J e le n a

Dife re ncija lna ge ome trija

J e le n a Be b a n Brki

UVOD
1 OS NOVNI P OJ MOVI VEKTORS KE ALGEBRE

Poja m ve kto ra

Ge o m e trijs ki p rika z ve kto ra

Usmjerena duina
Ekvivalentne usmjerene duine
Klasa usmjerenih duina = vektor
Oznake: AB, CD,... ili a, b, v, ....
Uobiajeno je, iako neprecizno, pisati a =AB, budui da a predstavlja klasu, a AB samo jednu
usmjerenu duinu iz te klase. Usmjerenu duinu iz klase biramo po volji odabirom njene poetne
toke.
B
a
D

C
A
Slika 01.1 Predstavnici vektora a i b

0 1 _ u vo d _ JBB_ p p _ p ro b a . n b

Geometrijski, vektor je zadan s:

prevcem nosiocem na kojem se vektor nalazi

duljinom ili modulom

orijentacijom na pravcu nosiocu

Ponovimo dalje:
Nul-vektor
Kolinearni vektori
Komplanarni vektori

a
b

a b

Slika 01.2 Kolinearni vektori na paralelnim pravcima a i b; Komplanarni vektori u ravnini

Ra una nje s ve ktorima

Mn o e nje ve kto ra s ka la ro m (b ro je m )
X - skup svih vektora prostora E3
- polje realnih brojeva

0 1 _ u v o d _ JBB_ p p _ p ro b a . n b

Neka je a X i .

Umnoak ( ) vaktora i skalara je funkcija koja paru ( a , ) pridruuje vektor a .

Dakle, ( ): X

( a , ) a = b X

Vektor b = a definiran je ovako:

duljina: b = a = a

pravac nosioc vektora b jednak je onome od a

orjentacija:

ista za > 0
suprotna za < 0

>0

<0

B
A

Slika 01.3 a = AB, b = a = AC, za > 0 i < 0

Svojstva oper acije mnoenja sa skalar om:

(1) (a + b) = a + b
(2) ( + ) a = a + a
(3) () a = ( a)
(4) 1 a = a
Neki posebni sluajevi (za vektor a 0):

= 0 a = 0 a = 0, nul-vektor;

= - 1 a = (- 1) a = - a , suprotni vektor;

B
A

0 1 _ u vo d _ JBB_ p p _ p ro b a . n b

1
a

a
a

ao =

a
a

, jedinini vektor (zaista, a o =

a
a

= 1)

Zb ra ja n je ve ktora

b
b

a+ b

a+ b
a

Slika 01.4 Zbrajanje vektora po pravilu trokuta i po pravilu paralelograma

a , b X;
(+): X X X

(a ,b) c = a + b X
Svojstva oper acije zbr ajanja:

(1) a + b = b + a

komutativnost

(2) ( a + b ) + c = a +( b + c )

(3) a +( a ) = ( a ) + a = 0

(4) a + 0 = 0 + a = a

asocijativnost
postojanje suprotnog elementa
postojanje neutralnog elementa

(X, +, ) je vektorski (linearni) prostor

Razlika dvaju vektora a i b defininira se na sljedei nain:

a +(- b )
Slika 01.5 Oduzimanje vektora

a b =

0 1 _ u v o d _ JBB_ p p _ p ro b a . n b

a- b

a + H- bL

-b

Lin e a rna ko m b in a c ija ve kto ra

Opi oblik linearne kombinacije vektora:

1 a 1 + 2 a 2 + + n a n .

Vektori a 1 , a 2 , , a n su linearno nezavisni ako iz

1 a 1 + 2 a 2 + + n a n = 0 slijedi da su svi 1 = 2 = = n = 0.

Vektori a 1 , a 2 , , a n su linearno zavisni ako nisu nezavisni, tj. ako iz

1 a 1 + 2 a 2 + + n a n = 0 slijedi da je barem jedan i (i = 1, , n) razliit od 0.

U tom se sluaju jedan od vektora moe prikazati kao linearna kombinacija preostalih vektora.

Pr imjer .

Neka je 3 a

1
2

b = 0 . Moemo pisati 3 a =

1
2

b ili b = 6 a .

Dakle, a i b su povezani relacijom b = a , pa zakljuujemo da su linearno

zavisni.

Koji je maksimalni broj linearno nezavisnih vektora prostora?

- na pravcu: 1;

tj. svaka 2 vektora su linearno zavisna

- u ravnini: 2; tj. svaka 3 vektora su linearno zavisna

(uz uvjet da nikoja dva ne lee na istom pravcu)
- u prostoru: 3;

tj. svaka 4 su linearno zavisna

0 1 _ u vo d _ JBB_ p p _ p ro b a . n b

(uz uvjet da nikoja tri ne lee u istoj ravnini)

S ka la rni p ro d u kt ve kto ra

Neka su a , b X i neka je = ( a , b ),

0 .

Skalarni produkt ( ) je funkcija koja paru vektora ( a , b ) pridruuje broj

cos .

Dakle, (): X X

(a, b)a b =

cos

Svojstva:

a a = 0 a = 0

(1) a a 0,

(2) ( a b ) = ( a ) b = a ( b )

(3) a b = b a

(4) a ( b + c ) = a b + a c
Posljedice:

(1) a b = 0

(2) a a = a a cos 0 =
(3) cos =

a b ili a = 0 ili b = 0
2
a

a =

a a

a b

Ve ktors ki p ro d u kt ve kto ra

Neka su a , b X i neka je = ( a , b ),

0 .

Vektorski produkt ( ) je funkcija koja paru vektora ( a , b ) pridruuje vektor kojeg oznaavamo

a b.

Dakle, (): X XX

(a , b) a b X

Vektor a b je odreen s:

0 1 _ u v o d _ JBB_ p p _ p ro b a . n b

Modul: a b = | a || b | sin( a , b )

a b je jednako povrini paralelograma to ga tvore vektori a i b .

Pravac nosioc vektora ( a b ): okomit je na ravninu odreenu vektorima a i b

a i b kolinearni a b = 0 ,

a b = 0 a i b kolinearni ili je barem jedan od njih 0 .

trojku.

Svojstva vektor skog mnoenja:

(1) a a = 0

(2) ( a b ) = ( a ) b = a ( b )

(3) a ( b + c ) = a b + a c

(4) a b = ( b a )
Vi e s tru ki p ro d u kti

Neka su a , b , c X.
Razmislite koji od sljedeih produkata imaju smisla:

a b c

a b c

a bc

a b c

a b c

a b c

a b c

a b c

Ve ktors ko - s ka la rn i p ro d ukt (m je o viti p ro d u kt)

Orijentacija: po pravilu desne ruke, tj. trojka vektora ( a , b , a b ) ini desnu

a,b,c X

0 1 _ u vo d _ JBB_ p p _ p ro b a . n b

( ): X X X

(a,b,c) a b c
Zapisuje se:

( a b ) c = ( a , b , c )

a b c

je jednako volumenu paralelopipeda kojeg razapinju vektori a , b , c , tj.

( a b ) c = V
. Predznak (+ ili ) ovisi o tome ine li a , b , c desni ili lijevi sustav. Kada
su sva tri vektora u ravnini tada je V = 0.
Za mjeoviti produkt vektora vrijedi ciklika zamjena:

( a , b , c ) = ( a b ) c = ( b c ) a = ( c a ) b = a ( b c ) = b ( c a ) = c ( a b ) =

( b a ) c = ( c b ) a =
Ve ktors ko - ve kto rs ki p ro d u kt

a,b,c X
( ): X X X X

(a,b,c)

Vektor ( a b ) c

a b c X

je okomit na vektor a b i na vektor c pa lei u ravnini odreenoj vek-

torima a i b .
Os ta li vi e s tru ki p ro d u kti
1) Skalarni produkt vektorskih produkata

( a b )( c d ) = ( a c )( b d ) - ( a d )( b c ) =

a c

a d

b c

b d

2) Vektorski produk vektorskih produkata

( a b )( c d ) = b [ a ( c d )] a [ b ( c d )] = b ( a , c , d ) a ( b , c , d ),

0 1 _ u v o d _ JBB_ p p _ p ro b a . n b

tj. linearna kombinacija vektora a i b .

( a b )( c d ) = c [( a b ) d )] d [( a b ) c )] = c ( a , b , d ) d ( a , b , c ),

tj. linearna kombinacija vektora c i d .

Ve ktori u ko ordina tnom zap is u

Neka je (X, +, ) trodimenzionalni vektorski prostor.

Neka je (O; i , j , k ) desni pravokutni koordinatni sustav.

i , j , k su linearno nezavisni, jedinini, meusobno okomiti vektori.

O je ishodite koordinatnog sustava.

Za svaku toku A vektor OA nazivamo radijvektorom (radijus vektorom) toke A.
z

j
iO

Slika 01.6 Sustav (O; i , j , k )

Pr ikaz vektor a u koor dinatnom sustavu:

Za toku A(x, y, z) je OA = x i +y j +z k = {x, y, z}.

Dakle, vrijedi relacija
toka A(x, y, z) vektor OA = {x, y, z}

10

0 1 _ u vo d _ JBB_ p p _ p ro b a . n b

Neka je dalje OA = a ,

a = a x i +a y j +a z k = {a x, a y, a z}

a x, a y, a z - komponente vektora a , tj. skalarne projekcije vektora a na koordinatne osi x,

y, z (npr. a x = a . i )
z

az k

a
k

i O
j

ax i

ay j

Slika 01.7 Prikaz vektora a u koordinatnom sustavu (O; i , j , k )

Vektorski prostor X = {{a x, a y, a z} a x, a y, a z } nazivamo euklidskim prostorom i oznaavamo
E3 .
U koor dinatnom zapisu:

a = b a x=bx, a y=by, a z=bz

- jednakost vektora:

- mnoenje vektora skalarom:

- zbrajanje vektora:

a = {a x, a y, a z}

a + b = {a x+bx, a y+by, a z+bz}

- skalarni umnoak:
2
a

a b = a xbx + a yby + a zbz

- vektorski umnoak:

- mjeoviti umnoak:

i
c = a b = ax
bx
ax

( a , b , c ) = bx
cx

j
ay
by
ay
by
cy

k
az
bz
az
bz
cz

- vektor dvjema tokama A(x1 , y1 , z1 ) i B(x2 , y2 , z2 ):

AB = (x2 x1 ) i + (y2 y1 ) j + (z2 z1 ) k

a a = a 2x + a 2y + a 2z =

0 1 _ u v o d _ JBB_ p p _ p ro b a . n b

11

AB = {(x2 x1 ), (y2 y1 ), (z2 z1 )}

Za da c i
01

Dani su vektori a = {1, 2, 4}, b = {2, 0, 3} i c = {1, 0, 1}.

Izraunati sljedee produkte: a b, ab, (ab)c, (ab)c, a(b c), (a b)c, (b a)c, (a b) c, a

(b c).

02

Za vektore iz zadatka 01 izraunati (2a + 3b 5c)

03

Na vektorima iz zadatka 01 provjeriti sljedee identitete:

(a 2b 4c).

( a b ) c = b ( a c ) a ( b c ),

a ( b c )= b ( a c ) c ( a b ).

Napomena: Gornji se izrazi mogu zapisati i pomou determinante:

(a b) c=

a ( b c )=

b c

a b

= b ( a c ) a ( b c ),

a c
c

= b ( a c ) c ( a b ).

a c

Provjera:
04

Provjeriti da li su vektori a = {1, 2, 4}, b = {2, 0, 3} i c = {1, 0, 1} linearno nezavisni.

S a e ta k p o g la vlja
Osnovni pojmovi vektorske algebre.
Is h o d i u e n ja p o g la vlja
Po zavretku ovog poglavlja studenti e biti u stanju vriti raunske operacije s vektorima u prostoru E3 : zbrajati vektore, mnoiti vektor sa skalarom, izraunati skalarni i vektorski produkt dvaju

12

vektora, mjeoviti produkt vektora.

0 1 _ u vo d _ JBB_ p p _ p ro b a . n b