Biofizika

Fizika u medicini

Elektromagnetsko zraenje - naboj

Masa je uvijek pozitivna i gravitacijska sila je uvijek privlana.

Naboj moe biti pozitivan i negativan i elektrina sila moe biti privlana i
odbojna.
Naboji istog predznaka se odbijaju dok se naboji razliih predznaka
privlae.
Za tijela koja nisu ni pozitivno ni negativno nabijena kaemo da su
neutralna.

Elektromagnetsko zraenje - polja

Naboj koji miruje stvara elektrino polje

Naboj koji se giba stvara magnetsko polje

Elektromagnetsko zraenje
Naboj koji se ubrzano giba
zrai elektromagnetski val.

Titranje je ubrzano gibanje pa naboj koji titra zrai

EM val
Kruenje je ubrzano gibanje pa naboj koji krui zrai
EM val

Atom
Atom se sastoji od jezgre i omotaa
Jezgra se sastoji od protona koji su
pozitivni i neutrona koji su neutralni

Omota se sastoji od elektrona koji

su negativni
Broj protona i elektrona je jednak
pa je atom neutralan
Ako atomu dodamo/oduzmemo jedan elektron, on postaje
pozitivan/negativan ion

Planetarni model atoma

Elektroni krue oko jezgre jer
ih privlai elektrina sila, isto
kao to planeti krue oko
sunca jer ih privlai gravitacija
Problem:
Kruenje je ubrzano gibanje pa elektron koji krui
zrai EM val i tako gubi energiju.
Zbog toga mu se polumjer putanje smanjuje i on
uskoro pada na jezgru.

Bohrov model atoma

Elektroni ne krue oko jezgre ve
se nalaze u njenoj blizini.
Nije mogue odrediti gdje se tono
elektron nalazi u nekom trenutku,
ve samo kolika je vjerojatnost da
se on negdje nae (valna funkcija)
Elektron u niem stanju ima manju energiju i za njega je
vjerojatnije da e biti blie jezgri.
Elektron u viem stanju ima veu energiju i za njega je
vjerojatnije da e biti dalje od jezgre.
Elektron prelazi iz nieg u vie stanje kad dobije dovoljno
energije.
to se dogaa kad elektron prijee iz vieg u nie stanje?

Zraenje atoma

Dualnost
Je li svjetlost val ili roj estica?
refleksija:

lom:

ogib:

Svjetlost se nekad ponaa

kao val a nekad kao roj
estica (fotona) pa
kaemo da je njena
priroda dualna.
Isto vrijedi i za elektrone.

X-zrake
Elektron velike energije
(brzine) ulijee u neki
materijal i tu se sudara s
esticama pa usporava (koi)
S obzirom da mijenja brzinu,
elektron zrai EM val.
Tu pojavu zovemo zakono
zraenje (bremsstrahlung).
Tako nastaju x-zrake
(Rntgen)

Atomska jezgra
Jezgre se sastoje od nukleona: protona i neutrona
Protoni su pozitivni pa meu njima djeluje odbojna
elektrina sila
Zato se jezgra ne raspadne?
Jer meu nukleonima djeluju jake nuklearne sile.
Yukawa:

Kad su dva nukleona blizu, nuklearna sila prevladava

Atomska jezgra
Kad jezgra ima puno protona, elektrina sila
nadjaava nuklearnu i jezgra je nestabilna
Neutroni djeluju nuklearnom silom, ali ne djeluju
elektrinom pa oni pridonose privlaenju ali ne i
odbijanju
Dakle, neutroni ine jezgru stabilnom
Mala jezgra biti e stabilna i s malim brojem
neutrona, ali velikoj treba puno neutrona da bi bila
stabilna
Atomi s jednakim brojem protona a razliitim brojem
neutrona nazivaju se izotopi

Radioaktivnost
Nestabilna jezgra prelazi u stabilnu tako da se
oslobodi vika estica ili vika energije, tj.
raspada se i zrai.
Postoje tri vrste
zraenja:
alfa (jezgra helija)
beta (elektron)
gama (EM zraenje)

Ionizirajue zraenje
Kad svjetlost pada na atom predaje energiju
elektronu i on prelazi iz nieg u vie stanje
Energija svjetlosti (fotona) jednaka je razlici energija
vieg i nieg stanja elektrona
to ako na atom padne svjetlost iji fotoni imaju
energiju veu od razlike izmeu osnovnog i najvieg
mogueg stanja?
Takav foton e dati elektronu dovoljno energije da se
odvoji od atoma.
Time e atom postati ion pa takvo zraenje zovemo
ionizirajue zraenje.

Ionizirajue zraenje
Vidljiva svjetlost, pa ak ni ultraljubiaste zrake
nemaju dovoljno energije za ionizaciju ve su
potrebne zrake vee energije
Osim EM zraenja (fotona) uzrok ionizacije mogu biti
i estice koje imaju energiju i predaju je elektronu
Ionizirajue zrake:
X-zrake
gama zrake

Ionizirajue estice:
alfa estice (jezgre helija)
beta estice (elektroni)
pozitroni (anti-elektroni)
neutroni

Magnetska rezonancija
Atomi i molekule su mali magneti koji
osciliraju
Svaki takav magnet ima svoju vlastitu
frenkenciju
Ako ga stavimo u oscilirajue vanjsko
magnetsko polje, i mijenjamo frekvenciju tog
polja momo postii rezonanciju
Znajui na kojoj frekvenciji smo postigli
rezonanciju moemo znati o kojem atomu ili
molekuli se radi