razlika izmeu
ostvarenoga prihoda i trokova predstavlja financijski rezultat poljoprivrednoga
gospodarstva. Poljoprivredna gospodarstva odabiru onu kombinaciju initelja
proizvodnje i razinu proizvodnje pri kojoj e ostvariti najveu dobit, imajui u vidu
trine cijene proizvoda i cijene initelja proizvodnje.

71

Tablica 12. Kalkulacija proizvodnje mlijeka, (u kunama)

Trokovi
Hrana
Rad
Amortizacija
Veterinarske usluge i lijekovi
Druge usluge
Potroni materijal
Osiguranje
Rad strojeva
Selekcijske usluge
Ukupni direktni trokovi
Opi trokovi
Drugi indirektni trokovi
Ukupni indirektni trokovi
Sveukupni trokovi
Prihodi
Mlijeko (osnovna cijena)
Dodatak na E klasu
Poticaj/litri
Poticaj/kravi
Vrijednost proizvodnje
Financijski rezultat

Godinja proizvodnja mlijeka litara/kravi

4.000
5.000
6.000
3.551
4.113
4.872
852
987
1.169
568
658
780
178
214
244
107
123
146
70
83
97
498
576
682
284
329
390
107
123
146
6.215
7.206
8.526
568
658
780
142
164
195
710
822
975
6.925
8.028
9.501
7.400
1.079
3.068
500
12.047
+ 5.122

9.250
1.348
3.853
500
14.951
+ 5.701

11.100
1.618
4.602
500
17.820
+ 6.720

Prihodi u proizvodnji mlijeka rezultanta su prihoda od mlijeka, prihoda od

premija za mlijeko, premija za kravu, prihoda od rasploda i prirasta teladi i prihoda
od stajnjaka (nusproizvod). U strukturi prihoda proizvodnje mlijeka prihod od
mlijeka s premijom iznosi od 85-90%, a prihod od rasploda i prirasta teladi oko 1015%. Kada se od prihoda oduzmu trokovi dobije se dohodak prije oporezivanja.
Porez na dohodak kod obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja su u sustavu
PDV-a (kao i obrtnici) iznosi 15, 25 ili 35%, to ovisi o visini dohotka. Kad se od
dohotka odbije porez na dohodak, dobije se neto dohodak. Kod pravnih osoba porez
na dobit iznosi 20% (raun dobiti i gubitaka).
Primjenom direct costing kalkulacije mogue je izraunati opseg, odnosno
vrijednost proizvodnje, pri kojoj proizvodnja dostie toku pokria trokova,
odnosno donju granicu rentabilnosti. Tim raunskim postupkom trina vrijednost
proizvodnje obuhvaa vrijednost nastalih ukupnih trokova proizvodnje
(proporcionalno varijabilnih trokova po jedinici proizvoda i ukupnih fiksnih
trokova) i ostvareni dohodak.

72

y FT 1
vt

tc

y proizvodnja FT
fiksni troak,

vt proporcionalni varijabilni
troak, tc trina cijena proizvoda,

Prag rentabilnosti je razliit, od gospodarstva do gospodarstva. Kod

godinje proizvodnje mlijeka po kravi od 5.000 litara, cijena kotanja mlijeka kree
se do 2,5 kn/kg, vrijednost proizvodnje oko 3,5 kn/kg, a financijski rezultat 1-1,5
kn/kg. Dobit po litri neto je manja kad se odbije porez na dohodak. U prihodima od
prodaje mlijeka novane potpore sudjeluju preko 40%, a s potporama od mljekara
proizvoai ostvaruju oko 55% prihoda po kilogramu mlijeka.
Kalkulacija na temelju varijabilnih trokova pomae pri donoenja vanih
odluka o sniavanju ili poveavanju trine cijene dobivenih proizvoda te kod
procjene ekonomske uinkovitosti poveanja ili smanjenja opsega proizvodnje,
odnosno stupnja iskoritavanja raspoloivih proizvodnih kapaciteta.
Ekonomski ili financijski rezultat poslovanja poljoprivrednoga gospodarstva
utvruje se kao razlika izmeu ostvarene vrijednosti proizvodnje i visine nastalih
trokova u tijeku poslovne godine. Nakon utvrivanja ekonomskoga rezultata, gdje
se najee kao pokazatelj na poljoprivrednim gospodarstvima koristi dohodak,
potrebno je utvrditi kakvo je poslovanje u odreenome vremenskome razdoblju
ostvareno te u kojoj je mjeri ekonomski uinkovito. Kao osnovni pokazatelji stupnja
ekonomske uinkovitosti poslovanja koriste se:
ekonominost proizvodnje,
rentabilnost
proizvodnje,
produktivnost rada.

Pod pojmom ekonominost podrazumijeva se stupanj iskoritavanja

proizvodnih initelja u procesu proizvodnje. Ekonominost proizvodnje pojedinih
vrsta proizvodnje i poljoprivrednih gospodarstava mogue je utvrditi odnosom
izmeu vrijednosti proizvodnje i vrijednosti nastalih trokova proizvodnje. Stupanj
ekonominosti izraava se koeficijentom ekonominosti i to:
E Vrijednost proizvodnje

Trokovi proizvodnje

Trinacijena proizvoda 1
Cijena ko tan ja
proizvoda

Znaajan pokazatelj ekonominosti mlijeka predstavlja cijena kotanja po

jedinici dobivenih proizvoda. to je cijena kotanja manja od trine (prodajne)
cijene, to je u liniji proizvodnje bolji financijski rezultat. initelji koji utjeu na
poveanje ekonominosti su smanjenje utroaka predmeta rada, sredstava za rad,
radne snage, to potpunije koritenje kapaciteta, uklanjanje pogreki u
tehnolokome procesu, uvoenje novih tehnologija.
Pokazatelj rentabilnosti temelji se na zahtjevu da se sa to manjom
koliinom angairanih sredstava ostvari to vea dobit. Drugim rijeima, poslovati

73

rentabilno znai poslovati s dobitkom. Stupanj postignute rentabilnosti dobije se iz

omjera dobiti i angairanih sredstava.

Dobit

Dobit

Rk Ukupnoangairanasredstva x100 Rp

Trinavrijednostproizvodnje x100

Mjere kojima se djeluje na poveanje rentabilnosti su poveanje dobiti,

odnosno smanjenje trokova reprodukcije ili poveanje prodajne cijene na tritu,
veliinu angairanih sredstava - brzina obrtaja obrtnih sredstava, stupanj
iskoritenja kapaciteta i smanjenje ukupnih angairanih sredstava.
Produktivnost je pokazatelj tehnikoga uinka ljudskoga rada (ivoga i
minuloga), koji je jedini tvorac svih vrijednosti. Opi izraz produktivnosti izraava
odnos izme u koliine ostvarenoga uinka i koliine uloenoga ivoga rada za tu
proizvodnju.

Q
P

R ;P

Dobit
R

Q koliina proizvodnje,
R uloenih sati rada,

Produktivnost se moe poveavati samo na dva naina i to poveanjem

koliine uinaka, uz isti broj angairanih radnika, i smanjivanjem broja radnika, uz
istu koliinu ostvarenih uinaka.

8. 1. Financijsko trina ocjena investicija

Investicija predstavlja ulaganje novanih (financijskih) sredstava u nabavku
ili izgradnju investicijskih objekata s viegodinjim iskoritavanjem, a sam postupak
ulaganja naziva se investicijski proces. Raspoloivi podaci o prihodima i rashodima
za pojedine linije proizvodnje predstavljaju osnovicu za ukupno financijsko trinu
ocjenu. Vrijednosti prihoda, trokova i dobiti po proizvodnoj jedinici utvruju se na
nain da se prihod, troak ili dobiti stavi u odnos prema ukupno ostvarenoj koliini
pojedinoga dobivenoga proizvoda. Ukupni prihodi i rashodi koji se koriste za
financijsko trinu ocjenu procjenjuju se prema tehnolokim normativima
proizvodnje te pretpostavljenim cijenama proizvodnje i poticajima u proizvodnji.
U financijskome tijeku primici su odreeni visinom prihoda tijekom vijeka
koritenja osnovnih sredstava, vlastitim i kreditnim udjelom u ukupnim ulaganjima
te ostatkom vrijednosti osnovnoga sredstva na kraju vijeka koritenja. Ostatak
vrijednosti osnovnoga sredstva predstavlja zbroj neamortizirane vrijednosti
osnovnoga sredstva nakon njegovog iskoritavanja. U ukupna se ulaganja, osim
predraunske vrijednosti investicije, ura unava i sadanja vrijednost posjeda ili
poljoprivrednoga gospodarstva te kamate u razdoblju poetka (osnivaka ulaganja).
Financijskim se tijekom utvruje sposobnost investicije da podmiri sve poslovne
rashode i vrati anuitete, to predstavlja i njegovu likvidnosti. U prihode
financijskoga tijeka uraunavaju se prihodi proizvodnje i poticaji, izvori
financiranja
74

bez ukljuenoga odre enoga postotnoga udjela povrata za kapitalna ulaganja u

drugoj godini te ostatka vrijednosti u zadnjoj godini. U rashode su ukljuena ukupna
ulaganja, rashodi poslovanja bez amortizacije i kamata, porez na dobit te obveze
prema izvorima financiranja. Na osnovi financijskoga tijeka, mogue je vidjeti je li
investicija likvidna u cijelome svome razdoblju koritenja.
Ekonomsko financijskom analizom i primjenom dinamike ocjene te
analizom osjetljivosti, utvruje se opravdanost ulaganja u pojedinu investiciju. Cilj
je dinamike ocjene utvrivanje investicije uinkovitosti, odnosno poveanja ili
smanjenja imovine. Dinamika ocjena u inkovitosti investicije utvruje se
primjenom metode neto sadanje vrijednosti i interne stope rentabilnosti. Vrijeme
povrata ulaganja predstavlja broj godina iskoritavanja investicije potrebne za
akumuliranje dovoljno sredstava za povrat ulaganja. Krae vrijeme ukazuje na
manju neizvjesnost i veu rentabilnost.
n

NSV
t1

Bt
(1 k )t
%

NSV neto sadanja vrijednost

Bt dobitak ili gubitak u godini (t)
k% - diskontna kamatna stopa

Neto sadanja vrijednost investicije nakon vijeka iskoritavanja treba biti

pozitivna, to ukazuje na ekonomsku opravdanost investicije sa stajalita investitora.
Relativna neto sadanja vrijednost, koja se dobije dijeljenjem neto sadanje
vrijednosti sa sadanjom vrijednosti investiranih sredstava, upuuje na ekonomsku
opravdanost.

NSV

RNSV

NSV - neto sadanja vrijednost

SVI - sadanjom vrijednosti investicije

SVI

pr

pp

( pn

Sp

Sn

pr interna stopa rentabilnosti

pp diskontna stopa uz koju je NSV zadnji put
pozitivan
pn - diskontna stopa uz koju je NSV prvi put
negativna
Sp NSV uz diskontnu stopu pp
Sn NSV uz diskontnu stopu pn

Takoer, za dinamiku ocjenu investicije primjenjuje se i metoda interne

stope rentabilnosti, kojom se neto sadanja vrijednost investicije svodi na nulu, a
mjera je uinkovitosti investicije kroz cijeli vijek njene upotrebe.Predstavlja i
maksimalno prihvatljivu kamatnu stopu na kredit.

75

9. LITERATURA:
1. Barekovi, D. (1996.): Osnove teorije proizvodnje i trokova. Ekonomski fakultet u
Osijeku, Osijek.
2. Brouillette E., Malouin F. (2005): The pathogenesis and control of Staphylococcus
aureus-induced mastitis-study models in the mouse (Review). Microbes and Infection
7(3): 560-568.
3. Caput, P. (1996.): Govedarstvo. Celeber, Zagreb.
4. Clark, S., Sherbon , J. W. (2000.): Alpha s1-casein, milk composition and coagulation
properties of goat milk. Small Ruminant Research, 38, 123-134.
5. ai Z., Kalit S., Antunac N., ai M. (2003.): Somatske stanice i imbenici koji
utjeu na njihov broj u mlijeku. Mljekarstvo 53 (1) 23.-36.
6. Frandson R. D. Wilke W. Lee, Fails Anna Dee (2003): Anatomy and Physiology of Farm
Animals, Lippincott Williams and Wilkins
7. Deeljin, J., D. Gulin, M. Peri, F. Spaji, I. Spremi (1998.): Trokovno i upravljako
raunovodstvo, Zagreb.
8. Domainovi, M. (1999.): Praktikum vjebi hranidbe domaih ivotinja. Poljoprivredni
fakultet u Osijeku, Osijek.
9. Domainovi, M. (2006.): Hranidba domaih ivotinja, Poljoprivredni fakutet u Osijeku,
Osijek.
10. Havranek Jasmina, V. Rupi (2003.): Mlijeko od farme do mljekare. Hrvatska mljekarska
udruga, Zagreb.
11. Hillerton J. E., Berny E. A. (2005): Treating mastitis in the cow- a tradition or an
archaism. J Appl. Microb 98(6): 1250-1255.
12. Kari, M. (2005.): Ekonomika poduzea. Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek.
13. Kari, M., I. tefani (1999.): Trokovi i kalkulacije u poljoprivredi. Ekonomski fakultet
u Osijeku, Osijek.
14. Krajinovi, M. (2006.): Ovarstvo i kozarstvo. Poljoprivredni fakultet, Novi Sad.
15. Katalini, I., D. Pejakovi, J Bri (2000.): Spremanje sjenae. Hrvatski zavod za
poljoprivrednu savjetodavnu slubu, Zagreb.
16. Lonari, R., K. Zmai (2004.): Utjecaj liberalizacije na trite stoarskih proizvoda.
Ekonomski vjesnik, br. 1-2: 43.-52.
17. Miji, P., I. Kneevi (2003.): Novi naini vrednovanja kravljeg mlijeka u Republici
Hrvatskoj. Poljoprivreda, 9, (1), 52.-55.
18. Mio, B., Vlasta Pavi, V.Sui (2007.): Ovarstvo. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb.
19. NRC (1985): Nutrient Requirements of Sheep. Sixth Revised Edition. National Academy
Press. Washington. Paulina, G., Bencini, R. (2006.): Dairy sheep nutrition. CABI
Publishing. Wallingford, UK.
20. Reece William O. (2005): Functional Anatomy and Physiology of Domestic animals,
Lippincott Williams and Wilkins.
21. Rimac, D., M. Domainov, J. Haluka, J. Bari, Tatjana Oroli, J. umanovac (2005.):
Proizvodnja mlijeka na obiteljskim gospodarstvima. Prirunik za proizvoae
Vukovarsko-srijemske upanije, Vinkovci.
22. Spth, H., O. Thume (2000.): Ziegen halten. Verlag Eugen Ulmer, Stuttgart,
Deutschland.
23. Tillie, M. (1994): Manure and slurry quantity and quality in bovine production. XII
World congress on agricultural engineering, Milano, Italia.
24. Uremovi, Z. (2004.): Govedarstvo. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb.

76

25. Washburn S. P. White S. L. Green J. T. Benson G. A. (2002): Reproduction, mastitis and

body condition of seasonally calved Holstein and Jerey cows in confinement or pasture
systems. J Dairy Science 85(1): 105-111.

77

7
8

7
9

8
0

Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku