Aristotelova etiri stupnja sree i kako ih postii

Zato srea? Aristotel (394.-322. pr. Kr.) zakljuio je da nijedna osoba ne bira namjerno biti
nesretna. Ako je tako, onda ljudi ele biti sretni. Potraga za sreom potie nas da razmislimo
kakvih vrsta sree ima, i postoji li njihov logian redoslijed.
itajui grke i novije kranske pisce moemo primijetiti da postoje etiri razine sree. Moemo
ih opisati na sljedei nain (od nie prema vioj):
1. Laetus: Srea u stvarima. Vidim ovu hranu, jedem ovu hranu, to mi godi, sretan sam. Ova
vrsta sree temelji se na neem izvanjskom, kratkotrajna je, a kad promislimo, uviamo da je
prava srea ipak neto vie.
2. Felix: Srea u usporeivanju. Ja imam vie toga-i-toga od drugih. Ja sam bolji u tome-itome od drugih. Ova vrsta sree proizlazi iz natjecanja s drugim osobama. Vidimo se onakvima
kakvima se usporeujemo s drugima. Ta se pojava moe nazvati igrom usporeivanja. Takva
srea je nepostojana, a ako nakon usporeivanja ispadnemo gubitnici, postanemo nesretni i
osjeamo se bezvrijednima. Bespotednom borbom za sreu ljudi ugnjetavaju druge. Veina ljudi
misli da svijet ne bi bio ugodno mjesto za ivot ako bi u njemu ivjeli samo ljudi koji sreu
shvaaju na ovaj nain.
3. Beatitudo: Blaenstvo. Srea koju osjeamo kad vidimo dobro u drugima i kad inimo dobro
drugima. Radi se zapravo o uvaavanju drugih. Ova vrsta sree suprotna je prethodnoj. Ne
moemo se stalno natjecati s drugima i u isto im vrijeme initi dobro, i vidjeti dobro u njima.
Veina ljudi vie bi voljela ivjeti u svijetu (zajednici, obitelji, vezi) usmjerenom prema traenju
ove vrste sree nego u svijetu utemeljenom na prethodnoj vrsti. Ova je vrsta sree uzvienija od
te vrste. Problem kod ove vrste je taj da je ona bez iznimke ograniena. Ne moemo nekome biti
ba sve u ivotu. Jedno od nas e jednom umrijeti, i ako srea jedne osobe zavisi iskljuivo od
druge osobe, ona s drugom osobom i umire. Mora postojati neto vie.
4. Sublime beatitudo: Najvie blaenstvo. Ovu vrstu sree najtee je opisati. Obuhvaa tenju za
puninom sree puninom dobrote, ljepote, istine i ljubavi. U ovoj su kategoriji stvari koje ne
moemo postii sami.

Ova potraga za puninom isprepletena je s traenjem drugih vrsta sree. Pri tome moramo imati na
umu da u sukobu izmeu tree i druge vrste sree, ako u ovoj kategoriji elimo dosegnuti
transcendentalije, mora pobijediti trea.
Istina, ljepota i dobrota neke su od transcendentalija. Vrijedi zapamtiti da sve religije imaju
odreeni koncept koji za njih predstavlja savrenstvo i puninu, kao i prikaze situacija koje nas
udaljavaju od stanja punine (grijeh, pouda, iluzije itd.), i rjeenja za te situacije.
Krani vjeruju da Bog nije samo Stvaratelj svemira, nego i Onaj ija nas milost dri na ivotu.
Jedna od postavki kranstva jest da stvaranje, ali i svako stvorenje, ima svoje znaenje i smisao.
Bit Boga jest ljubav, i to je razlog Bojeg utjelovljenja u Njegovom sinu, Isusu Kristu. Samo je u
Isusu Bog savren, i za krane je najvea srea odnos s Bogom preko Isusa (molitvom,
izvravanjem zapovijedi itd.), koji je nadvladao grijeh odvojenost od Boga.
Krani vjeruju da je punina blaenstva (gledanje Boga savrenosti licem u lice) neto emu
teimo u ivotu, ali to emo u potpunosti uivati tek nakon smrti. U rijetkim trenucima vidimo
naznake uzviene naravi ljepote, istine i dobrote, i to u umjetnosti, u prirodi, ili pak kad smo
voljeni, ili kad volimo. Takva su iskustva duboka i teko ih je izraziti rijeima. Treba cijeloga
ivota biti otvoren, iskren, dobro ivjeti i dobro voljeti da bismo se ostvarili u svim kategorijama
etvrte razine sree. ivot je sam po sebi dar tako kae kranska tradicija.
Predivnu usporedbu o prijelazu s druge na treu razinu sree imamo u slavnoj prii o Scroogeu iz
Boine prie Charlesa Dickensa. Scrooge je ispoetka bio na drugoj razini. Iako je bio
uspjean u poslu, bio je nesretan. Strah od smrti i odsustvo sree potakli su ga na djela vezana uz
treu razinu pomaganje obitelji Cratchett i drugim ljudima, pomirenje s neakinjom. Njegova
srea rezultat je prijelaza s gorine na zahvalnost. Prije je odbijao samom sebi postaviti pitanja o
smislu i znaenju, bitna za etvrtu razinu sree.
Pitanja kao to su: Zato sam ovdje, Kako biti sretan, Zato postoji patnja usko su
povezana sa smislom, znaenjem i transcendentalijama, i znanost nema odgovore na njih. To su
pitanja upravo za religiju u smislu neega emu smo posveeni (religio=biti neemu posveen)
i filozofiju, iji je predmet ljubav prema mudrosti. Augustin ovu potragu opisuje sintagmom
fides quaerens intellectus vjera trai razumijevanje.