IZVIJANJE

STABILNOST ELEMENATA
KONSTRUKCIJA
Svaka konstrukcija moe biti podvrgnuta ne samo djelovanju
zadanih i u proraunu predvienih optereenja, ve i povremenih
kratkotrajnih sila (udara) proizvoljnog pravca.
Ravnoteni oblik konstrukcije mora biti takav da se ona uspjeno
suprostavlja djelovanju tih sluajnih optereenja. To se naziva
stabilnost konstrukcije, a ravnoteni oblik koji ima tu sposobnost
zove se stabilni oblik ravnotee (stabilna ravnotea). Konstrukcija
koja ima stabilan oblik ravnotee dobiva nakon prestanka djelovanja
sluajnih vanjskih optereenja opet takav oblik ravnotee.
Sigurnost konstrukcije, iji ravnoteni oblik nije stabilan, zapravo ne
postoji, jer i najmanji vanjski uzrok moe izazvati promjenu oblika, tj.
deformaciju, koja zbog nepostojanja otpora moe postati vrlo velika i
izazvati deformaciju konstrukcije.

STABILNOST ELEMENATA
KONSTRUKCIJA
Kod konzole optereene prema slici poetni oblik ravnotee, koji je
potreban da bi takav sistem bio upotrebljiv kao nosa, jest ravni
oblik savijanja. Taj e oblik ravnotee biti stabilan do odreene
vrijednosti sile P, koja djeluje na konzolu. Kod velikih vrijednosti
optereenja pritisnih naprezanja u donjim slojevima konzole bit e
dovoljno velika da i pri djelovanju vrlo male bone sile u rebro nosa
izgubi prijanji oblik ravnotee.

STABILNOST ELEMENATA
KONSTRUKCIJA
Na slici ematski je prikazana deformacija cilindrine ljuske, koja je
optereena na pritisak, uz pretpostavku da je P > Pk, to znai da
e ljuska ostati trajno deformisana, prema slici.

STABILNOST ELEMENATA
KONSTRUKCIJA
Poetni oblik ravnotee konstrukcije (kruni, ravni oblik savijanja) pri
odreenoj vrijednosti optereenja prestaje biti stabilan. Ta se pojava
naziva gubitak stabilnosti.
Vrijednosti optereenja pri kojima nastaje gubitak stabilnosti nazivaju
se kritine vrijednosti optereenja ili krae kritina optereenja.
Poputanje koje nastaje uslijed kritinih optereenja ima karakter
iznenadne pojave, jer ne postoje nikakvi znakovi o predstojeem
gubitku stabilnosti. U isto vrijeme sam proces porasta
deformacija pri gubitku stabilnosti deavase vrlo brzo.

IZVIJANJE PRIZMATINOG TAPA.

EULEROVA KRITINA SILA
Najjednostavniji primjer gubitka stabilnosti jest kad pravlinijski oblik
ravnotee prizmatinog tapa, koji je aksijalno optereen na pritisak,
prestaje biti stabilan. Pri tome se nestabilni pravlinijski oblik
neizbjeno gubi i tap dobiva fleksioni oblik ravnotee. Takva
pojava gubitka stabilnosti naziva se izvijanje.
Na slici ematski je prikazan prizmatini tap AB, koji je optereen
na pritisak aksijalnom silom P. Slika b prikazuje sluaj kada je
pritisna sila P manja od kritine sile Pk. Ovdje je pravlinijski oblik
ravnotee stabilan, to je naznaeno pravolinijskim odsjekom AB.
Fleksiona deformacija, pokazana iscrtkanom linijom, ne moe se
odrati, jer pritisna sila P nije dovoljno velika.
Na slici c pokazano je kad je pritisna sila P dobila kritinu vrijednost
Pk. Sada je pravlinijski oblik ravnotee nestabilan (iscrtkana linija) i
zato e se uzduna os tapa izviti (puna linija).

IZVIJANJE PRIZMATINOG TAPA.

EULEROVA KRITINA SILA

Prema nainu uvrenja krajeva tapa razlikujemo etiri osnovna

sluaja izvijanja (a, b, c i d).

IZVIJANJE PRIZMATINOG TAPA.

EULEROVA KRITINA SILA
Sluaj a: Oba kraja tapa su zglobno vezana, a jedan se moe
pomicati u pravcu uzdune osi tapa. Za tap uvren na
krajevima s pomou zglobova (a) kritina sila izvijanja odreena je
izrazom:

E I min
Pk
2
l
2

To je Eulerova jednadba za osnovni sluaj izvijanja tapa.

IZVIJANJE PRIZMATINOG TAPA.

EULEROVA KRITINA SILA
Sluaj b: Jedan kraj tapa je uklijeten, a drugi slobodan (b).
Kritina sila za ovaj sluaj izvijanja odreen je izrazom:

EI
Pk
2
4l
2

IZVIJANJE PRIZMATINOG TAPA.

EULEROVA KRITINA SILA
Sluaj c: Oba kraja tapa su uklijetena (najmanje jedan kraj tapa
moe se pomicati uzdu tapa). Kritina sila za ovaj sluaj izvijanja
(c) odreen je izrazom:

4 E I
Pk
2
l
2

IZVIJANJE PRIZMATINOG TAPA.

EULEROVA KRITINA SILA
Sluaj d: Jedan kraj tapa je uklijeten, a drugi vezan zglobno i
pomian u uzdunom pravcu. Kritina sila za ovaj (d) sluaj izvijanja
odreena je izrazom:

E I min 20,19 E I min 2 E I min

Pk 4, 49

2
2
2
l
l
l
2

IZVIJANJE PRIZMATINOG TAPA.

EULEROVA KRITINA SILA
Dobiveni izrazi za Pk u posljednja tri sluaja (b), (c) i (d) mogu se
izvesti neposredno iz izraza za Pk u sluaju (a) ako se u jednadbi
koja odgovara sluaju (a) umjesto l uvrsti 2l za sluaj (b), l/2 za
sluaj (c) i 0,7l za sluaj (d).
Daljnje analize mogu se svesti na sluaj (a), ako u izrazu za Pk
umjesto l uvrstimo odgovarajuu reduciranu duljinu tapa, 2 l, l/2
ili 0,7 l. Oznaimo li:

l0 k l
gdje konstanta k zavisi od naina uvrenja krajeva tapa.

IZVIJANJE PRIZMATINOG TAPA.

EULEROVA KRITINA SILA
Eulerova formula za kritinu silu moe se napisati u optem obliku:

EI
Pk 2
l0
2

gdje je l0 slobodna duljina izvijanja tapa, razmak izmeu dviju

susjednih toaka infleksije njegove elastine linije (sinusna linija).
tap te duljine moemo onda smatrati tapom s poduprtim
krajevima (sluaj a).

IZVIJANJE PRIZMATINOG TAPA.

EULEROVA KRITINA SILA
Izrazimo li moment inercije pomou radijusa inercije, prema izrazu:

I Fi 2

moemo Eulerov izraz za kritinu silu napisati u obliku:

E Fi
Pk
2
l0

Vidimo da kritina sila zavisi: a) od materijala tapa, b) od

poprenog presjeka tapa, c) od duljine tapa i d) od naina
uvrenja njegovih krajeva.

NESTABILNOST KAO UZROK PRELOMA

TAPA
Krutost mnogih suvremenih konstrukcija znatno je manja nego onih
od prije nekoliko desetljea, jer danas tehnika raspolae nizom
visokootpornih metala i legura, to uz znatno usavrene metode
prorauna, omoguuje da se teina elemenata takvih konstrukcija
osjetno smanji. Posljedica smanjenja krutosti je poveavanje
mogunosti pojave nestabilne ravnotee i izvijanja elemenata.
Razmotrimo problem izbora savitljivog tapa, koji je optereen na
pritisak silom P. Sve dok je uzduna os tapa pravolinijska, pritisno
naprezanje t odreeno je relacijom:

t P / F

NESTABILNOST KAO UZROK PRELOMA

TAPA
Ako je materijal rastezljiv i ako elimo sprijeiti pojavu plastinih
deformacija, moramo nastojati da bude zadovoljen uvjet:

P F0
gdje je 0 granica gnjeenja. Osim na gnjeenje potrebno je izvriti
provjeru kritine sile izvijanja:

EI
P
2
4l
2

NESTABILNOST KAO UZROK PRELOMA

TAPA
Pri proraunu trebaju biti zadovoljene obje gornje jednadbe. Taj
zahtjev je prikazan u obliku dijagrama na slici, koji prikazuje
zavisnost sile P od duljine tapa. Kombinacije vrijednosti P i l koje
istovremeno zadovoljavaju uslove, lee u nerafiranom podruju
koje je omeeno linijom ABC.
Za kratke tapove uvjet deformacija ograniuje doputeno
optereenje, dok je za dugake tapove mjerodavan uslov
stabilnosti.
Prema tome, dijagram na slici pokazuje da prijelom tapa moe
nastupiti bilo zbog poputanja materijala (gnjeenje), bilo zbog
izvijanja.

NESTABILNOST KAO UZROK PRELOMA

TAPA

KRITINO NAPREZANJE
U Eulerovoj jednadbi za veliinu kritine sile ne figurie
naprezanje. Oblik presjeka obuhvaen je samo u momentu inercije
presjeka.
Da bismo izrazili naprezanje podijelit emo obje strane te jednadbe
povrinom presjeka F, pa imamo:

I
Pk
2
E F2
F
l

KRITINO NAPREZANJE
Oznaimo li s,

Pk
k
F
naprezanje izvijanja ili kritino naprezanje, a

I
i2
F
gdje je i = poluprenik inercije i

KRITINO NAPREZANJE
vitkost tapa

dobit emo Eulerovu formulu u drugom obliku:

E
k 2

Ta formula pokazuje da zavisi samo od osobine materijala i od

vitkosti tapa.

KRITINO NAPREZANJE
Vitkost tapa, u praktinom raunanju, odreujemo tako da, kod
poprenih presjeka tapa koji imaju razliite momente inercije u
odnosu na glavne osi, u raun uzmemo manji moment inercije jer
tako dobivamo veu proraunsku vitkost:

KRITINO NAPREZANJE