You are on page 1of 33

VELEUILITE U RIJECI

POSLOVNI ODJEL

ANA PULI

PRIJAVA POREZA NA DOBIT

SEMINARSKI RAD

Rijeka, 2015.

VELEUILITE U RIJECI
POSLOVNI ODJEL

PRIJAVA POREZA NA DOBIT


SEMINARSKI RAD

Kolegij: Osnove raunovodstva


Mentor: Mr. sc. Eda Ribari Aidone
Student: Ana Puli, MB 2422000027/14

Rijeka, svibanj, 2015.

SADRAJ

1.

UVOD..................................................................................................................................1

2.

POJAM DOBITI, RAUNA DOBITI I GUBITKA I POREZA NA DOBIT....................2

3.

RAZLOZI ZA UVOENJE I OPRAVDANJE ZA UBIRANJE POREZA NA DOBIT....3

4.

POREZNI OBVEZNICI POREZA NA DOBIT..................................................................5


4.1. OBVEZNICI PREDAJE PRIJAVE POREZA NA DOBIT............................................5
4.2. POREZNI OBVEZNICI KOJI NE PREDAJU POREZNU PRIJAVU.........................6

5.

PRIJAVA POREZA NA DOBIT..........................................................................................7


5.1. PREDAJA POREZNE PRIJAVE...................................................................................7
5.2.

RAZDOBLJE UTVRIVANJA POREZA NA DOBIT...............................................8

5.3.

PRELAZAK FIZIKIH OSOBA S OPOREZIVANJA POREZOM NA DOHODAK

NA OPOREZIVANJE POREZOM NA DOBIT.....................................................................8


5.4. POPUNJAVANJE OBRASCA POREZA NA DOBIT.................................................10
5.4.1. DOBIT / GUBITAK I RAUNA DOBITI I GUBITKA......................................10
5.4.2. POVEANJE DOBITI / SMANJENJE GUBITKA.............................................12
5.4.3. SMANJENJE DOBITI / POVEANJE GUBITKA.............................................14
5.4.4. POREZNA OSNOVICA, POREZNI GUBITAK I POREZNA OBVEZA...........16
5.4.5. POREZNE OLAKICE, OSLOBOENJA I POTICAJI I POREZNA OBVEZA
NAKON NJIHOVA ODBITKA........................................................................................17
6.

ZAKLJUAK....................................................................................................................18

1. UVOD
Pojam poreza ljudskoj je civilizaciji znan jo od samog njezina nastanka. Porez datira jo od
plemenskih zajednica kada su se zbog zajednikih potreba davala prava na udio u plijenu
plemena. Najbolji primjer je stari Babilon ili Egipat, gdje su porezi najee prikupljani u
naturi, te su bili najvaniji segment meu dravnim prihodima koji su bili potrebni za
odravanje dvora i gradnju, primjerice piramida. Ovdje jo svakako treba spomenuti Rimsku
kulturu i Rimsko carstvo, Grku ali i ostale drevne civilizacije u ijoj su povijesti porezi bili
usko vezani za religiju1.
Porez je, dakle, star koliko i sam ljudski rod, no to on doista predstavlja? Koja je njegova
svrha i uloga te koje je opravdanje za njegovo ubiranje? Kroz povijest porez se postupno
podjelio na mnoge oblike s kojima se ljudi esto susreu i u dananjici. U ovom seminaru biti
e obraen samo jedan od tih oblika porez na dobit. U prvom djelu bit e razjanjeni
najbitniji pojmovi koji se vezuju uz ovaj tip poreza, kao to je dobit, raun dobiti i gubitka i
sam porez. Bit e navedeni glavni razlozi za njegovo ubiranje, zakoni i propisi o porezu na
dobit, te e biti odgovoreno na pitanje tko su porezni obveznici poreza na dobit. Drugi dio
ovog seminara bit e usmjeren glavnoj temi ovog seminara, a to je postupak godinje prijave
poreza na dobit i popunjavanje obrasca PD, a sve e to biti popraeno i praktinim
primjerima.

1 Drai, I.: Usklaenost raunovodstvenih i poreznih propisa Hrvatske sa zemljama Europske Unije,
Sveuilite u Zagrebu, Zagreb 2005., str. 6.

2. POJAM DOBITI, RAUNA DOBITI I GUBITKA I POREZA NA


DOBIT
Standardni motiv funkcioniranja svakog poduzea predstavlja maksimalizacija dobiti. Dobit
ili profit je pozitivan poslovni rezultat poduzea tj. pozitivna razlika izmeu prihoda i rashoda
poduzea. Dobit se na kraju poslovnog razdoblja utvruje raunom dobiti i gubitka.
Raun dobiti i gubitka je financijski izvjetaj koji pokazuje uspjenost poslovanja poduzea
kroz odreeno vremensko razdoblje. On sadri prikaz svih prihoda i rashoda, te ostvarenog
financijskog rezultata u odreenom obraunskom razdoblju i daje odgovor na pitanje je li
poduzee ostvarilo svoj financijski cilj profitabilnost. Raun dobiti i gubitka prikazuje sve
prihode i sve rashode odreenog vremenskog razdoblja, temeljem kojih se izraunava dobit
ali prikazuje i stopu poreza na dobit te dobit nakon oporezivanja (neto dobit).2
Moe se rei da se do dananjih dana nije nametnula jednostavna i opeprihvaena definicija
poreza, no moe se uvidjeti da je pojam poreza tijekom povijesti bio predmetom velikih
promjena.
Do poetka Prvog svijetskog rata dola su do izraaja tri osnovna obiljeja poreza:
1. Porezi su sredstvo za prikupljanje prihoda kojima se pokrivaju financijske potrebe
javnog sektora;
2. Porezi su prisilno optereenje ekonomskih snaga fizikih i pravnih osoba;
3. Porezi su davanja nasuprot kojih ne stoji nikakva direktna protuinidba.3
Porez na dobit jedan je od mlaih oblika poreza koji je uvrten u porezne sustave veine
suvremenih zemalja svijeta, a podloga za njegovo uvoenje bila je pojava drutva kapitala
sredinom 19. stoljea4. Da bi se definirao pojam poreza na dobit bitno je istaknuti dvije
karakteristike, njegov subjekt i njegov objekt. No budui da ovim dvijema karakteristikama
pripadaju razliiti sadraji, logina posljedica su razliite definicije ovog oblika poreza.

2 Ekonomski fakultet u Osijeku, http://www.efos.unios.hr/financiranje-poduzetnickog-pothvata/wpcontent/uploads/sites/224/2013/04/Ra%C4%8Dun-dobiti-i-gubitka_1.pdf (9.5.2015.)


3 Jeli, B.: Porezi opi dio, Visoka poslovna kola Libertas, Zagreb, 2011., str 29.
4 Jeli, B.: Javne financije, RRif, Zagreb 2001., str. 261.

Openito se samatra da se o porezu na dobit radi u sluaju kada je objekt oporezivanja rezultat
gospodarske djelatnosti odreenje organizacije koja je ureena kao drutvo5.
Temeljni zakonski okviri unutar kojih se definira i po kojima se provodi ubiranje poreza na
dobit u Republici Hrvatskoj jesu Zakon o porezu na dobit i Pravilnik o porezu na dobit. Uz te
propise primjenjuje se jo i itav niz drugih kao to su Zakon o izmjenama i dopunama
Zakona o porezu na dobit, Uputa o sastavljanju i podnoenju porezne prijave obveznika
poreza na dobit i sl.6

3. RAZLOZI ZA UVOENJE I OPRAVDANJE ZA UBIRANJE


POREZA NA DOBIT

Kao neki od najistaknutijih razloga za uvoenje i primjenu poreza na dobit u poreznom


sustavu navode se sljedei7:
a) Porez na dobit moe se promatrati kao dopunski porez koji nadopunjuje porez na
dohodak, a funkcija bi mu pritom trebala biti da onemogui izbjegavanje poreza na
rasporeenu i nerasporeenu dobit, u sluaju kada bi bilo izbjegnuto njezino
oporezivanje zbog toga to nije bila prikazana u poreznoj prijavi. U ovom sluaju u
fokusu je fizika osoba tj. dioniar.
b) Porez na dobit moe se promatrati i kao samostalni porez utemeljen na naelu plaanja
poreza prema ekonomskoj/poreznoj snazi. Ovo tumaenje temeljeno je na pretpostavci
da su drutva samostalne jedinice kojima upravlja menadment, na iji rad dioniari
nemaju bitan utjecaj.
c) Porez na dobit moe se sagledati i kao davanje utemeljeno na naelu ekvivalecije.
Prema tom naelu porez na dobit je jamstvo ograniene odgovornosti.

5 Jelai, B.: Porezi opi dio, op.cit., str. 151. 152.


6 Milinovi, I.: Prijava poreza na dobit (Obrazac PD) za 2013.; Raunovodstvo i porezi u praksi; vol.
2, 2014. str 106.
7 Jeli,B.: Porezi opi dio, op.cit., str. 153.

Od samog njegovog nastanka porez na dobit prate brojne teorije i razliita stajalita koja
nastoje obrazloiti i opravdati potrebu za takvim novim oblikom poreza. Meu njima Jeli8
istie sljedee:
a) Teoriju rtve koja istie kako promjenom liberalnog kapitalizma u monopolistiki
kapitalizam dolazi i do promjene ciljeva koji se mogu ostvariti oporezivanjem. Postoje
tri rtve:
I.
Apsolutno jednaka rtva svi porezni obveznici plaaju porez u jednakom
II.

iznosu.
Proporcionalno jednaka rtva svi porezni obveznici plaaju porez u istom

III.

postotku od svoje osnovice.


Minimalna rtva najprije bi se trebali oporezivati oni porezni obveznici s

veom ekenomskom snagom, a zatim oni s manjom.


b) Ekonomsko politiko opravdanje koje se odnosi na argumente koji svoje utemeljenje
nalaze u ekonomskoj politici. Ekenomska politika prezentira porez kao instrument
preraspodjele. Sa ovakvog stajalita porez na dobit trebao bi biti pogodan instrument
za kontrolu big business-a, te bi trebao obuzdavati mo menadera kako bi se
ostvarila bolja preraspodjela imovine i dohotka.9
c) Financijsko politiko opravdanje prema kojemu je porez relativno izdaan izvor
prihoda za fiskus (od lat. fiscus koara za novac; sinonim za dravnu imovinu tj.
dravnu blagajnu.10).

8 Ibid., str 154


9 Goode, R.: The Corporation Income Tax, New York London 1961., str. 39.
10 Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krlea <
http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=19740 > (16.5.2015.)

4. POREZNI OBVEZNICI POREZA NA DOBIT


4.1. OBVEZNICI PREDAJE PRIJAVE POREZA NA DOBIT
Prema Uputi o sastavljanju i podnoenju porezne prijave11, obveznici poreza na dobit su:

Trgovaka drutva i druge pravne osobe, rezidenti RH koji svoju gospodarsku


djelatnost obavljaju samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, prihoda ili drugih

gospodarskih procjenjivih koristi.


Tuzemne poslovne jedinice inozemnih poduzetnika (nerezidenti), ukljuujui i

poslovne jedinice kojima je mjesto poslovanja u slobodnoj zoni.


Fizike osobe koje su izjavile da e plaai porez na dobit umjesto poreza na dohodak

te imaju rjeenje Porezne uprave da su obveznici poreza na dobit.


Fizike osobe koje su obveznici poreza na dobit po sili zakona (l. 2, stavka 4

Zakona o porezu na dobit).


Poduzetnici koji nisu posebno navedeni niti su obveznici poreza na dohodak prema
odredbama Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak, a ija se

dobit ne oporezuje drugdje.


Drutva u steaju
Ustanove (obrazovne, odgojne, zdravstvene, socijalne, kulturne, umjetnike,

znanstvene i druge) kojima osnivai nisu drava ili jedinice reionalne samouprave.
Ostali porezni obveznici koji su ispunili propisane uvjete (kao to su dravne
ustanove, ustanove jedinica regionalne samouprave, ustanove jedinica lokalne
samouprave, dravni zavodi, vjerske zajednice, sportska drutva i savezi, politike
stranke, sindikati i dr.), ako im je Porezna uprava donijela rjeenje da su obveznici
poreza na dobit za obavljanje gospodarske djelatnosti.

11 Porezna uprava RH; < http://www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije/Lists/mislenje33/Display.aspx?


id=19197> (16.5.2015.)

4.2. POREZNI OBVEZNICI KOJI NE PREDAJU POREZNU


PRIJAVU
Porezni obveznici koji jesu u sustavu oporezivanja poreza na dobit ali ne predaju poreznu
prijavu su oni obveznici koji nakon registracije u trgovakom registru nikada nisu obavljali
poduzetniku djelatnost, nemaju evidentirani promet na iro raunu i nemaju evidentirane
poslovne promjene u poslovnim knjigama (osim prometa pri uplati temeljnog kapitala). Ti
porezni obveznici moraju u nadlenu ispostavu Porezne uprave prema svome sjeditu
dostaviti izjavu da od datuma registracije nisu obavljali poduzetniku djelatnost.12

Slika br. 1: Primjer izjave o neobavljanju poduzetnike djelatnosti

Izvor: Milinovi, I.: Prijava poreza na dobit (Obrazac PD) za 2013.; Raunovodstvo i porezi u praksi; vol. 2,
2014. str 106.

12 Milinovi, I.: op. cit; p. 106. 107.

5. PRIJAVA POREZA NA DOBIT

5.1. PREDAJA POREZNE PRIJAVE


Porez na dobit prijavljuje se svake godine u unaprijed odreenom roku u formi Obrasca
poreza na dobit. Primjerice, prijava poreza na dobit za 2014. godinu podnosila se do 30.
travnja 2015. godine, osim za porezne obveznike kojima je Porezna uprava donijela rjeenje
po kojemu porezno razdoblje nije kalendarska godina.13
Porezni obveznik duan je razliku poreza na dobit utvrenu po poreznoj prijavi platiti s
danom podnoenja porezne prijave. Prijava poreza na dobit predaje se u jednom primjerku u
nadlenu ispostavu Porezne uprave prema sjeditu pravne osobe, odnosno prebivalitu fizike
osobe.
Porezni obveznik koji je prema raunovodstvenim propisima razvrstan u velike i srednje
poduzetnike obavezno podnosi prijavu poreza na dobit elektronikim putem u okviru sustava
e-porezna na nain propisan posebnim propisima i uputama.
Osim prijave poreza na dobit tj. Obrasca PD, u Poreznu upravu obavezno se dostavlja Raun
dobiti i gubitka (Obrazac POD RDG) i Bilanca (POD BIL). Takoer, ako za to postoji
osnov, dostavlja se i izjava o nainu koritenja vie plaenog poreza (ako je predujmovima
plaeno vie poreza nego to je obraunato u poreznoj prijavi), pregled prenesenih poreznih
gubitaka po godinama, Obrazac TZ (obraun lanarine turistikoj zajednici), Obrazac SR
(obraun indirektne spomenike rente), Obrazac KD (obraun komorskog doprinosa) i sl.14

13 Porezna uprava RH; <http://www.porezna-uprava.hr/HR_obrasci/Stranice/PrijavaDobit.aspx>


(23.5.2015.)
14 Milinovi, I: op. cit.: p. 107.

5.2.

RAZDOBLJE UTVRIVANJA POREZA NA DOBIT

Razdoblje utvrivanja poreza na dobit je poslovna godina (npr. poslovna 2013. godina).
Iznimno, na zahtjev poreznog obveznika, Porezna uprava moe odobriti da se poslovna i
kalendarska godina razlikuju. Izabrano porezno razdoblje porezni obveznik ne moe mjenjati
pet godina.15

5.3.

PRELAZAK FIZIKIH OSOBA S OPOREZIVANJA POREZOM


NA DOHODAK NA OPOREZIVANJE POREZOM NA DOBIT

Fizike osobe (obrtnici, slobodna zanimanja i dr.) koji su na vlastiti zahtjev ili po sili
zakona, preli s oporezivanja porezom na dohodak na oporezivanje porezom na dobit
obavezni su na dan 1.1.20XY. godine sastaviti poetnu bilancu, otvoriti i voditi poslovne
knjige sukladno Zakonu o raunovodstvu.16
Te fizike osobe obvezne su kod izrade prijave poreza na dobit za poslovnu 20XY. godinu
raunovodstvenu dobit uveati i umanjiti za iznose pojedinih pozicija iz poetne bilance.17
Porezna osnovica uveava se u Obrascu PD na rednom broju 19. (Iznos poveanja porezne
osnovice zbog promjene metode utvrivanja porezne osnovice) za vrijednosti iz poetne
bilance iskazane na sljedeim pozicijama:
1)
2)
3)
4)

Vrijednost zateenih zaliha


Dani predujmovi za robu i usluge
Potraivanja od kupaca za robu i usluge
Potraivanja od kupaca za prodane predmete dugotrajne imovine iz popisa dugotrajne

imovine
5) Aktivna vremenska razgranienja
6) Zahtjevi za povrat poreza na promet i istovrsnih poreza
15 Ibid. p. 107.
16 Ibid. p. 110.
17 Ibid.

Porezna osnovica se umanjuje u Obrascu PD na redovnom broju 32. (Smanjenje dobiti zbog
promjene metode uvrivanja porezne osnovice) za vrijednosti iz poetne bilance iskazane na
sljedeim pozicijama:
1)
2)
3)
4)
5)
6)

Obveze prema dobavljaima za robu i usluge


Obveze za primjene predujmove od kupaca za robu i usluge
Obveze za obraunate, a neisplaene plae
Pasivna vremenska razgranienja
Dugorona rezerviranja
Obveze za porez na promet i istovrsne poreze18
Slika br. 2: Primjer poetne bilance na dan 1.1.20XY.

Izvor: Milinovi, I.: Prijava poreza na dobit (Obrazac PD) za 2013.; Raunovodstvo i porezi u praksi; vol. 2,
2014. str 106.

18 Ibid.

5.4. POPUNJAVANJE OBRASCA POREZA NA DOBIT


Na prvoj stranici Obrasca poreza na dobit upisuju se: podaci o poreznom obvezniku, ime i
prezime (ili naziv), osobni identifikacijski broj (OIB), adresa sjedita, rauni kod banaka
(naziv i sjedite), ifra i naziv djelatnosti, broj zaposlenih na osnovi stvarnih sati rada na kraju
poreznog razdoblja, ime osoba odgovornih za sastavljanje prijave, porezno razdoblje,
nadlena ispostava Porezne uprave, nadnevak i potpis osobe koja je prijavu primila.
Na sljedeim stranicama Obrazac se popunjava po rednim brojevima:
I.
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.

Dobit / gubitak iz rauna dobiti i gubitka


Poveanje dobiti / smanjenje gubitka
Smanjenje dobiti / poveanje gubitka
Porezna osnovica
Porezni gubitak
Porezna obveza
Porezne olakice, osloboenja i poticaji
Porezna obveza nakon odbitka olakica, osloboenja i poticaja

U daljnjem tekstu sljedi objanjenje popunjavanja Obrasca PD po rednim brojevima te


nekoliko primjera knjienja u glavnoj knjizi.

5.4.1. DOBIT / GUBITAK I RAUNA DOBITI I GUBITKA


Ovdje se iskazuju ukupni prihodi (poslovni, financijski, udio od dobiti od pridruenih
poduzetnika, izvanredni i ostali prihodi), ukupni rashodi (poslovni, financijski, udio u gubitku
od pridruenih poduzetnika, izvanredni i ostali prihodi) iz rauna dobiti i gubitka, te njihova
razlika tj. dobit ili gubitak koji se evidentira u raunu dobiti i gubitka.19

Primjer knjienja prihoda20:


19 Ibid. p. 111.

1) Ispostavljen je raun za najam poslovnog prostora za 3 mjeseca za razdoblje od


1.11.2015. do 31.1.2016. na ukupan iznos od 3 750,00 kn, s obraunatim PDV-om
750,00 kn. Najam za studeni i prosinac 2015. iznosi 2 000,00 kn bez PDV-a, a za
sijeanj 2016. iznosi 1 000,00 kn takoer bez PDV-a.
2) Najam od 3 750,00 kn naplaen je u 2015. godini.
Slika br. 3: knjienje prihoda

Izvor: Milinovi, I; Prijava poreza na dobit (Obrazac PD) za 2013.; Raunovodstvo i porezi u praksi; vol. 2,
2014. str 106.

Primjer knjienja rashoda21:


1) Dobiven je raun od osiguravajueg drutva za kasko osiguranje vozila koje je u
vlasnitvu drutva na iznos 8 000,00 kn. Vozilo je osigurano za razdoblje od 1.7.2015.
do 30.6.2016., te se kao rashod 2015. evidentira 4 000,00 kn (osiguranje prvih 6
mjeseci)
2) U 2015. godini plaen je raun osiguravajuem drutvu u iznosu od 8 000,00 kn.

Slika br. 4: knjienje rashoda

Izvor: Milinovi, I.: Prijava poreza na dobit (Obrazac PD) za 2013.; Raunovodstvo i porezi u praksi; vol. 2,
2014. str 106.

5.4.2. POVEANJE DOBITI / SMANJENJE GUBITKA


Pod ovom stavkom evidentira se:

Amortizacija iznad propisanog iznosa,


Amortizacija za osobne automobile i druga sredstva za osobni prijevoz iji je troak

nabave vei od 400.000,00 kn,


Plovila, zrakoplovi, apartmani i kue za odmor,
70 % trokova reprezentacije (trokovi ugoenja, odmora, porta, darova, rekreacije i

razonode i sl.),
30% trokova za osobni prijevoz,

Manjkovi na imovini iznad visine utvrene odlukom Hrvatske gospodarske komore,

odnosno Hrvatske obrtike komore,


Trokovi prisilne naplate poreza i drugih davanja,
Trokovi kazne za prekraje i prijestupe,
Zatezne kamate izmeu povezanih osoba,
Povlastice i drugi oblici imovinske koristi,
Rashodi darovanja iznad doputenih iznosa
I ostale stavke koje su navedene u prilogu (Obrazac PD) koji se nalazi na zadnjim
stranicama ovog seminara

Na kraju se evidentiraju ukupna poveanja dobiti / smanjenja gubitka.

Sljedi primjer22 evidentiranja ulaznih rauna za reprezentaciju:


1) 13.3.2015. dobiven je R-1 raun od ugostiteljskog objekta Del Mar d.o.o. za
konzumaciju jela i pia u iznosu od 1000,00 kn uz obraunati PDV u iznosu od 200,00
kn. konzumacija jela i pia izvrena je u svrhu ugoavanja poslovnih partnera. za
nastale trokove reprezentacije poduzetnik nema pravo odbiti PDV, te se iznos rauna
od 1000,00 kn dijeli na dio koji je porezno priznat rashod od 300,00 kn i na dio koji
nije porezno priznati rashod od 700,00 kn.
Slika br. 5: knjienje trokova reprezentacije

Izvor: autor

Sljedei primjer23 prikazuje knjienje darovanjau novcu:


1) Trgovako drutvo je doznakom na iro raun darovalo muzeju 5 000,00 kn za
postavljanje nove izlobe slika. Iznos dara je manji od 2% prihoda prethodne godine.
Slika br. 6.: knjienje darovanja dugotrajne imovine

Izvor: autor

5.4.3. SMANJENJE DOBITI / POVEANJE GUBITKA


U ovoj skupini evidentiraju se:

Prihodi od dividendi i udjela u dobiti,


Reinvestirana dobit,
Prihodi od naplaenih otpisanih potraivanja,
Nerealizirani dobici i ostali rashodi ranijih razdoblja,
Smanjenje dobiti za ostale prihode,
Smanjenje dobiti zbog promjene metode utvrivanja porezne osnovice,
Troak amortizacije koji ranije nije bio priznat
I ukupni iznos dravnih potpora

Kao i kod poveanja dobiti / smanjenja gubitka, na kraju se evidentiraju ukupna smanjenja
dobiti odnosno poveanja gubitka.

Sljedei primjer24 prikazuje knjienje prihoda od dividendi i udjela u dobiti:


1) Coala d.o.o. posjeduje 1000 dionica tvrtke Palmas d.d. to predstavlja 10% udjela
u kapitalu drutva. Ukupni trokovi stjecanja iznosili su 51 000,00 kn.
2) Palmas d.d. utvrdio je neto dobit u iznosu 20 000,00 kn. Za dividende je
rasporeeno 50% neto dobiti (1,00 kn po dionici). Prihod od dividendi za Coala
d.o.o. iznosi 1000,00 kn ( 1,00 kn x 1000)
3) Dividende su naplaene u iznosu od 1000,00 kn.

Slika br. 7: knjienje prihoda od dividendi i udjela u dobiti

Izvor: autor

Drugi primjer25 prikazuje knjienje prihoda od naplaenih otpisanih potraivanja:


1) U 2014. godoni vrijednosno je usklaeno zastarjelo potraivanje od kupca (rashod nije
bio porezno priznat) u iznosu 6 000,00 kn. na dan 1.1.2015. saldo na kontu 120 je
6 000,00 kn, a ma kontu 129 je 6 000,00 kn.
2) U 2015. godini naplaeno je potraivanje u iznosu od 6 000,00 kn koje je bilo
prethodne godine vrijednosno usklaeno (kao porezno nepriznati rashod)
3) Nakon naplate potraivanja izvreno je zatvaranje ispravka vrijednosti i evidentiran je
prihod.
Slika br. 8: Knjienje prihoda od naplaenih otpisanih potraivanja

Izvor: autor

5.4.4. POREZNA OSNOVICA, POREZNI GUBITAK I POREZNA


OBVEZA

Porezna osnovica poreza na dobit je dobit to se utvruje kao razlika izmeu prihoda i
rashoda prije obrauna poreza na dobit uveana i umanjena prema odredbama Zakona o

porezu na dobit. Porez na dobit obraunava se i plaa po stopi od 20%.26

U ovom dijelu Obrasca evidentiraju se dobit tj. gubitak nakon njegova poveanja ili
smanjenja te preneseni porezni gubitak.

Preneseni porezni gubitak iskazuje se kao gubitak iz prethodnih razdoblja. preneseni gubitak
prenosi se i nadoknauje umanjivanjem porezne osnovice u iduim poreznim razdobljima.
porezna osnovica umanjuje se najprije za gubitak starijeg datuma. Ako porezni obveznik ima

prenesene porezne gubitke obavezan je sastaviti i priloiti poreznoj prijavi Pregled prenesenih

poreznih gubitaka po godinama.27

Slika br. 9: primjer Pregleda prenesenih poreznih gubitaka po godinama

Izvor: Milinovi, I.: Prijava poreza na dobit (Obrazac PD) za 2013.; Raunovodstvo i porezi u praksi; vol. 2,
2014. str 106.

Porezna obveza izraunava se na nain da se porezna osnovica pomnoi sa poreznom stopom

(20%).28

5.4.5. POREZNE OLAKICE, OSLOBOENJA I POTICAJI I


POREZNA OBVEZA NAKON NJIHOVA ODBITKA
Porezni obveznik moe iskoristiti porezne olakice, osloboenja i poticaje samo ako je
iskazao odreeni iznos porezne osnovice na rednom broj 44. (Porezna osnovica). U protivnom
ako je iskazao odreeni iznos na rednom broju 41. (Porezni gubitak za prijenos) ne moe
koristiti porezne olakice, osloboenja i poticaje jer ne postoji porezna obveza koja se moe
umanjiti, a takoer ne moe niti poveati porezni gubitak za navedene porezne olakice,

osloboenja i poticaje. Ukupni iznos poreznih olakica, osloboenja i poticaja ne moe biti

vei od porezne obveze.29

Porezni obveznici koji koriste olakicu ili osloboenja obvezni su osigurati posebno porezno
knjigovodstveno praenje poslovnih dogaaja za djelatnost za koju koriste olakicu ili

osloboenje.30
Nakon obraunatih poreznih olakica, osloboenja i poticaja izraunava se nova porezna
obveza te se iskazuje:

Uraunavanje poreza plaenog u inozemstvu,


Plaeni predujmovi,
Razlika za uplatu
Razlika za povrat

6. ZAKLJUAK
Porez na dobit je relativno mlad porezni oblik koji u Republici Hrvatskoj jo uvjek nema
toliku vanost koliku ima u ostalim zemljama lanicama Europske Unije. Iako jo uvijek nije
standardizirana opeprihvaena definicija ovakvog oblika poreza, moemo ga promatrati kao
dopunski porez koji upotpunjuje pporez na dohodak, kao samostalni porez utemeljen na
naelu plaanja poreza prema ekonomskoj/poreznoj snazi, te kao davanje utemeljeno na
naelu ekvivalencije.
Na pitanje zato se ubira porez na dobit moe se odgovoriti teorijom rtve, ekonomsko
politikim i financijsko politikim opravdanjem. To su tri najuestalije teorije koje nastoje
obrazloiti potrebu provoenja ovog poreza.
U Republici Hrvatskoj porez na dobit odreen je Zakonom o porezu na dobit i Pravilnik o
porezu na dobit.
Porez na dobit prijavljuje se svake godine u formi Obrasca poreza na dobit koji se ispostavlja
u nadlenu Poreznu upravu, a osim Obrasca potrebno je dostaviti i bilancu te raun dobiti i
gubitka koji je temelj sastavljanja i podnoenja porezne prijave.
Porezna stopa poreza na dobit, koja iznosi 20%, obraunava se na poreznu osnovicu, koja
predstavlja razliku izmeu prihoda i rashoda, uveanu i umanjenu prema odredbama Zakona o
porezu na dobit.

PRILOZI

Prilog br. 1: Obrazac prijave poreza na dobit


Prilog br. 2: Obrazac POD BIL (Bilanca)
Prilog br. 3: Obrazac POD RDG (Raun dobiti i gubitka)

20 Ibid. p. 112.
21 Ibid.
22 Ibid. p. 113.
23 Ibid. p. 116.
24 Ibid. p. 124.
25 Ibid. p. 127.
26 Porezna uprava RH; < http://www.porezna-uprava.hr/obrtnici/Stranice/Porez-na-dobit.aspx>
(23.5.2015.)
27 Milinovi, I.: op. cit. p. 134.
28 Ibid. p. 137.
29 Ibid.
30 Ibid.

POPIS KORITENE LITERATURE

1. Drai, I.; Usklaenost raunovodstvenih i poreznih propisa Hrvatske sa zemljama


2.
3.
4.
5.
6.
7.

Europske Unije; Sveuilite u Zagrebu; Zagreb, 2005.


Ekonomski fakultet u Osijeku; < http://www.efos.unios.hr/ >
Goode, R.; The Corporation Income Tax; New York London, 1961.
Hrvatska enciklopedija; Leksikografski zavod Miroslav Krlea;
< http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=19740 >
Jeli, B.; Porezi opi dio; Visoka poslovna kola Libertas; Zagreb 2011.
Jeli, B.; Javne financije; RRif; Zagreb, 2001.
Milinovi, I.; Prijava poreza na dobit (Obrazac PD) za 2013.; Raunovodstvo i porezi

u praksi; vol. 2, 2014.


8. Porezna uprava RH; < http://www.porezna-uprava.hr/Stranice/Naslovnica.aspx >

You might also like