Navigacija u Linuxu

Meu prvim stvarima u terminalu koje moramo nauiti je navigacija. Ona ukljuuje prepoznavanje
mjesta gdje se nalazimo i kako doi do drugog mjesta. Pod mjesto smatramo radno okruenje
odnosno direktorij u datotenom sustavu.
Datoteke (files) i direktoriji (mape, folders) su organizirani u hijerarhijsku strukturu u obliku stabla
(tree-like hierarchy). Poetni direktorij svakog datotenog sustava se naziva root (razlikovati od
korisnika root koji na Linuxu oznaava administratora). Root direktorij (oznaavamo ga s "/" )
sadri datoteke i druge poddirektorije (koje su u linuxu takoer datoteke) te se tako stvara slika
stabla.

Slika 1: Oblik stabla - datoteni sustav

Napomena: U Windows operacijskom sustavu svaka particija (disk) ima vlastiti root (korijen)
datotenog sustava, dok u Linux operacijskom sustavu postoji samo jedan root bez obzira koliko
imamo particija u sustavu. U linuxu se particije montiraju kao dio jedinstvenog stabla.

Trenutan direktorij u kojem se nalazimo

U grafikom sustavu vizualizirano je cijelo stablo i mjesto gdje se trenutno nalazimo. Na slici 2.
vidimo prikaz dijela datotenog stabla s poddirektorijima i odabirom direktorija Materijali. Da bi
prikazala trenutnu direktoriju u kojoj se nalazimo u terminalu moramo upisati pwd (print working
directory)

user@racunalo:~$pwd
/home/user

Nakon spajanja u sustav uvijek se postavimo u /home direktorij korisnika.

Napomena: home direktorij je mjesto u kojem korisnik sprema svoje dokumente. U Windows
okruenju taj direktorij nazivamo Users and Documents

Prikaz sadraja direktorija

Za prikaz sadraja nekog direktorija koristi se naredba ls (list). Ako nije navedena putanja
direktorija za prikaz sadraja ispisati e se trenutni direktorij u kojem se nalazimo.

user@racunalo:~$ls
DocumentsLibraryMusicPictures
Za ispis sadraja direktorija u kojem se ne nalazimo moemo upisati putanju direktorija (apsolutnu
ili relativnu)
Relativna putanja se odnosi od trenutnog direktorija u kojem se nalazimo do ciljnog direktorija.

user@racunalo:~$lsDocuments
tuneinstation.pls
Apsolutna adresa ima punu putanju do eljenog direktorija

user@racunalo:~$ls/home/user/Documents
tuneinstation.pls

Promjena radnog direktorija

Za promjenu radnog direktorija koristi se naredba cd(change directory). Nakon naredbe
upisujemo putanju do eljenog direktorija. Putnja moe biti relativna ili apsolutna. Izvrenje
naredbe bez putanje uvijek e nas vratiti u home direktorij korisnika.

user@racunalo:~/Radnapovrina$pwd
/home/user/RadnaPovrina
user@racunalo:~/Radnapovrina$cd
user@racunalo:~$pwd
/home/user/
Od trenutnog direktorija moemo promijeniti radni direktorij upisom relativne adrese.

user@racunalo:~$cdRadna\Povrina

Ili upisom apsolutne adrese

user@racunalo:~$cd/home/user/Radna\Povrina
Za povratak na prethodnu razinu (nad-direktorij) upisujemo dvije toke

user@racunalo:~$cdDocuments
//ulazimoupoddirektorij
user@racunalo:~Documents$cd..

Dodatne oznake
U navigaciji moemo koristiti dodatne oznake kao to su ~ ili $OLDPWD. Ove oznake moemo
koristiti kada elimo prikazati putanju u naredbi. Oznaka tilda ( ~ ) oznaava home direktorij
korisnika koji je spojen na terminal.

user@racunalo:/bin$ls~
DocumentsLibraryMusicPictures
Korinisk user nalazi se u direktoriju /bin pa oznaka ~ oznauje path /home/user
Oznaka $OLDPWD uva putanju zadnjeg direktorija u kojem smo se nalazili (neka vrsta back

opcije)

user@racunalo:~$cdDocuments
user@racunalo:~Documents$cdSlike/Nove/stare
user@racunalo:~Documents/Slike/Nove/stare$pwd
/home/user/Documents/Slike/Nove/stare
user@racunalo:~Documents/Slike/Nove/stare$cd
user@racunalo:~$pwd
/home/user
user@racunalo:~$cd$OLDPWD
user@racunalo:~Documents/Slike/Nove/stare$pwd
/home/user/Documents/Slike/Nove/stare

ienje terminala
Nakon dueg koritenja terminala svi redovi e nam se ispuniti linijama naredbi i odgovora koje
smo dobili u radu. Zbog preglednosti esto elimo oistiti prikaz u terminalu. Odgovarajua
naredba za "ienje" prikaza terminala je clear.

Povijest naredbi
Naredbe koje smo upisali u terminalu spremaju se u "skrivenu" datoteku .bash_history koja se
nalazi u home direktoriju svakog studenta (normalno svaki korisik puni svoj history naredbi koje je
upisao). Za prikaz povijesti upiite naredbu history.

Manipulacija datoteka i direktorija

Kada se ponemo snalaziti u strukturi datotenog sustava pojaviti e nam se potreba da kopiramo,
briemo i premjetamo ili preimenujemo datoteke i direktorije.

Izrada direktorija
Novi direktoriji izraujemo pomou naredbe mkdir(make directory). Naredba uvijek sadri
naziv novog direktorija koju elimo izraditi. Ako nije navedena putanja novi direktorij e biti
izraen u trenutnom direktoriju, no moemo postavljenom putanjom izraditi i poddirektoriju u
nekom drugom direktoriju (u kojem se trenutno ne nalazimo)

user@racunalo:~$mkdirtest
user@racunalo:~$mkdirtest/prvi
Ovim primjerom u trenutnom direktoriju izraditi e se direktorij test. Drugom naredbom u
direktoriju test izraujemo novi direktorij s nazivom prvi.

Da bi mogli izraditi direktorij prvi upisali smo putanju koja vodi do mjesta gdje se treba nalaziti
test. U sluaju da ne postoji direktorij u putanji koja je navedena naredba e zavriti s grekom te se
nee stvoriti novi direktorij.
Postoji mogunost izrade svih direktorija u putanji koja je navedena tako da se uz naredbu ukljui
opcija p (izradi nadreene direktorije ako su potrebe).

user@racunalo:~$mkdirptest/drugi/pismeni/1.rok
Iako u naem primjeru nismo izradili direktorije drugi niti pismeni sustav nee prijaviti greku nego
e izraditi sve nepostojee direktorije.

Brisanje direktorija
Za brisanje direktorij koristimo naredbu rmdir (remove directory). Direktorij moemo obrisati
jedino ako je prazan (bez poddirektorija ili datoteke).

user@racunalo:~$rmdirtest/drugi/pismeni/1.rok
Ovom naredbom izbrisati emo direktorij 1.rok koji se nalazi u /home/user/test/drugi/pismeni.
Pomou man rmdir moete provjeriti na koji nain moemo obrisati naddirektorije zajedno s
krajnjim direktorijem u putanji.

Zamjenski znakovi (Wildcard)

Zamjenski znakovi omoguuju dodatnu snagu rada u terminalu koju neete nikada nai u grafikom
suelju. Zamjenski znakovi mogu mijenjati jedan ili sve znakove ili mogu koristiti uzorak znakova
koji postoji u nazivu datoteka i direktorija.
Vjerojatno najpoznatiji zamjenski znak je *koja mijenja sve znakove.

user@racunalo:~$ls*
Ova naredba ispisati e na ekran sve to se nalazi u trenutnom direktoriju i njegovim
poddirektorijima.
Ako prije zvjezdice upiemo neke znakove ukljuiti emo samo one poddirektorije i datoteke u
trenutnom direktoriju koji poinju s napisanim znakovima.

user@racunalo:~$lsand*
U naem primjeru sve datoteke i direktoriji u radnom direktoriju kojima naziv poinje s and e biti
ukljuene, bez obzira na broj znakova koji ih slijedi.
Drugi znak koje trebamo znati je ?. Za razliku od * on zamjenjuje tono jedan nepoznati znak. Na
primjer, ako elimo izlistati sve datoteke koje imaju naziv: slika01 slika11 slika21 slika31, a ne
elimo vidjeti datoteke s nazivom slika02 slika03 slika04 ... slika39 koristiti emo sljedei
zamjenski znak

user@racunalo:~$lsslika?1
Ako elimo u naredbi ukljuiti nekoliko znakova, ali ne sve moemo iskoristiti jednu od sljedeih
mogunosti: [znakovi] - zamijenimo s znakovima koji su upisani, [!znakovi]zamijenimo sa znakovima koji nisu upisani.
Na primjer, ako u direktoriju imamo datoteke Slika1, Slike1. Sliku1, Sliko5 i Sliki1 a mi elimo
ukljuiti samo Slika1 i Slike1, moemo napisati naredbu na sljedei nain.

user@racunalo:~$lsSlika[a,e]1
Slika1Slike1
Naredba koja iskljuuje znakove pokazati e sve rezultate osim onih koji u nazivu imaju upisani
znak.

user@racunalo:~$lsSlika[!a,e]1
Sliko5Sliku1Sliki1
Osim ovih zamjenskih znakova moemo koristiti i klase zamjenskih znakova. Klase oznaavaju
alfanumerike znakove [:alnum:], slovne znakove [:alpha:], numerike znakove

[:digit:], mala slova [:lower:] i velika slova [:upper:]. Klase znakova se

koriste u dodatni uglatim zagradama. Primjenu moemo vidjeti u primjerima koji slijede:

user@racunalo:~$ls[[:upper:]]*
Izlistati e se sve datoteke i direktoriji koji su napisani prvim velikim slovom.

user@racunalo:~$lsSlik[[:lower:]]01
Izlistati e se datoteke i direktorij koji u nazivu imaju Slik, zatim malo slovo bilo koje, te broj 01.
Ako u direktoriju imamo datoteke Slikaa01 i Slika01, sam o e se Slika01 ispisati.
Kada elimo izlistati sve nazive datoteka i direktorija koje ne poinju sa znamenkom trebamo
napisati sljedei zapis:

user@racunalo:~$ls[![:digit:]]*

Kopiranje datoteke i direktorija

Naredba cp (copy) koristi se za kopiranje sadraja. Naredbu moemo koristiti kod kopiranja
datoteka i direktorija. Naredba mora sadravati barem dva argumenta, prvi je sadraj koji kopiramo,
a drugi je naziv gdje da kopiramo.

user@racunalo:~$cpprvadruga
U primjeru iznad kopirali smo datoteku s nazivom prva u datoteku naziva druga. Ako je kod nekog
od sadraja upisana cijela putanja, onda se moe vriti kopiranje izvan direktorija u kojem se
nalazimo.

user@racunalo:~$cpslike/prvapostovi/druga
U ovom primjeru mi se ne nalazimo niti u jednom od direktorija iz kojeg kopiramo datoteke pa smo
naveli putanju gdje se nalazi datoteka koju elimo kopirati slike/prva koju emo kopirati u direktorij
postovi s nazivom druga.
Postoje mnogobrojne opcije koje moemo ukljuiti u naredbu kopiranja. Kako u ovom dijelu mi ne
moemo pokriti sve opcije na vam ostaje da ih prouite naredbom mancp. Opcija koja nam je
korisna je r, a oznaava rekurzivno kopiranje te nam je nuna ako elimo kopirati direktorije i
sve poddirektorije koji se nalaze u njima.
U sljedeem primjeru elimo kopirati direktorij nastava koja se nalazi u ~/riteh. Direktorij nastava
sadri poddirektorije primjeri, zadaci, literatura te sve datoteke koje se nalaze u tim
poddirektorijima. Vrnu direktoriju nastava elimo kopirati u direktorij primjena koja se nalazi u
home direktoriju korisnika. Korisik se kod izvrenja naredbe nalazi u svojem home direktoriju.

user@racunalo:~$cprriteh/nastavaprimjena/
Posljednja stvar koja nam je korisna kod kopiranja (ali za znati i u drugim aktivnostima) je kada
elimo da se aktivnost izvri u direktoriju u kojem se trenutno nalazimo. Umjesto pisanja putanje
moemo koristi toku ( .) kao oznaku da mislimo na trenutni direktorij. U prijanjem primjeru u
kojem smo kopirali direktorij nastava u direktorij primjena mogli smo se premjestiti u direktorij
primjena te izvriti kopiranje na sljedei nain.

user@racunalo:~$cdprimjena
user@racunalo:~primjena$cp~/riteh/nastava.

Brisanje datoteke i direktorija

Osim kopiranja esto imamo potrebu i brisati neke sadraje na disku. Moramo paziti jer brisanje
sadraja u terminalu nee prvo sadraj spremiti u smee (Recycle Bin). Sadraj naredbom rm
(remove) brie se zauvijek s diska.

user@racunalo:~$rmprimjena.txt
user@racunalo:~$rm*.jpg
Kada imamo direktorije koji sadre vie poddirektorija i datoteka u sebi moemo na jednostavan
nain obrisati sav sadraj u njima pomou oznake r(recursive). Ova opcija omoguuje da se
sadraj direktorija rekurzivno brie iz "dubine" stabla prema poetnom direktoriju.

user@racunalo:~$rmr~/primjena
Ovom naredbom izbrisati emo sav sadraj (datoteke i poddirektorije) koji se nalaze u
/home/user/primjena.

Premjetanje i preimenovanje
Za premjetanje i preimenovanje datoteka i direktorija u linuxu postoji jedinstvena naredba mv
(move). Naredba mv prmejeta sadraj s jednog mjesta na drugo mjesto, no ukoliko se pri tome
mijenja i naziv izvrava i preimenovanje.

user@racunalo:~$mvprimjenapromjena
U ovom sluaju direktorij primjena za destinaciju premjetanja nema oznaenu putanju pa e se
preimenovati u promjena. Ali ako upiemo putanju (bilo za izvor ili destinaciju) datoteka ili
direktoriji e biti premjeteni.

user@racunalo:~$mvprimjena~/riteh/

Ako u putanji destnacije gdje elimo premjestiti sadraj upiemo naziv direktorija ili datoteke koji
ne postoji kod premjetanja sadraja e doi i do njegovog preimenovanja.

user@racunalo:~$ls~/riteh
literaturatekstovi
user@racunalo:~$mvprimjena~/riteh/promjena
user@racunalo:~$ls~/riteh
literaturatekstovipromjena

Dozvole Permissions
Naredba id
Naredba id prikazuje korisnika i grupe kojima korisnik pripada.

Naredba passwd
Ovom naredbom korisnik mijenja svoju lozinku za autentikaciju na sustavu. Kada korisnik
pokrene naredbu passwd prvo mora upisati postojeu lozinku da bi se autenticirao kao pravi
korisnik, nakon toga dva puta treba upisati novu lozinku. Nakon uspjene izmjene korisnik koristi
novu lozinku na sustavu.

user@racunalo:~$passwd
Korisnik koji ima prava administratora upisom drugog korisnikog imena nakon naredbe moe
promijeniti tuu lozinku sustava. Korisnik user mijenja lozinku za korisnika korisnik

user@racunalo:~$passwdkorisnik

Dodjela administratorskih prava i promjena korisnika

Korisnik koji ima ulogu administratora u linuxu veinu vremena koristi sustav kao obian korisnik.
Kada, zbog potrebe posla treba imati vee dozvole korisnik se moe prebaciti u ulogu
administratora root ili si privremeno dodijeliti administratorske ovlasti naredbom sudo.Osim
privremenog prelaska u root korisnika prava korisnici mogu (ako znaju lozinku) naredbom su
prebaciti se u ulogu drugog korisnika. Naredbom su korisnik prelazi u ulogu drugog korisnika i
sve to radi na sustavu biljei se kao da radi korisnik u kojeg se prebacio sve dok se naredbom

exit ne vrati u svoju korisniku okolinu. Upotrebom naredbe sudo korisnik privremeno prihvaa
prava drugog korisnika te nakon 15 minuta neaktivnosti (kao drugi korisnik) mora ponovno upisati
lozinku ako eli izvriti naredbu kao drugi korisnik.
Na primjer, korisnik eli provjeriti log datoteku u /var/log/syslog no ta datoteka nije dozvoljena za
itanje korisnicima bez administratorskog prava. Korisnik si moe privremeno dodijeliti
administratorska prava da proita eljenu datoteku na sljedei nain:

user@racunalo:~$sudoless/var/log/syslog
Kod dueg rada s root ovlastima korisnik moe ukljuiti interaktivni mod u kojem ima prava root
korisnika dok ih ne iskljui naredbom exit.

user@racunalo:~$sudoi
root@racunalo:~#exit

user@racunalo:~$
Nakon prelaska u root korisniko suelje u treminalu se vidi da je korisnik root te vie nema oznaku

$ nego #.
Naredbom su korisnik moe prijei u logu drugog korisnika na sljedei nain.

user@racunalo:~$sukorisnik
Lozinka:
korisnik@racunalo:/home/user$exit
user@racunalo:~$
Kada se spojimo kao drugi korisnik, ime korisnika se pojavljuje umjesto naeg imena, ali ostajemo
u direktoriju u kojem smo bili prije izmjene korisnika.

Rad s datotekama
Na linux sustavu je sve u datotekama. Veina datoteka koje koristimo su tekstualne datoteke koje
moemo itati. Za itanje datoteka postoje razni editori, ali i programi koji nam omoguuju da
itamo (bez ureivanja) i pretraujemo dijelove tekstualne datoteke.

Redirekcija standardnog izlaza

Veina programa koriste standardni izlaz (ekran terminala) za prikaz rada ili rjeenje svoga rada te
za prikaz greaka koje su nastale tijekom rada. Oba tipa izlaza se prikazuju na ekran, no u nekim
sluajevima te izlaze elimo pohraniti u datoteku. Za redirekciju sa standardnog izlaza (ekran
terminala) koristimo operator redirekcije >, ili >> za redirekciju u postojeu datoteku tako da se
sadraj spremi na dno datoteke. Kod > stvoriti e se nova datoteka (ako ne postoji) ili e se
postojea obrisati i zapisati novi sadraj (ako datoteka ve postoji).
Primjer: Izlaz naredbe ls neemo prikazati na ekranu ve emo ga zapisati u datoteku mapa.txt. Za
primjer emo izlistati sadraj datoteke grub koja se nalazi na /boot/grub

user@racunalo:~$lsl/boot/grub>mapa_grub.txt
Ako u datoteku mapa_grub.txt elimo dopisati i sadraj direktorija /etc/grub.d/ napisati emo
sljedeu naredbu.

user@racunalo:~$lsl/etc/grub.d>>mapa_grub.txt
Kada elimo izvriti redirekciju greke moramo greke preusmjeriti u datoteku na sljedei nain

user@racunalo:~$lsl/etc/grum.d2>greska.err
U naem primjeru na ekranu se nee pojaviti greka o nepostojanju direktorija grum.d ve e se
poruka zapisati u datoteku pod nazivom greska.err.

Naredba cat
Naredba cat spaja sadraj jedne ili vie datoteka te ih prikazuje na ekranu. Sadraj datoteke se
ispisuje na ekran, ali nemamo mogunost kretanja kroz datoteku ili pretraivanje u njoj. Zato se ova
naredba ee koristi kod pregleda manjih datoteka koje se mogu ispisati u jednom prikazu ekrana.

user@racunalo:~$catdatoteka1
Sadraj datoteke1e se ispisati u terminalu.

user@racunalo:~$catdatoteka1datoteka2

Sadraji datoteka datoteka1 i datoteka2 e se ispisati na ekranu, redom kako su napisani nakon
naredbe. Izmeu svake datoteke koju elimo ispisati potrebno je staviti barem jedan razmak.

user@racunalo:~$catdatoteka1datoteka2>datoteka3
Sadraji datoteka datoteka1 i datoteka2 nee se ispisati u terminalu, nego e se preusmjeriti u novu
datoteku datoteka3.
Za primjer pokuajte umjesto naziva datoteka1 koristiti .bash_history.
Napomena:
Budui naredba cat moe spajati vie datoteka na jednostavan nain moemo nekoliko
multimedijskih datoteka spojiti u veu datoteku. Na primjer u direktoriju imamo 3 datoteke koje
elimo povezati: film.mpeg.001 film.mpeg.002 film.mpeg.003 sljedeom naredbom moemo ih
povezati u jednu datoteku film.mpeg

user@racunalo:~$catfilm.mpeg.*>film.mpeg

Naredba less - more

Postoje dvije naredbe koje se najee koriste za prikaz tekstualne datoteke. More i less,
moete obje koristiti po elji. More je puno primitivnija pa emo mi koristiti less zbog
dodatnih opcija i mogunosti jednostavnijeg kretanja kroz tekst ili pretrage unutar teksta.
Koritenje naredbi je jednostavno, nakon naredbe less upisujemo datoteku koju elimo otvoriti.

user@racunalo:~$less.bash_history
Strelicama gore dolje kreemo se (navigiramo) redovima teksta. Uz kretanje po tekstu esto se
koristimo naprednim opcijama kao to je pretraga teksta. Za pretragu trebamo upisati znak / (slash)
te nakon toga traenu rije (tekst) kojeg elimo pronai. Svako pojavljivanje traenog uzorka e biti
oznaeno (highlight) pa emo kod kretanja strelicama brzo uoiti traeni uzorak. Osim toga
moemo se koristiti i slovima n za prikaz sljedeeg pojavljivanja traenog uzorka u tekstu ili N za
prikaz prethodnog pojavljivanja traenog uzorka u tekstu.
Vjerojatno najvanija naredba koja e vam trebati u programu less je pomo help koja se

poziva upisom h ili H. Pomou helpa moi ete pronai bilo koju opciju koja vam omoguuje
jednostavniji i bri rad s lessom.
Za koritenje bilo koje opcije dovoljno je upisati opciju koju elite. Ne postoji mjesto gdje trebate
upisivati, dovoljno je na primjer stisnuti tipku h da Vam se pojavi help.
Za izlazak trebate stisnuti slovo q (quit).

Naredba head
Head nam ispisuje prvi dio (prvih 10 redova) datoteke. esto ga koristimo kada elimo ispisati
poetni dio velike tekstualne datoteke. Ne postoji ogranienje koliko e prvih redova biti ispisano,
ali po defaultu je stavljeno na 10 redova.

user@racunalo:~$head.bash_history
Promjena broja prvih redova datoteke moemo napraviti na sljedei nain. U ovom primjeru emo
ispisati 17 redova datoteke bash_history.

user@racunalo:~$headn17.bash_history

Naredba tail
Slino naredbi head postoji naredba koja nam ispisuje zadnje redove neke datoteke. Naredba

tail e po defaultu ispisati zdnjih 10 redaka datoteke, dok emo s opcijom n odabrati vie ili
manje redova koje e nam se priakzati.

user@racunalo:~$tailn4.bash_history
U ovom primjeru zadnje 4 naredbe koje smo izvrili u terminalu e se ispisati na ekranu.

Naredba grep
Grep je program koji nam omoguuje pretragu jedne ili vie datoteka po sadraju odnosno uzorku
kojeg navedemo. Ako u datoteci postoji traeni uzorak na ekranu e nam se ispisati cijeli red s
oznaenim uzorkom (uzorak je oznaen crvenom bojom).

user@racunalo:~$grepless.bash_history
Navedeni primjer e nam iz povijesti upotrebe terminala ispisati svaki put kada smo koristili
naredbu less.
Ako elimo iz log datoteke provjeriti sve logove koji oznaavaju greku, bez obzira da li je tekst
(uzorak) napisan velikim ili malim slovima napisati emo sljedeu naredbu:

user@racunalo:~$grepierror/var/log/Xorg.0.log
Oznaka i (ignore-case) zanemarit e osjetljivost na veliinu slova u traenom uzorku.
Osim pojedinane datoteke pretragu moemo omoguiti na dvije

user@racunalo:/var/log$greptekstXorg.0.logauth.log
ili sve datoteke u direktoriju.

user@racunalo:~$grepierror/var/log/*
Naredba wc (word count)
Ova naredba ispisuje koliko je redova, rijei i byte u nekoj datoteci.

user@racunalo:~$wc.bash_history
Rezultat je u obliku 3 broja. Prvi broj oznaava broj linija (redova) u datoteci, sljedei broj
oznaava koliko ima rijei, dok zadnji broj oznaava potroenih bajtova. Uz ispisane brojeve uvijek
se ispisuje i datoteka koju smo provjeravali.
Naredba wc moe kao argument primiti vie datoteka za koje elimo provjeriti neku od navedenih
vrijednosti. Ako smo upisali vie datoteke, uz brojeve za pojedinu datoteku dobiti emo i ukupan
broj redova, rijei i bajtova.
Ako elimo ograniiti ispis na pojedino brojanje moemo se koristiti dodatnim opcijama kao to su

l za broj linija, w za broj rijei ili m za broj znakova. Za ostale opcije pogledajte manwc
user@racunalo:~$wcl.bash_history
Ulanavanje naredbi engl. Pipeline |
Osim mogunosti preusmjeravanja standardnog izlaza u datoteku esto se sluimo i ulanavanjem
naredbi. Ulanavanjem se standardni izlaz jedne naredbe povezuje sa standardnim ulazom druge
naredbe. Na ovaj nain rezultat koji smo dobili moemo dodatno obraditi drugom, treom i
daljenjim naredbama dok ne doemo do eljenog rezultata. Oznaka za ulanavanje (engl. pipeline)
je okomita linija |.
Naredbom ls prikazujemo sadraj direktorija, no kada u direktoriju imamo puno datoteka i
poddirektorija njihova lista moe biti dugaka i nepregledna. Takva lista nee stati na jedan prikaz
ekrana u terminalu. Da bi se kretali kroz dobiveni rezultat izlaz iz naredbe ls spojiti emo s
naredbom less te koristiti prednosti less preglednika datoteka.

user@racunalo:~$lsla/usr/bin|less
Ako elimo kod ispisa sadraja direktorija prikazati samo one datoteke koje imaju dozvole za rad
755 (-rwxr-xr-x) moramo izlaz naredbe ls spojiti s naredbom grep.

user@racunalo:~$lsla/usr/bin|grep"rwxrxrx"
Ponovno emo ovim naredbama dodati naredbu less da bi mogli preglednije proitati rjeenje.

user@racunalo:~$lsla/usr/bin|grep"rwxrxrx"|less

Svaka naredba koja moe rukovati s rjeenjima prethodnih naredbi moe se na ovaj nain povezati.
Tako moemo provjeriti koliko datoteka u direktoriju /usr/bin ima sve dozvole za sve korisnike
(rwxrwxrwx).

user@racunalo:~$lsla/usr/bin|grep"rwxrwxrwx"|wc
Nakon to je prikazan sadraj direktorija /usr/bin naredbom grep filtrirali smo datoteke koje
imaju ukljuene sve dozvole te smo naredbom wc pobrojali linije tog rezultata. Kako je svaka
datoteka ili direktorij zapisan u jednom redu prva brojka, broj linija, oznaava broj programa u
direktoriju.

Dozvole permissions
Promjena dozvola za pristup datoteci chmod
Dozvole nad datotekom mogu mijenjati jedino vlasnici datoteke i superkorisnici (root sudo).
Dozvole oznaavaju mogunost iranja (r), pisanja (w) i izvravanja (x) datoteaka za korisnika (u)
vlasnika datoteke, grupu korisnika (g) te za sve ostale korisnike (o).

user@racunalo:~$lsldDocuments
drwxrwxrx2useruser4096Ruj1010:23Documents/
U prethodnom primjeru direktorij Documents ima dozvole drwxrwxr-x- Oznaka d oznaava da je
prikazan direktorij koji ima dozvole itanja, pisanja i izvravanja datoteka za korisnika user i za
grupu korisnika user, dok svi ostali korisnici imaju pravo itati i izvravati datoteke u direktoriju,
no nemaju pravo mijenjati odnosno pisati u datoteke.
Mijenjanje dozvola moemo izvriti pomou brojanih oznaka ili slovnih oznaka. Oba naina su
jednakopravna s istim mogunostima.
Upotreba brojki u chmod naredbi koristi se na sljedei nain. Prvi broj oj oznaava dozvolu za
korisnika, drugi za korisnike koji pripadaju grupi, a trei za sve ostale korisnike. Svaka dozvola ima
svoju vrijednost: 4 read; 2 write; 1- execute. Zbrajanjem vrijednosti koje elimo dodijeliti
datoteci ili direktoriju dati e jedinstvenu vrijednost za odgovarajuu dozvolu.

user@racunalo:~$chmod754Documents
Izmjena dozvola za direktorij Documents dozvoliti e korisniku sve dozvole (itanje, pisanje,
izvravanje) dok e korisnici u naoj grupi moi itati i pisati, dok e svi ostali korisnici moi samo
itati.

user@racunalo:~$lsldDocuments
drwxrxr2useruser4096Ruj1010:23Documents/
Pomou slova moemo mijenjati dozvole posebno za korisnika, grupu ili ostale. Izgled naredbe tada
izgleda ovako

chmod<tkou|g|o|a>+//=<dozvolar|w|x>
gdje prvo slovo moe biti u (user) vlasnik sadraja, g(group) korisnici grupe, o(other) svi
ostali korisnici i a (all) svi zajedno (u, g i o). Nakon oznake kome e se dozvole izmijeniti
stavlja se oznaka + za dodijelu dozvole ili za oduzimanje dozvole. Zadnja opcija je slovo (ili
slova) koja oznaavaju itanje (r), pisanje (w) i izvravanje (x).

user@racunalo:~$chmoda+rwxDocuments

user@racunalo:~$lsldDocuments
drrr2useruser4096Ruj1010:23Documents/
U primjeru mijenjamo za sve korisnike (a) dozvole na sljedei nain, svi korisnici imaju dozvolu za
itanje (+r), ali im oduzimamo dozvole za pisanje i izvravanje (wx). Istu opciju mogli smo
zapisati na krai nain

user@racunalo:~$chmoda=rDocuments
Promjena vlasnika datoteke ili direktorija
Naredbom chown mijenjamo vlasnika i/ili grupu vlasnika datoteke ili direktorija. Jedino korisnik
sa superuser pravima (root) moe mijenjati vlasnika ili grupu vlasnika nad sadrajem.

user@racunalo:~$>test.moj
user@racunalo:~$lsltest.moj
rwrwr1useruser0Lis2714:54test.moj
user@racunalo:~$chownkorisnik:admtest.moj
user@racunalo:~$lsltest.moj
rwrwr1korisnikadm0Lis2714:54test.moj
Nakon naredbe chown upisujemo korisnika ili grupu korisnika koji imaju vlasnika prava nad
sadrajem. Ako je samo naveden korisnik onda se nee mijenjati vlasnika grupa, no ako mijenjamo
grupu vlasnika prije grupe se stavlja dvotoka. Tako moemo promjeniti vlasniku grupu, a da
korisnik ostane isti.

user@racunalo:~$chown:usertest.moj
user@racunalo:~$lsltest.moj
rwrwr1korisnikuser0Lis2714:54test.moj
Mijenjanje vlasnike grupe sadraja
Iako s chown naredbom moemo mijenjati vlasnika ili grupu postoji i naredba chgrp koja slui
samo za izmjenu grupe korisnika sadraja.

user@racunalo:~$>test.dva
user@racunalo:~$lsltest.dva
rwrwr1useruser0Lis2714:54test.dva
user@racunalo:~$chgrpadmtest.dva
user@racunalo:~$lsltest.dva

rwrwr1useradm0Lis2714:54test.dva
Spajanje i ispis datoteka obrnuti redoslijed
Slino naredbi cat koja ima mogunost spajanja datoteka i ispis na ekran, naredbom tac spaja
datoteke, ali ih ispisuje u obrnutom redoslijedu od kraja datoteke prema poetku.

user@racunalo:~$echo"jedan">ispisi.me
user@racunalo:~$echo"dva">>ispisi.me
user@racunalo:~$catispisi.me
jedan
dva
user@racunalo:~$tacispisi.me
dva
jedan

Sortiranje
Naredba sort ureuje linije u uzlaznom redoslijedu (oda a do z ili od manjeg broja prema
veem). Na primjer, ako elimo ispisati sadraj datoteke te ga kod ispisa sortirati od a do z napisati
emo:

user@racunalo:~$catadresar|sort
Pipeline (|)e ispis datoteke adresar preusmjeriti u naredbu sort koja e urediti sadraj po
abecednom redu prvog slova svakog reda te nakon toga ispisati e se ureeni sadraj na ekran.
Osim osnovnog sortiranja mogue je ukljuiti niz opcija koja omoguuju ureenje to u tekstu
elimo sortirati. Na primjer kod ispisa sadraja mape elimo sadraj sortirati po veliini sadraja u
direktoriju.

user@racunalo:~$lsl|sortnk5
Kako je veliina sadraja oznaena u petom stupcu stavili smo oznaku k 5. Oznaka n oznaava
numeriko sortiranje (inae bi sortiranje bilo kao da je tekst). Dodatne opcije se ne moraju navoditi
novom povlakom ve se sve spajaju u jednu (umjesto -n -k 5 piemo -nk 5)

Prikaz datuma i kalendara

I u terminalu moemo provjeriti koji je dananji datum ili vrijeme te pogledati kalendar nadolazeih

datuma. Naredbom date prikazuje sa datum, vrijeme i vremensku zonu.

user@racunalo:~$date
NedLis2716:47:28CET2013
Osim standardnog ispisa naredbi date moemo dodati opcije koje e odrediti ispis datuma ili
vremene. Uz naredbu dopisujemo + i potrebnu opciju. Svaka opcija zapoinje znakom %.

user@racunalo:~$date+%d.%m.%G.
27.10.2013.
Upotreba datoma moe se iskoristiti kod izrade backupa datoteka tako da se novoj datoteci doda
datum izrade.

user@racunalo:~$echo"Test">backup`date+%d.%m.%G.`
Znak ` se nalazi pritiskom na AltGr + 7.
Za prikaz kalendara trenutnog mjeseca dovoljno je upisati naredbu cal. Ako elimo pogledati
kalendar za cijelu godinu uz naredbu trebamo upisati i godinu.

user@racunalo:~$cal2014
Za pojedini mjesec kojeg elimo pogledati potrebno je upisati mjesec, te nakon toga godinu. Ako je
samo jedan argument naveden on uvijek oznauje godinu.

user@racunalo:~$cal22014

Pretraga datoteka
Za pretragu datoteka u sustavu koristimo naredbu locate. Nakon naredbe upisujemo datoteku
(ili vie njih koje elimo pronai).

user@racunalo:~$locate.bash_history
Naredba locate iz svoje baze brzo vraa pronaene datoteke. Baza se najee aurira jednom
dnevno.
U isto vrijeme moemo traiti vie od jedne datoteke

user@racunalo:~$locate.bash_historytest.c

Lociranje naredbi
Osim pretrage datoteka u linuxu moemo pretraiti, odnosno locirati mjesto gdje se nalazi pojedina
naredba.

user@racunalo:~$whichls
/bin/ls

Sistemske informacije
Naredbom uname moemo dobiti neke sistemske informacije o raunalu na kojem se nalazimo.
Najee se radi o informacijama o nazivu raunala, operacijskom sustavu, kernelu koji se koristi i
sl. S opcijom a (all) dobiti emo sve informacije u jednom redu.

user@racunalo:~$unamea

Pregled procesa
Naredba ps prikazuje sliku aktivnosti procesa u trenutku svojeg izvravanja. Naredba ps ima
mnotvo dodatnih opcija koje moemo iskoristiti kod pregleda procesa. Dodatne opcije ukljuujemo
iz naredbe (bez -) te ih moemo ukljuiti nekoliko, ovisno to sve elimo vidjeti u ispisu.

user@racunalo:~$psx
user@racunalo:~$psaux
Nekoliko vanijih elemenata naeg pregleda procesa su: identifikacijski broj procesa ili PID, Stanje
procesa (velika slova R, S, Z, Sl ...) , naziv procesa.

Kontrola procesa
Uz praenje procesa kako se odvijaju (naredbe top i ps) moemo i utjecati na njih. Neke od
mogunosti utjecanja na proces su prekid procesa, ubijanje procesa postavljanje procesa u pozadinu
ili aktiviranje procesa.

U tablici moemo vidjeti aktivnosti koje su nam dozvoljene.

naredba (naziv programa)

pokree se naredba u aktivnom prozoru (foreground)

nano

naredba (naziv programa) & pokree se naredba u pozadini (background)

nano &

jobs

prikazuje naredbe u pozadini

jobs

CTRL + Z

obustavlja izvravanje (ali ne prekida) aktivni program (foreground)

CTRL + C

prekida (zaustavlja i gasi) aktivni program (foreground)

fg

vraa program iz pozadine u aktivne, ako imamo vie programa treba

upisati broj procesa u pozadini npr. Fg %2

bg

reaktivira obustavljen program

%n

vraa proces iz pozadine s brojem n, kao i fg %n

kill

zavrava (ubija) proces

Procesi u pozadini
Proces u pozadinu moe prei odmah kod pokretanja (oznakom & na kraju naredbe programa) ili
za vrijeme aktivnosti programa kraticom na tipkovnicicrtl+z.

user@racunalo:~$nanoprogram.c&
Ovom naredbom otvoriti emo u tekstualnom editoru nano datoteku program.c te prebaciti editor u
pozadinski proces.
Za provjeru procesa u pozadini pokrenite naredbu jobs koja e prikazati sve procese koji se
nalaze u pozadini s jedinstvenim brojem procesa za svaki trenutni proces u pozadini.

user@racunalo:~$jobs
[1]+Stoppednanoprogram.c
Za povratak procesa iz pozadine u aktivne programe trebamo napisati naredbu fg i broj ispred
procesa. Ako je samo jedan proces u pozadini dovoljni je upisati naredbu fg.

user@racunalo:~$fg%1
Zavravanje proces ctrl+ha
Kada pronaemo pojedini proces koji je aktivan (ili zaustavljen) moemo ga ugasiti (ako je blokiran
ili optereuje na sustav) pomou naredbe kill. Za upotrebu naredbe morate imati dozvolu za
prekidanje procesa. Nakon naredbe kill navodimo PID procesa, ili dodatnu opciju pa id porcesa.

user@racunalo:~$psax|grepevince
10553?Sl0:00/usr/lib/evince/evinced
user@racunalo:~$kill10553

Prvo smo naredbom ps pronali traeni proces. Vidimo da je PID procesa 10553 te tu vrijednost
prepiemo u naredbu kill. Ako imamo proces koji je blokiran i ne moemo ga ubiti naredbom

kill onda uz naredbu moramo poslati i signal 9 koji se ne moe blokirati u izvravanju.
user@racunalo:~$kill910553

Tekstualni editori vi & nano

Editor vi (vee eye)
Vi je brz tekstualni editor koji je instaliran (vjerojatno) na svim distribucijama linux sustava. Zato
je zanimljivo upoznati se osnovama rada u njemu, no sigurno nije jednostavno rjeenje u kojem
ete, kao poetnik, brzo urediti datoteku. Za brz i kvalitetan rad u vi editeru potrebni su sati i dani
vjebe, no kada jednom nauite raditi niti jedan drugi editor vam nee biti dovoljno brzi (tako
barem kau).
Kako pokrenuti vi. Moemo otvoriti editor naredbom

user@racunalo:~$vi
ili upisati kao argment naziv datoteke koju elimo ureivati. Ako datoteka ne postoji otvoriti e se
nova datoteka inae e biti otvorena postojea datoteka koju elite koristiti.

user@racunalo:~$vimoj_tekst.txt
Nakon to otvorimo editor dobro je odmah znati kako ga i zatvoriti. U editoru napiite :q i
pritisnite enter. U sluaju da ne moete izai iz programapostoji mogunost da ste uspjeli izmijenili
tekst. Kako tekst nije spremljen vi Vam ne dozvoljava da izaete. U tom sluaju moete izai
naredbom :q! tako da odbacite sve promjene koje ste izvrili u datoteci.
Ponovno otvorimo vi s nazivom datoteke koja nam jo ne postoji na raunalu.

user@racunalo:~$vimoj_vi.tekst
Ekran e na poetku svake linije imati znak ~ to oznauje da nema nita napisano u datoteci. U
trenutku otvaranja vi je u naredbenom obliku. Naredbeni oblik Vam ne dozvoljava da mijenjate i
ureujete tekst ve da izvravate naredbe.
Prva naredba koja e nam trebati je prelazak u oblik za ureenje teksta. Samo kliknite ii preli ste
u INSERT oblik. Upiite "Ljubavi, Olga, hajde poi u Fudi i ut e njenu muziku srca." ili ako
Vam je drae "The quick brown fox jumped over the lazy dog." Nakon uspjenog pisanja pritisnite
tipku Esc da iskljuite ureenje teksta. Sada je potrebno na rad spremiti. Ako ste u naredbenom
obliku upiite :w i sve izmjene e biti spremljene.

Popis kratica i naredbi koje e se izvriti.

l ili desna strelica

pomak za jedan znak u desno

h ili lijeva strelica

pomak za jedan znak u lijevo

j ili strelica prema dolje

pomak za jedan znak u dolje

k ili strelica prema gore

pomak za jedan znak u gore

0 (broj nula)

skok na poetak reda

na kraj reda

poetak idue rijei (ili interpunkcijskog znaka)

poetak idue rijei (ali ne interpunkcijskog znaka)

poetak prijanje rijei (ili interpunkcijskog znaka)

poetak prijanje rijei (ali ne interpunkcijskog znaka)

zadnji red u dokumentu

Jo samo informacije o brisanju. Za brisanje imamo vie naina kako obrisati tekst ili red, slovo ...
Znakom x u naredbenom obliku briemo slovo na kojem se kursor trenutno nalazi. dd brie cijeli
red u kojem se nalazimo.
Postoji jo puno kratica i trikova od kopiranja, brisanja spajanja redova i slino, no za osnovnu
upotrebu dovoljno je znati upisati, obrisati, spremiti i izai iz editora.

Editor nano
Ako niste vjeti u koritenju vi editora, a na sustavu imate instaliran nano moete se posluiti s
njim. Nano koristi kratice za izvravanje naredbi, no po pokretanju nalazite se u obliku za
ureenje teksta. Sporije se moete kretati u tekstu, no kretanje je puno slinije navigaciji u
grafikim editorima (na primjer Word).
Kao i kod vi-a, nano moete pokrenuti samostalno ili da Vam se odmah otvori nova ili postojea
datoteka.

user@racunalo:~$nanomoj_tekst.txt
Za izlazak iz nano editora trebate kliknuti kombinaciju tipki ctrl+x. U doljnjem dijelu editora
navedene su osnovne kratice koje koristite u sustavu oznaka ^X oznauje kombinaciju ctrl+

x, odnosno ^ oznaava ctrl+znak. Kod izlaska iz datoteke nano e Vas uvijek upozoriti
ako trebate snimiti promijene na datoteci te odabirom Y N moete snimiti ili odustati od snimanja.
Za pristup pomoi u kojoj Vampie vie o ureenju i kraticama za bri rad upiite ctrl+h;