Professional Documents
Culture Documents
15 Forum Povjerenje Temelj Uspjesne Prodaje Visoke Novcane Vrijednosti PDF
15 Forum Povjerenje Temelj Uspjesne Prodaje Visoke Novcane Vrijednosti PDF
93
A
G
E
N
C
I
J
A
PRODAVATELJ
KUPAC
AGENT
NEKRETNINA
INDIVIDUALNE
PRODAJNE
AKTIVNOSTI
94
Nepovjerenje u posrednika
I kupci i prodavatelji u Hrvatskoj esto apriori zauzimaju negativan stav prema ulozi
posrednika u njihovom odnosu.
Na osnovu objektivnih i subjektivnih, to vlastitih to openitih iskustava, znatan broj
kupaca i prodavatelja prilazi komunikaciji sa posrednicima i agentima vrlo oprezno i s
nepovjerenjem.
Ta negativna reputacija prati itavu branu vrlo esto u mjeri koja njezinim
sudionicima stvara dodatne probleme.
KLJUNI ELEMENT PRODAJNOG RAZGOVORA
Prodajni razgovor pokazuje se uvijek iznova u realnosti koja je esto daleko od
suhoparnosti strune prodajne literature - kao previe sloen i nepredvidljiv fenomen.
95
Bit prodaje, a pogotovo bit prodajnog uspjeha, je neto poput teko ukrotive i
neuhvatljive umske zvijeri. Ona izbjegava smjetanje u krute okvire faza i etapa
prodajnog razgovora i nemogue je stoga strogo definirati kako prodajni razgovor
mora tei.
MEUTIM,
ONO
TO
ZASIGURNO
MOEMO
PRIMJETITI,UKOLIKO
PROMATRAMO JEDAN PROSJEAN PRODAJNI RAZGOVOR (ILI PROCES),
JEST DA ONAJ TKO IMA KONTROLU, NAJEE I NAJDIREKTNIJE UTJEE NA
REZULTAT RAZGOVORA.
Kontrola je kljuna rije u prodajnom procesu i razgovoru. Ona strana u prodajnom
razgovoru koja uspije preuzeti i zadrati kontrolu nad razgovorom, zauzima moniju
poziciju s koje moe utjecati na rezultat razgovora na nain da to odgovara njemu,
njoj ili njima.
Pri tom ova injenica ne eli doi u sukob sa teorijom win-win situacije u kojoj obje
strane imaju koristi od krajnjeg dogovora, ve samo naglaava kako postoje situacije
u kojima je prodajni profesionalac svjestan kako e njegov potencijalni klijent ili kupac
imati konkretne koristi od njegove ponude, ali sam sugovornik toga trenutno nije
svjestan ili pak osjea strah od donoenja kupovne odluke.
Tada prodajni profesionalac mora preuzeti inicijativu i znati zato i kako preuzeti
kontrolu kako bi doveo prodajni proces do zavretka koji e biti zadovoljavajui za
obje strane.
TO ELIMO I MORAMO KONTROLIRATI U PRODAJNOM RAZGOVORU?
Prodajni profesionalac eli utjecati na to vie faktora koji mogu biti kljuni u
oblikovanju krajnjeg ishoda itavog prodajnog procesa.
Faktori kontrole mogu se u odreenoj mjeri meusobno razlikovati zavisno od toga u
kojoj gospodarskoj brani djelujemo, s kakvim sugovornicima imamo posla i sl.
Meutim, generalno, prodajni profesionalci moraju utjecati na:
-
96
Faktora ima i vie od nabrojanih, ali bitno je shvatiti osnovnu ideju kontrolirati znai
imati irok pregled situacije s mogunou direktnog ili indirektnog utjecaja na razvoj
iste.
Zamislite da ste general i zapovjedate vojskom. Gdje elite biti? Na najnioj toki
bojita ili na uzvienju sa pregledom podruja oko vas?
97
6. Postavljanje pitanja;
7. Modeliranje prezentacije proizvoda ili usluge prema potrebama sugovornika;
8. Prepoznavanje kupovnih signala;
9. Proaktivno suoavanje s primjedbama i izgovorima;
10. Zakljuivanje prodaje ili dogovaranje slijedeeg konkretnog koraka u suradnji.
Ako opet iskoristimo usporedbu sa vojnom terminologijom i strategijom, ovo su vae
trupe s kojima morate dobro upravljati i rasporeivati ih po terenu po potrebi i razvoju
situacije.
98
99
Znaaj tih okidaa u dananje doba postaje sve vei i preuzima toliko znaajnu ulogu
u ljudskom ponaanju da takav utjecaj kao prodavai, ali i kao kupci ne smijemo
zanemariti.
100
101
102
inicijator smanjuje veliinu traenog ustupka i prilagoava ga. Samim tim radi
ustupak na koji druga osoba reagira povoljnije.
Ovo je jedno od osnovnih pravila u prodaji i poslovnom pregovaranju. Inicijator
naime postavlja visok zahtjev (ne previsok kako ne bi dijelovao nerealno) znajui da
nee biti prihvaen, ali zatim ini ustupak smanjujui zahtjev te time tjera sugovornika
na poputanje (cijena, uvjeti isporuke, uvjeti suradnje, odgoda plaanja...).
103
Gornja ilustracija (iz knjige Roberta Cialdinija: Utjecaj psihologija uvjeravanja) nam
moe pomoi u objanjenju ovog principa: ukoliko jedna osoba se zaustavi na ulici i
104
usmjeri svoj pogled due vremena u zrak, nitko od prolaznika nee reagirati.
Meutim, ukoliko vie osoba istovremeno gleda prema gore, njima e se pridruiti
gotovo svaki prolaznik i uskoro e itava ulica znatieljno promatrati nebo, iako ni
sami ne znaju to je gore.
Utjecaj okoline na nae ponaanje i razmiljanje je uistinu ogroman. U naoj
neposrednoj okolici uvijek motrimo ljude sline nama ili ak one koji nam se sviaju ili
kojima se divimo a sve sa eljom da se ponaamo slino.
U svima nama postoji veoma snaan poriv oponaanja drugih ljudi koji nam na
odreeni nain imponiraju.
Ovaj princip je jedan od najprisutnijih u svijetu marketinga i reklame. Parfemi,
automobili, satovi i slini artikli uvijek su u reklamama praeni od strane lijepih i
uspjenih ljudi. Onih ljudi kakvim svi mi nesvjesno elimo biti ili postati.
KUDA SVI TU I JA!
Utjecaj okoline je vidljiv na naem ponaanju i u trenutku kad nismo sigurni to
uiniti.
Tada emo vrlo vjerojatno preuzeti ponaanje okoline jer nam to daje sigurnost
stapanja u okolini po principu: kud turci, tu i mali mujo...
Bizaran primjer kako iskoristiti ovaj princip u poslovne svrhe predstavlja praksa koja
se pojavila u parikim kazalitima u 19. stoljeu. Naime, u to vrijeme su dramaturzi,
glumci i pjevai mogli unajmiti usluge profesionalnih pljeskaa i motivatora koji su
svojim odobravanjem, iskazima oduevljenja i pljeskanjem navodili ostatak publike da
pozitivno prihvati i ocjeni kazalini komad. Postojao je ak i cjenik...
KEMIJA
U prodaji postoji staro pravilo koje kae kako e kupac, ako moe birati, uvijek
radije kupiti od prijatelja. A ako i ne moe birati, jo uvijek bi radije kupio od
prijatelja!
Dananji sustavi CRM-a, konzultantski nain prodaje i postprodajna podrka te
orijentacija ka kupcu ili klijentu imaju za krajnji cilj uvijek isto: navesti ciljanu osobu da
joj se tvrtka, poslovni partner ili prodava svidi te mu tako ukae povjerenje.
105
106
ALFA I OMEGA
Pokoravanje osobi koja nastupa za pozicije nadmoi, bez obzira da li je rije o
fizikoj sili, intelektu, boljem financijskom ili drutvenom poloaju, dubuko je
usaeno u tkivo ljudskog roda.
itav proces prihvaanja ovog principa zapoinje u djetinjstvu gdje se pokoravamo
roditeljima, zatim uiteljima i profesorima, zatim poslodavcima i politiarima kao i
svim osobama koje smatramo autoritetima na bilo kojem podruju.
Pokorit emo se osobi koju smatramo iskusnijom ili pametnijom ili jednostavno zato
to ta osoba institucionalno dri viu poziciju od nas.
Meutim zanimljivo je, kako princip autoriteta u utjecanju funkcionira i onda kad nema
opravdanih razloga zbog kojih bi se netko treba podiniti. Ponekad je dovoljno i
prisustvo simbola autoriteta.
Poput ivotinjskog carstva, u kojem razliiti
simboli (griva, veliina, duina dlake ili perja)
odreuju snagu i razinu moi odreene
ivotinje, tako i u ljudskom drutvu odreeni
simboli pokazuju autoritet individue.
Ti simboli su titule ili nazivi, nain odjevanja i, preuzet emo termin iz autoindustrije,
dodatna oprema.
Titule ili nazivi iako je obino potreban velik i dugotrajan napor da bi netko trebao
dobiti bilo kakvu titulu ili naziv koji istie autoritet njegovog poloaja (lijenik,
odvjetnik, direktor...), u dananjem poslovnom svijetu esto se prakticira
osmiljavanje naziva i titula koje i nemaju pokrie za isticanje autoriteta. Primjer su
koritenje engleskih termina u imenovanju radnih mjesta.
Nain odjevanja mnogobrojna znanstvena istraivanja i eksperimenti su pokazala
kako e ljudi prije posluati osobu koja je odjevena na nain ili nosi odjeu koja
pokazuje autoritet. Poznata je mo lijenike, vojnike ili policijske uniforme. Kupci u
poslovnim odijelima nailaze na puno veu panju od strane trgovaca nego kupci u
trapericama.
107
Dodatna oprema - dodatna oprema su svi simboli koji se mogu nositi, pokazati pa
ak i voziti. Dakle, nakit, poslovna oprema i vozila jasno pokazuju mjesto vlasnika u
drutvu a time i razinu njegovog autoriteta.
EGA NEMA, TO ELIM JER SAM ONDA VRIJEDNIJI
Princip malobrojnosti nam govori kako ljudsko drutvo i
okolina smatra vrijednijem ono ega nema u izobilju i to
nije svakom dostupno. Klasian primjer su potanske
marke, ija je vrijednost vea to su rjee ili starije.
U dananjem svijetu koji je obiljeen mnotvom informacija koje nas okruuju, princip
malobrojnosti je najprisutniji kad je u pitanju ograniavanje pristupa odreenim
informacijama. Informacija dostupna samo odreenom broju ljudi postaje neto vrlo
vrijedno, ak i kad je ogranienost umjetno stvorena. Takva informacija postaje
ekskluzivna, neto samo za tvoje ui.
Ogranienje pristupa ili koliine odreenom predmetu ili informaciji pokazat e svoju
snagu u dvije situacije. Predmet (proizvod, usluga ili informacija) koji je nedavno
postao ogranien postaje puno poeljniji nego onaj predmet koji je oduvijek bio
ogranien. Isto tako takav predmet je puno privlaniji kad nismo jedini koji ga ele, tj.
kad postoji konkurencija.