Newman Lecture Series I May 21, 2000

Dr. Hanna Klaus

Prirodno planiranje obitelji Je li znanstveno? Je li djelotvorno?

Sa znaajnim padom smrtnosti djece od poetka 20. stoljea potreba za razmakom u raanju
djece postala je mnogima oigledna. U drugoj polovici 20. stoljea otkrivena su nekoitalna
kontracepcijska sredstva i poela su se esto pojavljivati u javnosti jer ih se agresivno promicalo.
Ipak, mnogi parovi jo uvijek vie vole besplatne prirodne metode iz ekonomskih, ekolokih i
vjerskih razloga kao i elje da zadre kontrolu nad vlastitom plodnou.

Definicija
Prirodno planiranje obitelji je planiranje radi postizanja ili spreavanja trudnoe odabirom
vremena spolnog odnosa. Opaanjem i biljeenjem odreenih prirodnih simptoma i tjelesnih
promjena do kojih dolazi u eninom menstruacijskom ciklusu i koritenjem tih informacija kao
smjernica, par moe nauiti prepoznavati plodne i neplodne faze menstruacijskog ciklusa. Ako par
eli postii trudnou, mogu si posvijestiti koji su dani najbolji da do toga i doe. Ako par eli izbjei
trudnou, trebali bi se uzdravati od spolnog odnosa ili genitalnog kontakta tijekom plodnog ili
riskantnog razdoblja ciklusa. Prirodno planiranje obitelji u svrhu spreavanja trudnoe naziva se jo i
"periodikom apstinencijom". Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definira periodiku
apstinenciju kao dobrovoljno izbjegavanje spolnog odnosa tijekom plodne faze menstruacijskog
ciklusa kako bi se izbjegla trudnoa. (1)
Dok je mukarac plodan od puberteta nadalje, enska plodna faza moe se prepoznati po
oekivanim i retrospektivnim fiziolokim znakovima te u pravilu ne traje vie od jedne treine
ciklusa.

Hormonalna ovulacijska kaskada

Prepoznavanje plodne faze temelji se na razumijevanju fiziologije ovulacije (Slika 1).
Pri poroaju, jajne stanice djevojice nalaze se u stadiju diplotena prve mejotske diobe. One ili
ostaju u stanju mirovanja ili atrezijom propadaju do puberteta kada e neke oocite sazrijeti i dovriti
svoju mejotsku diobu. Dominantni folikul odabire se u prvih nekoliko dana ciklusa porastom
hormona koji stimulira folikule (ili folikul-stimulirajueg hormona - FSH). FSH stimulira granuloza
stanice zdravoga folikula da proizvode estrogen i folikularnu tekuinu kako bi se oblikovali
sekundarni (antralni) folikuli. Estrogen se proizvodi aromatizacijom androgena unutar jajnika.
Sekundarni folikuli s najviom koncentracijom granuloza stanica sadre najvie koncentracije
estrogena. Oni imaju najnie omjere androgena/estrogena i najvea je vjerojatnost da e sadravati
zdravu oocitu. U sekundarnom folikulu receptori za LH prisutni su samo u teka-stanicama, dok su
receptori za FSH prisutni u granuloza stanicama. LH stimulira teka-stanice da proizvode androgene
koji se zatim mogu aromatizirati u estrogene. Estrogen negativnom povratnom reakcijom koi
proizvodnju FSH u hipofizi zbog ega dolazi do povlaenja gonadotropinske podrke iz slabije
razvijenih folikula koji su se poeli razvijati na poetku ciklusa, izazivajui pad djelovanja aromataze
i ograniavajui proizvodnju estrogena u tim folikulima. Dominantni folikul prije ovulacije dosee
maksimalni promjer od 19,5-25 mm. Granuloza stanice poinju stjecati receptore za LH (hormon
luteinizacije). Prije nego to LH stimulira jajnik, koncentracija estradiola mora biti iznad 200 pg/ml i
mora se odravati najmanje 50 sati dok ne doe do navale ili naglog porasta LH. Pulsirajue
oslobaanje GnRH iz hipotalamusa prisutno je kroz cijeli ciklus, ali odlikuje se kraim intervalima i
1

niim amplitudama pulsiranja u folikularnoj, nasuprot luteinskoj fazi ciklusa. Nakon ovulacije ili
moda 24 sata prije nje, luteinizacijom folikula proizvodi se progesteron, koji zatim izaziva poznati
prelazak endometrija u sekrecijsku fazu ili fazu izluivanja, potiskuje cervikalnu sluz s obiljejima
plodnosti (koja e biti opisana kasnije) i, kad se udrui s pregnandiolom, podie bazalnu tjelesnu
temperaturu.

Slika 1. Odnos hormonalnih zbivanja u eninom reprodukcijskom ciklusu i biljeki u obliku

naljepnica (zeleno, suho; uto, neplodno) koje je ena vodila u tom ciklusu. (Prema J.B. Brownu)
N.B. Slike 1, 2, 5a,b,c,6.,7,& 8 reproducirane su uz doputenje iz Poduavanje Billingsove
ovulacijske metode - Varijacije ciklusa i reprodukcijsko zdravlje, autora Evelyn L Billings AM,
MBBS, DCH (Lond.) i Johna J. Billingsa AM, KCSG, MD, FRACP, FRCP(Lond.), u izdanju
Australskog istraivakog i referentnog centra za ovulacijsku metodu iz Melbournea, 1997.

Plodna faza kod ene poinje u konanoj fazi sazrijevanja folikula, kada razina estrogena u
krvi prijee prag koji pokree proizvodnju raznih vrsta sluzi iz cervikalnih kripti. Prije tog dogaaja,
cervikalni kanal zatien je i zatvoren epom vrlo ljepljive sluzi, sluzi G. (Slika 2).

Slika 2. Anatomija i funkcija vrata maternice (cerviksa) i vrste cervikalne sluzi u prosjenom ciklusu
20-godinje djevice. (Prema E. Odebladu.)
Kad doe do rasta estrogena, on stimulira proizvodnju sluzi iz L i S kripti koje su smjetene
neto vie u cervikalnom kanalu. Sluz L je malo vie tekua i na poetku istjeruje ep guste sluzi koja
zatim istee u introitus (ulaz u rodnicu). ene mogu bez tekoa to i osjetiti i vidjeti. Sluz L je prilino
ljepljiva, malo rastezljiva, a moe biti prozirna ili neprozirna. Njezina je funkcija ukloniti nesavrene
spermatozoide i zatvoriti otvor kripti sluzi S kad se jednom ispune s (priblino) 20-30 spermatozoida.
Sluz S je lubrikativnija, rastezljiva i prozirna. Pojavljuje se u nitima ili vlaknima koja zapravo vode
spermije u S-kripte. U cervikalnom kanalu ima 200-300 takvih kripti. Svaka kripta moe primiti
izmeu 20 i 30 spermija. Kad se jednom nau u kriptama, spermije hrani sluz S. Otvor kripte zatvara
se epom sluzi L. etrdeset i osam do trideset est sati prije ovulacije navalom noradrenalina
oslobaa se sluz P koja se pojavljuje u dva oblika. P2 otapa ep sluzi L, ime omoguuje spermijima
da izau iz kripti i uu u sredinji cervikalni kanal, dok sluz P6 oslobaa prostaglandin F2 iz glave
spermija i osigurava dodatnu energiju za putovanje do upljine maternice i jajovoda. Otprilike u
vrijeme pojave sluzi P, navala luteinizirajueg hormona pokree proces ovulacije. Navala LH se
dogaa obino oko 1 do 36 sati nakon vrhunca estrogena u plazmi. Ovulacija slijedi u roku 17-36 sati
od navale LH. ivot jajne stanice sposobne za oplodnju iznosi 8-12 sati nakon ovulacije.
Opaanje znaka sluzi bitno je za prepoznavanje ne samo poetka plodne faze, ve i njezina
kraja. Ako estrogen naraste, sluz postaje sve skliskija, rastezljivija i bistrija. Na stidnici ili vulvi moe
se prepoznati vrhunac koji se definira kao sluz posljednjega dana s plodnim obiljejima skliskoe,
3

rastezljivosti ili prozirnosti. Najvea koliina sluzi i najvea rastezljivost susree se dan prije vrhunca.
Na dan vrhunca plodnosti, sluz P ini sluz toliko skliskom i tekuom da se koliina i rastezljivost
smanjuju. Sluz se mijenja na svom putovanju od vrata maternice (cerviksa) do stidnice. Dvije
strukture, usporedne s uretrom, po imenu Shawovi depii, sadre mangan u svom epitelu. Funkcija
mangana je da upije tekuinu iz kanala rodnice. Estrogen potiskuje tu funkciju mangana, stoga kad
estrogen dominira ciklusom tekuina moe lako izai na stidnicu. Nakon vrhunca, sluz L, S i P ne
nestaju odmah, no vie se ne osjete na stidnici jer se tekui sadraj reapsorbirao. (Slika 3)

Ovime se naglaava nunost oslanjanja samo na vanjska opaanja kod praenja pravila
Billingsove metode. Osamdeset posto (80%) ena ima ovulaciju na dan vrhunca ili sljedei dan, 14%
dan prije vrhunca, 3% dva dana prije vrhunca i 3% dva dana nakon vrhunca dok je kod vrlo malenog
postotka - 0,3% ustanovljeno da ima ovulaciju na dan vrhunca-3 ili dan vrhunca+3. Openito se
smatra da spermiji mogu preivjeti 48-72 sati u cervikalnoj sluzi. No katkad se dogaa da oni preive
i dulje. To moe biti apsolutno tono ili se moe raditi o kombinaciji duljeg preivljavanja spermija
zajedno s ovulacijom dan ili dva prije vrhunca. Iz samih praktinih razloga, plodna faza para poinje
kad ena osjeti ili vidi sluz i zavrava etvrtoga dana nakon vrhunca. (3)

Cerviks ili vrat maternice je bioloki ventil i kao takav je vratar spermijima koji ulaze u
maternicu. Mnogi istraivai kombinirali su opaanje cervikalne sluzi na stidnici ili u vratu maternice
s porastom temperature i kalendarskim izraunima kako bi viestrukim pokazateljima odredili poetak
i kraj plodne faze. Doktori John i Evelyn Billings uveli su uporabu cervikalne sluzi kao jedinog
parametra za predvianje ovulacije i njezinu primjenu na prirodno planiranje obitelji. ene se
poduava da opaaju obiljeja sluzi na stidnici, oslanjajui se prvenstveno na osjet vlanosti i
podmazanosti (lubrikativnosti), koji se stjee obinim opaanjem, pojaanom uporabom Kegelovih
vjebi, palpacijom unutranjosti malih usana prstom, prebrisom pomou toaletnog papira ili komadia
tkanine, ili kombinacijom gornjega ako je potrebno. Sluz se zatim pregledava radi boje i rastee da bi
se utvrdila njena viskoznost.
Prema Brownu, kad god ukupni estrogeni premae prag od 15mg/100 ml/24 sata, cervikalna
sluz je dovoljno tekua da bi napustila vrat maternice i pojavila se na stidnici. (5) Ako je ciklus
ovulacijski, sluz e postajati sve skliskija, rastezljivija i prozirnija dok ne dosegne svoj "vrhunac".
Promjenjivo ponaanje sluzi naziva se "razvoj" sluzi. "Vrhunac" se definira kao posljednji dan skliske
sluzi, ne nuno dan najvee mogue rastezljivosti.
Kad je ciklus ovulacijski, rastua razina estrogena u cervikalnim kriptama proizvodi sluz. Prva
sluz koja se nae na stidnici esto je ep sluzi koji je zatvarao vrat maternice nakon menstruacije. ep
sluzi je ljepljiva, gumasta sluz koju Erik Odeblad naziva sluz G. Ona ne istjee na stidnicu dok
estrogen nije izazvao dostatan razvoj sluzi L koja bi je istisnula. Sluz je hidrogel materijal koji se
sastoji od glikoproteina, vode, kemijskih i biokemijskih spojeva, ukljuujui natrij, klorid, kalij,
bjelanevinske lance i enzime. Oni postaju polimeri koji se mijenjaju kao reakcija na vrstu i razinu
hormona koji djeluju na njih.
Erik Odeblad od 1949. godine prouava cervikalnu sluz nuklearnom magnetskom
rezonancijom i spektrofotometrijom. Pokazao je ne samo jedinstvenu kristalnu strukturu, nego
jedinstven kemijski sastav u svakoj sluzi. Slika 2 takoer dovodi u vezu mjesto proizvodnje sluzi u
vratu maternice i njezin izgled na stidnici. Slika 2 takoer pokazuje kako bi izgledala kristalna
struktura sasuene sluzi G, L, S i P.
Sluz G stvara se kao reakcija na nisku razinu progesterona iz nadbubrene lijezde. Nakon
ovulacije, sluzi G+ ima u dovoljnim koliinama da napusti vrat maternice i bude zamjetna na stidnici.
Porast estrogena u poetku pokree proizvodnju sluzi L koja se pojavljuje u obliku nakupina na
nitima sluzi te izdvaja spermije nesavrena oblika. Via razina estrogena proizvodi sluz S (nitastu ili
vlaknastu) koja sprovodi spermije u gornje S-kripte cerviksa. Sluz S hrani spermije u kriptama. Sluz P
se proizvodi + ili - 36 sati od vrhunca estrogena. Postoje dva oblika sluzi P: sluz P6, koja vodi
spermije iz S-kripti u materninu upljinu i sluz Pa, koja ima mukolitiku funkciju. Ona slui za
otvaranje prepreka na uima S-kripti i oslobaanje spermija u vrijeme ovulacije. Pored toga, fetalne
stanice koje oblau cervikalni kanal proizvode kod nekih ena temeljni iscjedak bez lubrikacije, sluz
F. Za sada nije otkriven nikakav kliniki znaaj sluzi F.
Otkrie temperaturne promjene svakodnevne bazalne tjelesne temperature (BBT) dodaje
retrospektivni potvrdni aspekt. Bazalna tjelesna temperatura je niska dok se ne zbije ovulacija, a zatim
se povisi 0,2-0,3 C. Kada se progesteron iz utog tijela znaajno povisi, on dominira histologijom
endometrija, mijenja proliferacijsku fazu kojom dominira estrogen u sekretornu fazu kojom dominira
progesteron, te mijenja lubrikativnu sluz cerviksa izazvanu estrogenom u ljepljivu nelubrikativnu sluz
G. Kada se povieni progesteron metabolizira u pregnandiol, podie bazalnu tjelesnu temperaturu
kako bi proizvela bifaznu krivulju. (Slika 4.)

Slika 4. Bazalna tjelesna temperatura

Povijest prirodnog planiranja obitelji

Iako su ene irom svijeta intuitivno osjeale da nisu uvijek plodne, a katkada i ispravno
povezale sluz na stidnici s plodnou, znanstveno istraivanje zapoelo je s Von Baerovim opisom
jajne stanice sisavaca 1827. Pouchet je opisao meumenstruacijske bolove i cervikalnu mukoreju
godine 1847.; bifaznu temperaturnu krivulju ena prvi je otkrio Jacobi 1877. no ona nije uvjerljivo
povezana s aktivnou jajnika do van de Veldeove demonstracije 1905. i Hansenove 1913. Klinika
primjena ovih otkria nije nainjena do sredine 1930-ih godina.
Kalendarski ritam
Godine 1903. Fraenkel je pokazao da uto tijelo ivi 2 tjedna. Njegova je otkria potvrdio
Ogino 1924., koji je opisao normalnu luteinsku fazu kao 12 do 16 dana dugu fazu, te Knaus 1933.
godine, koji je izvijestio da priblino dva tjedna iza ovulacije slijedi menstruacija. Tona povijest
posljednjih 6 do 12 menstruacijskih ciklusa nuna je da bi se izraunale plodne i neplodne faze
ciklusa. Hartman je izraunao plodnu fazu ciklusa pretpostavljajui normalnu luteinsku fazu od 12 do
16 dana, 72 sata za preivljavanje spermija te 12 do 24 sata oplodivosti jajne stanice. Za procjenu
plodne faze unutar ciklusa, ena s pravilnim ciklusima mora znati tonu duljinu svojih posljednjih 66

12 ciklusa. Ona zatim oduzima 18 dana od najkraeg ciklusa kako bi odredila posljednji dan rane
neplodne faze te oduzima 11 dana od najdueg ciklusa kako bi ustanovila posljednji dan plodne faze.
Malo je ena "pravilno", no neke imaju izraene varijacije. Kalendarskom ritmu se obino pripisuje
najmanje 20 posto neuspjeha vezanog uz metodu. Roetzer je otkrio da ako se od najkraeg ciklusa
oduzme 20 dana, umjesto 18, stopa neplaniranih trudnoa se smanjuje; Roetzer se slui izraunima u
kombinaciji sa cervikalnom sluzi i temperaturnom promjenom (Vidi Dodatak). Strunjaci za prirodno
planiranje obitelji ne zagovaraju uporabu kalendarskog ritma kao izolirane metode, ali ona je jo
uvijek u rairenoj uporabi, esto meu enama koje nemaju dostatno razumijevanje nunih izrauna,
te esto dovodi do mnogih neplaniranih trudnoa.
Na Filipinima, Laing je ustanovio da su dugorone stope neplaniranih trudnoa sline kod
upotrebe pilule i kalendarskog ritma (18 kod obje metode nakon 36 mjeseci), to je brojka koju valja
objasniti veom prihvatljivou kalendarskog ritma. Kod korisnica kontracepcijske pilule bilo je
daleko vjerojatnije da e prekinuti s tom metodom.

METODOLOGIJE
Bazalna tjelesna temperatura
Niska bazalna tjelesna temperatura u predovulacijskoj estrogenskoj i malo via temperatura u
postovulacijskoj, progesteronskoj fazi pouzdan je pokazatelj bifaznog, ovulacijskog ciklusa. U
Dodatku su opisane razne metode koje se rabe kako bi se odredio poetak postovulacijske
neplodnosti. Mora se koristiti bazalnu tjelesnu temperaturu ili digitalni toplomjer. Tijekom cijelog
ciklusa mora se koristiti isti tjelesni otvor -- oralni, vaginalni ili rektalni. ena mora odspavati
najmanje tri sata bez prekida prije mjerenja temperature kod buenja. Morala bi mjeriti temperaturu
svaki dan u isto vrijeme i upotrebljavati isti toplomjer. Kalibracije variraju tako da ukoliko se jedan
toplomjer razbije i upotrijebi se drugi, biljeke moda nee biti valjane.
Danas malo ljudi koristi bilo kalendarsku metodu bilo bazalnu temperaturu zasebno jer se svi
slau da je oekivani znak cervikalne sluzi klju za izbjegavanje, kao i postizanje trudnoe. Kad se
granuloza stanice kumulusa ooforusa folikula brzo umnaaju, kao to to ine prije ovulacije, one
proizvode interleukin-1. Interleukin-1 takoer podie bazalnu tjelesnu temperaturu koja bi mogla
dovesti do pogreke u odreivanju poetka postovulacijske neplodnosti.

Simptotermalne metode
Nekoliko centara na Zapadu kombiniralo je oekivani znak cervikalne sluzi s retrospektivnim
znakom temperaturne promjene nakon ovulacije i s izraunima kalendarskog ritma. Neki sustavi,
osobito u dijelovima SAD-a, takoer su pridodali unutranju palpaciju cerviksa (vidi Dodatak).
Sklonost jednom ili viestrukom sustavu indeksa ovisi o dostupnosti poduke i o temperamentu osobe
koja ui. Kada se bilo koji od sustava upotrebljava ispravno i dosljedno, rezultati su usporedivi (vidi
Uinkovitost dolje).
Budui da je oekivani znak cervikalne sluzi zajedniki svim metodama, i prijeko je potreban
u otkrivanju poetka plodne faze, opisat e ga se podrobnije. Tri najee simptotermalne metode bit
e opisane kasnije.
Billingsova ovulacijska metoda ovisi o samootkrivanju cervikalne sluzi na stidnici obraanjem
panje na osjet kakav se stvara na stidnici suh, ljepljiv ili lubrikativan. Na stidnici se moe osjetiti
prisutnost ak samo 5 mg sluzi, dok je 40 mg sluzi potrebno da bude dovoljno za vizualnu provjeru.
ena je pozvana da motri na prisutnost ili odsutnost sluzi na stidnici prije svakog mokrenja i da
7

biljei to je osjetila i vidjela u jednostavnu tablicu na kraju svakoga dana. (N.B. Billingsove
publikacije openito su izbjegavale preporuanje tono odreenih vremena i mjesta kao i tehnika za
opaanje. Najnovije upute za tablicu osobnih biljeki navode "Dok obavljate uobiajene aktivnosti
moete razaznati osjet na stidnici".) Ako je ena ve spolno aktivna kada ui metodu, mora se
suzdrati od spolne aktivnosti od poetka jednoga ciklusa dok ne iskusi promjenjiva obiljeja
"razvoja" sluzi koji vodi do ovulacije i nastaviti spolnu apstinenciju do etvrtoga dana nakon vrhunca.
Obiljeja razvoja sluzi na koja se obino nailazi prikazana su na slici 5b. Plodna faza poinje kad se
otkrije sluz na stidnici i nastavlja se do etvrtog dana nakon vrhunca. Svaki spolni odnos ili genitalni
dodir tijekom ovoga vremena moe dovesti do trudnoe.

Slika 5a. Legenda za brojke na naljepnicama i simbole. Legenda za raznobojne naljepnice koje se
rabe u tablicama jednako se primjenjuje na crno-bijele simboline prikaze ovih obojenih naljepnica.
Vidi dolje.

Slika 5b. Biljeenje pomou naljepnica i simbola opaanja uoenih na stidnici u normalnom plodnom
ciklusu .
Iako dani menstruacije kao takvi nisu nuno dani plodnosti, ipak se u veini kultura izbjegava
spolni odnos tijekom menstruacije. To dobro slui svrsi Ovulacijske metode jer krvarenje moe
prikriti poetak razvoja sluzi pred kraj menstruacije u sluaju kratkog ciklusa. Poznato je da spermiji
brzo propadaju - moda u roku 30 minuta - u kiseloj rodnici, ali mogu preivjeti do pet dana kada je
sluz u plodnoj fazi. Suhi dani koji slijede nakon menstruacije, dakle, nisu jo dani plodnosti. Parovi
koji ele izbjei trudnou mogu imati spolne odnose u neplodne dane; no preporua se da ogranie
odnose na svaku drugu veer da bi se eni omoguilo da opaa je li prisutna sluz kao i da bi se
izbjegla zbrka izmeu sjemene tekuine ili "tekuine uzbuenja" (izluevina Bartholinove lijezde) i
poetne sluzi u danu nakon odnosa. Dakle, tijekom ranih neplodnih dana za odnose je na raspolaganju
svaka druga veer suhih dana. Kod izbjegavanja trudnoe, svi dani sluzi do vrhunca (posljednji dan
tijekom kojega je sluz skliska, rastezljiva, mutna ili bistra) i puna tri dana nakon vrhunca plodni su
dani para. Kad se jednom prepozna vrhunac sluzi, nakon njega slijedi luteinska faza. ene openito
8

imaju istu duljinu luteinske faze svakoga mjeseca. Normalan raspon je 11-16 dana. Kad se jednom
pone potivati pravilo vrhunca da valja ekati do etvrtog dana nakon vrhunca kako bi se nastavilo
sa spolnim odnosima, nema nikakvih daljnjih pravila do sljedee menstruacije (vidi Sliku 5c i
Dodatak). Slike 5b i 5c prikazuju tipini ovulacijski ciklus zabiljeen naljepnicama u boji kao i
jednostavnijim simbolima koji se rabe u mnogo zemalja u razvoju.

Slika 5c. Primjena pravila ranih dana i pravila vrhunca da bi se odgodilo zaee u istom normalnom
plodnom ciklusu kao na sl.5b. Bijela naljepnica s djetetom (ili simbol kruia) rabi se da bi se
oznailo dane mogue plodnosti i zabiljeilo promjenu ili odstupanje od Osnovnih obiljeja
neplodnosti (OON), a rabi se i da bi se zabiljeile izluevine nakon spolnog odnosa (koje se
predstavljaju s I) koje bi mogle zamutiti sluz. * Konana promjena, sluz nije vie ni vlana ni skliska.
Od ovulacije do menstruacije 11 do 16 dana (luteinska faza normalne duljine)
Ako se pojavi bilo kakvo drugo krvarenje ili tragovi krvi osim menstruacije, to se smatra
znakom plodnosti i taj dan nije na raspolaganju za spolne odnose, kao ni sljedea tri dana do veeri
etvrtoga dana. Kada ena ima dugaak ciklus ili dan ili vie sluzi koja se ne mijenja progresivno
prema skliskijoj, rastezljivijoj* varijanti, to se naziva obiljejima u tragovima. (* "'Rastezljivost' ili
katkada nazvano 'elasticitet', iako nijedno od tih obiljeja ne pokazuje tendenciju formiranja vlakana
ili niti, onako kako su izvorno opisali Nijemci svojom rijei spinnbarkheit. Upravo gubitak bilo kakve
skliskosti ili vlanosti pomae odrediti vrhunac i tendencija ka formiranju vlakana obino se javlja,
ako se uope javi, dva ili tri dana prije vrhunca i prestaje zbog mukolitikog uinka enzima koji se
oblikuje kombinacijom zrnaca zimogena iz ua vrata maternice sa sluzi P. Isti enzim oslobaa
spermije koji su moda bili zarobljeni u kriptama sluzi L. Oslobaanje epa sluzi G takoer je
potpomognuto sa sluzi P koja djeluje u kombinaciji sa sluzi L kad se razina estrogena poinje
dizati.") (Osobna korespondencija od Dr. Johna Billingsa, 26. rujna 2000.)
Slika 6 prikazuje takav ciklus u kojem je dolo do tipinog "razvoja" sluzi. Kasnije, vrhunac je
bio 46. dana.
Slika 7 prikazuje ciklus s krvarenjem.
Slika 8 ukljuuje dva anovulacijska ciklusa koji prikazuju oba osnovna obiljeja neplodnosti.
Tablica A suhoa; Tablica B kombinirana obiljeja koja ukljuuju tragove iscjetka bez osjeaja
skliskosti.

Slika 6. Odgoena ovulacija u normalnom plodnom ciklusu. Biljeke zapoinju u nekom trenutku
nakon to je zavrila menstruacija. Uoite primjenu pravila 'Priekaj pa vidi, 123'. U pet navrata (*) u
ciklusu, obiljeja su se vratila na OON i primijenjeno je pravilo 'Priekaj pa vidi, 123'. Dana 42.
primijenjeno je pravilo 'Priekaj pa vidi', a 46. dana prepoznat je vrhunac i primijenjeno pravilo
vrhunca.
Slika 7 prikazuje ciklus s krvarenjem.

Slika 7. Fizioloko krvarenje. Uoite krvarenje uslijed porasta razine hormona 16. dana (*)
neposredno prije simptoma vrhunca. Zabiljeeno je da je menstruacija na ovoj tablici krvarenje
izazvano padom hormona. Razdoblje od 1. do 16. dana ne predstavlja ciklus. Ovulacijski ciklus je od
1. do 30. dana.
Slika 8 ukljuuje dva anovulatorna ciklusa od kojih oba pokazuju osnovna obiljeja neplodnosti.
Tablica A suhoa; Tablica B kombinirani uzorak koji ukljuuje mrlje od iscjetka bez
lubrikativnosti.

10

Slika 8. Neplodnost na koju ukazuju OON (Tablica A), kombinirana OON suhoe i nepromjenjivog
iscjetka (Tablica B). Naznaene su korelacije hipofize i jajnika. Vidi gore Hormonalna ovulacijska
kaskada.
Osposobljeni pouavatelj je najbolji posrednik do ispravne poduke. Svjetska zdravstvena
organizacija ustanovila je da vie od 90% ena moe ispravno prepoznati faze svog ciklusa u prvom
mjesecu uenja, ostale ne kasnije od treeg mjeseca. Znak sluzi odraava rastui estrogen
sazrijevajueg folikula i upozorava na poetak plodne faze u svim reproduktivnim situacijama.
Metoda se uspjeno primjenjuje, ne samo tijekom pravilnih i nepravilnih ciklusa, nego i tijekom
dojenja, premenopauze, prestanka uzimanja sredstava za spreavanje ovulacije i tijekom puberteta.

Izmjene metoda cervikalne sluzi

Kako bi uinila prirodno planiranje obitelji privlanijim moguim korisnicima, smanjivanjem
dana nune apstinencije, K. Dorairaj, koja radi uglavnom s vrlo siromanim, neobrazovanim i slabo
ishranjenim enama u Indiji, prilagodila je Billingsova pravila: ene ne biljee svoja opaanja u
tablice, ne slijede "pravilo ranih dana" koje ograniava spolne odnose na svaku drugu veer tijekom
ranih neplodnih dana ciklusa i ekaju samo dva dana nakon vrhunca da bi nastavile sa spolnim
odnosima. Komparativnim studijama ustanovljena je neto via stopa neplaniranih trudnoa i nia
stopa nastavljanja nego to je to sluaj s Billingsovom metodom.
Jo jedna izmjena uvedena je na Sveuilitu Creighton u Omahi, Nebraska. Ona koristi
standardiziranu nomenklaturu da bi opisala opaanja sluzi, izmijenila je vie pravila i smatra svaku
trudnou planiranom ako je do zaea dolo nakon prva tri mjeseca poduke iz spolnog ina tijekom
vremena prepoznate plodnosti. Tako usporedba stopa neplaniranih trudnoa kako je definiraju druge
metodologije nije mogua.

Anovulacija
Krvarenje izazvano padom razine estrogena u odsutnosti ovulacije esto se susree u ranom
pubertetu, nakon poroaja, na poetku procesa odvikavanja od prsa kao i nakon odbijanja djeteta od
prsa, tijekom premenopauze i po prekidu uzimanja anovulacijskih sredstava, bilo u oralnom obliku
bilo u obliku injekcija. U tim situacijama obiljeja temperature su monofazna, dok obiljeja sluzi
pokazuju samo tragove sluzi s plodnim karakteristikama, obino bez pravog razvoja do vrhunca i s
krvarenjem izazvanim porastom ili padom razine hormona. Osim toga, broj dana koji slijedi nakon
11

posljednjega dana sluzi rijetko je jednak broju dana normalne luteinske faze, ve je obino krai ili
dulji. Samo 50% ciklusa je ovulacijsko u prvoj menstruacijskoj godini. Postotak se poveava za
10% svake godine dok ena ne napuni pet godina nakon menarhe, kada 85% ciklusa bude
ovulacijsko. ak i na vrhuncu stresa, kod naglog gubitka kilograma ili naglo pojaanog sportskog
treninga, esto se susreu anovulacijski ciklusi.

Dojenje
Kompletno ili puno dojenje u poetku potiskuje FSH i LH zbog visoke razine prolaktina, ali
amenoreja moe itekako potrajati ak i kad prolaktin padne zato to je dolo do prekida ovulacijskoe
kaskade hipotalamusa i hipofize. Kod uporabe ovulacijske metode ili simptotermalne metode, enu se
poduava da promatra povratak bilo kakvih znakova sluzi, bilo osjetom bilo vizualnim opaanjem te
da pretpostavi da se plodnost vraa kad naie na znakove. Nije rijetkost susresti rijedak sivi
nelubrikativan iscjedak tijekom pune laktacije/dojenja zbog (fiziolokog) atrofinog vaginitisa. To je
razliito od sluzi koja ima punou i lubrikativnost, ili barem gumenastu konzistentnost i elastinost.
Kad se jednom uoe znakovi plodnosti, ena zapoinje s pravilima metode.
Metoda laktacijske amenoreje (LAM) sada se rabi u cijelom nizu zemalja, uglavnom naporima
Svjetske zdravstvene organizacije. Konsenzusom iz Bellagia ustanovljeno je da ukoliko su ene jo u
amenoreji kad je dijete staro est mjeseci, i u potpunosti doje, tj. daju djetetu samo prsa, ne dohranjuju
ga, ne daju mu dodatne tekuine, osim katkad okus hrane, ena se suoava s tek 2% rizika od
trudnoe.(6) U takvom trenutku nudi joj se da razmotri prijelaznu metodu. Mnoge ene ne doje
potpuno est mjeseci, dok se drugim pak enama menstruacija i ovulacija vrate 90-180 dana nakon
poroaja. Skupina "kratke amenoreje" ima niu razinu bioloki aktivnog (BIO-PRL) nego
imunoreaktivnog prolaktina (IR-PRL), dok skupine "duge amenoreje" pokazuju viu razinu BIOPRL. Ako se ne moe ispitati odnose BIO-PRL/IR-PRL, krajnje je preporuljivo pozvati ene da
ponu promatrati znakove sluzi im prestanu lohije. Na taj nain nee ih iznenaditi povratak
plodnosti.

Predmenopauza
Znak sluzi je najkorisniji znak u predmenopauzi. Kako vrat maternice stari, mnogoslojni
ploasti epitel poinje se iriti u endocerviks, podruje sa sluzi G nalazi se vie u kanalu, a podruja
koja stvaraju sluz L i S postupno se smanjuju; broj dana sluzi s plodnim karakteristikama se smanjuje.
Odeblad je pokazao da u dobi od 13-17 godina, prosjena enska osoba ima 8 dana sluzi od kojih je 6
sklisko (sluz S), dok je do dobi od 33-37 godina, ukupan broj dana sa sluzi 4,8, a manje od 2 je
sklisko. Jasno je da je razdoblje plodnosti znatno smanjeno u ovoj dobnoj skupini. Odeblad je takoer
pokazao da trudnoa poveava rast kripti sluzi S, stoga e viestruke trudnoe odrati plodnost dok se
ne zae u stariju dob. Kad je vrat maternice ostario, ena moe imati ovulaciju, a ne stvarati
cervikalnu sluz iako moe imati bifaznu temperaturu. Budui da je sluz bitna za ulaz spermija, kae se
da takve ene imaju neplodnu ovulaciju. Studijom 138 ena u predmenopauzi nije otkrivena nijedna
trudnoa iza dobi od 45 godina; stopa trudnoe vezana uz metodu u dobi od 40-44 godina bila je 0,32
% i stopa trudnoa s informiranim izborom bila je 1,6 % .

Prekid koritenja sredstava za potiskivanje ovulacije

Povratak plodnosti nakon prestanka uzimanja sredstava za potiskivanje ovulacije kree se od
trenutnog nastavljanja prijanjih obiljeja do amenoreje nakon uzimanja pilule. Ako je ena na putu
da ima ovulaciju, ustanovit e da joj se sluz mijenja i razvija, nakon ega slijede bifazne temperature.
Kod cervikalne everzije koja se moe nai kod najmanje 25 posto ena koje su koristile pilulu za
kontrolu zaea dulje od 3 mjeseca, sporo istjeu obilne koliine sluzi plodnoga tipa kad ena jednom
prestane uzimati progestine. Nije neobino pronai 14 dana skliske, rastezljive, bistre sluzi ve u
12

prvom ciklusu bez uzimanja pilule. Iskustvo je pokazalo da ukoliko se broj dana sa sluzi znatno ne
smanji do treega ciklusa, primjeren je i ljekovit kriokirurki zahvat ili lijeenje srebrnim nitratom
nakon to citoloke i kolposkopske pretrage ne pokau nikakvu drugu patologiju. Mora se biti na
oprezu kako se ne bi pobrkalo normalnu everziju vrata maternice uoi ovulacije s trajnim uinkom
"pilule". Isto je tako vano zamrznuti samo ljezdani epitel na portio vaginalis, a ne unititi zdravi
endocerviks. Prekomjerno smrzavanje ili sredstvo za vrue ispaljivanje mogu unititi kripte koje
stvaraju sluz, kao to to moe i visoka konizacija. Dok uslijed cervikalne everzije sluz polako istjee,
ena moda nee moi razlikovati simptom vrhunca, osobito ako nije imala prethodnoga iskustva.
Praenje BBT-a moe barem u poetku pomoi da se stekne pouzdanje.

Cervicitis i vaginitis
Svaka ena koja poznaje obiljeja svoje plodnosti brzo e otkriti abnormalnost i potraiti
pomo. Kronini temeljni iscjedak lako se razlikuje od razvoja obiljeja sluzi. Lokalni lijek moe
maskirati sluz (kao to to ine i kontracepcijske pjene i gelovi). Ako se obiljeja sluzi ne mogu
opaziti, a par ne eli riskirati trudnou, moraju se uzdrati od spolnih odnosa dok im obiljeja ne
postanu prepoznatljiva. Trihomonijaza i bakterijska vaginoza izmijenit e normalna obiljeja i
zahtijevati odgovarajue lijeenje.
Uz sistemsko ili lokalno antibiotsko lijeenje esto dolazi do monilijalnog vaginitisa i on
moe zamutiti obiljeja sluzi; dok obiljeja ne postanu jasnija, mora se savjetovati apstinenciju,
ukoliko se eli izbjei trudnou. Antihistaminici obino zgusnu sluz, dok ju guafenisin razrjeuje.
Cervicitis moe stvarati "upalnu sluz", graom slinu sluzi G.

Potiskivanje ovulacije stresom i lijekovima

Uloga tjelesnog i emocionalnog stresa u potiskivanju ovulacije putem promjene osi
hipotalamus-hipofiza dobro je poznata i dobro dokumentirana. Iznenadan gubitak kilograma,
promjena okoline ili stres izazvan okolinom, dovode do amenoreje. Kad stres potisne ovulaciju, vide
se obiljeja isprekidane sluzi bez vrhunca. Takav je ciklus, naravno, jednofazan i ne pokazuje nikakav
porast progesterona. esto se emocionalno ili tjelesno stresni dogaaji lako mogu dovesti u korelaciju
s obiljejima sluzi, a nakon rjeavanja sukoba slijedi zatim (odgoena) ovulacija. McArthur i sur.
ustanovili su da je kod tri ene koje su nedavno poele trati, amenoreja povezana s normalnim
tjelesnim sastavom, niskim bazinim koncentracijama LH i normalnim koncentracijama FSH,
normalnom do pretjeranom reaktivnou LH i FSH na testiranje GnRH, te normalnom i mogue
poveanom uestalou LH pulsacija. Oni smatraju da promjena u hipotalamikoj kontroli
oslobaanja gonadotropina, neovisno o tjelesnom sastavu, djeluje na razvoj "sportake amenoreje".
Kod tih ena nisu praena obiljeja sluzi, ali vaginalna citohormonalna ispitivanja ukazala su na
umjerenu vaginalnu atrofiju. Taylor i sur. doveli su u vezu najvii kariopiknotiki indeks sa
simptomom sluzi vrhunca i ustanovili usku povezanost.
Uporaba psihotropnih droga, osobito fenotijazina, povezuje se s amenorejom i katkada s
neadekvatnim dojenjem, vjerojatno kao rezultat poveanja prolaktina. Kod takvih ena narue se
normalna ovulacijska obiljeja sluzi koja mogu signalizirati naruenu hormonalnu sliku. Postoje
izvjea i kazivanja o potiskivanju ovulacije nakon puenja tetrahidrokanabinola (THC), to se
odraava u obiljejima sluzi. Iako se kod korisnika tekih droga vide poremeaji sluzi, njih je teko
odrediti zbog nesustavne uporabe (poznato je da znaju zatrudnjeti) i nije ih lako razluiti od
zbunjujuih prehrambenih imbenika. Svaka sistemska bolest koja djeluje na ovulaciju, tj.
hipotiroidizam ili hipertiroidizam, odrazit e se i na obiljeja sluzi i temperature.

Biokemijski pokazatelji plodnosti

13

Razliita pomagala za praenje upotrebljavana su da bi se znakove fizioloke plodnosti dovelo

u vezu s hormonalnim parametrima. Neke pomagala su sredstva za poduku ili ih se koristi da bi se
razjasnila teka obiljeja sluzi dok se druge plasira na trite kao "manje subjektivne" od
samootkrivanja sluzi. Druga pak pomagala mjere volumen vaginalne tekuine ili unose podatke
kalendarskog ritma, temperaturne pomake i obiljeja sluzi u programe raunala. Veina pomagala
nastoji prepoznati poetak i kraj plodne faze, a meu njima su kuni monitori koji otkrivaju rast
estrogena koji obiljeava poetak plodnosti, te monitori koji otkrivaju rast progesterona na kraju
plodnosti. Svjetska zdravstvena organizacija podrala je terensku provjeru nekoliko monitora, a pokus
J. Browna se ubraja meu najrairenije provjeravane. Brownov ureaj za praenje rada jajnika slui se
imunolokim testom na enzime mikrokoka kako bi izmjerio razine metabolita estradiola i
progesterona u mokrai (estron glukuronid [E1G] i pregnandiol glukuronid [PdG]). Drugi pak ureaj
za praenje koristi skupu napravu da bi pratio navalu estrogena i LH iz mokrae.
Dobiveni prosjeni broj plodnih dana:
Metoda prirodnog planiranja obitelji

Prosjean broj plodnih dana

Ovarijski monitor (ureaj za praenje rada jajnika)

Ovulacijska metoda
Simptotermalna metoda
Bioself 110
Persona

8,9
10,4
11,8
15,0
6-12 (7)

Mjerai porasta LH koji prepoznaju nadolazei val LH 72 sata unaprijed mogu pomoi
parovima koji ele postii trudnou. LH monitori ne mogu se upotrijebiti za izbjegavanje trudnoe jer
veina ena ima vie od 2 dana sluzi prije vrhunca, a spermiji e ostati ivi u sluzi vie od tri dana.
Budui da sluz, a ne hormon, slui kao vratar za spermije, nikada nije mudro zanemariti znakove
sluzi. Do danas nijedna naprava, osim Brownovog ovarijskog monitora, nije uspjela izmjeriti razinu
hormona u plazmi koja se moe izmjeriti radioimunolokim testiranjem. Kod klinikih provjera stopa
neplaniranih trudnoa iznosila je 5-10%.

Autonomija para
Samouinkovitost pri uporabi prirodnog planiranja obitelji znai usvajanje ne samo metode,
nego i autonomije para. Par mora prvo nauiti razumijevati znakove svoje periodike plodnosti.
Mukarac je plodan cijelo vrijeme; ena je plodna samo kada sluz odrava na ivotu u njezinu tijelu
spermije njezina mua do ovulacije i toliko dugo koliko ivi jajna stanica. Kad se jednom shvate
obiljeja sluzi, par se treba poeti ugodno osjeati i s lakoom ivjeti sa svojim ritmom neplodnosti i
plodnosti. Da bi se to ostvarilo, potrebna je komunikacija. Potivanje neijeg ciklusa zahtijeva
potovanje neijega tijela, dakle i potovanje osobe. Parovi tako ustanove da ivot s kombiniranom
plodnou mijenja njihov odnos u odnos veeg uzajamnog uvaavanja i potovanja.

Uinkovitost prirodnog planiranja obitelji

S uporabom svih metoda planiranja obitelji prirodnih ili umjetnih povezuju se neplanirane
trudnoe. Nijedna metoda nije uinkovita 100%. Za razliku od kontracepcije, prirodno planiranje
obitelji moe se rabiti ili za postizanje ili za izbjegavanje trudnoe. U poetku su istraivai svrstavali
neplanirane trudnoe u neuspjehe metode i neuspjehe vezane uz korisnike. Do neuspjeha metode
dolazilo je kad se metodu upotrebljavalo ispravno i dosljedno, a do neuspjeha vezanog uz korisnike,
kada metodu nisu ispravno razumjeli ili su je neispravno rabili. Kasnije je uveden pojam
uinkovitosti produene uporabe: sve trudnoe do kojih je dolo kada su korisnici prekinuli uporabu
kontracepcije, ali prije uporabe drugog sredstva, svrstane su pod uinkovitost produene uporabe, ako
ena nije naznaila da eli postii trudnou. Dok se kontracepcija slui lijekom, pomagalom ili
14

tehnikom (poput prekinutog snoaja) kako bi sprijeila zaee, prirodne metode zahtijevaju
prepoznavanje plodne faze te apstinenciju tijekom plodne faze prema pravilima metode, ako se
trudnoa eli izbjei. Oboje, i "Pearlova formula" ("Pearl Formula") - broj neplaniranih trudnoa na
100 ena godina:
P.R = broj neplaniranih trudnoa x 1200 (ili 1300) / broj ciklusa izloenosti
i "Tablica ivota" ("Life Table"), upotrijebljeni su da ocijene uinkovitost metoda planiranja obitelji.
Korisnici prirodnog planiranja obitelji prave razliku izmeu: 1) trudnoe vezane uz metodu: metoda
se koristila ispravno i dosljedno; 2) trudnoe vezane uz poduku: nerazumijevanje metode zbog slabe
poduke ili slabog usvajanja ili oboje; i 3) trudnoe informiranog izbora: trudnoa nije planirana, ali
par je odluio imati odnos na dan prepoznate plodnosti. U najnovije vrijeme, Trussell i sur. uveli su
koncept "savrene uporabe" i "tipine uporabe" da bi ocijenili neplanirane trudnoe. Savrena uporaba
je slina trudnoi vezanoj uz metodu, dok tipina uporaba ukljuuje sve imbenike vezane uz
korisnika. Stope se raunaju zasebno kako bi se omoguilo bolje prepoznavanje imbenika koji vode
do neplaniranih trudnoa. Dok je veina ispitivanja prirodnog planiranja obitelji pokazala manje od
2% trudnoa vezanih za metodu, nova terminologija u praksi ne mijenja gotovo nita. esto navoeno
ispitivanje ovulacijske metode Svjetske zdravstvene organizacije iz 1978. ustanovilo je tek neznatno
viu stopa trudnoa vezanih uz metodu (2.8%) i trudnoa vezanih uz korisnike (19%). Novije studije
pokazale su daleko nie brojke neplaniranih trudnoa kako poduavatelji postaju iskusniji (Tablica 1).

Tablica 1. UINKOVITOST UPORABE PRIRODNOG PLANIRANJA OBITELJI

Aktualne studije uinkovitosti prirodnog planiranja obitelji rangirane su po stopama trudnoa i
nastavljanja koritenja metode. "Life Table" stope su kumulativne neto trudnoe nakon godinu dana
ili 13 ciklusa. Metoda: OM-Ovulacijska metoda; MMM-Modificirana metoda sluzi; ST-Simptotermalna metoda. Stopa nastavljanja koritenja je postotak korisnika koji jo koriste prirodno
planiranje obitelji za izbjegavanje trudnoe nakon godinu dana, bez obzira na razlog za prestanak
koritenja.

15

Jednogodinja (ukupna) stopa neplaniranih trudnoa

Zemlja

Godina Metoda

"Life table" "Pearl rate" Stopa nastavka uporabe metode

Indonezija
Liberija
Nepal
Zambija
Indonezija
Kenija
Koreja
Banglade
Indija
Njemaka
Velika Britanija
Italija
Kina
Europa
Liberija
Liberija
Indija
Kina (8)
SAD

1990
1993
1986
1993
1990
1988
1988
1988
1991
1992
1991
1988
1994
1993
1994
1994
1994
2000
1994

2.5
4.3
7.3
8.9
10.3
10.5
13.4
14.9

OM
ST/OM
MMM
ST/OM
MMM
OM
OM
OM
MMM
ST
ST
ST
OM
ST
OM/ST
MMM
OM
OM
OMCr

2.0
2.3
2.7
3.6
7.0
2.5
1.5
6.6
11.6
0.51
12.8

89.6
78.8
45.0
71.2
81.2
46.0
57.0
72.0
N.A.
92.9
N.A.
100.0
86.0
48.0 (9 zemalja, 14 mjesta)
93.7
66.0
76.4 (5 drava)
97.4
78.0 (Creighton Model)

16

DODATAK
Naini prepoznavanja plodnosti/neplodnosti
Kalendarski ritam
Kalendarskim ritmom izraunavaju se plodni i neplodni dani ciklusa na temelju ivota utog
tijela plus preivljavanje spermija u cervikalnoj sluzi.
Najkonzervativniji sustavi pretpostavljaju maksimalan ivot za oboje: 16 dana za
preivljavanje utoga tijela i 5 dana navodnog preivljavanja spermija. Tako ena koja zna duljinu
svojih posljednjih 6 ciklusa oduzme 21 dan od najkraeg ciklusa kako bi znala broj ranih neplodnih
dana. Drugi sustavi oduzimaju 20 ili 19 dana. Budui da uobiajen vijek utoga tijela nije krai od 11
dana, moe se izraunati 10 dana od najduljeg prethodnog ciklusa kako bi se doznao prvi kasni
neplodni dan. Neke skupine oduzimaju 11 dana. Ako su se, primjerice, ciklusi jedne ene kretali od
27-35 dana, njezin posljednji neplodni dan bio bi 6. dan ciklusa, a njezin prvi kasni neplodni dan bio
bi 24. dan.

Simpto-termalne metode
Zadravaju se kalendarska pravila da bi se prepoznalo rane neplodne dane, ali to se zamjenjuje
bilo kakvom pojavom sluzi koja signalizira poetak plodne faze. Postovulacijska neplodnost
prepoznaje se na sljedee naine:
A. Rtzer
Nakon to je prepoznat vrhunac, smatra se da je dolo do rasta temperature ako su prve dvije vie
temperature najmanje 0.2C, a trea najmanje 0.4C via od posljednjih 6 niskih temperatura.
B. Granina crta
Crta povuena ovdje mi fali neka rije, npr. kod 0.1C iznad posljednjih 6 niskih temperatura prije
porasta. Tri uzastopne visoke najmanje 0.4C iznad granine crte.
C. Vollman
Prosjek svih temperatura prethodnog mjeseca od 6. dana do kraja ciklusa. Izraunaj njihov prosjek na
0.01C. Nacrtaj crtu preko sadanjeg ciklusa da predstavlja prosjek prolog mjeseca. etvrtoga dana
porasta aktualnoga ciklusa iznad prethodnoga prosjeka poinje kasna neplodna faza
D. McCarthy
Simptom vrhunca, obiljeja duljine ciklusa, granina crta ili tekui prosjek plus 0.3C. Primjenjuje
vie varijacija i savjetuje oprez jer nemogunost prepoznavanja porasta moda ne ukazuje na
anovulaciju.
E. Kippley etiri temeljna pravila
1. Pravilo C
a. trei dan punog temperaturnog pomaka
b. etvrti dan odsutnosti sluzi
c. etvrti dan zatvaranja vrata maternice ili sputanja moe se takoder koristiti u odsutnosti
praenja ua vrata maternice

17

2. Pravilo A u prisutnosti snane temperaturne promjene, neplodnost poinje uveer treega

dana (ili kasnije) pune temperaturne promjene, istovremeno unakrsno provjerene pomou 2
(ili 3) dana suhoe nakon vrhunca.
3. Pravilo B koristi se za obiljeja temperature ne tako snana ili jasna kao Pravilo A, i
obiljeja sluzi ne tako jasna ili korisna.
1) veer 4. dana odsutnosti sluzi nakon vrhunca,
2) unakrsno provjerene pomou 3 (ili vie) dana ukupne temperaturne promjene nakon
vrhunca. Sve temperature moraju biti najmanje 0.1C iznad bazne crtne prije promjene,
posljednji dan mora biti 0.4C vii od bazne crte.
4. Pravilo R postovulacijska neplodnost poinje uveer na dan vrhunca + 3 dana unakrsno
provjereno pomou 3 dana izraene temperaturne promjene. etiri ili vie dana suhoe
potkrijepljeno znakom temperature:
a. najmanje 3 dana temperatura viih od predovulacijske baze;
b. ove temperature imaju rastua obiljeja;
c. najmanje jedna ili vie ovih temperatura dosegle su razinu normalne temperaturne promjene
od 0.4C iznad predovulacijske bazne crte.
Kippley dodaje kalendarske izraune za odreivanje ranih neplodnih dana.
Napomena: Izmijenjena sluz je prisutna nakon vrhunca kod veine ena. Vrhunac je posljednji dan
sluzi s plodnim karakteristikama: lubrikativna, rastezljiva, bistra ili mutna. Vidi: Ovulacijska metoda,
dolje.

Pravila ovulacijske metode

Da biste nauili metodu kako biste izbjegli trudnou:
u prvom ciklusu suzdrite se od spolnih odnosa i svakog genitalnog kontakta od poetka ciklusa dok
ne prepoznate vrhunac sluzi i puna tri dana nakon vrhunca. Kad ste jednom opazili obiljeja sluzi,
primijenite:
Pravila ranih dana:
1. Izbjegavajte dane menstruacijskog krvarenja
2. Osnovna obiljeja neplodnosti (OON):
a) Suhi dani nakon menstruacije nisu jo plodni. Za spolne odnose vam je na raspolaganju
svaka druga veer suhih dana (pravilo ranih dana).
b) U ciklusima prosjene duljine postoji samo jedno osnovno obiljeje neplodnosti. Ili se radi
o suhim danima ili o nepromjenjivom iscjetku, obino maloj koliini (odljutene stanice
epitela rodnice ili mala koliina sluzi iz epitela rodnice), a na stidnici se osjea samo suhoa
ili ljepljivost. Promjena OON oznaava poetak dana mogue plodnosti.
3. Ako su OON suhi dani nakon menstruacije, svaka promjena u osjetu ili izgledu iscjetka na
stidnici oznaava moguu plodnost.
4. Ako je OON nepromjenjiv iscjedak, svaka promjena u osjetu ili izgledu na stidnici oznaava
moguu plodnost. Ona zahtijevaju tri ciklusa prosjene duljine da bi se nauilo na taj trenutak
promjene, a tijekom toga vremena par bi trebao ograniiti odnose na dane poslije ovulacije,
prema pravilu vrhunca. U sluaju sluzi "u tragovima" jednog ili vie dana nepromjenjive
sluzi nakon kojih slijedi suhoa, ili ako se pojavi krvarenje ili tragovi krvi koji nisu
menstruacija, izbjegavajte sve dane sluzi, krvarenja ili tragova krvi te priekajte do etvrte
veeri nakon posljednjeg plodnog znaka kako biste ponovno poeli sa spolnim odnosima
(Pravilo "priekaj pa vidi").
18

5. Kad ovulacija kasni, tako da predovulacijska faza traje vie od tri tjedna, OON se mogu tada
prouavati tijekom razdoblja od 2 tjedna. Ona mogu biti:
i) samo suhoa
ii) stalni nepromjenjivi iscjedak ili
iii) kombinacija (i) i (ii)
Pravila ranih dana primjenjuju se u svim ovim okolnostima.
6. Kad se plodnost vraa tijekom ili nakon dojenja, priekajte do etvrte veeri nakon prve dvije
menstruacije.
7. Pravila ranih dana vrijede za sve osobite okolnosti: dojenje, odbijanje od prsa, premenopauzu,
prekid uzimanja anovulacijskog sredstva - bilo koje anovulacijsko stanje.
8. Pravilo vrhunca: priekajte do etvrtoga dana nakon vrhunca prije nego to nastavite sa
spolnim odnosima. Nakon to ispotujete pravilo vrhunca, nema vie nikakvih pravila.
Za postizanje trudnoe:
Odredite plodna obiljeja kao gore. Najvea je vjerojatnost da e do trudnoe dovesti odnos na dan
vrhunca ili dan poslije.

LITERATURA
(1) World Health Organization: Task Force on Methods for the Determination of the Fertile Period,
Special Programme of Research, Development and Training in Human Reproduction. Am J
ObstetGynecol 1980; 138:383.
(2) Feren, M., Jewelewicz, R., and Warren, M. The Menstrual Cycle: Physiology, Reproductive
Disorders, and Infertility. Oxford University Press, New York/Oxford, 1993.
(3) Odeblad, E., Cervical Mucus and their functions. J Irish Coll Phys Surg 1997; 26:1:27-32.
(4) Billings, E.L. and J.J. Teaching the Billings Ovulation Method. Variations of the Cycle and
Reproductive Health. Ovulation Method Research and Reference Centre of Australia, Melbourne,
1997.
(5) Klaus, H., Natural Family Planning: A Review, 2nd edition, July 1995. Note: Unless separately
designated, all references are drawn from this source.
(6) Kennedy, KI, Rivera, R, McNeilla AS. Consensus statement on the use of breastfeeding as a
family
planning method. Contraception 1989; 39:477.
(7) Unipath - Persona U.K. Internet homepage. See www.unipath-uk.org
(8) Shao-Zhen QIAN, De-Wei ZHANG, Huai-Zhi ZUO, Ren-Kang LU, Lin PENG, Chang-Hai HE
and
the Chinese Billings Ovulation Method Collaboration Programme, Evaluation of the Effectiveness of
a
Natural Fertility Regulation Programme in China, Bulletin of the Ovulation Method Research and
Reference Centre of Australia, Vol. 27, No. 4, 2000, pp.17-22.

19