BIBLIOTEKA EPISTEME Urednii GORAN GRETIC BRANKO DESPOT. ZNONKO POSAVEC ‘VERA CICINSAIN Recenzenti ANTE PAZANIN ZNONKO POSAVEC Aristotel Fizika Prievod s izvornika i sedmojezicni mat remeljnih pojmova (gre, latnski, engesk,francusk, njemacki,taliianski, rks} TOMISLAV LADAN Predgovor DANILO PEIOVIC GLOBUS / ZAGREB SVEUCILISNA NAKLADA LIBER / ZAGREBNao norte ADISTOTEAOYS GSIRH AKPOARIE ‘Protas pema ina Rrnwiceyafaee ‘OXFORD Katonzaca v pba Nacomln Steghsy bine, Zagreb ARISTOTELES temelnihpomova igre tik, enlsh anc, nem Fan) Tomy Laan; piednor Dan Pome ged “Gh, 1968. NN, Bsr em. aha Epa) Pero il: Anta yi aro Aros. prem id ‘rst’ pss, Oxo, 109. ~Nost ot a TON al SR tia tects W-AAT- Biogas SARI ae | ‘Objajvane ov ie satin eSomowprvaa erm. “aj aan Si Hr Danilo Pejovie BITAK I KRETANJE Fizika i metafiika w mislenjs Arstotela [Na pofetku svoe interpretacje Mike B 1 Heidegger istice dda je oArstotelova Fizika skrivena i stoga nikad dostatoo promijena temeljna knjigs zapadne Giozoien! Pri poblizem Upcenavanjs njegovim tekstom maze se razabrati da je Ova) Phickor mange upacen doksogratjit hstorijsko flog, avise Sjelomevropskom suyremenom hlezolskom misljenjasaniom fo nastojanja da se on6 razumije kao gett sklop 1 22003 powjest te gretpostavka 1 sistavnt dio vaste mishenja, Stoke, paletsuvremena razumjevanja,ilagenja tumage ja Arstotela uopés, Heidegeerow prstup u najmanja TukU zusluzuje tu, ak0 me veeu pozonnost nego drugs danasnj tumacenja. No to ipak ne znaci da je suveemena recepe2 -Aristotta time vapsolviranas, a js manje da je ona ope, pa {ako ni Heideggerova, »nezavisn od raniih poktsaj pia anja usvajanja Azsocelova djelau sklopu evropskefilozof ‘ke hsstne, Naprotiv. O tome net govore glavna razdoblia {pow zaatnogs mien nakon "Floss: helen sth Bost, sednjelova) ons ana drimorlzam, rence neopltonzam, rade nova ivne forties snanont, vasa ions Maite eh nike’ Galileja | Newtona, te najzad misjenje devetnaesoga Stoljeéa od Hegela do Nietschea. Svatko tko se tka ose Uw filezofskom miljenju morao je proci disaplinu i osjetit rigorizam te skole, bez obzirg Rako se Kasmje_pretat no) ‘opredelio, Na sv nagin to patvrdue sudbina Fike w najue Zen skfopu § Metafzikom, jet jedna bez drugeostae neper- puna i nerazumfiva.! To je { pravi razlog sto se 1 najvet Oe ort mn ms ree om mg ra maa aS SIGIR ce eau ins Sy eat Et gate de rs ce Fake Zoic 190 me Moa vsrednjovjekovni Komentari Aristotela na arapskom i lat skom eziku jednako titu Merafizike i Fizke 1. FIZIKA KAO ONTOLOGIIA PRIRODE 1. Pred nama e jlo snastovom Fizika rv ptane to se pri fom java lan: jo to smo Scots znanstveni pi ako eva da Je mame, koje Kae nanos! on spall? Ogovor las zecielo Fick ‘pu nanos jotelove modela i razamijevana beka, dase znancnt {tstaogrékom smi, stubokom saakista od novoyjekone ‘auvremene manos wopce, a portato aie, Paw ome eta tome rata ante vant na feo}. ie nowonjokonne {dann zanost na drag) stam? Rasika sew prom fet Sisto tome Slo je Arstotciova Fiske po svoj) naka osve teres pothvatnamjenjen nteasvanj pol Fuarokd Driode te natina ajezna tka, tose ws ko healt pis fritodnih svar pokrtnins sb ojtnina i utemeljje ma Togicko-onotoski natin obrastaganjem I dokzivaniem. ‘Novovjekovna { suvcemenaznanost, naprouv. ne mode istrativat be hvanifkace nastojes na tmelu brtno prove tenth eksperomenata post to poepuni matematih formu lac prod cakona, sto 8 nfona te 1 prakse poet ta Jednom btnotenickam ednoss spam prirode (Cet poe Aint strazivae obina nie estan) Nevainteresianae tine Arstoteiova fk osajetoreka snanost ine upestju se iw kak pokise, er nema nikakva ihn arn prin omnes pi ep toda trated nevi birt main bitka kao jednog vide Yi ‘okeugu bith wopee ~ ant je ontologia prirade. kau sve ioc vdu bivajsnje da stoge sakes uaporedba vznansve= nih vezlatae greke | grodeme fzke vise no problematicn, Ho zacjlo ne smije bi rarlog da se ispust iz vida neo trugo. Naime, nek tere: poymovnl modell Anstxelova initjenja jos sa uick u tania rasprave o temelima suvre mene pf onanost. Nalastito kaa fete anata roma Bive kvantiativn formulas kale reno I eepnno} ter, hake to opetovano ste Werner Heten ter sklopa nezaobilzna odnsa zie | Sot Se NgRE Ti. and ap tn 959 ois. 2, vi 2, Medu Arstotelovim spisina o prirodt Fiika zawrima ‘anata mjstos sania pored matmatike | »prve flozoies (cate) spade meu ere frdbne sant Te {Wsciptine po necemuszodne, mime po tome so one star Kojima Se bare promuaye rad sams promatranja (moUUbe), ‘tulikaju se po tematskim podria razmatajutrazlicee fodove (ust) pica. wer fk (naravenlonje) se bavi iNol tama all one risa nepokretnine (nono ete): neke ‘Strane matematke bave nepokeetoinama al te zd Mish Fixtboine (tvna ob jogtand), nego sa kao tak, dogma prvotnt znanost base advopnama nepokretmnama (209 Era mal dnc). Tako te bit mortelske hilootye fatematica, arsvoskwje (lanka), hogostvte (theoiogka) Gites 1, i026 0 13-10), To dakako ne maci da ye hike ‘Shane vijednas od pve fozoie, no svaka od nih a sv posebnazadaca skips celine Bozo, pase take tka anima drug statins 20 pra logo: ser naravosioje jemudrost al ne ona prose (Mt 13, 1008 b 1) Kote fe Ftc namijenjeno mjesto da bute drupe flocofia ‘Fine je jsno ounaceno zajednisivo *crtana raéaest teoretskih znanost. Ako pr loz zasad estavime Po ‘Stans krsava ptanjeu em se poli sat aziva ough {ii feoretsi nanos, naime fe i matematike, pr em allo nie sjee 0 osebujnost geke matematise. (odnose feometre aineixe np.) nego 0 nana bika mate Einswart ontop matemaakoga. Nave mjsta& Fc, aos use uAeufceAistote tome erp faspcl pe {emu ponte razzadyje svoju gore naveden tera 0 bik matenanekogs tose dak natnovarkuje od Patono Shvacana (Usp. Met SiN). Dok Platon nigovishedhenic UHledajucl se na Ptagoroee vero da fe materiale ita “eho castvo nije poste med btka ej sta Stun ster, Arstotl w svo0}pofemistprotiv matemati- oan platonizma wie apstrakin 2rata matematckoga, ve full ex odvedue w odndeu'naenetine » .matematik trax ae prod mashing, abstact) (Met K 3, ids a39-30), jnakon eerpme sali zaklucue: »Receno je dasa (nates sa) nies we eso eles nt subitkons prota od oseenina, nego Samo pejmon mit Je pak mossce da igde iva advojenes (Mer. Bria b 1 eis) Prema tome, bitak matematekh start me nego sproizvod odmilanjas i apstakeye prrodnoga eta een swan, 1 mje mikoka casei (Oso 1 Sufstanojay To je bitanvalog rasporeda toretskihzmanost fle matematke figura upod fake, pa stoga Ri ne moze vuapriorno prethouit fii kao neki njezin nacrt, Kako se 10 Uspiiranoneopltonsemem)zhiva Unovoyjekevno}snanost Galea iNewiona t Kantove) filozot Raspravao Fici zapotinje ostrom polemikom s Ek rim knjia A: Ponajprie Aristoel pobyja aihove »dokazes prema Kojima je bice samo jedno, nedjeiv0 1 nepokreino, Biajuajucr odie, iaravno | nero pokazajuct hows neadrvot et Bde Se ne Karuje samo naprosto nego mnogo ‘SKruke (mnogovtsno). te toga ima dostataarazlogatsuprotns tvrdnja, tame da je bige jednako tako | mnosten0, de}vo i pokreinouiljuujuc i nebice (relativno i prema prigotk). Rezatat te-dishosije Arstotelu slut kao portvna pretpo savka vasith razmatianj bitih odredabaprtode uk B. Pre svegs tu Je sam pojam prirode (naravi) kao tema nagelne rasprave, pritode bao rola bisa Mo se Felikuje od Arugih: edna od bicabivajo po nara, jedna sbog drugih tzroka. Po naravi bivaju 2vounje 1 njhous djlow, bike FJednostavna telesa kao zemlja sogan) 1 zak 1 vous. (Phys. B 1, 1925 8-11). Pojam privode prema tome obulwaée 2iva | nexiva jelesa, aod 2vogn sve on St savamo bin. stvom 1 Zivotinjsivom (Kamo spada 1 eovjek kao naprosto vue bie), Nlhovapoblizamacajkaispostaja se kao nest0 Urazraniceaju prema drugcijeusteojnim bua oSve se te sivart pokazaju'razlciim naprama onima koje ne opsioje naravjue. (192 B 12-13), U emu je (0 znatajno raeeran- eenje? Prirodna se bia razikyju od onih koja to nis jednom csebujnom znazajkom koja fe aducna, So postaje js iz Stjedece edredbe vier waka pojedina od Tih ina W seb potelo kretanja (xia) 1 stajanja (orGars)« (192,14) SPrirodne stvarie il 'one Sto opstoje naravju odikuju se Gntolskt time sto imaju w seb. uzrok i podelo Aretanja (Gibanja). Nasuprotnjima stoje one koje to nemaju, iene su toga, ne nastal same po sebi nego po fugome: »Dosim poctalo i plat. te utoiko je takyo Sto po umijeea (som. hema u scbi usadena nikakva potivs 22 promjenom (jet floi)« (192 b 16-19). Unyjeona bica ii tehnicke start ne ‘duguja dakle svoj bitak prod nego unied ih ehnic. pase prema tome nit! same od sebe Areca iti mijenjaj Osim Drigodno (po drugome): npr. ijecnik ijeti sam sebe Prva je prema tome ontloika znatajka prirade So se ona de sama po sb (od Sebe), dok se umjetna biga pokrect ‘mijenjaj po uztoku Koj fei evan ajih. U prilog tome “Aristotelnavounekolik Primjera i smatra da je 0 bjelodano ‘akjutujue: 9A do nara fs iow) je pokusavat vu dase dokaze« (193 a3), je dokazivati bjelodanost sojstvo je {aki Koj ne ume zakiusiad of sporavat: Reson {iio incym odlucao eza ontlogia pire ednako kao Sis ilocos. "LU naj} ves sontokstom karakteizacijom prvode ao’ pocelahvetanja 1 mirovanja soft Ansotelova‘nahza Ketan kao ka so made soje onbojeu strut ot {uje se kao uzajamnost edit nsroka ‘alvoy)promjene Oi uzocise ne karuju naprononego visto, Hoa sti ‘najjelaanija nating 1) ono i xa (508) Stogod nastale iva (Ga), oakle causa materia wari uzroks 2) 9b sor (ldoe wa x8, agra), causa formals, eb {arok: kip if aa, To je ono stove (quidditas) So se naa {defile it pojmovno) odred (8 ys 6 ro wv eva). Fal bit 3) ono pokes (er i peti), poeeak promene, causa efits, two! szzok: tae sjetetr worse Epa; ono poradi ea (od vena), syria, causa finals, si Uzrok: setnja poradyadralja itd, (194. b.24-84: shin: ‘Met-A 2, W130 24-34) No ako su sya Goi eroka jednako ‘Minas, ipak se med mma na nate mjsto adie sha “ler ono "porad Gea” trba hit najbolje# sha oxalim Sevarimay (83,198 423-24), Gini se da je ova Arstotelova analiza asrja»nabjelodan jih sara (ostanjagul onde po strani slay samoproval ost) dovolo jana, pa spk meee it na odmet nekolo Sapomena, Ponape Rd uzzek (sel. w2z0k) pojam 0 felons nos zacelo se danas upotreljva na Ur ta Sime samo jot zaaenju caus cficens, dk stat Znagenja U sovome vijektsspala zara. Te s6 po so) ike ims. pripsati movonasalom pojms pride. Wiasine Tncanike Koja se bavi samo. statkom ¥ diaimikom me adalje, med detorstvom waroka dva se smatraj suns tarnjme casa materi ‘vanjskimee causa effin ica pojedinan asteojava ma a) nin 0 eas ficients ev pat Scroka spay jedno, causa fais odreduje stu w odo ta Sto st oni spajjue pric to se 70iva smo ow sche, ‘Sumi wort to obi entl) Tse eroch nav irartorima, Artotelih paproso nabraa nema potrebu Gath nwo i jednog pola, poput Kantovestamscendentalne dledukije npr, No ta anaiza uzroka esata je ds obj Keke dno Sve dao, na Kot natin, od Sega, kako reds time prima it gud (otfonns, privat, leno) premjenom 1xssp aman en ae sad oe OF me | ee Sa at epee mama eer, ae a ee ve flznie sone pogadaja sano prirodu nego se ia vodimencionanost beak bia sop: bce aime jst Kao ‘mogucnos (Status potentin, menos, mos) | bins Eig. ‘ct, ets, djelstnoet Gn), ako je to detaljao ievedeno EMer ©. Nei jest same mogsenoses, reito ple k sto sao zloty ogden 1 zips. fmajush ave to Wid tanfeseodtedje kao ~Onvarnos! vteléyta)onoga 0 ivemorHote, ao akvoe(F 1-201 al I-12) sose mao nize rab razjdnjva: »Onvarenos aime copa of m2 eke ad tari va ile ne kao ono smo, ego Kao pokroli jest hrtanes (201 4 28-29; sp. Met £5. The b 13 1 1003 b 21). la tense osnost, ‘cstarenost) poznat iz pre float oznataye ovaj Ito St Moderate (ebilnost, deatnont) ontooaka se nk tog pojma poklap 5 sinter Te retenoga dosad je bat tlkojasno da ketaje samo ije i moguinos i zhijnst, tog oilegno da se krelane ‘ne mode lak odd aaj eshoce inskom razune= ‘nj U cen se onda soso taba teskoca pojma kraj Jt lise u vidu dvodimencionalnostnatina bse Kao mogue: ost ZO or sip x abi olakésorazumijovane i slada teskocu toe pojma, Arisiotlusima primjerKucepradnjergrada (kamen devo it) |elono gradhwo ono od cepa se esto mode Saga Fie ‘no Sto e grad ono jo, tnakon sto se sagrah ono grave vite Iie ak kao ead, nego e mega sis (otic "ost uprave samo eradenje! dotle dok ono aj, aeadenje se stare, kad je kuca sagradeng, zbinost (latest) grsenja presaje— ku je sagradena, gotova, potpuna. Sama fe kucegrudnja dakle neko kretanj, a hretanje se poksruje rao stanje koe jot nije porpano igubiloznaej mogunon fo hick i ontvseenim. Ka je osvarenortpotpuna, iftanje je zavrieno | opetnastupa stage mirovanjay Devin, tims, promjena mogucegs s7ifsko, kao ek koja "nvr nt potjun Gok tae, 20¥6sdretanyjen, puna 2b. host, xo hod! promjene i potpana oxtvatenost = rho Kretanje se of cnvatenostidaklerazicuje sojom neste noite acxavrengtom), ono je kao eka vstednost. med ‘va nana bk (ontolika modal), smo nie eo digo, nego je sna putue. Ona fe Neavrena (ocpospans) ‘stvarenost Kot aie guilt jos nos! za mount Stoga Aritotel zkijutejes "A Rrtanje se tins da Jo nck Gjelatnost(Uvieye, al npotpuna (es) Seon 6 wero So Je epotpune ong mceno’ Koja jedelatnost 2.201 BSd5takoder: Met K 9, 10664 20-21). Suteavat pak sei smakar ¥ naman mogucnost koa j08 nije oxblens snags Zaprave says: te jo netic (i) Oa pate vaya {puna bie! Pokretote prema tome Kio ontolotks nats nae st Sto nepotpanetprcode aS 230s fest koko jestna del »pritodhoste parole! “Kao ice #uzrok, medutim, + ketene se Kszuje mnoo- soruko, ima ga we vestef ta) pojam Atstoels nama Tpromjen, 0 takoderodstups og danas aporrebe + ea anager Kectanja kao’ micanja (pomaka) it premyjestana. Ketan se dierencira prema katgorjame (prota) bi stva, Kaloo, kolkoge mest, pa prema ome. obunvaca Zann yrate | mode bi 1) hastanak (posts) radanje iestanak ill propast (yevens al og): 2) preinaks(aiho- fons) 8) umnazanje 1 amanjvane (avsets al ot. ‘najead 4) premjestanj, micanje il nosm (qoea) (20 10°18). U pommim snalizama svakogaod Uh obs kretanja Aisotel vise puta upoaoraje na ose ust svakoga od nth, kadikad Fazikuje kretaje. od promjene, «na nekim istima eak smatra da ne moze bi kretanja-u_ pogleks Bhrsta at Stenema protimbe (E 1-2,228b6-11).teln (ako reowaie samo i ust prema ost proc (sp. 1 Met xtK 12, 1068 15-20) No wo niposto ne zadice w ontolosk status ojma kretanja, uolito vise Ho éak posto »prvodosiovni« Sis pod naslovom De generatione ef cormypiione Koji 1 Ne ‘asputa‘o drugome nego o ketanj prema biviva! ‘Najead_ a Fic! | Meugfizie medu svim vstama kretanja na prvo se mjento stavla premstane (micanje) kao temo to [hljucuje sa estala, so premyestanja kao najie i nasavese- Iije sie ve hrucio Rreanje ~ potetak | wrSetak te Wor ‘Aristotlove Kozmologie ©. Vee fe reteno kako je kretanje povezano vremenom, ovige dana neki-main 1 pretpostavjavrijeme Sto rasprayao vtement (A 10-13) fort nezaoblazan asaya co fazmatranja privode kao kretanja | sredsnji dio ole Pcike Kao ontologje prrode. Ponsjpnie pita se emu najopent Sie, sada ono te ntce akan een naj ‘je posve jas dal ono oop »jest i onijes? Ako pak tna mejano na Kt na est, er jedan Je njegow do ike nije, # rule tek bith jo8 mij, ai tih 96 cjelovas —tako se barem éini ~ sastoji elo ¥ beskonecno wnjeme. Powthtoza izsleda da ono Sto je slozeno od ncbica ne br melo sudjlovatlubivstvu te bi na tj natin bitak 1 vijeme bil ‘epodaotiv | uzajamno bi se poiall? Nadale, je jasno Sastoi Ii se cijelo wile od djelova, jer kada biva celina tivajtinjenldjelovhy i barem neki, Uvremenu pak, ukolio ‘no jest, jedn au dijelow bi posi, drugi oe nis ni nacos te'se ii kao da nijedan dio je sada, ako je wrjeme inate Selva “TeSkose poimanja vremena time ni izdalka jo nis ir pene, jot manjeatklonjene, no glavna tek pretty sista se {problem sadasnjega vremens, i sadatjost uw Odnost ha Proslost i buducnost kao na cijlosnjeme, Pita sejeli vsadas {io vremena, te je Hono svogda isto azlicto? Povezuje i ssadae proilo | bude vrjeme ith eazdvaja? Je Hi samo radae Wielivo, nalai Hse njemu kretane it pak ono mire? Ostje W asadae stano i éczava, I najzad Slo je negov znatay? Saluéna Aristotelova teza 0 ssudae, So usmjerava i vodi njegov pristup, 1 kao Sto ée se Kasnije postavit, vor neza Chilzne_pretpostavku a njegovo razumijevanje same. bill Sremena as Sada ja emer koje mei jegova selina, jer ».--ne Ein se da se vnjeme sastoli od fimrogin sad Jos je’ manje dopustivo shvaganje vremena kao nizanja T 8B vw dns owionesb wy ¥y. 218.47 xi {ogaka »sadae poput rastaljnja ere na nz togaka (kako 0 neki pokusavaju u geomet), fer ».--memoguee fel da se Inogh sada" ait jedna Jo dRigih, kao ni tocka do tookes: Prema tome, kio to »sade ne mogu bt djlovi vremers oS ‘su manje niz tocaka w sljeda (suslednost, Uastopnost) Stoga vsada« ne mode biti i mjers vremena, nit se Vijeme Ststoji od mooi nsadas, No ako nije nist od tops sadaw se Pokszaje Kao granica kojim se omedvje odredeno vrijeme {eva ssadaw Uist mah spa razdvajaprosiost i uducnost lukoito je isto-ono th spaja, ukolko Je razlicto ono ih raz ‘vaio 'No nl ta odredb da je sada granica nipsto ne znadi da je ssadas bitak it it vremena: »Dakle, na Kolko je "S00 {zanica, Ono nie vijome, nego mu je pegodake.” To aime Slijed iz poznate opce teze 0 vremenu ! kretanju: Kao Wz snk shorventi« oni moraja biti povezani, ali ny st, ouduéi da su neprekidnt (owveyic) oni sui djeljii. Kena rebrojeno. puts neprekidnost (kontinutet) vremena. (kao Fonoga neosranicenog) Anistotel zaijelo spriznajes njegovs Ajelivos, ali samo prema mogucnoss tk potenciaino: vijeme Jest beskonaeno djehjvo, ali mtako i nikada zis (aktuatno) podijljeno ~arguvene koji ce grat odiaénu wlogu v polemic rotiy Zenona, Koji je to dvoje (natin bitka) pobekwo. Time su najzad steer sv clement za eelovito poimanye vremena: zanyjecujuel »sadae nije proteklo nikakvo vrijeme, jerunsadae nema nikakya kretanja ni mirovaaja. Zamjecujus ‘prijen | »posljexzarjecujemo da je stanovto vejeme prote- ‘lo dok je raja Kretane, tu se nazie nan btka vreme ‘ler vrijeme 1 jest upravo ovo: bro} kretanja maprama ‘pif posi" To je @ Cuvena Afsiotelova odredba vremena © Kojo} se toliko raspratlja ad nevoplatonovaca do Heides- feral No usprkos tllki raspravama i razlozima za i prot, hije posve sigurno da su kastje interpretacje toga miest2 Svagda bile odgovarajuce, Korektne 1 potpune, 2 od tox ‘jets zacijelo zavishistinsko Tazumijevarje njegova prava ‘sista i doma , ik "Viieme jest sbrojc mjertekretana, ali to mje broj koja brojime, nego ono hrojeno, naime myjera nekog kretanja ‘tajanja pakzeca pri emu je jasno da je upacenost vremena ha kretanje uprvom redu vezano za mero {t602). Jet wisto Fm eae sh iin Sao Fe He on gy Seti oregon 2199 1-2 “ “se seen xlsajeme mogus e pric mat vet postr, Keane je Bede spe uid se eda promenaweme pot vag neta pera" om sl he tke a pore "Bow jere | eetanesvetcdje mn cnet he as chaontna tere Arsutl oe ise mice yous Dia ff em case mene Mob sami ber ovopno froe stsn Cpu ce vice ne sheceno ne mensati ts eae hoo kao promjena ope” oNaime’ Ea kao bude mak ‘'fowedsvon ela mbes ne preupimg. il bode Hv dst ‘elfen stan ama se doe a ae posh exo vnjemcy (219.8 1-1). Ako nine sem cape nee bilgi otoqaitsje bine moat en iat kee sis Serbo armen boca inmate en opandan Asocoy ake Ake pa a rugo po naravi ne moze drojiti osm due ~ ili um (voos) sax ond nootogue db jem uke ue dete (G2) 4229). Topak ma pe nme needa bits jc ojoyprsuton samo whe Ws a et persis i nek, sano wen rns mop nko mijeme dg: pk sane ht amen sae peo emer fer Peptof oe e turdbom je nesta i prekoaka prog tas poke ‘nigtavnost (221 b 1). r " " m » Zavraajsl ole ign gv tera 0 wemen kao nije ean Ane ace opr apse, jem da sari koje wwijek bivaje nsw Ww vremen it se Sremenon mots jt onthe sere i Injen p cto nian rains ga gom myestu, naime u prvoj filozofiji. Sto se pak tice bitka roe sirsdeoy stemenom pci sem posh mato px on st nou omedeh e sku yrs Lop edo time apt svoj peppunet fn tee * Polomila pre amends ono zpotta Hajek” ano, epokrcinot | eon he emi LoneiSney en san aah sini 2 «tema po Event Zenon pera or to as eft’ tom pejepore Se tT done je Komentnre.Pretposatkd Arbitloe Se kete Poin Zanonuin es nln oe ee ne rating nenranicenoge i teshonce, enna) Uepretienog fof sno a mopnese ns hoe sips (2a 8:7 20791). prema mesa esto penn a nips auao (0°88 at a) xIV Pomotu svoj paradoksa Zenon je pojam kretanja nastojao voditi ad absurdum, to u prvor redu Kako bi podupro nauk Svoga ulitelja Parmenida 6 jedinstvu bit | njegovo) nepo- Kretnost, i time ga obranio od mnogih prigovors, Ti se paradoksi dakle ne tee samo mseat? Arecanay nego ima Aalekoseznije ontooske preienzie ‘Tetste Arigotelove argumentacje protiv Zenonovih ssdokazae oslanja se o poznata nam potenljalnost beskona: ozs. Dok Zenon twrdi da nije moguce phijeet beskonacan prostor “u Kohagnome (ogranicent) vFemens, Assote! Ddvraca da je moguse pres! beskonseno djs. prostor ‘rogranigenu vrement buduci da je | Ronacno vrijemte (kao {mest ili prostor)beskonatno djelivo (Z.2, 223.322 sq), al fle fakties i aktualno podieljeno, Detaljie su podvegnate Aiskusj | pobijene svaka napose cettiaporie: Dikotom, “Ail, Letecastijela i Stadion (2.9, 239 Ss), no mi ih na fovor imjestu necemo dale razmatrati. Kao prradofilozoiskt Fontoloski problem Aristotel ih je definiivnn razajesio set thors svar saukors © nepeehidnost | del vost prostor ‘remena 1 Ketan sto je otada postao sastanimdijelom ‘Stake fiike | fizikalnog pojma prirole, Kao esto matematieki problem ti su paradoks! duck privach pozormost satema: Fickoga uma, pa bi danas jos nist Jabill Konacno Fesenje UI, FIZIKA I METABIZIKA U svojoj ontolosko) analiz prirode u Fick Aristotelsin- simno upotrebljzva ieraze sprirodne statis, snaravnines, ‘pokretnines,sosjtnines | soyetno« i »zamyedlivo DAMvos (lat vote} imajueszacijelo u vid i neko drugo bivsivo. Sto po svojim onioeskir enacajtama we ne spada u pirodu, rnego ut neki drugi rod ica. er i sam Arstotelov pristup priodi Kao bicu moguc je i omogucen samo ako se prethoxno Nee nckako saspolaze spognajnim sredstvima za to, name pojmovnim odredbama pores koji se ono teazen0 arts {ira sama analiza vei, je pritodi nuano logieko-ontoloski {ne vremensk:) prethode. U Aristotela, Koji naglasava da se dice Karuje rmnogestrukow, io so Kategorie, nacini bike {movdaltet,cetri wzroka itd, No odakle potjete sam pojars Aretanja, Kad a neposredny ne palazimo meu kategor jaa, al modalnimoxredbama, a1 uzeocna? ouksetimo Ti medutim da meds deset kategorija kao najv- sik rodova bic Sst prin 1 bvstvo, 2 akvoes, 3. kolikoea, ‘Scodinos, 5, ge (esto) 16. kaa fjeme} aenacaje Bitv0 xv‘enjegovstajanjuilpristnost, do ctr potonje—7. stan, Simanie, 9. ielovajes 10. phen amatajuda bisto wil di tap nek dhlatnostodnoxnekretane (ko ara sha} ‘mirovanje), onda je jasne Sto se ove pokonje nasa Fekinematickime: sina im je ajedasko hetanje AKO je pak temeljna ontoloika anatajkapritode kretanje aki peated nisin odredabs, onda nu2no mora skrsnati pian njhova bhimog podria: To onda mor, Bit neko drug ontlesko pode, bisivo ‘smimo onih so spo. naravi slo2ona, aime takvo Kojim se move neat ve poksetn | promen- Ivo, sto je moguce samo ako to bivstvo samo ve nije mita pokretno't promjeniive, nego uvjek-mirujse | postojan, Grodno tome m naravonowije ne move Bit pra mahost, nego {eto bit zmanowo nepokrctnom bivstvu sna Ge Bit pvotays ‘Sseopca. sf ona ce promatrat bie kao bce (Ov 3), te ono Hage [Gra hom tn an eG We a 28 ag), ta au prow potela zr. To je onda prva loco inate, nasty asia takin Aste oh ni se, ma | sadresjno opravdanje. U tom skp na over jest za ns su od vaznont ti oder teme: pr poketat Kao t2ro t pocelokeetaja(prirode) (Phys. O): natin btka prog pokreata kao tista tegre (Met. © 6-8); najzad bi prvog pokretaca kao nave sve: jee vot ¥ umn Svemira thier 8) 1 Ako je prada odredena kao bige krstanja i nigow radin tks Kao" pokeetnos, sve st prrodnine svsea {pokret, alma rane maine: neke se vast kes po sch see, eke pak po drugome 1 pokrenmte od pokey (pokretvog, jer se no pokrethivn uopse i sasto} od pokre: cepa pokrenstog: okt se kadikad kreca, kadikod mir Samoga Eretanjs pak je oduvijk to eek ce bit ao {ako mora bit s"vemenom (Pips. © 1). No repress in {nfnitum mora jednom stati hovemo I polite ena Mo pokrese ito, kako, kad Kamo, jer vidimoda se sve poet. ine krces po nari mimo nara i stm, a st srakom Slugaje pokrente od nesega, AKO pak esto. pokrenwto Pokrede! nmora se‘sa |e i u beskonaénos te najead rihvati pv pose kretanj vega, jer so prvo pokrece Inusno je takvo. koje samo sebe pokrece, Budadi da sve pokreée, prot je pokreta (i pokretalo: xoinow xvorv) {swim pobretninama sam nepokretn (dxiveov). Kao taka fon mora bit veean (atte) jedan, ne kreeesene Samo Po scheme npg, rsa ta natin ogra enor tana Prot pokretaépokrese nettoprvo, a zat ostao, XVI ko je tako sprvim pokretaéem, onda ono pr pokrenuto mora bit falik njemuc Als ako wvijek jest edo fakvo ~ neki pokretae Kei jesam nepokretn yjecan~ onda mora bi seen oo evo pokrenst od toga (2590 52g). Na pte pak ato se Revsvae ih ne hrc ine mij it 2sto Se jedne Uvjek rec jedne-uwjek miryjunAristotel odgovara:». bog Wo se jedne stvartpokress od onogs koje je nepokretno infecno, pa se stogavetvo hres, druge svar opet od onoga koje se sumo krese i mijenja pase tako one nano majena DDotim ono koje e nepokretno, Kako je reseno, hog toga sto Cxtaje jednestav fe im natin seb samome, pokretat ‘Sein jednostavnim hetanjeme (260.15 sq), smatajut dae ta razlog bjelodan ‘Nato Aristotel ovdje izravno sera jest njegova kozmoo sje: Zemija se nalah posted Svemita te kao t Seem ma Sik Kase, najualjenje od Zemije tatu jest »prvo.nebow zed stajatca Svemia jena izrayno pokrece pr poktetat ia tops dolaze Store pet planeta, zat Suncai Mjesea, I sisekreeu wn, jer brusno je hrounje najevronje kretonje (Usp. De Caco} Dyelovane prvoga pokretaca Jednostao Je | ravonjerno, [pitako frog nebas, so se Jednom okrene oko Zemije za Jedan dan i n0%. Ostla so nebeska tela ne rec tako avnonjerno jerbas used svoje rota odstupaj od ravi fost Krufenja sproga nebae, Tako 1 Sunce Gnevno tai ‘ala na abort godin! »putjes od Rakove do Faréeve fobratice sta time ite sony god Jabs, 0 Si Sioe sirane odreduje atmeersko vijeme t meteoroleske pojave te ravna Bvolom gelokupnogs bisa" 2votinjsta {pero Jer da ste na Rakovo} obratnih, ms Pismo. ‘elo strani seta mali jen eto obratno pak, ds sane aa Sarévojobratnct sjosad zm, 1 avo Py sev vita “"Ceetanje i promena'” ugasio | propao. Noto se ne move logodit jr ruinost nepreknost jetnoskretanja Svea fsigurava pr pokretac. Anstotel sv) model Svemia mje Stvano saa, tj fe model opve dabeo grékoga duke zanost ‘onoga doba, Sa sajaista Kopernikove heliocentitne tere teba | newtonovske atronomije tj Je geocentric model Svemira speviane fdakako dno »zstarios no th nt vom myestenecemo dalje usporedvat, Jer onootka pitanja 1 ale osu otvorena “Arstotelova Pcs w svakom slaaju2aveSava zaljckom o fitkaino} nuznostprvoga pose, nepokretnog pokrelace ei i vin navedeniraiogs mors mat sjedece ats: Prot poktcta pokeece vetoimkrctanjem | neogramgeno xvitijme. Bjelodano je stoga da je neji i bezel nitakve velsinee (26795). ‘Ako je tome tako, onda odatle roils da ima ieaito ofctkalnasvojste 1 nesadblaeno skrava plane Kako 10 {ins koji main neltonetvarn + neproezno negdjena obo Sremira, neo herelesno, een moze pokretal sve He icsno 1 tarno, pokretno # esetno? Za lito napokon da Je tena prvode nesto apron, sh nara testo Vin nara? (Usp. Mer © 8, 1080 b 20 3) "2 Vee pik razmatanja pojma kretaja doznali smo 4a Je Krotaje hao’ takvo posledu svojeta nating bitka ‘eporpun (aeficjentan) pojam yor njegowa odredba gla retanje je *ijnost onoge to bva moguenosse (201 8 10 3), inant mogutega kao mogusey (201 8 3), on ae JediNo {ako moze odtedit- No upravo tome Ill raslog teskoce Skretanjem, buduct dase ono w poled svojegs natin Ditka Sint polvdfedenim, ne mogav se svt a tr mogucnost {tahnjnost 1st Ho Jeon Mogae po stdin inmed ta dvd natin tka kako vijesmo sé mode outed same Kao epospuna il nesavrena ziljost, | stoga most 2a panom {ipravom zbijmos, ssinos(ontatencic) ty Saises a tom. Nepotpuno je mime ono mogece Kojega fe (pra) Zhlnest kretane, ne moze se sa0bis pte mc fe ome tako? "er bilo da je nj o onome sto moe pokrenut ii onome so mode bls premio, ono to pobre pak onome M0 Je rent, na svakom orakinaunrese. as. npotpunost ‘promo iome svako kretane bigs pitodk mora nad svt miovanjem blo a vt ilo da tp eet ~ poste nj pun bik Tako Se npr. Kua grave dale dak nije Salona bia caste) prelazt sve faze od sjemenke, pppobka + ejeta do plod ijt jet bolestika date dok Exe lett postigne zdravle, d U gem se onda sstj zapravo posledniaslog nepoxpune sbijaont hretana? ‘int se po svem u tome So sve dotle dk bide nije w puro} ser siliko most u st nioynost, or ako ma a) a8 jo ‘ie potpuno bic, onda je zayelo jot neeega eno da to ude tom je pogleds neice (Phys Ay 191 b 14 x). Pa tome Gakako nije njet 0 nebtku wopée, nego v nea (io) ‘Sodredent smi, pragodao. Jer Arsttel poste lasiena ravilo da od pak mts kad ne bv mt (ex milo a Fp): kao sto eto malatava da sve St ek mode bit, moze sto {ako ne bt! Tako fe npr tar nstavna dake prim obi ako ge bude Ison, fa se bie razmnozavaf Kako se Seen cm a ce SE eet sites fh aie nt an ee Gig Bain Poi, ivi sma ome Meola Ha xIxcntoosku prictnostzijnost i dovelo do zalueka da natin ka prvog nopotreinog potretsze wora beat tveovta UR Alte As pe rz Sj hol kur opiauj bins odredbeprvogpokretata Sven Elo irtenog bia. Poznato nam je koder da pored oll toga prolatnog te vceno pokretnops ima ted fod Osta "Mfervarmo, bexjeesao T nepokeeno, Ho. sve naravnne Pokrece kao neizekitimbenik, dakle ‘win tna nei Toke No kalo to elo netario mode poeta sve tatne Fodeavaigau pokretu? Zacielo samo Tako da poktese oa nek dug atin omogu- aja ine vesoo Krudene prvog neko 1 Calin pebesh Sted: lspostanya se da ono 8o potzese, a smo eile poke™ fifo, eno Baste t elaine pokrece haw ono oie Judhve (Ogexto) ? spoonavo (vont), 1 bude S86 arly x0 on ono (av) Gene We ted kao tay ses, nd tara pela ove nebo | nataye 1072 373) “Rauae, abo jenjee cen bce ohodeno shake telenost! (eamnos) pa prema tome i asiavsos: (Kao tivo Se asta tao 2a ObUE: Sto Je onda zpravo tole tragona bogs bie? Toe mien hao nai natn bike, jer wm samog seve mje take ejenje| pomajeno tO: Mijene pak kag naj datos zapravofe misono promatrane~ Sela fon neiegodietagjobe to je u Boge unk, a u Hua tk Katia "Na tomele sveeatogs Artotel ak jue! »Stogs Kademo dh je Bog 2, sctan, najool, tho te st 2¥0t ivrijeme neprekidno yo pists Bog. Jer to fest Bog, {Ged (1079 925 sa) jen okojemu J if isi mah nat tan vot, irom Soin engi ine a ov naruto), 0 fen miena (ono 0 fru) (10M b a7-34) eat Boge sve na Zea 1 new nape te "Tako fe Bog Kio ta misaona djeltnos 0 sama sche issu tome 28 uaa, u vom fedu potetak T sciak tik suet pase ema fome mt Bow Am sjet 0 Sven Uopée jedan ber drogoqa ne mogu amit najije Bog se obtujeu Sremira kao dai sama ee: Sema neste o tome gover 'S druge pak strane o tome syjedoti i 8 (prema W. Jaeger rnaknadno tmietnuto) poelavje Knjige Au svom razmatranju su beta ater vee: Aranda Xx ches ser nbshova koi ia 47 58, kako jew ono dota sinatrao slays etematicar Eudokso, pi éemu ukupan ino} ert ne ire se. ikon pelo Svega to flocofki ogi Bo lofi sje Bog u rigjskom sms, pred Koji Se pada na Koljena ‘Koj s¢ no tay 6 Bog samo miss pouma.Predobro je pak pomato Fol je ova flozfskethelogika mnogin so} foment Kase djlovatn na monotczam 1 Krank {eologusednje vets, sotto Tome Akvinskog, al lo poste promateno oda akjuat obrano, name Ai {clo lofskom Boge pripsivat kricanse zatskefsopa hha hop stare sie od stat ‘Rapoatk, sve u svemb, bez obzia na to >privada« setko datas Aristtclovs Fin’ Metftku, samo neke od ‘aihou stozenih tera, kava sudbina th la poterdue a Je tesho moze mac premen s povijest exopske Hootie. (0 tome meds osilim Sjedoess veikaevtopsea knizevnost Dovolan je poled Dantcovt Bodansku komedi da se ote blo oglu edo ckovom ode Svemire pore nba Zemije. Taito je lgel mae ora dis Ariel, sajedno » Dlatonom, nacove sastejem Tul Sogs rods IL, KLASICNL POLAM BIPKA, EsDESTRUKCUA POVIJEST! ONTOLOGHE* Na uvodaim mjestima u Afistorelovo) Fizic i Meufiici nalavimo eeste kriticke | polemitke njave 0 njegovim prethod- nia, »fizgarimas Demokrts§ Empedokla,sferakitst dt ima, Sto vor! sastavni dio utvedivaaja njegouh. vas Postavaka, No. najzacainija se takva' mjeste zacelo tet Parmenida i Platona, jer st bas oni ostai neizbrisiv tag uv oblikovanju sredisnjega pojma grekoga misjenja, pojma Ditka, time | Plozoiie uopee- Osobito se doimlu Arstte love rasprave § Eeacanima tnavlasttos Parmenilom 0 Ditki Kao Jednom, napose u prvoj knjiaiFzike, ii pak s Patonom ‘0 ith matematickoga u posliednje dle knjiae Metafzie, no zacjelo Corpus Arstotecum donost | druga ana mjesta §to 24 nasu svar ove isu od takve vaznost! ‘Ono Sto nas oN¢je z4okuplja na prvom mest jest napor sxckoga misienje d putanje 0 irk, to nos pote filozotsk ros, najradikalnije 2408 | do te mjeze utved, da ga vise nikaiva dvojba re moze dovestu pitanjea da pe tons ist ‘ah filozofja sama sebe ne ukine lira prema tome Jedna Xx