Professional Documents
Culture Documents
POSLOVNI ODJEL
ANA PULI
SEMINARSKI RAD
Rijeka, 2015.
VELEUILITE U RIJECI
POSLOVNI ODJEL
SADRAJ
1.
UVOD..................................................................................................................................1
2.
3.
4.
5.
5.3.
ZAKLJUAK....................................................................................................................18
1. UVOD
Pojam poreza ljudskoj je civilizaciji znan jo od samog njezina nastanka. Porez datira jo od
plemenskih zajednica kada su se zbog zajednikih potreba davala prava na udio u plijenu
plemena. Najbolji primjer je stari Babilon ili Egipat, gdje su porezi najee prikupljani u
naturi, te su bili najvaniji segment meu dravnim prihodima koji su bili potrebni za
odravanje dvora i gradnju, primjerice piramida. Ovdje jo svakako treba spomenuti Rimsku
kulturu i Rimsko carstvo, Grku ali i ostale drevne civilizacije u ijoj su povijesti porezi bili
usko vezani za religiju1.
Porez je, dakle, star koliko i sam ljudski rod, no to on doista predstavlja? Koja je njegova
svrha i uloga te koje je opravdanje za njegovo ubiranje? Kroz povijest porez se postupno
podjelio na mnoge oblike s kojima se ljudi esto susreu i u dananjici. U ovom seminaru biti
e obraen samo jedan od tih oblika porez na dobit. U prvom djelu bit e razjanjeni
najbitniji pojmovi koji se vezuju uz ovaj tip poreza, kao to je dobit, raun dobiti i gubitka i
sam porez. Bit e navedeni glavni razlozi za njegovo ubiranje, zakoni i propisi o porezu na
dobit, te e biti odgovoreno na pitanje tko su porezni obveznici poreza na dobit. Drugi dio
ovog seminara bit e usmjeren glavnoj temi ovog seminara, a to je postupak godinje prijave
poreza na dobit i popunjavanje obrasca PD, a sve e to biti popraeno i praktinim
primjerima.
1 Drai, I.: Usklaenost raunovodstvenih i poreznih propisa Hrvatske sa zemljama Europske Unije,
Sveuilite u Zagrebu, Zagreb 2005., str. 6.
Openito se samatra da se o porezu na dobit radi u sluaju kada je objekt oporezivanja rezultat
gospodarske djelatnosti odreenje organizacije koja je ureena kao drutvo5.
Temeljni zakonski okviri unutar kojih se definira i po kojima se provodi ubiranje poreza na
dobit u Republici Hrvatskoj jesu Zakon o porezu na dobit i Pravilnik o porezu na dobit. Uz te
propise primjenjuje se jo i itav niz drugih kao to su Zakon o izmjenama i dopunama
Zakona o porezu na dobit, Uputa o sastavljanju i podnoenju porezne prijave obveznika
poreza na dobit i sl.6
Od samog njegovog nastanka porez na dobit prate brojne teorije i razliita stajalita koja
nastoje obrazloiti i opravdati potrebu za takvim novim oblikom poreza. Meu njima Jeli8
istie sljedee:
a) Teoriju rtve koja istie kako promjenom liberalnog kapitalizma u monopolistiki
kapitalizam dolazi i do promjene ciljeva koji se mogu ostvariti oporezivanjem. Postoje
tri rtve:
I.
Apsolutno jednaka rtva svi porezni obveznici plaaju porez u jednakom
II.
iznosu.
Proporcionalno jednaka rtva svi porezni obveznici plaaju porez u istom
III.
znanstvene i druge) kojima osnivai nisu drava ili jedinice reionalne samouprave.
Ostali porezni obveznici koji su ispunili propisane uvjete (kao to su dravne
ustanove, ustanove jedinica regionalne samouprave, ustanove jedinica lokalne
samouprave, dravni zavodi, vjerske zajednice, sportska drutva i savezi, politike
stranke, sindikati i dr.), ako im je Porezna uprava donijela rjeenje da su obveznici
poreza na dobit za obavljanje gospodarske djelatnosti.
Izvor: Milinovi, I.: Prijava poreza na dobit (Obrazac PD) za 2013.; Raunovodstvo i porezi u praksi; vol. 2,
2014. str 106.
5.2.
Razdoblje utvrivanja poreza na dobit je poslovna godina (npr. poslovna 2013. godina).
Iznimno, na zahtjev poreznog obveznika, Porezna uprava moe odobriti da se poslovna i
kalendarska godina razlikuju. Izabrano porezno razdoblje porezni obveznik ne moe mjenjati
pet godina.15
5.3.
Fizike osobe (obrtnici, slobodna zanimanja i dr.) koji su na vlastiti zahtjev ili po sili
zakona, preli s oporezivanja porezom na dohodak na oporezivanje porezom na dobit
obavezni su na dan 1.1.20XY. godine sastaviti poetnu bilancu, otvoriti i voditi poslovne
knjige sukladno Zakonu o raunovodstvu.16
Te fizike osobe obvezne su kod izrade prijave poreza na dobit za poslovnu 20XY. godinu
raunovodstvenu dobit uveati i umanjiti za iznose pojedinih pozicija iz poetne bilance.17
Porezna osnovica uveava se u Obrascu PD na rednom broju 19. (Iznos poveanja porezne
osnovice zbog promjene metode utvrivanja porezne osnovice) za vrijednosti iz poetne
bilance iskazane na sljedeim pozicijama:
1)
2)
3)
4)
imovine
5) Aktivna vremenska razgranienja
6) Zahtjevi za povrat poreza na promet i istovrsnih poreza
15 Ibid. p. 107.
16 Ibid. p. 110.
17 Ibid.
Porezna osnovica se umanjuje u Obrascu PD na redovnom broju 32. (Smanjenje dobiti zbog
promjene metode uvrivanja porezne osnovice) za vrijednosti iz poetne bilance iskazane na
sljedeim pozicijama:
1)
2)
3)
4)
5)
6)
Izvor: Milinovi, I.: Prijava poreza na dobit (Obrazac PD) za 2013.; Raunovodstvo i porezi u praksi; vol. 2,
2014. str 106.
18 Ibid.
Izvor: Milinovi, I; Prijava poreza na dobit (Obrazac PD) za 2013.; Raunovodstvo i porezi u praksi; vol. 2,
2014. str 106.
Izvor: Milinovi, I.: Prijava poreza na dobit (Obrazac PD) za 2013.; Raunovodstvo i porezi u praksi; vol. 2,
2014. str 106.
razonode i sl.),
30% trokova za osobni prijevoz,
Izvor: autor
Izvor: autor
Kao i kod poveanja dobiti / smanjenja gubitka, na kraju se evidentiraju ukupna smanjenja
dobiti odnosno poveanja gubitka.
Izvor: autor
Izvor: autor
Porezna osnovica poreza na dobit je dobit to se utvruje kao razlika izmeu prihoda i
rashoda prije obrauna poreza na dobit uveana i umanjena prema odredbama Zakona o
U ovom dijelu Obrasca evidentiraju se dobit tj. gubitak nakon njegova poveanja ili
smanjenja te preneseni porezni gubitak.
Preneseni porezni gubitak iskazuje se kao gubitak iz prethodnih razdoblja. preneseni gubitak
prenosi se i nadoknauje umanjivanjem porezne osnovice u iduim poreznim razdobljima.
porezna osnovica umanjuje se najprije za gubitak starijeg datuma. Ako porezni obveznik ima
prenesene porezne gubitke obavezan je sastaviti i priloiti poreznoj prijavi Pregled prenesenih
Izvor: Milinovi, I.: Prijava poreza na dobit (Obrazac PD) za 2013.; Raunovodstvo i porezi u praksi; vol. 2,
2014. str 106.
(20%).28
osloboenja i poticaje. Ukupni iznos poreznih olakica, osloboenja i poticaja ne moe biti
Porezni obveznici koji koriste olakicu ili osloboenja obvezni su osigurati posebno porezno
knjigovodstveno praenje poslovnih dogaaja za djelatnost za koju koriste olakicu ili
osloboenje.30
Nakon obraunatih poreznih olakica, osloboenja i poticaja izraunava se nova porezna
obveza te se iskazuje:
6. ZAKLJUAK
Porez na dobit je relativno mlad porezni oblik koji u Republici Hrvatskoj jo uvjek nema
toliku vanost koliku ima u ostalim zemljama lanicama Europske Unije. Iako jo uvijek nije
standardizirana opeprihvaena definicija ovakvog oblika poreza, moemo ga promatrati kao
dopunski porez koji upotpunjuje pporez na dohodak, kao samostalni porez utemeljen na
naelu plaanja poreza prema ekonomskoj/poreznoj snazi, te kao davanje utemeljeno na
naelu ekvivalencije.
Na pitanje zato se ubira porez na dobit moe se odgovoriti teorijom rtve, ekonomsko
politikim i financijsko politikim opravdanjem. To su tri najuestalije teorije koje nastoje
obrazloiti potrebu provoenja ovog poreza.
U Republici Hrvatskoj porez na dobit odreen je Zakonom o porezu na dobit i Pravilnik o
porezu na dobit.
Porez na dobit prijavljuje se svake godine u formi Obrasca poreza na dobit koji se ispostavlja
u nadlenu Poreznu upravu, a osim Obrasca potrebno je dostaviti i bilancu te raun dobiti i
gubitka koji je temelj sastavljanja i podnoenja porezne prijave.
Porezna stopa poreza na dobit, koja iznosi 20%, obraunava se na poreznu osnovicu, koja
predstavlja razliku izmeu prihoda i rashoda, uveanu i umanjenu prema odredbama Zakona o
porezu na dobit.
PRILOZI
20 Ibid. p. 112.
21 Ibid.
22 Ibid. p. 113.
23 Ibid. p. 116.
24 Ibid. p. 124.
25 Ibid. p. 127.
26 Porezna uprava RH; < http://www.porezna-uprava.hr/obrtnici/Stranice/Porez-na-dobit.aspx>
(23.5.2015.)
27 Milinovi, I.: op. cit. p. 134.
28 Ibid. p. 137.
29 Ibid.
30 Ibid.