Marija Montesori je estoko kritikovala organizaciju kolskog rada i vaspitanja dece
i isticala je da je sve to okru uje decu pode eno prema odraslima. Marija Montesori je bila deiji psihijatar i bavila se rehabilitacijom mentalno zaostale dece. Smat rala jeda je nastava muenje za decu jer su primorana da po nekoliko sati sede nep omino u klupama. Ona tra i da se deci omogui da spontano iska u svoje mogunosti. Osnova la je deije vrtie koje je nazvala deijim domovima jer su tu deca domaini koji se bri nu o svojim stvarima, samostalno se poslu uju za vreme obroka, peru sudove, name taj u krevete. Te i te je stavila na formiranje senzorne kulture. Materijal je prilagoen uzrastu i dete ga slobodno koristi. Ako dete sla e ploice po boji, samo e uvideti gr e ku i ispraviti. Znai, osnovna ideja je da se detetu ni ta ne namee, ve da se ono samo stalno razvija. Uloga vaspitaa je da stvore odgovarajue uslove, da oblikuju ambije nt. Ako se dete bavi aktivno u koje je spontano izabralo, ono e je obavljati sa ljub avlju potpuno skoncentrisano. Kroz takav rad se navikava na red i disciplinu. Na jvrednije u ovom sistemu je to to se deca vaspitavaju da budu radna i uredna, bez nametanja discipline i autoriteta. Slabost ovog sistema je to je zahtevao indivi dualistiki pristup, nije bilo socializacije. Montesori je doprinela unapreenju pre d kolskog vaspitanja kao i u izmenama u ambijentu kola to je podrazumevalo da mora d a se prilagodi dejoj psihi i potrebama.