Sveuilino knjiniarstvo

Sadraj
- Visokokolske knjinice prema ostalim vrstama knjinica
- Organizacija visokokolskih knjinica u sklopu visokokolskog obrazovanja
- Posebnosti u voenju i upravljanju visokokolskim knjinicama
- Knjinice u hrvatskom visokokolskom sustavu
- Uloga visokokolske knjinice u visokokolskom obrazovanju i znanstvenoj komunikaciji
- Organizacija i povijest
- Izazovi:
nove informacijske i komunikacijske tehnologije
nove slube i usluge
prijelaz od naela vlasnitva na naelo osiguranja pristupa
izobrazba korisnika
status knjiniara
Zakon o knjinicama (1997.)
- Vrste knjinica:
nacionalna
visokokolske
opeznanstvene
narodne
kolske
specijalne (strune)
-

Nazivlje visokokolske knjinice i sveuiline knjinice A NE akademske knjinice!

Sveuiline knjinice
- Slue sveuilitu
- Poslanje sveuiline knjinice jest poslanje sveuilita
Sveuilite
- Sveuilite ili univerzitet od lat. universitas (zajednica)
- Zajednica fakulteta i drugih ustanova visokog obrazovanja koja organizira i izvodi
nastavu, znanstvenu ili umjetniku djelatnost
- Razliite znanosti
- Najvii stupnjevi obrazovanja
- Vano za:
znanost
kulturu
gospodarstvo
drutvo u cjelini
Antiki svijet
- Akademija naziv imanja na Kefisu blizu Atene gdje je Platon pouavao; njegovu su
kolu zvali imenom imanja
- 387. god. pr. Kr. do 529.
- U renesansi upotrijebit e ime akademija za visoku kolu Cosimo de Medici u Firenci
- U 18. st. u mnogim se zemljama najvie obrazovne ustanove nazivaju akademijama
Rimsko Carstvo
- Filozofske i pravne kole
Prva sveuilita u Zapadnoj Europi
- 12. i 13. st.
- Porast broja gradova
- Razvitak obrta i trgovine
- Drutvu trebaju ljudi koji znaju medicinu i pravo
Prethodnica sveuilita studium generale

Medicinske kole (Salerno, 9.st.; Montpellier, 12. st.)

Pravne kole (Bologna, 9. st.)
Teoloke kole (Pariz, 12. st.)

Studium generale
- Opi studij otvoren svima
- 4 fakulteta medicinski, pravni, teoloki i filozofski
- Tekstovi se itaju, tumae i o njima se razgovara
- Studij zavrava ispitom
- Podjeljuju se stupnjevi
Prva sveuilita
- Bologna 1088.
- Pariz 1150.
- Oxford 1167.
- Cambridge 1209.
- Siena 1246.
- Salamanca 1247.
- Sevilla 1254.
- Sorbona 1253.
- Rim 1303.
- Padova 1322.
- Prag 1348.
- Krakow 1364.
- Be 1365
- Zagreb 1669.
- Doputenje za otvaranje sveuilita podjeljuju pape ili kraljevi povelja
- neovisnost
- izvan svjetovne jurisdikcije
- posebni sudovi
to se pouava i ui?
- Temelj obrazovanja sedam slobodnih umijea:
gramatika
retorika
dijalektika
astronomija
geometrija
aritmetika
teorija glazbe
- nakon studija gramatike, retorike, dijalektike i matematike stupanj baccalaureusa
- nakon studija logike, fizike, metafizike, etike, politike, astronomije i geometrije
stupanj magistra
- doctor
Sveuilite
- Predavanja, rasprava, razmjena argumenata
- Ispiti i stupnjevi su se priznavali posvuda
- Profesori su se birali tajnim glasovanjem na fakultetu
- Kandidat za profesora morao je imati licentia docendi
- Na elu sveuilita rector (biraju ga studenti i profesori)
- Na elu fakulteta decanus
Knjinice
- Rukopisne knjige, malen broj svezaka
- Knjiniar koji od nastavnika ili uenjaka
- Briga za knjinicu dio akademskih dunosti
XIX. stoljee
- Procvat sveuilita

Mnoga sveuilita dolaze pod dravnu upravu

Iako ih financira drava ostaju neovisna
1810. lingvist i pedagog Wilhelm von Humboldt osniva prvo sveuilite u Berlinu
Prve discipline pravo, medicina, teologija i filozofija
prirodoslovlje

Humboldtovo sveuilite
- Visoke kole ne bi trebale samo prenositi teoretsko znanje, nego se baviti i praktinim
istraivakim radom
- Utjecaj na amerika sveuilita
Strune kole
- Trogodinje ili etverogodinje kole
- tehnike
- industrijske
- obrtnike
XX. stoljee
- 60-ih godina osnivaju se posvuda brojna nova sveuilita
- U Hrvatskoj Rijeka (1973), Split (1974), Osijek (1975)
- Kraj shvaanja da je visoko obrazovanje za elitu
- Poetak masovnog visokog obrazovanja
- Knjinica je srce sveuilita
XXI. stoljee
- Zadar (2002)
- Dubrovnik (2003)
- Pula (2006)
Sveuilite
- Mjesto gdje nastaje novo znanje
- Prosvjetiteljska uloga
- Znanje zbog znanja samoga
Poslanje
- znanje i istraivanje ne poznaju granice i nemaju unaprijed postavljenu svrhu
- spoznaje su izloene kritici i raspravi
- znanje je otvoreno svima, javno i mora biti dostupno
- sveuilite je otvoreno svima
Sveuilite danas
- Znanje nastaje i izvan sveuilita
- Tzv. izvedbeno znanje nastaje u korporacijama
- Tradicionalno sveuilite gubi na vanosti
- Fleksibilniji nastavni programi
- Usvajanje novih metoda pouavanja (npr, uenje rjeavanjem problema)
- Trajno uenje
Uvoenje informacijske i komunikacijske tehnologije
- Promjene u nainu na koji znanje nastaje
- Promjene u nainu na koji se znanje prenosi
- Mijenja se sustav provjere i ocjene rezultata znanstvenog istraivanja
Hrvatski sustav visokokolskog obrazovanja
- 7 javnih sveuilita sa 78 fakulteta i 6 umjetnikih akademija
- 3 privatna sveuilita (Hrvatsko katoliko sveuilite, Medijsko sveuilite u
Splitu,Meunarodno sveuilite u Dubrovniku)
- 13 javnih veleuilita

2 privatna veleuilita
27 visokih kola
134.000 studenata
15.000 nastavnika

Zagreb
- 28 fakulteta
- 3 umjetnike akademije
Srednjovjekovne zbirke
- Relativno male samostanske i privatne zbirke
- Knjinica Sveu. u Cambridgeu 1424. 122 sv.
- armarium knjinica
- armarius knjiniar
- Poveavaju se:
prepisivanjem rukopisa
kupnjom
darovima
Izum
-

tiska 1455.
U iduih 50 godina prestaje komercijalna proizvodnja rukopisa
Inkunabule u nakladi od oko 100 primjeraka
Primjerci su skupi

Naklade
- XVI. st. - objavljeno 100.000 naslova
- XVII. i XVIII. st. - tipina naklada 2.000 do 3.000 primjeraka
- XIX. st. - mogua naklada 1,000.000 primjeraka
asopisi
- Nastaju u XVII. st.
- 1665. Journal des savants i Philosophical Transactions
Knjinine zbirke
- Bodleiana na po. 17. st. ima 16.000 sv.
- Na kraju stoljea 30.000 sv.
Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu
- Nastala kao visokokolska knjinica
- 1607. knjinica isusovake gimnazije
- 1612. knjinica kolegija
- 1662. studij teologije, kasnije filozofije
- 1669. kralj Leopold I. priznaje isusovakoj akademiji status i povlastice sveuilita
- 1773. ukinut isusovaki red
- Knjinica ima 6.000 sv.
- 1776. utemeljena u Zagrebu Akademija znanosti kao pravna, filozofska i teoloka visoka
kola
- Knjinica postaje dijelom Akademije
- 1777. dar kanonika Baltazara Adama Krelia
- Uvjet: da se knjinica otvori za javnost
- 1816. pravo na obvezni primjerak iz Sveuiline naklade u Budimpeti (pravo gubi
1848.)
- 1837. pravo na obvezni primjerak iz Hrvatske i Slavonije
- 1850. Knjinica postaje knjinicom Pravoslovne akademije
- 1874. Knjinica Sveuilita u Zagrebu
- 1876. prvi statut Knjinice
- Knjinicom upravlja Zemaljska vlada, ali Sveuilite ima neka prava
- 1875. spaja se s Knjinicom Narodnog muzeja
- Krajem 19. st. kupljene zbirke bana Nikole Zrinjskog i Ljudevita Gaja
- Od 1880. sustavna nabava hrvatskih knjiga

1910. 100.000 sv.

1911. uveden pisai stroj
1913. nova zgrada na Marulievom trgu
Novi klasifikacijski sustav prema disciplinama koje se predaju na Sveuilitu
1918. katalozi se otvaraju za javnost
Donacija bana Nikole Tomaia 15.000 sv.
1919 pravo na obvezni primjerak iz Kraljevine Jugoslavije
1939. otvara fotografski laboratorij
Drugi svjetski rat administrativno odvojena od Sveuilita
Nakon rata vraa joj se ime Sveuilina biblioteka, ali ostaje administrativno neovisna
od Sveuilita
Reorganizacija na odjele nabava,obrada, posudba i informacijska sluba
1962. uspostavljaju se novi odjeli bibliografija i tehnika sluba
Posebne zbirke muzika, grafika i geografska
Prvi Zakon o bibliotekama 1960.
Ime: Nacionalna sveuilina biblioteka
kasnije Nacionalna i sveuilina biblioteka
1963. elaborat o novoj zgradi upuen Sveuilitu
1971. Saborska odluka o financiranju etiri kapitalna objekta kulture od nacionalnoga
znaenja (NSK, HDA, Muzej sakralne umjetnosti u Zadru i Muzej hrvatskih arheolokih
spomenika u Splitu)
1995. dobiva novu zgradu
44.432 m2
Smjetajni kapacitet: 4,500.000 sv.
Korisniki prostori na svakom katu: 3.000 m2
Zidovi obloeni drvetom
Podovi kamen, a u korisnikim i radnim prostorima tapison
Proelja kamen i staklo
Tehnika zatita vatrodojavni sustav, protupoarni, protuprovalni, zatita od krae
U zatvorenim spremitima protupoarna zatita plin (halon)
U ostalim prostorima sprinkleri
750 mjesta za korisnike
100 mjesta u dvorani za seminar
377 radnih mjesta
186 sjedala u restoranu
U planu: dvorana s 500 mjesta Kongresni centar
4 manje dvorane izlobeni prostor

Odnos knjinice i sveuilita

- 1921. University Grants Committee navodi u izvjetaju da se karakter i djelotvornost
sveuilita mogu procijeniti po razvijenosti njegovog sredinjeg tijela knjinice
- 1967. Parryjev izvjetaj:
knjinicu smjeta u sredite kampusa
preporua da najmanje 6% prorauna sveuilita bude namijenjeno knjinici
Knjinica i sveuilite
- 1976. Atkinsonov izvjetaj
knjinica je srce sveuilita
preporuuje nov pristup, tzv. samoobnavljajuu knjinicu
Samoobnavljajua knjinica
- Usporedo s nabavom nove grae, zastarjela ili ona koja se ne posuuje povlai se u
depoe
- Oslanjanje na meuknjininu posudbu
Follettov izvjetaj
1992. preporuka da se grade nove zgrade ili barem adaptira postojei prostor
Razvitak se oslanja na uvoenje tehnologije
Preporuke iz Follettovog izvjetaja

Izrada strategije kao kombinacije knjinine i tehnoloke strategije

Revizija financijske politike
Primjena pokazatelja izvrsnosti
Pri procjenjivanju uspjenosti sveuilita treba uzeti u obzir knjinicu
Revizija otvorenosti za korisnike
Knjinice trebaju pomagati u nastavi
Primjena informacijske i komunikacijske tehnologije u dostavi dokumenata, digitalizaciji
rasprodanih knjiga i asopisa
Razvitak sustava koji e omoguiti da knjinica bude integrirana u sveuilite
Sudjelovanje u cjeloivotnom uenju
Knjinica treba biti osposobljena za sudjelovanje:
primjerena graa
umreen prostor za uenje

Knjiniari:
- moraju razumjeti teoriju i praksu uenja
- trebaju moi pouavati informatike vjetine
- koncipirati dobar program strunog usavravanja
- znati postii dobre uvjete u licenciranju
Hibridna knjinica
- Integrira informacijske izvore i grau na razliitim medijima i iz razliitih izvora
- Pokuaj da se uklone nedostaci tradicionalnih slubi i usluga, ali i umanje nedostaci
elektronikih izvora
Tradicionalna knjinica
- kad je jedan svei asopisa u porabi pa makar i u prostoru knjinice, druga ga osoba
ne moe koristiti
- oskudica prostora uvijek se moe smjestiti samo ogranien broj jedinica grae
- postupak objavljivanja grae je dugotrajan (od predaje rukopisa do ulaska jedinice u
knjinicu) zastarjelost
- cijena smjetaja grae je visoka
- cijena obrade, smjetaja na police, ulaganja na police je visoka
- uporabom se graa troi
Elektronika knjinica
- Kvaliteta u smislu mjerodavnosti nesigurna ili ju je nemogue utvrditi
- Nije mogue grau pregledati kao kad se pregledava graa o nekoj temi na policama
- Osiguran pristup, ali ne i trajno vlasnitvo nesigurnost ekonomskog modela
- Dugorona zatita
- Obvezni primjerak
Visokokolske knjinice
- Pomae u znanstvenom i nastavnom radu sveuilita
- O nainu rada na sveuilitu ovisi rad knjinice
- Veza s industrijom i privredom
- Poveanje broja studenata
Dvojnost uloga visokokolskih knjinica
- U malim zemljama poput Hrvatske, Finske, Danske, Islanda, Makedonije ili BiH
nacionalna knjinica je ujedno sveuilina knjinica
- U nekim zemljama knjinice koje nisu u cijelosti ni nacionalne ni sveuiline, ali
djelomice obavljaju zadae tih knjinica
- Bibliothque nationale et universitaire de Strasbourg zapravo nije ni nacionalna,
jer postoji Bibliothque nationale de France, ni sveuilina jer ne pripada sveuilinoj
ustanovi
- Staatsbibliothek zu Berlin-Preussischer Kulturbesitz
- Slue akademskoj zajednici
Visokokolski knjiniari

Akademska sloboda nastavnici slobodno predaju pa ih knjinica treba pratiti u izboru

literature

Visokokolska knjinica
- Stara njemaka sveuilita i Sveuilite u Zagrebu sredinja knjinica i niz
fakultetskih (odjelnih) knjinica
- Nije uobiajeno da se sredstva namiu od sponzora ili korporacija
- U obje zemlje knjiniarsko osoblje smatra se dravnim slubenicima
- 65% svih visokokolskih knjinica nalazi se u Zagrebu
Sredinje knjinice Sveuilita u Hrvatskoj
- Sredinja knjinica Sveuilita u Zagrebu NSK
- Sveuilina knjinica u Puli
- Sveuilina knjinica u Rijeci
- Sveuilina knjinica u Splitu
- Gradska i sveuilina knjinica u Osijeku
Zakonski propisi
- Zakon o knjinicama, 1997.
- Standardi za visokokolske knjinice, 1990.
- Nacrt Standarda, 2008.
- Pravilnik o matinoj djelatnosti knjinica u RH, 2001.
- Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, 2003.
- Od 1945. do 1990. u zakonima o sveuilitu knjinice gotovo nisu spomenute
- Zakon o sveuilitima, 1957. knjinice su pomone ustanove koje osnivaju
sveuilita/fakulteti.
- Ne zna se tko ima struni nadzor nad njima niti tko njima upravlja
- Zakon o visokim uilitima, 1993. knjinice vlasnitvo svojih sveuilita odnosno dio
sveuiline infrastrukture
- NSK vlasnik i osniva RH
- Sveuiline knjinice u Rijeci, Puli i Splitu prestaju biti samostalnim ustanovama i
postaju sastavnice sveuilita
Visokokolske knjinice
- Osnivaju se radi svrhovita prikupljanja, strune obrade, pohrane/arhiviranja i
osiguravanja pristupa tiskanoj i elektronikoj grai, elektronikim bazama podataka i
mrenim informacijskim izvorima namijenjenim studentima, nastavnicima, strunim
suradnicima visokih uilita, ali i ostalim lanovima ire drutvene zajednice
- prema sadraju opeznanstvene i specijalne
- opeznanstvene sveuiline
- specijalne fakultetske i odjelne
Slube i usluge
- Osnovna zadaa knjinice osiguranje pristupa, a ne izgradnja zbirke
- Katalozi dostupne grae:
OPAC knjinini fond
skupni katalog
bibliografije, indeksi i saeci za grau u drugim knjinicama
- Dostava grae korisnicima:
posudba i meuknjinina posudba
fotokopije i elektronike kopije
referentna graa
mogunost koritenja grae izvan knjinice putem web portala
online pristup e-asopisima
digitalizacija grae
- Prostor za rad koji ukljuuje:
pristup raunalu
mogunost fotokopiranja
mikrofilmski ita
pisa

Odgovori na razliite zahtjeve:

lokacija pojedine jedinice grae
komplicirani predmetni upiti
upiti vezani uz autorsko pravo
pomo u izvoenju nastave ili u izradi projekta
sluba tekuih upozorenja
pomo studentima u usvajanju informacijske pismenosti
specijalne zbirke vane istraivaima
informacije nastale u ustanovi

Suradnja
- Informatika sluba (ponekad i u prostoru knjinice)
- Informacijski centar
- Druge visokokolske knjinice
Redoviti poslovi
- Izgradnja zbirke i nabava
- Formalna i sadrajna obrada
- Izrada kataloga i drugih pomagala
- Informacijske usluge
- Odravanje mrene stranice
- Pristup daljinski dostupnoj grai
- Posudba i meuknjinina posudba
- Pohrana i zatita grae
- Izrada internih dokumenata
- Voenje dokumentacije o poslovanju knjinice
Posebni poslovi
- Sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka na razini sveuilita
- Pohrana zavrnih i diplomskih, magistarskih i doktorskih radova
- Suradnja sa srodnim knjinicama i ustanovama u zemlji i inozemstvu
- Poticanje itanja i koritenja knjininih usluga
Sveuilina knjinica - posebne zadae:
- poslovi matine djelatnosti
- planiranje i usklaivanje fondova na razini sveuilita
- sudjelovanje u radu konzorcija za odabir elektronikih izvora
- organizacija i koordinacija informacijsko-referalne slube na razini sveuilita
- organizacija pohrane grae u repozitoriju
- voenje evidencije o izdavakoj djelatnosti visokog uilita i zamjena publikacija
- organizacija i izvoenje stalnog strunog usavravanja knjiniara
Knjiniarstvo
- Kao djelatnost postoji otkad postoje i knjinice
- Kao struka utemeljuje se tek u 2. pol. 19. st. kao posljedica novoga shvaanja da je
knjinica drutvena ustanova u slubi javnosti
- Struna drutva
- Sustav kolovanja
- Struni asopisi
- 1886. Karl Dziatzko imenovan profesorom bibliotekarstva na Sveuilitu u Gttingenu
- 1887. Melvil Dewey Sveuilite Columbia u New Yorku
- 1961. poslijediplomski studij na Sveuilitu u Zagrebu
Struna drutva
- 1876. American Library Association
- 1877. Library Association
- 1927. IFLA
- 1940. Hrvatsko bibliotekarsko drutvo
Struni asopisi
- Njemaka, 1839. Serapeum

SAD, 1876. Library Journal

Vel. Britanija, 1899. Library Association Record
Hrvatska, 1950. Vjesnik bibliotekara Hrvatske

Knjiniari
- Porast broja studenata u 2. pol. XX. st. poveava i broj sveuilinih knjiniara
- SAD oko 100.000 knjiniara u visokokolskim ustanovama
- 60% su ene (inae 80%)
- Prvenstveno pomau u istraivanju, nastavi i uenju
- Usko surauju s nastavnicima, studentima i drugim osobljem u ustanovi
- Odabiru, nabavljaju, obrauju, uvaju i daju na koritenje potrebnu grau
- Najvaniji za kvalitetu knjinice
- Hijerarhijska struktura:
voditelj odgovoran za strategiju knjinice i predstavlja knjinicu na sveuilitu i
u iroj zajednici
zamjenik voditelja (nekad ih ima i nekoliko) odgovoran je za cjelokupan rad
knjinice, planiranje, financiranje, zgradu itd.
voditelji odjela odgovornost za pojedini odjel, npr. slubu obrade, informacija i
sl.
voditelji pojedinih poslova, npr. meuknjinine posudbe, posudbe ili
katalogizacije
predmetni knjiniari veza s pojedinim sveuilinim odsjecima, strunjaci za
pojedina predmetna podruja (nabava, obrada i sl.)
knjiniari odgovori na upite na pultu i ostali specifini poslovi
pomoni knjiniari posudba, ulaganje knjiga, nabava
specijalistiko osoblje posebna zbirka ili knjigovenica i sl.
informatiari
- Stalno struno usavravanje
- Napredovanje u akademskoj zajednici naputeno
- Hijerahija se polako gubi
- Timski rad
Korisnici
- Pristup udbenicima i prirunicima
- Pomo u dobivanju odgovora na upite
- Prostor za uenje
- Pomo u pretraivanju
Kvaliteta usluga je ona usluga koja najbolje odgovara korisniku
Korisnici
- to ele?
- to trebaju?
- Kako im najbolje pomoi?
Tko su korisnici?
- Osoblje i studenti u visokokolskoj ustanovi
preddiplomski studenti
diplomski studenti
poslijediplomski studenti
nastavnici
istraivai
- lanovi uprave
- bivi studenti
- lanovi Nacionalnog vijea za znanost i visoko obrazovanje
- lanovi Ministarstva za znanost, obrazovanje i port, Ministarstva kulture
- lanovi Sveuilita
- knjiniari iz drugih knjinica u gradu
- Istraivai i znanstvenici iz zemlje i inozemstva
- Graani

Preddiplomski i diplomski studenti

- Najvea skupina korisnika
- Danas sve manje homogena:
Izvanredni studenti
Studenti stariji od 25 godina
Nejednakost u ranijem obrazovanju
- Dovoljan broj primjeraka preporuene literature (svi je trebaju istodobno)
- Diplomski ispit zahtijeva vie literature
- Kratkorona posudba
- Elektronika posudba
- Kratkorona posudba samo za izvanredne studente
Izvanredni studenti
- Dulja otvorenost knjinice
- Otvorenost vikendom
- Elektronika dostava dokumenata
- Poseban knjiniar za tu skupinu
Studenti
- Mjesto za uenje
- Tiho ili za uenje u skupini
- Radno mjesto s raunalom
- Radno mjesto za tiskanu grau
- Prirunici
- Fotokopiranje
- Ispis
- Obilazak knjinice na poetku studija
- Upoznavanje s prostorom i uslugama koje knjinica nudi
Poslijediplomski studenti
- Podrazumijeva se da ve imaju neko znanje o visokokolskoj knjinici
- Izbor literature iri i individualan
- Vie koriste asopise i baze podataka
- Trebaju meuknjininu posudbu
- Posebne zbirke i arhivska graa
Nastavno osoblje
- Nastava
- Istraivanje
- Popisi obvezne i preporuene literature trebaju biti dostavljeni u knjinicu
Studenti s posebnim potrebama
- UN-ova Standardna pravila o izjednaivanju mogunosti za osobe s invaliditetom,
1993. pozivaju se drave da promiu pristupanost kazalita, muzeja, kina i knjinica
za osobe s invaliditetom
- Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom
- Hrvatska potpisala 2007.
- 1997. godine osnovano je Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za osobe s
invaliditetom
- Nacionalna strategija izjednaavanja mogunosti za osobe s invaliditetom od 2007. do.
2015. godine
- prilaz knjinici (rampe)
- parkiralita za invalide
- ulaz
- dizala
- sanitarije
- Graa posebne vrste (zvune knjige, knjige na brajici
- Informacija o toj grai

Veliki zasloni raunala

Softver za pretvaranje teksta u zvuk
Tekstualni telefoni gluha osoba moe natipkati ili primi natipkanu poruku na malom
zaslonu
to knjiniar treba znati o korisnicima?
- Dob
- Prethodno obrazovanje
- Studijska grupa
- Stavovi
Knjinica 2.0
- Termin nastaje 2005. u blogu Library Crunch
- Istoznanica za web 2.0 u knjininom kontekstu
- Stav korisnika prema webu 2.0, wikiju, YouTubeu itd.
- 90% korisnika su promatrai, 9% malo sudjeluje, a 1% djeluje
Hibridna knjinica
- Knjinica koristi elektronike i tiskane izvore
- Knjinica koristi vlastitu zbirku i zbirke drugih knjinica
- Knjige i asopisi
- Zbirke slajdova, videa, fotografija
- Zbirka rukopisa
- Baze podataka
- Virtualne zbirke
Izgradnja zbirke
- Stalan proces koji ukljuuje odabir, nabavu, ali i otpis
- Knjiniar mora poznavati podruje, literaturu iz podruja i razumjeti potrebe korisnika
- Za dodiplomske studente popisi literature za pojedine kolegije
- Moraju biti dostavljeni pravodobno
- Provjeriti je li tekst moda dostupan u elektronikom obliku
- Nastavnici knjinini entuzijasti i drugi
- Sudjelovanje knjiniara na sastancima odsjeka
- Sudjelovanje u radu upravnih tijela ustanove
Pretplata na asopise
- Prosjena cijena pretplate na komercijalni asopis 4-5 vea nego na asopis strune
udruge
- Directory of Open Access Journals (DOAJ)
- Library Management (Emerald) 11.800 US$
- College and Research Libraries (Association of College and Research Libraries) i sl.
25-80US$
- Partnership : The Canadian Journal of Library and Information Practice and Research
besplatan
Nakladnici
- Spajanje i koncentracija vlasnitva
- Haworth Press Taylor & Francis
- Posljedica spajanja porast cijena
- Godinji porast izmeu 3 i 3,5%
Praksa utemeljena na dokazima
- Medicina, kemija, ali i knjiniarstvo
- 88 LIS asopisa u DOAJ-u besplatni i dostupni svima
- Otvoreni arhiv za knjiniarstvo i informacijske studije (http://eprints.rclis.org)
- Meunarodna suradnja izdavaa iz 60 zemalja
- asopisi na 22 jezika

Licencije
- Glavni nain nabave
- Trajna licencija kad je mogue (nije mogue za velike baze koje okupljaju proizvode
brojnih nakladnika)
- Ugovor izmeu prodavatelja, proizvoaa, distributera, itd. i knjinice
Sklapanje licencije
- Licencija se sklapa izmeu nakladnika X.Y. (ime i adresa) i Knjinice (ime i adresa)
- Knjinica u ovom ugovoru zastupa sljedee knjinice (popis u prilogu)
- Ugovorne strane sporazumile su se o sljedeem:
Licencirana graa
- Graa obuhvaena ovim ugovorom sastoji se od elektronike grae koju je objavio ili
koju distribuira nakladnik
- Obje su strane sporazumne da autorska i druga prava na licenciranu grau ima
nakladnik i/ili njegovi dobavljai
- Knjinica ima samo prava dalje navedena u ovom ugovoru
- Nakladnik jami neekskluzivno i neprenosivo pravo koritenja Knjinici i njezinim
ovlatenim korisnicima
Ovlateni korisnici
- Ovlateni korisnici koristit e grau u skladu sa zakonom (npr. odredbe Fair Use u SADu) i meunarodnim zakonskim propisima
- Licencirana graa moe se koristiti za istraivanje, u nastavi i za druge neprofitne svrhe
Arhivska kopija
- Back-up kopija
- Nakladnik je obvezan dati Knjinici jednu kopiju (ili dati doputenje da sama izradi jednu
kopiju) grae koja se vie ne nastavlja ili koja je prodana drugom nakladniku/dobavljau
- Nakon prestanka vaenja ugovora nakladnik e Knjinici dati jednu kopiju na trajno
koritenje i potrebno umnaanje u svrhu trajne arhivske pohrane ili prijenosa (migracije)
u drugi format
- Nakladnik daje doputenje i da neka druga ustanova/organizacija to uini za Knjinicu
Pravo autora
- Autori koji su lanovi ustanove koje je Knjinica dio imat e pravo koristiti vlastite
radove za:
samo-arhiviranje
polaganje u repozitorij
stavljanje na vlastitu mrenu stranicu
nastavu
znanstveno istraivanje
- Nastava i istraivanje ukljuuju predavanja i druge vrste pouavanja i znanstveno
istraivanje:
reproduciranje
koritenje
distribuiranje
izvoenje
pokazivanje sadraja
- Prikazivanje na konferencijama
- Prikazivanje na predavanjima
- Koritenje u buduim radovima
- Osuvremenjivanje
- Ponovno objavljivanje u cijelosti ili djelomino
- Prenoenje svih tih prava na ustanovu u kojoj autor radi
- Koritenje rada za napredovanje u karijeri
- Koritenje rada za dobivanje projekata
- Autor ili njegova ustanova trebaju citirati objavljenu verziju u svim prilikama
Prava ovlatenih korisnika

Izrada lokalnih kopija potrebnih za tehnoloki proces (cache) doputena je

Ovlateni korisnici smiju koristiti dio baze ili zbirke podataka za:
nastavu
istraivanje
citiranje
pisanje prikaza ili kritike
analiziranje
Doputeno je koritenje:
Nastavni materijal (course pack)
Elektroniki prikaz grae
Downloadiranje
Digitalno reproduciranje
Postavljanje linkova na grau
Priprema kazala
Slanje pojedinih radova meuknjininom posudbom drugom korisniku
Ispis dijela baze (u razumnoj mjeri) knjinica smije zaraunati trokove
kopiranja

Neovlateni korisnici
- Ne smiju dobiti niti jednu od navedenih usluga
- Knjinica ne smije bez posebnog pisanog doputenja:
modificirati grau
mijenjati podatak o autorskom pravu uz rad
Kad je ugovor sklopljen
- Nakladnik mora uiniti grau dostupnom u roku od 2 tjedna nakon potpisivanja ugovora
- Mora isporuiti datoteku pomo i korisniku dokumentaciju
- Pomoi pri instaliranju
- Osigurati da osoba koja moe pruiti pomo korisniku bude dostupna telefonom, emailom ili osobno
- Nakladnik mora:
osigurati poduku za koritenje
osigurati pomo koja mora biti dostupna 7 dana u tjednu
Obveze nakladnika
- Mora osigurati da Knjinica ne izgubi pravo na pristup nekom naslovu zato to je on
prenesen na drugog nakladnika
- Osigurati pristup invalidnim osobama (suelje s velikim slovima, prijenos u zvuk,
ukljuivanje odgovarajue tipkovnice i sl.)
Povlaenje grae
- Nakladnik zadrava pravo povlaenja grae:
za koju vie nema pravo objavljivanja
za koju ima razloga sumnjati da kri autorsko pravo
koja je nezakonita, opscena itd.
- Mora pismenim putem obavijestiti Knjinicu da je graa povuena (u roku od mjesec
dana nakon povlaenja)
- Mora pruiti statistike podatke o koritenju grae
Obveze Knjinice
- Ovlatene korisnike treba upoznati s pravilima i uvjetima koritenja grae
- Mora uvati tajnost lozinke dobivene od nakladnika
- Mora suraivati s nakladnikom ako doe do provale u bazu, neovlatenog koritenja i sl.
Obveze nakladnika
- Moe privremeno blokirati individualni IP, ali mora o tome obavijestiti Knjinicu
- Mora uvati podatke o koritenju pojedinaca
Trajanje ugovora
- Obino godinu dana s mogunou produenja

Ako se ugovor prekine, Knjinica mora moi koristiti grau pod uvjetima preciziranim u
ugovoru (obino onu grau koju je mogla koristiti dok je ugovor trajao)
Ako je pristup grai onemoguen prije vremena Knjinica ima pravo i na novanu
naknadu

Via sila
- Nijedna strana ne moe biti odgovorna za prekid ugovora izazvan viom silom (ratom,
dravnim ograniavanjem uvoza i sl.)
Otvoreni pristup
- Neogranien pristup putem interneta recenziranim znanstvenim radovima
- lanci, poglavlja u knjigama, disertacije, magistarski radovi, znanstvene monografije
- Besplatan pristup
Otvoreni arhivi
- znanstvenici polau radove u digitalni arhiv neke institucije
- razliiti modeli objavljivanja radova na mrei
- slobodan pristup digitalnom arhivu
- posljedica shvaanja da nova tehnologija nudi i nove mogunosti znanstvenog
komuniciranja
Znanstveno komuniciranje
- neformalno (razgovor, korespondencija)
- od 17. st. uena drutva (Accademia dei Lincei, 1600.; The Royal Society, 1660.)
- nevidljiva drutva (invisible colleges), 17. st.
- formalno (objavljivanje, predavanje, stavljanje na mreu)
Sudionici
- znanstvenik/autor
- izdava/nakladnik
- znanstvenik/italac
Sredstvo znanstvenog komuniciranja
- asopis
- Journal des Savants, 1665.
- Philosophical Transactions, 1665.
- 1750. - 10 znanstvenih asopisa
- 1800. 100
- 1850. 1.000
- 1900. 10.000
- 2000. vie od 100.000 asopisa (24.000 recenziranih)
Izdavai asopisa
- nekomercijalni (znanstvene ustanove, znanstvena i struna drutva)- esto samo
priprema
- komercijalni (4 6 puta skuplji u pretplati)
Tko plaa? tradicionalni model
- znanstvenik/itatelj
- knjinice
Kontrola kvalitete znanstvenih radova
- urednitvo
- recenzenti
Pristup znanstvenoj literaturi
- kako e biti ureen u budunosti?
- hoe li postojati recenzije?
- tko e plaati trokove objavljivanja?
- hoe li znanstveno istraivanje biti financirano iz javnih sredstava?
- autor plaa

Autorsko pravo
- znanstvenici ne oekuju novanu nadoknadu, ali oekuju da im se prizna autorstvo
- izdavai asopisa moraju traiti prijenos prava
Objavljivanje na mrei
- kontrola kvalitete
- zatita podataka
- zatita autorskog prava
- trajno arhiviranje
- izdavai tvrde da online pristup zahtijeva skupu opremu pa moraju zaraunavati pristup
- izdavai tvrde da moraju plaati uredniki posao
- promjena ekonomskog modela
- knjinice mogu imati svoje servere i mogu tako olakati pristup
- uredniki trokovi iznose od 1% do 3% sredstava za financiranje istraivanja
- trokovi se mogu prenijeti na autore odnosno njihove ustanove
- ustanove i danas plaaju skupu pretplatu
Modeli objavljivanja na mrei
- recenzirani elektroniki asopisi
- hibridni asopisi (obino elektronika verzija tiskanog asopisa)
- radovi na osobnim mrenim stranicama
- arhivi elektronikih otisaka (e-print) iz nekog podruja
- cehovski model (The Guild Model)
Samoarhiviranje
- engl. self-archiving
- polaganje elektronikog primjerka rada na javno pristupanom mrenom mjestu
Arhivi
-

elektronikih otisaka
radovi najprije raspaavani el. potom
od 1991. raspaavanje sa sredinje lokacije - arXiv.org
Los Alamos National Laboratory
najprije nerecenzirani radovi fiziara, zatim i matematiara, informatiara

PubMed Central
- 1999. ravnatelj Nacionalnih zdravstvenih instituta predlae osnivanje arhiva za
biomedicinu
- umjesto toga znanstvena drutva i urednitva asopisa odluuju koji e radovi biti
stavljeni na mreu
- radovi moraju prethodno biti recenzirani
Arhiv radova iz informacijskih znanosti
- Digital Library of Information Science and Technology (DLISI)
- http://dlist.sir.arizona.edu
Cehovski model
- ceh - formalna udruga osoba slinih interesa
- sveuilini odsjeci i akademske ustanove cehovske su ustanove
- lanovi tih ustanova odabrani su na temelju iskustva, obrazovanja itd.
- lanstvo u tim ustanovama ogranieno je, podlono provjerama i samo po sebi jami
kvalitetu
- mreno objavljeni rukopisi slabo su vidljivi
- lociranje radova ipak lake nego kad se radi o osobnim stranicama
- prikladan model za ekonomiju, informatiku, demografiju
- karijerna recenzija (jamstvo kvalitete rada je prethodna karijera znanstvenika i njegova
afilijacija)
Cehovski model nedostaci
- osnauje postojeu reputaciju ustanova, odsjeka itd.

izmie bibliografskoj kontroli

neki asopisi ne doputaju objavljivanje prethodno objavljenih radova

Otvoreni pristup recenziranim znanstvenim radovima

- Budimpetanska inicijativa za otvoreni pristup - www.soros.org/openaccess
- Public Library of Science - www.publiclibraryofscience.org
Budimpetanska inicijativa za otvoreni pristup
- 2002. god.
- Izjava
- Plan djelovanja
- slobodan pristup recenziranim znanstvenim radovima iz svih diciplina i nerecenziranim
otiscima na mrei
- podralo je 3.000 pojedinaca i ustanova do 2003.
- bez financijskih, tehnikih i pravnih prepreka mora biti mogue:
- itati, umnoavati, raspaavati, pretraivati radove i stavljati linkove na radove
- autori zadravaju pravo da budu priznati i navedeni kao autori i nadzor nad
integritetom svojih radova
Cijena
- osnivanje arhiva u nekoj ustanovi od 10.000 do 50.000 $
- oprema
Izjava OECD-a o pristupu znanstvenim podacima financiranim iz javnih sredstava
- Usvojena u sijenju 2004.
- Usvojile su je vlade Australije, Kine, SAD-a, Ruske federacije, June Afrike, Kanade i
EU
- Zemlje potpisnice namjeravaju raditi na uspostavljanju pristupa rezultatima
znanstvenih istraivanja u digitalnom obliku u skladu sa sljedeim ciljevima i
naelima
- otvorenost uspostavljanje ravnotee izmeu otvorenog pristupa podacima radi
poveanja kvalitete i djelotvornosti znanstvenog istraivanja i potrebe za
ogranienjem pristupa radi zatite drutvenih, znanstvenih i ekonomskih interesa
- ciljevi i naela:
vidljivost informacije o istraivakim i znanstvenim organizacijama,
dokumentacija o njihovim podacima i pojedinosti o uvjetima koritenja podataka
moraju biti meunarodno dostupni i pristupani
pravna usklaenost pri utvrivanju reima pristupa znanstvenim podacima u
digitalnom obliku treba voditi rauna o nacionalnim zakonskim propisima o
dravnoj sigurnosti, privatnosti i poslovnim tajnama
formalna odgovornost stvaranje jasnih i formaliziranih pravila o odgovornosti
svih sudionika autora, proizvoaa, vlasnika itd. te o financijskim ugovorima,
etikim pravilima i uvjetima licenciranja
profesionalizam
zatita intelektualnog vlasnitva
interoperabilnost
kvaliteta i sigurnost
www.oecd.org
Berlinska izjava o otvorenom pristupu znanju, 2003.
- Internet je medij kojim se pristupa znanstvenim i strunim radovima
- Otvoreni pristup znai da:
Autori jame slobodan pristup korisnicima diljem svijeta
Rad se smije kopirati, koristiti, raspaavati, prenositi i prikazivati u javnosti
Smije se preraivati
Bilo koji digitalni medij i za bilo koju svrhu
Uvjet korektno navoenje autora
- Rad mora biti poloen u neki institucijski arhiv, opremljen metapodacima i dugorono
osiguran

to se jo mora uiniti?
- Omoguiti vrednovanje i procjenu kvalitete radova i asopisa da bi se odrali standardi
znanstvenog rada
- Dopustiti da digitalno objavljeni radovi budu uzeti u obzir pri napredovanju
znanstvenika
Institucijski repozitoriji
- Digitalni akademski repozitorij (DAR) http://dar.nsk.hr/?site=3
- Sredinja medicinska knjinica http://medlib.mef.hr
Digitalni repozitorij
- Nain upravljanja, pohranjivanja i pruanja pristupa digitalnom sadraju
- Razliita mrena mjesta i baze podataka
- Institucijski repozitoriji pomo su pri uenju, istraivanju i poslovanju ustanove
- Sadraj ovisi o odluci ustanove
- lanci iz asopisa itd.
- Podaci prikupljani za projekt
- Materijali za predavanja
- Disertacije i magistarski radovi
- Administrativni podaci
Sadraj
- Svaka jedinica moe biti opisana metapodacima
- Open Archives Initiative Protocol for Metadata Harvesting (OAI-PMH) doputa
pregledavanje sadraja izvan ustanove