UDK 628.21627.

33

Primljeno 4. 7. 2005.

Kanalizacijski kolektor u
Splitskoj luci
Vedran Marketi
Kljune rijei

V. Marketi

splitska luka,
kanalizacijski kolektor,
kanalizacijska mrea,
tehnologija graenja,
organizacija graenja,
gradska sredina

Kanalizacijski kolektor u Splitskoj luci

Key words

V. Marketi

port of Split,
sewage collection facility,
sewerage network,
construction technology,
construction management,
urban environment

Sewage collection facility in the port of Split

Struni rad

Na primjeru izvedbe radova na kanalizacijskom kolektoru u splitskoj luci prikazana je sloena

tehnologija i organizacija graenja u prometno optereenoj gradskoj sredini. Opisani su radovi
Konstruktor-inenjeringa na najsloenijem obalnom dijelu, koji obuhvaa podruje od gradske trnice
do Katalinia brijega, u okviru kojih je izvedena kanalizacijska mrea istono od eljeznikog
kolodvora, crpna stanica, kanal iz grada predtretmana te novi difuzor na ispustu iz kolektora.
Professional paper

The sewerage construction project carried out in the port of Split is described as a good example of the
complexity of work technology and construction management skills needed on works realized in trafficcongested urban areas. The author describes the work carried out by Konstruktor-inenjering on the
most complex coastal portion of this facility, spreading from the town's open-air market to Katalini
hill, where the builders realized the sewerage network to the east of the train station, pumping station,
preliminary treatment channel, and the new diffuser at the sewer outfall site.

Mots cls

V. Marketi

port de Split,
gout collecteur,
rseau d'gouts,
technologie de
construction,
conduite de construction,
milieu urbain

Egout collecteur dans le port de Split

,
,
,

,
o

Schlsselworte

V. Marketi

Hafen von Split,

Abwassersammler,
Abwassernetz,
Bautechnologie,
Bauorganisation,
Stadtgebiet

Abwassersammler im Hafen von Split

Ouvrage professionel

La ralisation de l'gout collecteur dans le port de Split est dcrite en tant qu'un bon exemple da la
complexit de technologie de travail et de conduite de construction sur projets raliss dans les milieux
urbains forte circulation. L'auteur dcrit les travaux raliss par Konstruktor-inenjering sur la partie
la plus difficile situe prs de la mer, dans la zone dlimite par le march ciel ouvert et la colline de
Katalini, o les installations suivantes ont t ralises: rseau d'gouts l'est de la gare, station de
pompage, canal de traitement prliminaire, et un nouveau diffuseur l'exutoire du collecteur.

ee
. -
, ,
, , ,
, .
Fachbericht

Am Beispiel der Ausfhrung der Arbeiten am Abwassersammler im Hafen von Split ist die komplizierte
Technologie und Bauorganisation im verkehrsbelasteten Stadtgebiet dargestellt. Dargestellt ist die
Ttigkeit des Konstruktor-inenjering am kompliziertesten Teil der Kste, umfassend das Gebiet vom
stdtischen Marktplatz bis zum Katalini-Berg, wo das Abwassernetz stlich vom Bahnhof,
Pumpstation, Vorbehandlungskanal und der neue Diffusor am Auslauf des Abwassersammlers
ausgefhrt wurde.

Autor: Vedran Marketi, dipl. ing. gra., glavni inenjer projekta, Konstruktor-inenjering d.d., Svaieva 4/1, Split

GRAEVINAR 57 (2005) 8, 615-620

615

Kolektor u Splitskoj luci

1 Uvod
Urbane sredine koje su jae prometno optereene susreu se sa specifinim problemima tehnologije i organizacije graenja. Opisujui izgradnju kanalizacijskog kolektora u splitskoj luci opisat u mogua rjeenja ovog sloenog problema.
Izgradnja kanalizacijskog kolektora povjerena je poduzeu Konstruktor d.d. u oujku 1995. i jedno je od najzahtjevnijih gradilita Konstruktora u Splitu. Radovi su
podijeljeni u dvije podetape:
- I a podruje od gradske trnice do Katalinia briga
- I b - podruje od gradske trnice do crkve Sv. Frane.
U sklopu radova na podetapi I a izvedeni su: kanalizacijska mrea istono od eljeznikog kolodvora, crpna
stanica, kanal i zgrada predtretmana, pripadajue instalacije, te novi difuzor na ispustu iz kolektora. Ovaj rad
obuhvaa izvedbu podetape I a, i to obalni dio, te radove
na prostoru H-a.
Osnovni problem izvoau radova predstavljalo je prometno frekventno podruje grada na kojem se radovi
izvode. Rije je, naime, o gradskoj luci na najosjetljivi-

V. Marketi
jem dijelu - u neposrednoj blizini obale odnosno trajektnih pristanita. Veoma teak rubni uvjet izvoenja radova bio je opravdana nemogunost prekida prometa u
gradskoj luci, odnosno obveza odravanja jednosmjernog prometa (dvosmjerni je promet bio potpuno iskljuen). Kako je, potujui te uvjete, najvea irina gradilita na obalnom dijelu bila svega 16 metara, organizacija radova morala je ukljuiti morsku stranu za izvoenje
dijela aktivnosti. Sam kolektor, visine 2,60 m i irine
3,30 m, smjeten je u sredini osigurane radne irine gradilita na dubini od prosjeno 1,20 metra ispod geodetske nule. Odabrana tehnologija i organizacija graenja
morala je osigurati minimum mogunosti funkcioniranja
gradske luke i u cestovnom i u pomorskom prometu.
2 Obalna dionica podetape I a
Nakon poetnih problema uz dvije preregulacije prometa u podruju juno od gradske trnice te ugradnje 80-ak
metara kolektorske azbestcementne cijevi KC-4, promjera
1 200 mm u betonskoj oblozi, te pripadajuih graevina
(kaskadna okna, preljev 1), trebalo je izgraditi prvu teu
graevinu na trasi - prodor kolektorske cijevi kroz postojei oteretni kanal. Rad u suho s crpenjem vie nije
bio mogu pa su izraeni montani elementi u tri koma-

Slika 1. Pogled s juga na gradsku luku, uz iji je obalni rub smjeten kolektor te na gat Sv. Petra gdje su se proizvodili betonski elementi

616

GRAEVINAR 57 (2005) 8, 615-620

V. Marketi

Kolektor u Splitskoj luci

sam kolektorski kanal projektom zadanih dimenzija.
Montani elementi slue sada kao vanjska oplata i u
jednom se taktu posebno izraenom oplatom betoniraju
zajedno donja ploa i zidovi kolektorskog kanala. Gornja
ploa takoer se izvodi kombinirano - polumontanim
ploama koje se kasnije u cijeloj debljini monolitiziraju
u duini odreenog takta.

Slika 2. Pogled sa sjevera na gradsku luku, vidi se dio trase na

podruju Hrvatskih eljeznica

da, prosjene teine 50-ak tona. Elementi su izvedeni do

visine neposredno iznad srednjeg nivoa mora te u ostatku visine monolitizirani zajednikim bonim zidovima i
ploom iznad povrine mora. Polaganje elemenata obavljeno je ploveom dizalicom Veli Joe, nosivosti 330
tona. U okviru navedenih radova izvedena je i montaa
ispusta iz preljeva 1 u samom obalnom zidu. Ruenje
obalnog zida izvedeno je hidraulikim ekiima na rovokopau. Dubina iskopa za montane radove kretala se
oko 2,5- 3 metra ispod razine mora i svi tada uoeni problemi pri iskopu pojavljivali su se i kasnije, a to su prije
svega ljuskanje i uruavanje bokova iskopa zbog valovanja povrine vode kao posljedica ispiranja veoma
loeg nasipa u kojem je bilo tragova razliitoga otpadnoga graevinskog materijala, komada betona, betonskih
zidnih blokova, ciglenog otpada itd. Iskustva na ovom dijelu bila su presudna pri kasnijim razmatranjima u odabiru
odgovarajue tehnologije, a direktno su utjecala na nain
izrade graevne jame za preljev 2, koja zbog svoje veliine i dubine nije mogla biti izraena irokim otkopom
jer za to jednostavno nije bilo dovoljno mjesta.
Nakon zavretka turistike sezone mogla je poeti i izgradnja obalne dionice na kojoj se mijenja popreni presjek
kolektora od azbestcementne cijevi u betonski pravokutni profil na mjestu prikljuka glavnih koliina otpadnih
voda (~60-ak %) s postojeeg, tzv. preljeva Pazar. Razmatrajui vie varijanata rjeenja (montani kanal u cijelom
profilu s temeljenjem na pilotima, monolitno izraeni
kanal nakon izvedbe primarnoga masivnog kanala pod
vodom te crpenja i izrade samoga kolektorskog kanala
u suhom), izvoa je odabrao i razradio kombiniranu
tehnologiju montane i monolitne izvedbe. Naime, montanim dijelom pokriva se izrada primarnog kanala od
montanih elemenata tzv. kada s odgovarajuim sustavom brtvljenja. Kanal se nakon temeljenja injektiranjem
pod visokim tlakom i osiguranja sidrima protiv uzgona
u dionicama zatvarao te se nakon crpenja vode izvodio
GRAEVINAR 57 (2005) 8, 615-620

Uz ve navedene rubne uvjete, koje je diktirala mala

irina gradilita, dodatne probleme uzrokovao je uvjet
minimalnog funkcioniranja trajektnog prometa, odnosno
poseban reim zauzimanja i iskljuivanja iz trajektnog
prometa. Izvoenjem radova pred brodskim vezovima
promet bi (ukrcaj i iskrcaj s trajekta) bio nemogu. Stoga su luke vlasti izvoau postavile uvjet da se zauzme
uvijek samo jedan od tri brodska veza na obalnoj dionici. Tek vraanjem dijela prometnice pred zauzetim vezom
u prijanje stanje mogli su se otvarati radovi na drugom
vezu. Prema odreenoj tehnologiji izvoenja radova veinu aktivnosti pri izradi montanih elemenata, iz vie
razloga, moralo se organizirati na gatu Sv. Petra, otprilike na sredini dionice. Sav gat nije bilo mogue zauzeti
zbog opskrbe brodova koji se veu na slobodnom dijelu,
protupoarnih razloga itd. Kako je u odreenom trenutku bilo potrebno svu organizaciju gradilita prebaciti na
drugu polovicu gata, svi vaniji i manje mobilniji dijelovi organizacije gradilita (silos za cement te postrojenje
za injektiranje, pogon za izradu montanih elemenata,

Slika 3. Prenoenje ugradbenih elemenata "kada"

617

Kolektor u Splitskoj luci

mjesto prevrtanja izraenih montanih elemenata itd.)
smjeteni su u os gata tako da je premjetanje itave ostale opreme (kontejneri za radnike, armiraki pogon,
razliite instalacije itd.) bilo mogue izvesti vrlo brzo te
dio gata ponovno vratiti u uporabu.
irina ograenog dijela gradilita na gatu Sv. Petra je 17
metara, dok je sam gat irok 27 metara. Za ugradnju
montanih elemenata (horizontalni i vertikalni transport)
izvoa se koristio ploveom dizalicom Drenova (nosivosti 30 tona dok je masa montanog elemenata ~16
tona). Ovaj nain montae odabran je zbog brzine jer je
sva mehanizacija na iskopima mogla ostati na fronti iskopa. Postavljanje "kada" nakon iskopa, uvijek samo za
jednu "kadu", kretalo se u dva smjera: od gata prema
sjeveru i od gata prema jugu.
Aktivnosti na organizaciji gradilita poele su kao nastavak
radova koji su se obavljali juno od gradske trnice. Zauzimanjem dijela gata Sv. Petra nakon turistike sezone
poele su i aktivnosti na organizaciji gradilita. Paralelno s pristizanjem oplate za izradu montanih elemenata
na gatu je pripremljen i pogon za njihovu izradu. Izraeno je est betonskih povienih stopa za betoniranje kada u okrenutom poloaju - kao tunelski profil. Zamisao
je bila, betonirati jedan komplet od tri kade na 1., 3. i 5.
paru stopa, te premjetanjem tih triju kompleta oplate na
2., 4. i 6. par stopa nastaviti s izradom kada u dnevnom
taktu od tri komada. Uklanjanjem (nakon premjetanja i
okretanja) montanih elemenata na prostor za odlaganje,
omoguena je izrada novog kompleta. Na prostoru blie
prometnici (zbog specifinosti i pozicije radova na injektiranju te pristupa cisterni) smjeteno je postrojenje za
injektiranje s pripadajuim silosom za cement.

V. Marketi
nja pod visokim tlakom, poznatije kao jet-grouting,
najsretnije je rjeenje upravo zbog toga to je na tako
malom (uskom) prostoru jednom garniturom strojeva
omoguena izrada vodotijesnih graevnih jama u neposrednoj blizini morske obale te izrada kvalitetnog i svrsishodnog temeljenja same graevine. Dobar je primjer
izrada vodotijesne graevne jame za izvedbu preljeva 2,
dimenzija 11 x 7 metara, visine 6 metara u neposrednoj
blizini mora (5 metara) s dnom na dubini od 4,5 metra
ispod razine mora.
3 Podetapa I a u podruju H-a
Ostali dio radova tzv. podetape Ia koji se uglavnom
obavljao na podruju koje pripada Hrvatskim eljeznicama
(eljezniki kolodvor) razlikovao se organizacijski i
tehnoloki od prije navedenoga obalnoga dijela. No i taj
je dio uzrokovao odreene tekoe pri organizaciji radova upravo zbog prisutnoga eljeznikoga prometa, male

Slika 5. Faze izvedbe kolektorskog kanala, dio je kanala

betoniran s postavljenom izolacijom, na drugom dijelu
priprema se za betoniranje, a na treem je jo neiscrpljeni
dio kanala odvojen zagatom

Slika 4. Ugradnja betonske "kade" spojene sustavom utor-pero

Odabrana je pozicija bila idealna i za radove na injektiranju jer su se oni mogli izvoditi samo mobilnim dijelom
garniture udaljene ne vie od 200 metara od stabilnog
dijela postrojenja. Upravo je to mjesto dijelilo trasu na
dva podjednaka dijela. Sam odabir tehnologije injektira618

irine radnog prostora te za vrijeme kupaline sezone

ogranienog pristupa mjestima izvoenja radova. Na
itavoj duljini dionice ovog dijela radova od priblino
400 metara pristup je bio mogu samo sa strane ulaska u
podruje kolodvora, to je u to vrijeme znailo izvoenje radova povlaenjem unazad odnosno nemogunost
otvaranja radova na vie mjesta jer su se obavljali ispod
pristupne ceste. To je posebno bilo oteano na podruju
gdje se nalazi stari usjek eljeznike pruge s mostom
Bavice kao posebno uskim grlom. Iako je izvoa uz
velike napore i probleme pronaao nain da radovi na
manjim dijelovima trase ipak teku paralelno, tek je pri
zavretku ljetne sezone osiguran jo jedan prilazni put
gradilitu sa strane kupalita Bavice, ime su radovi
uvelike ubrzani. Radovi na iskopima, koji su na tom dijelu duboki i do 8 metara (crpna stanica), izvedeni su u
GRAEVINAR 57 (2005) 8, 615-620

V. Marketi

Kolektor u Splitskoj luci

Kolektorski kanal izveden je u suho to je omogueno
crpenjem du cijele dionice. Pritom je za izradu kanala
uporabljena posebna oplata koja se povlaenjem s ela
iskopa mogla premjetati du kanala, to je bio donekle
i uvjet zbog irine prolaza pokraj iskopanog dijela.
Predgotovljene montane ploe odabrane su i na ovom
dijelu, kako bi se izbjegla izrada oplate ploa na licu
mjesta, odnosno, dobilo na brzini izrade kanala. Tijekom
radova utvreno je da je potrebna sanacija zidova usjeka
pruge. Za tu je namjenu izraena betonska greda u stopi

Slika 6. Oplata za betoniranje kanalskog presjeka u kampadama

potpunosti hidraulikim ekiima na rovokopaima jer

je blizina kupalita (~15 metara) te zidova usjeka onemoguavala iskop materijala miniranjem.
Radovi su bili tako organizirani da je najprije izveden
iskop crpne stanice s povlaenjem unazad i iskopom
terena za izgradnju kanala za predtretman i tada se s iskopima stalo jer bi svako napredovanje onemoguavalo
prolazak strojeva i vozila ispod mosta Bavice.

Slika 8. Radovi na obalnoj dionici pred autobusnim kolodvorom

zida osigurana sidrenjem u sraslo tlo iza zida sidrima

duljine 4,5-5,0 metara. Za radova na sanaciji iskoriten
je prolaz do dijela gradilita juno od mosta Bavice sa
strane kupalita Bavice. Time je, izmeu ostalog, opravdano inzistiranje na drugom pristupnom putu jer bi radovima na sanaciji bili zaustavljeni svi radovi juno od
mosta Bavice. Nakon zavretka radova na sanaciji (za
vrijeme kojeg je izvedena i uljevna graevina za otpadne vode iz crpne stanice (CS) Bavice s june strane)
nastavljeni su iskop i izrada kolektorskog kanala, pratei
iskop povlaei se unazad u smjeru kolodvora.
Slika 7. Radovi na dijelu ukopa pruge (prostor H-a), vidi se
osiguranje lunih potpornih zidova

GRAEVINAR 57 (2005) 8, 615-620

U isto je vrijeme izvedena zgrada natkrivanja predtretmana

na junom dijelu dionice te obavljeni radovi na preus619

Kolektor u Splitskoj luci

mjeravanju otpadnih voda iz CS Bavice. Montaom
opreme u CS Katalinia brig i predtretmanskom kanalu
zavrena je glavnina radova na ovom dijelu trase.
Na kraju nekoliko podataka o koliinama ugraenog betona, cementa i armature, iskopa i nasipa (tablica) za
podetapu Ia.
Tablica 1. Podaci o koliinama materijala
Beton

Armatura

6 000 m3

450 t

Cement
Iskopi
Nasipi
("jet-grouting")
800 t
25 000 m3 1 6000 m3

4 Zakljuak
Izvedba kanalizacijskog kolektora u splitskoj luci zahtijevala je rjeavanje specifinih problema tehnologija i
organizacija graenja jer se radilo o izuzetno prometno
optereenoj gradskoj sredini. U ovom prikazu obraeno
je jedno podruje splitske luke podetapa I a. Veliko
podruje radova podijeljeno je u nekoliko manjih rad

620

V. Marketi
u splitskoj luci, rad u podruju H-a, kako se promet ne
bi sasvim prekinuo i time izazvao prometni kolaps.
U obalnoj dionici primijenjena je kombinirana tehnologija montane i monolitne izvedbe. Naime, montanim
dijelom pokrivena je izrada primarnog kanala od montanih elemenata tzv. kada, s odgovarajuim sustavom
brtvljenja, to je izvorno rjeenje Konstruktora. Kanal se
nakon temeljenja injektiranjem pod visokim pritiskom i
osiguranja sidrima protiv uzgona u dionicama zatvarao,
te se nakon crpenja vode izgraivao sam kolektorski kanal prema dimenzijama zadanim projektom.
Radovi u podruju H-a bili su tako organizirani da je
najprije izveden iskop crpne stanice s povlaenjem unazad i iskopom terena za izgradnju kanala predtretmana i
tada se s iskopima stalo jer bi svako napredovanje onemoguavalo prolazak strojeva i vozila ispod mosta Bavice.
IZVORI
[1]

Arhiva Konstruktor-inenjeringa i projektna dokumentacija

GRAEVINAR 57 (2005) 8, 615-620