Predavanje 6.

) Lijepljeni spojevi

1. Uvod
- Lijepljenje omogudava meusobno spajanje konstruktivnih elemenata prianjanjem
pomodu lijepila za lijepljenje.
- Prednosti:
Ima dobru raspodjelu napona u osnovnom materijalu,
Spajanje elemenata se vri bez njihovog buenja, otedenja, deformisanja ili promjene
strukture,
Velika otpornost prema koroziji,
Zaptivnost prema fluidima je dobra,
Velika uteda u teini konstrukcije,
jeftin i brz postupak.
- Nedostaci:
Veza esto zavisi od kvaliteta koritenog lijepila i izvoenja ljepljenja,
Osjetljivost na poviene temperature,
Dolazi do proimjena karakteristika uslijed starenja.
- Naini vezivanja ljepila obzirom na proces lijepljenja mogu biti:
silom (u procesu lijepljenja potrebno je ostvariti silu),
temperaturom (u procesu lijepljenja potrebno je ostvariti temperaturu),
vremenom (u procesu lijepljenja potrebno je osigurati odreeni vremenski interval u
kojem de spojeni dijelovi ostati meusobno nepomini).

1.1. Vrste lijepila

- Dijele se u dvije grupe: fizikalna i hemijska veziva ljepila.
- Fizikalno veziva ljepila, koja predstavljaju u organskim otapalima rastopine prirodnih ili
umjetnih makromolekularnih materijala (kauuk, umjetne smole). Dijele se u tri
podskupine: kontaktna, topiva i plastina.
Kontaktna ljepila se sastoje od kauuka i smole rastopljene u nekom organskom otapalu.
Nanose se na obje povrine koje se lijepe, zatim se prieka da ishlapi otapalo a tada se
povrine koje se lijepe vrsto pritisnu jedna na drugu.
Topiva ljepila se prije primjene moraju zagrijati (150 do 200C) da bi postala tekuda jer su
pri sobnoj temperaturi u vrstom stanju. Nakon lijepljenja dijelovi moraju ostati u stanju
mirovanja do hlaenja na sobnu temperaturu, kada dostiu potrebnu nosivost.
Plastina ljepila su napravljeni na bazi PVC praha izmijeanog sa omekivaem, punilom i
adhezivnim sredstvom. Za razliku od kontaktnih i topivih ne sadre otapala. Primjenjuju
se tako da se zagriju na oko 150C kada prelaze u gusto tekude stanje te se nanose na
jednu od povrina koje se lijepe.

Predavanje 6. ) Lijepljeni spojevi

- Hemijska veziva ljepila. Ova se ljepila zovu jo reakciona ljepila, a ona su tehniki vanija
od fizikalno vezivih, pogotovu kada se radi o lijepljenju kovina/metala. Napravljena su na
bazi epoksida, fenola, akrila te poliestera kao umjetne smole. Najvanije su smole na bazi
epoksida i fenola.
- Reakcijska ljepila dijelimo osim na hladna i topla jo i na:
Polimerizacijska, (jedno ili dvokomponentna). Polimerizacija se pospjeuje katalizatorom.
Brzina reakcije katalizatora se regulira njegovom koliinom u ljepilu, kao i temperaturom
okoline i predmeta koji se spajaju.
Poliaditivna, (jedno ili viekomponentna), sastoje se od minimalno dvije razliite
meusobno reagirajudi komponente koje se mijeaju u nekom stehiometrijskom odnosu.
Polikondenzacijska ljepila lijepe na taj nain da je potrebno eliminirati tekudu primjesu
izljepila pod djelovanjem pritiska od oko 0,5 N/mm2 i temperaturi oko 150C.

1.2. Proraun lijepljenih spojeva

- Najveda vrstoda se postie kod lijepljenja aluminijskih dijelova te elini i bakrenih
dijelova.
- Kod debljine sloja ljepila od 0,1 0,3 mm postie se najveda vrstoda, a kod debljine
lijepila do 1 mm vrstoda opada od 60 %.

- Napon na smicanje:
A povrina sloja

Predavanje 6. ) Lijepljeni spojevi