Kompenzacija jalove snage

Industrijski pogoni i velike ustanove (npr. fakulteti, bolnice) ija namjena uvjetuje potrebu za
velikim brojem induktivnih potroaa, crpe iz distribucijske mree jalovu snagu. Budui
jalova snaga nepotrebno optereuje mreu, HEP naplauje jalovu energiju zabiljeenu na
mjernom ureaju ukoliko je njezina vrijednost vea od 1/3 utroene radne energije, to
odgovara cos =0,95. Kako bi se sprijeilo uzimanje jalove snage iz mree, a time i
bespotrebno plaanje, u pogone takve vrste instaliraju se ureaji koji e nadomjestiti potrebnu
jalovu snagu. Ekonominost takvih ureaja je velika, investicija uloena u ureaj za
kompenzaciju jalove snage u naelu se vraa u prvoj godini eksploatacije.
Jalova snaga
Snaga uzeta iz mree jednaka je umnoku napona i struje, to vrijedi za omske potroae kod
periodiki promjenjivih veliina sinusnog oblika (arulje, grijai). U ovom sluaju, struja
vremenski ne kasni za naponom, odnosno, nema faznog pomaka pa struja i napon prolaze
kroz nulu u isto vrijeme. Budui je kod ovakve vrste potroaa snaga pretvorena, koristimo
termin radna, tj. djelatna snaga.
Potrebna energija za nastanak induktivnih polja ne moe se pretvoriti u radnu (djelatnu)
snagu, stoga snagu potrebnu za nastanak magnetskih polja zovemo jalova snaga.
Jalova struja potrebna je za rad induktivnih potroaa (motori, transformatori) iji induktivni
otpor uzrokuje fazni pomak za kut , odnosno, vremensko kanjenje struje za naponom u
prolasku kroz nulu.
Budui da je pri prijenosu i razdiobi elektrine energije jalovi dio beskoristan i nepotrebno
optereuje mreu, treba ga odravati na najniim moguim vrijednostima. U tu svrhu
koristimo ureaj za kompenzaciju jalove snage.
Ureaj za kompenzaciju jalove snage sprjeava prijenos jalove snage mreom, odnosno,
stvara jalovu snagu potrebnu za rad induktivnih potroaa u neposrednoj blizini. Kako kod
kondenzatora (kapacitivni potroai) jalova struja prethodi naponu, udjeli kapaciviteta i
induktiviteta se meusobno izjednaavaju i tu pojavu koristimo za kompenzaciju jalove snage
u mrei.
Drugim rijeima, jalova snaga potrebna za rad induktivnih potroaa nee biti uzeta iz mree,
ve iz ureaja za kompenzaciju jalove snage. Pritom treba osigurati da vrijednosti elektrinih i
magnetskih polja (kapacitet i induktivitet) budu istih vrijednosti, ali suprotnih predznaka. To
moemo postii:

fiksnim kompenzacijama (pojedinanim i grupnim)

automatskim kompenzacijama

Kod fiksnih kompenzacija, pojedinanih ili grupnih, mora se osigurati da kondenzatorska

baterija bude ukljuena u vrijeme kada je ukljuen potroa ili grupa potroaa, kako ne bi
dolo do prekompenziranja. Ovakva vrsta kompenzacije jalove snage primjenjiva je kod
manjeg broja jaih induktivnih tereta.

U sluaju kada postoji veliki broj induktivnih potroaa, manjih snaga, sa estim uklopima i
isklopima, primjena fiksnih kompenzacija nije mogua. U tom sluaju koriste se automatski
ureaji za kompenzaciju jalove snage.
Automatski ureaj jalove snage opremljen je mikroprocesorskim regulatorom koji na osnovi
podataka iz mree uklapa i isklapa odreene kondenzatorske grupe, te na taj nain odrava
faktor snage (cos ) u granicama normale (to iznosi od 0,95-1 induktivno). Vrijednost cos
=0,95-1 induktivno osigurava da potronja jalove energije ne prelazi 1/3 utroene radne
energije (to HEP ne naplauje).
Dakle, prilikom odabira tipa kompenzacije, moramo biti upoznati sa vie imbenika kako bi
odabir kompenzacije bio pravilan.
Vano je rei da u NN i SN mreama, osim struja standardne frekvencije 50 Hz, dolazi do
pojave struja viih harmonika. Pojava viih harmonika u mrei ovisi o vie faktora i teko je
predvidjeti njihovu pojavu. Najee, prisustvo viih harmonika utvrdimo tek kada oni
uzrokuju ne mala oteenja i tete na elektrinim ureajima i ureajima za kompenzaciju
jalove snage.
Ukoliko postoji sumnja u mogunost pojave struja viih harmonika u mrei, potrebno je
odabrati ureaj za kompenzaciju jalove snage koji u sebi sadri antirezonantne filterske
prigunice.
Prekomjerno preuzeta jalova energija
U skladu sa Tarifnim sustavom za distribuciju elektrine energije (NN 143/206 i 26/2010)
HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. naplauje prekomjerno preuzetu jalovu energiju
iz mree. Do sada naplata se odnosila samo na prekomjerno preuzetu induktivnu jalovu
energiju, od 01.01.2011. godine naplaivati e se prekomjerno preuzeta jalova energija u
cjelokupnim koliinama, dakle induktivna i kapacitivna jalova energija zajedno.
Prekomjerno preuzeta jalova energija (kVArh) je pozitivna razlika izmeu stvarno preuzete
jalove energije i jalove energije koja odgovara faktoru snage cos = 0.95, odnosno to je
preuzeta jalova energija koja prelazi 33% preuzete radne energije.
Ugradnjom ureaja za automatsku kompenzaciju jalove energije iznos rauna za
prekomjerno preuzetu jalovu energiju svodi se na 0.00 Kn.
Jalovu energiju oitavaju mjerni elektroniki ureaji (digitalna brojila), u novije vrijeme to su
ureaji koji oitavaju kapacitivnu i induktivnu jalovu energiju.
Do 01.01.2011. godine naplaivala se samo prekomjerno
preuzeta induktivna jalova energija, dakle jalova energija
koju su preuzeli induktivni potroai (npr. motori,
transformatori, prigunice) i to ako je preuzeto jalove
energije preko 33% utroene radne energije to odgovara
faktoru snage cos =0.95. Ukoliko je faktor snage cos
=1 preuzeta jalova energija iznosi 0% utroene radne
energije.

Od 01.01.2011. godine naplauje se prekomjerno

preuzeta jalova energija u cjelokupnim koliinama, dakle
jalova energija koju su preuzeli induktivni potroai (npr.
motori, transformatori i prigunice) i jalova energija koju
su uzrokovali nekvalitetne kompenzacije jalove snage
(prekompenzirana mrea). Zbroj induktivne i kapacitivne
jalove energije znatno e prijei 33% utroene radne
energije odnosno vrlo je vjerojatno da e u nekim
sluajevima biti prekomjerno preuzeta jalova energija
vea od radne energije to e osjetno poveeti raune.

Potroai i izvori jalove snage

Potrebe za jalovom snagom javljaju se iz dva razloga:

radi jalovog optereenja koje ine sami potroai, te

radi jalovog optereenja uzrokovanog elementima elektroenergetskog sustava.

Najizrazitiji potroai jalove snage su asinkroni elektromotori i ureaji energetske elektronike

(najee upravljivi ispravljai i frekvencijski pretvarai). Nije za zanemariti niti potrebu
transformatora za jalovom snagom. U grupu potroaa s izrazito loim faktorom snage
spadaju rasvjetna tijela s izbojem u plinu.
Najvei izvori jalove snage u elektroenergetskom sustavu su sinkroni generatori i
kondenzatorske baterije.
Kompenzacijom jalove snage mrea se rastereuje od tokova jalovih snaga, ime se smanjuju
prividna optereenja elemenata mree (generatora, transformatora i vodova). Posljedica toga
su poboljane naponske prilike, te smanjeni gubici. Osim toga, smanjenjem optereenja
elemenata mree ne samo to se izbjegava njihovo preoptereenje, ve se i osigurava rezerva
za dodatni porast optereenja. Iz istog se razloga generatori mogu opteretiti dopunskom
djelatnom snagom, ukoliko im to doputa snaga turbine. Za postizanje maksimalnih efekata
kompenzacije bitno je slijediti princip da se ureaji za kompenzaciju ugrauju to blie
mjestu potronje, dakle kod potroaa.
Najire primjenjivani ureaji za kompenzaciju jalove snage su kondenzatorske baterije.
Prilikom projektiranja kondenzatorskih postrojenja potrebno je redovito voditi rauna o
specifinostima koje se javljaju prilikom njihovog prikljuka na mreu.
Ovdje su navodene samo neke osnovne:

kondenzatorska baterija poveava udarnu i poetnu struju kratkog spoja i to ovisno o

koliini energije sadrane u bateriji u trenutku kvara;
kondenzatorska baterija prikljuena na mreu mijenja ekvivalentnu impedanciju
mree, pa u nekim sluajevima postoji mogunost pojave rezonancije i
ferorezonancije;

pojava viih harmonika u mrei dodatno optereuje kondenzatorsku bateriju;

struje uklapanja, posebno ako se radi o paralelnom uklapanju baterija (uklapanje
razdijeljene kondenzatorske baterije) su visoke frekvencije i dostiu vrlo veliku
vrijednost;
sklopne operacije s kondenzatorskim baterijama postavljaju posebne zahtjeve na
prekidae, jer postoji mogunost stvaranja visokih povratnih napona;
snaga baterije se mijenja s kvadratom napona.

Kondenzatorske baterije
One se koriste se u mreama niskog, srednjeg i visokog napona, a snage se kreu od nekoliko
desetaka ili stotina VAr-a do nekoliko MVAr-a. Proizvedena jalova snaga u kondenzatorskim
baterijama proporcionalna je kvadratu prikljuenog napona. Kondenzatorske baterije imaju
spor odziv na dinamike pojave u sustavu, no u gospodarstvenom pogledu imaju velike
prednosti glede drugih sredstava za kompenzaciju. Niski investicijski trokovi, niski trokovi
odravanja, mala izloenost kvarovima, te jednostavna ugradnja za relativno kratko vrijeme
ini ih prikladnim za iroku primjenu u elektroenergetskom sustavu.

Niskonaponske kondenzatorske baterije (cilindrino kuite)

Niskonaponske kondenzatorske baterije (etvrtasto kuite)

Visokonaponske kondenzatorske baterije

Potrebna snaga za kompenzaciju
Potrebna snaga za kompenzaciju odreuje se na temelju postojeeg i eljenog faktora snage:

Naini kompenzacije
Pojedinana kompenzacija
Pojedinana kompenzacija sastoji se u tome da se svaki potroa (npr. asinkroni motor)
kompenzira prikljuivanjem kondenzatora odreenog iznosa neposredno na njegove stezaljke
ili u njegovoj neposrednoj blizini. Prednost ovog naina kompenzacije je rastereivanje
itavog dovoda od prijenosa jalove snage. Nedostatak ovog naina kompenzacije je ta da je
neto skuplja, jer se ugrauju manji kondenzatori koji ne mogu posluiti za kompenzaciju
nekog drugog potroaa kad je njima pripadajui potroa iskljuen.

Priblina snaga kondenzatora koji se prikljuuje na motor moe se izraunati pomou izraza:

Gdje je I0 struja asinkronog motora u praznim hodu.

Grupna kompenzacija
Grupna kompenzacija je nain kompenzacije koji omoguava da isti kondenzator, djelomino
ili potpuno, ovisno o faktoru istovremenosti, kompenzira sad jedan sad drugi potroa.
Ovakva kompenzacija je jeftinija u odnosu na pojedinanu, tim vie ako je faktor istodobnosti
znatno manji od 1. Nedostatak je taj, da dovodi od mjesta kompenzacije do potroaa nisu
rastereeni od jalovih snaga. Ugradnjom automatike se moe, uz ukljuivanje i iskljuivanje
pojedinih kondenzatorskih jedinica, dobiti bolja kompenzacija na razini postrojenja.

Ako se potroai pojedinano ukljuuju, tada mora takoer i kondenzator sadravati sklopni
ureaj (na primjer sklopnik), koji se ukljuuje samo onda kada su svi potroai u pogonu ili se
instalira regulirani ureaj za kompenzaciju.
Jalova struja i gubici na ovaj se nain smanjuju samo u razdjelnim vodovima a ne u vodovima
izmeu razdjelnika i potroaa. Iz ekonominih razloga esto se vea rasvjetna postrojenja
kompenziraju u grupama.
Centralna kompenzacija
Pogoni s promjenljivim potrebama jalove snage ne doputaju vrstu kompenzaciju, obzirom
da moe doi do neekonomine potkompenzacije ili opasne prekompenzacije. Potrebna snaga
kondenzatora mora se dakle prilagoditi promjenljivim potrebama jalove snage. Ovdje su
posebno pogodna centralno smjetena kompenzacijska postrojenja.
Centralna kompenzacija je ona kod koje je cijela snaga kompenzacije smjetena na jednom
mjestu, to jest centralno i to u pravilu na sekundarnoj strani transformatora preko kojih se
isporuuje energija. Potrebna jalova snaga kondenzatora je sada, gledajui postrojenje,
najmanja jer se uzima faktor istodobnosti cijelog postrojenja. Veliki nedostatak je taj da je
cijelo (industrijsko) postrojenje optereeno velikim tokovima jalovih snaga.

Centralna kompenzacija
Regulacijske jedinice sadre, osim energetskog dijela sa sklopnim ureajima i
kondenzatorima, regulator jalove snage, koji na mjestu napajanja mjeri jalovu snagu. Kod
odstupanja izmjerene od zadane vrijednosti faktora snage on prema potrebi ukljuuje ili
iskljuuje kondenzatore stupnjevito.

Mjeovita kompenzacija
Mjeovita kompenzacija je kombinacija prethodno opisanih vrsta kompenzacija i najee se
koristi u industrijskim postrojenjima ili velikim ustanovama.
Jedan dio jalove energije se kompenzira centralno na nienaponskoj strani transformatora
35/6,3 kV, najee uz primjenu regulirane baterije.
Izdvojeni motori, koji se napajaju preko duljih kabela najee se pojedinano kompenziraju.
Isto tako, moe se kompenzirati potrebna jalova snaga svakog transformatora 35/6,3 kV
prikljukom kondenzatorske baterije u transformatorsko polje.
Grupna kompenzacija se primjenjuje za grupu motora koji su prikljueni na pojedinim
podrazdjelnicima. Ova kompenzacija se takoer primijenjuje i za fluorescentnu rasvjetu
pojedinih hala.

Kondenzatorski sklopnici

Sklopnik za sklapanje kondenzatorskih baterija sa ili bez prigunica

Shema spoja s otpornicima za brzo pranjenje kondenzatora

Filtarske prigunice za priguenu kompenzaciju

Djelovanje

Ogranienje udarne struje prilikom uklopa baterije.

Ogranienje rezonancije i zatita kondenzatorskih baterija od preoptereenja nastalog
zbog viih harmonika.
Spreavanje gubitka signala daljinskog upravljanja (MTU).
Pomicanje rezonancije na frekvencije viih harmonika.

Filtarske prigunice

ili
Shema spoja prigunice i kondenzatorske baterije

Regulator jalove snage

Mikroprocesor regulatora registrira napon i posredstvom strujnog transformatora struju troila
cijelog pogona, te ih koristi za raunanje odnosa izmeu radne i jalove snage u energetskom
sustavu. Regulator radi u 4kvadrantnom modu. U poetnoj fazi provjeravaju se okretno polje
i spojevi transformatora uklapanjem i isklapanjem pojedinih stupnjeva.
Potrebna snaga kompenzacije za postizanje traenog cos stalno se izraunava. Sklapanje
stupnjeva slijedi ciljano u skladu s traenom snagom kompenzacije, ukoliko je razlika snage
vea od 70% snage najmanjeg stupnja (snaga stupnjeva je programirana, runo uklopljeni
stupnjevi se izuzimaju iz rauna optimiranja). Jednaki stupnjevi se kruno sklapaju.
Optimalna snaga kompenzacije zahtjeva nekoliko sklapanja. I za velika postrojenja moe se
postii precizno reguliranje s nekoliko sklapanja. Nije potrebno voditi rauna o odnosu
stupnjeva. Nakon dostizanja potrebne snage kompenzacije daljnja sklapanja su blokirana za
programirano vrijeme. Ovo vrijeme se dinamiki poveava za vrijeme malog tereta.
Prikljueni stupnjevi upravljani tiristorima odmah se sklapaju bez zatezanja. Za sprijeavanje
oscilirajuih sklapanja moe se produiti zatezanje isklapanja do 150% snage najmanjeg
stupnja.
Programirane vrijednosti su, kao i kod numerikih zatitnih ureaja, memorirane u
EPROMu pa ostaju nepromijenjene i u sluaju nestanka napona.
Mjerenjem vlastite struje pomou strujnog transformatora x/1A u dovodu kompenzacijskog
postrojenja nadzire se snaga, struja i vii harmonici struje i napona. U sluaju kvara pojedinog
stupnja ili poviene struje viih harmonika javit e se signal kvara i po potrebi isklapanje
stupnjeva.

Shema spoja regulatora jalove snage

Prednja ploa regulatora jalove snage

Prikljuci regulatora jalove snage

Strujni mjerni transformator 100/5 A

Izbor najpovoljnije vrste kompenzacije

Prilikom donoenja odluke, da li e se pojedina troila najpovoljnije kompenzirati s
kondenzatorskim fiksnim stupnjem ili centralnom regulacijskom jedinicom, treba razmotriti
gospodarske i tehnike aspekte postrojenja.
Pojedinano je isplativo kompenzirati vea troila koja su u konstantnom radu i bez veih
promjena optereenja.
S obzirom na zahtjeve distribucije da prosjeni faktor snage kod potroaa bude izme 0,95
induktivno i 0,95 kapacitivno, da kompenzacijski ureaji ne priguuju MTU signale, kao i
svakim danom sve vee prisustvo viih harmonika u mrei, treba odabrati automatski
regulirani ureaj za kompenzaciju, adekvatne izvedbe.
Smanjenje struje i strujnih toplinskih gubitaka uslijed ugradnje kondenzatora

Iz gornje tablice vidljiva je korist ugradnje kompenzacije npr. na kraju duljeg prikljunog
voda. Optimalnom kompenzacijom moe se rasteretiti kabel, kao i znaajno smanjiti pad
napona u razdjelnoj mrei.

Primjer prorauna potrebne kompenzacije (prema www.elteh.net)

Kada izraunate potrebnu snagu kompenzacije (Q) odaberite prvi vei ureaj za kompenzaciju
iz dolje priloene tablice jednog od proizvoea kompenzacijskih ureaja.
Neprigueni kompenzacijski ureaji "ERG"
kVAr Broj i snaga stupnjeva
15
20
25
30
40
50
62,5
75
100
125
150
175
200
250
300
350
400
450
500

5+5+5
5+5+10
5+10+10
5+10+15
10+10+20
10+20+20
12,5+25+25
2x12,5+2x25
2x12,5+25+50
5x25
25+25+50+50
25+25+50+50
2x25+3x50
2x25+4x50
2x25+5x50
2x25+6x50
2x25+7x50
2x25+8x50
10x50

Tip
QANS 015
QANS 020
QANS 025
QANS 030
QANS 040
QANS 050
QANM 062
QANM 075
QANM 100
QANM 125
QANM 150
QANL 175
QANL 200
QANL 250
QANL 300
QANL 350
QANL 400
QANL 450
QANL 500

Dimenzije (mm) VxxD

600x500x300

1100x600x350

2100x600x600

Presjek prikljunog kabela i nazivna struja osiguraa za automatske kompenzacijske ureaje.

Nazivna snaga
kVAr
15
20
25
30
35
40
45
50
60
70
75
80
100
125
150
160
175
200
250
300
350
400
450
500

Nazivna struja Osigura po fazi Presjek kabela

A
A
mm
22
29
36
43
51
58
65
72
87
101
108
115
144
180
217
231
253
289
361
433
505
577
650
722

50
50
63
80
80
100
100
125
160
160
160
200
250
300
355
355
400
500
630
2x355
2x400
2x500
2x630
2x630

10
10
16
25
25
35
35
35
70
70
70
95
120
150
2x70
2x70
2x95
2x120
2x150
2x185
4x95
4x120
4x150
4x150

Primjer primjene centralne kompenzacije u industrijskom postrojenju

Pojednostavljena jednopolna shema industrijske mree 110/6,3kV u Beliu d.d.

Kompenzacijsko postrojenje
U jednoj kompenzacijskoj eliji (nerazdijeljena kondenzatorska baterija) smjeteno je ukupno
dvanaest kondenzatorskih jedinica i tri udarne prigunice.

Shema spoja kondenzatorskih jedinica u kompenzacijskoj eliji 2AL 28

Spoj kompenzacijskih elija s rasklopnim postrojenjem 2AL ostvaren je kabelom 3185mm2,

duljine 150 m. Uklapanje i isklapanje kompenzacijskih elija obavlja se malouljnim
prekidaem.
Opi tehniki podaci kondenzatorskih jedinica u kompenzacijskom postrojenju 6,3 kV su:
tip:
proizvoa:
nazivni napon:
nazivna frekvencija:
nazivna struja:
trajna struja:
nazivni kapacitet:
nazivna snaga:

AF 230/4501 WR
AEG
4,5kV
50Hz
51,2A
66A
36,2F
230kVAr

Uklapanje kondenzatorskih baterija

Valni oblici struja kompenzacijske elije 2AL 28

Harmoniki lanovi u struji uklapanja kompenzacijske elije 2AL 28

Valni oblici napona kompenzacijske elije 2AL 28

Prilikom uklapanja kondenzatorske baterije (nerazdijeljene i razdijeljene) strujno-naponske
prilike ovise o iznosu narinutog napona u trenutku uklapanja. to je taj iznos vei to je i
nastupajue prijelazno stanje nepovoljnije. Ono je kod nerazdijeljene kondenzatorske baterije
praeno pojavom velike struje.
Uklapanje razdijeljene kondenzatorske baterije je u pogledu strujnog naprezanja daleko
neugodnije od uklapanja nerazdijeljene kondenzatorske baterije. Ono je praeno nastajanjem
struje izjednaenja izmeu prikljuenog dijela kondenzatorske baterije i novoukljuenog
stupnja. Pojava struje izjednaenja predstavlja najkritiniju fazu prijelaznog procesa, jer se
ista manifestira u nastajanju strujnih udara velike amplitude i visoke frekvencije, posljedica
ega su mehanika naprezanja.

Primjer izvedbe kompenzacije jalove snage

Sklopnici za ukljuivanje pojedinih kondenzatorskih baterija

Sklopnici i kondenzatorske baterije