TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU, Elektrotehniki odjel

ak. god. 11/12

Osnove elektrotehnike I, predavanje 01/14
nastavnik: Ivan Mandi

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE I

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE I

1. DIO
Literatura:

ELEKTROSTATIKA

Pinter, V.: Osnove elektrotehnike, Knjiga prva, Tehnika knjiga, Zagreb

Kuzmanovi, B.: Osnove elektrotehnike I, Element, Zagreb

1/14

Uvod

NEKI OSNOVNI POJMOVI IZ MATEMATIKE

Skalarne veliine
Skalari su veliine koje imaju iznos (numeriku
vrijednost) a mogu imati i jedinicu mjere.

Uvod

Primjeri skalara: 3.75,

3.14159... ,
22.5kg, 135m2

123,

-22.6

Mnoge fizikalne veliine su po svom svojstvu skalari

npr.: masa, napon, temperatura itd.
3

Uvod

Uvod

Vektorske veliine

Raunanje sa skalarima

Osim iznosa vektori su veliine koje imaju i smjer, a

mogu imati i jedinicu mjere.

Osnovne raunske operacije u fizici se sa skalarima

obavljaju kao i s obinim brojevima u matematici.

Mnoge fizikalne veliine su po svom svojstvu vektori,

npr.: brzina, sila.

Pri tome se s jedinicama mjere postupa kao s opim

brojevima.

v
a

To znai da se veliine s razliitim jedinicama mjere

mogu mnoiti ili dijeliti, ali ne i zbrajati ili oduzimati!
Pri mnoenju ili dijeljenju veliina s jedinicama mjere
treba iste raunske operacije provesti i s jedinicama.
5

U dvodimenzionalnom i
trodimenzionalnom
prostoru vektor esto
prikazujemo kao strelicu.
6

TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU, Elektrotehniki odjel

ak. god. 11/12
Osnove elektrotehnike I, predavanje 01/14
nastavnik: Ivan Mandi

Uvod

Uvod

Raunanje s vektorima

Smjer strelice oznaava smjer vektora.

v
a =a

v
b

v
a

v
a

Zbrajanje vektora

v v v
c = a +b

modul vektora
ili

Vektori se zbrajaju tako da se na iljak jednog vektora

nadostavi drugi vektor.

Duljinu vektora, tj. njegov iznos nazivamo modul

vektora.

Vektore moemo zbrajati u dvodimenzionalnom ili

viedimenzionalnom prostoru

Vektore oznaavamo s malom

polustrelicom iznad oznake vektora.

strelicom

Uvod

v
a

v
ay

v
ax

Uvod

v
a

Komponente vektora

v v v
a = ax + a y

Za skalarni produkt vrijedi:

Obzirom na pravilo zbrajanja vektora, vektor se moe

prikazati kao zbroj dviju (ili vie) komponenti. Najee
tako prikazujemo vektor kao zbroj x i y komponente. 9

v v v v
a b = b a

Uvod

v v v
c = ab

10

Uvod

Vektorski produkt vektora je vektor okomit na oba

multiplikanda.

Vektorski produkt vektora

v
b

Skalarni produkt vektora

Skalarni produkt vektora je skalarna veliina jednaka

produktu njihovih modula i kosinusa kuta koji
meusobno zatvaraju.

v
b

v v v v
a b = a b cos

Iznos (modul) vektorskog produkta jednak je povrini

koju razapinju multiplikandi.

v
a

v v
a b = a b sin

Smjer rezultantnog vektora odreuje se prema tzv.

pravilu desnog vijka: Prvi se multiplikand prevodi u
smjer drugog multiplikanda kraim putem, a
rezultantni vektor ima pri tome smjer kojim bi
napredovao desni vijak pri takvom okretanju.

S = a b sin

v v
v v
a b = b a
11

12

TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU, Elektrotehniki odjel

ak. god. 11/12
Osnove elektrotehnike I, predavanje 01/14
nastavnik: Ivan Mandi

Uvod

Uvod

Derivacija i integral

Derivacija je limes (granina vrijednost) kvocijenta

iznosa ovisne veliine (u primjeru djelia mase) i
pripadnog iznosa nezavisne veliine, pri emu iznos
nezavisne veliine tei k nuli.

g (l )

G
l

Infinitezimalno malene veliine u brojniku i nazivniku

nazivamo diferencijalima. Diferencijali su vei od nule i
s njima se moe normalno raunati kao s drugim
veliinama.

L
G d G
=
l 0 l
dl

g (l ) = lim

13

Prikazani primjer prikazuje sluaj odreivanja linijske

gustoe. Moemo rei da je linijska gustoa jednaka
derivaciji mase po duljini.
14

Uvod

Uvod

Uz linijsku gustou emo analogno govoriti o plonoj i

prostornoj gustoi.

Integriranje je postupak inverzan deriviranju.

n

G = G1 + G2 + + Gi + + Gn = Gi

Pojam derivacije u analitikoj geometriji je neto

drukiji.

g (l ) =

Tehnike deriviranja su pri tome iste.

To znai da e se derivacija neke funkcije za koju je
poznat analitiki izraz provesti na jednak nain bez
obzira radi li se o analitikoj geometriji ili npr.
raspodjeli neke fizikalne veliine du zadane linije.

G=

d G = g (l ) d l

l =L

l =L

l =0

l =0

dG =

g (l ) d l

= g (l ) d l
L

15

U prethodnom primjeru ukupna masa na liniji jednaka

je integralu linijske gustoe mase po liniji L.
16

Uvod

Uvod

Prethodni primjer predstavljao je linijski integral.

i =1

dG
dl

Ako integriramo po plohi, govorimo o plonom

integralu.
I ploha moe biti zatvorena (npr. kuglina ploha), pa
isto tako moemo imati zatvoreni ploni integral.

G = g (l ) d l
L

Ako integriramo po prostoru, govorimo o prostornom

(volumnom) integralu.

Linija moe biti zatvorena u sebe. Ako tada

integriramo du cijele linije govorimo o zatvorenom
(krunom) linijskom integralu.

U trodimenzionalnom prostoru volumen ne moe biti

zatvoren, pa u realnom svijetu ne moemo imati
zatvoreni prostorni integral.

17

18

TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU, Elektrotehniki odjel

ak. god. 11/12
Osnove elektrotehnike I, predavanje 01/14
nastavnik: Ivan Mandi

Uvod

Uvod

NEKI OSNOVNI POJMOVI IZ FIZIKE

 Energetska polja
Ponekad se govori o energetskim poljima.

Polje
Openito, polje je raspodjela neke veliine u prostoru.

Primjeri takvih polja su elektrino, magnetsko ili

gravitacijsko polje.

Fizikalne veliine mogu imati skalarni ili vektorski

karakter, pa tako imamo skalarna i vektorska polja.

Ova polja ne trebaju sredstvo za irenje.

Primjer skalarnog polja je raspored temperature u

nekom prostoru.

Energija je u energetskim poljima smjetena u

vakuumu.

Primjer vektorskog polja je raspored brzine strujanja

zraka u nekoj prostoriji.

Pomou energetskih polja moe

djelovanje na daljinu (npr. gravitacija).

19

OSNOVNI POJMOVI O ELEKTRICITETU

se

objasniti
20

Elektrini naboj

 Povijesni osvrt

OSNOVNI POJMOVI O
ELEKTRICITETU

Tales iz Mileta ~ 600. g. stare ere komadii jantara

pokazuju neobina svojstva kad se taru tkaninom.
William Gilbert ~ 1600. g. staklo i neki drugi materijali
slina svojstva kao i jantar.

Elektrini naboj

Gilbertu i jantaru dugujemo naziv za elektricitet (grki

jantar elektron).

18. stoljee - Benjamin Franklin: pozitivan i negativan

elektricitet.

21

OSNOVNI POJMOVI O ELEKTRICITETU

OSNOVNI POJMOVI O ELEKTRICITETU

Elektrini naboj

22

Elektrini naboj

Struktura materije

19 stoljee: prve primjene.

Materija se sastoji od atoma, koji imaju jezgru, oko

kojih krue elektroni.

U drugoj polovici 19. stoljea J. C. Maxwell postavlja

kompletnu teoriju elektromagnetizma, koja do danas
praktiki nije doivjela nikakve izmjene.

Najjednostavniji je atom vodika, ija se jezgra sastoji

od jednog protona, oko kojeg krui jedan elektron.

1897. J. J. Thomson: otkrie elektrona, najmanjeg

iznosa elektriciteta.

Proton i elektron imaju elektrina svojstva suprotnog

predznaka.

1911. Rutherford postavlja hipotezu o grai atoma.

U prirodi postoje 92 razliite vrste atoma.

1913. N. Bohr: teorija o grai atoma.

23

24

TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU, Elektrotehniki odjel

ak. god. 11/12
Osnove elektrotehnike I, predavanje 01/14
nastavnik: Ivan Mandi
OSNOVNI POJMOVI O ELEKTRICITETU

OSNOVNI POJMOVI O ELEKTRICITETU

Elektrini naboj

Elektrini naboj

Elektrini naboj
Masa elektrona je oko 2000 puta manja od mase
protona.

Viak ili manjak elektronskog plina na komadu

materije ine elektrini naboj tijela.

Jezgra sloenijih atoma se sastoji od protona i

neutrona, koji nemaju elektrini naboj.

Pri trenju se dio elektronskog oblaka moe prenijeti s

jednog komada materije na drugi, pa tako oni postaju
naelektrizirani.

U prirodi se esto vie istovrsnih ili razliitih atoma

spaja u molekule.

Elektron ima negativan naboj, pa je tijelo s vikom

elektrona negativno nabijeno. Tijelo s manjkom
elektrona je pozitivno nabijeno.

Mnotvo elektrona u pojedinom atomu, molekuli ili

cijelom komadu materije naziva se ponekad
elektronski plin ili elektronski oblak.

Elektrini naboj obino oznaavamo s Q ili q.

25

OSNOVNI POJMOVI O ELEKTRICITETU

26

OSNOVNI POJMOVI O ELEKTRICITETU

Elektrini naboj

Jedinica za elektrini naboj je 1C (Coulomb).

Ova jedinica je vezana s ostalim jednicama pa vrijedi:

1C = 1As
Naboj jednog protona iznosi:

Izolatori i vodii

e0 = 1.60211019 C
Ukupan elektrini naboj zatvorenog
konstantan i ne mijenja se s vremenom.

sustava

je
27

OSNOVNI POJMOVI O ELEKTRICITETU

28

OSNOVNI POJMOVI O ELEKTRICITETU

Izolatori i vodii

Elektronski plin u razliitim materijalima moe biti vie

ili manje pokretan.

Izolatori i vodii

Razlog za veu ili manju pokretljivost elektronskog

plina lei u broju slobodnih elektrona u nekom
materijalu.

Ukoliko je elektronski plin pokretan, on e se pod

nekim vanjskim utjecajem lako kretati. Takvi se
materijali nazivaju vodiima.

Kod vodia jedan slobodni elektron dolazi priblino na

svaki atom materije.

Ukoliko je elektronski plin teko pokretan, radi se o

izolatorima.

Kod izolatora jedan slobodan elektron dolazi priblino

na 1018 atoma.

Na granici izmeu vodia i izolatora nalaze se

poluvodii.

Razlozi za takva svojstva razliitih materijala su u

strukturi samih atoma, i mogu se u potpunosti objasniti
tek kvantnom mehanikom.
30

29

TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU, Elektrotehniki odjel

ak. god. 11/12
Osnove elektrotehnike I, predavanje 01/14
nastavnik: Ivan Mandi
COULOMBOV ZAKON

Tokasti naboj

Najmanji mogui naboj je naboj jednog protona,

odnosno elektrona.

COULOMBOV
ZAKON

Osnovna je razmatranja lake provesti ako

promatramo naboj ije su geometrijske dimenzije
jednake nuli.
Tokasti naboj je naboj koncetriran u geometrijsku
toku.

Tokasti naboj

Uvoenjem
pojma
principijelnu greku.

tokastog

naboja

31

COULOMBOV ZAKON

inimo
32

COULOMBOV ZAKON

Tokasti naboj

U realnom svijetu time ne inimo veliku greku, jer

svaki naboj moemo smatrati tokastim nabojem ako
ga promatramo s dovoljno velike udaljenosti.
U inenjerskoj praksi obino moemo
smatrati
rezultat dovoljno tonim, ako je njegova greka manja
od priblino 1%.

Coulombov zakon

Tako nabijenu kuglicu promjera 10 mm moemo

smatrati tokastim nabojem ako je promatramo s
udaljenosti od 10 m.
33

COULOMBOV ZAKON

34

COULOMBOV ZAKON

Coulombov zakon

Ve je Tales otkrio a kasnije Gilbert i mnogi drugi

istraivai potvrdili da se izmeu naelektriziranih tijela
pojavljuje sila.

Coulombov zakon

Jedinica za mjerenje sile u meunarodno prihvaenon

SI sustavu jedinica je 1N. Naboj se mjeri u C, a
udaljenost u m. Vrijednost konstante k za vakuum je:

Coulomb je ovu pojavu detaljno istraio pomou

torzione vage i 1875. g. objavio rezultate svog
istraivanja:

k0 = 8.98755 109 Nm2 C2

Ova se konstanta rijetko koristi u praksi. Umjesto toga
koristi se dielektrina konstanta vakuuma ili
dielektrina permitivnost vakuuma koja je definirana
kao:

QQ
F =k 12 2
r
Ova jednadba pokazuje da je sila kojom jedan
elektrini naboj djeluje na drugi proporcionalna
umnoku iznosa naboja, a obrnuto proporcionalna
35
kvadratu njihove udaljenosti.

0 = 8.854 1012 C2 Nm2

36

TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU, Elektrotehniki odjel

ak. god. 11/12
Osnove elektrotehnike I, predavanje 01/14
nastavnik: Ivan Mandi
COULOMBOV ZAKON

COULOMBOV ZAKON

Coulombov zakon

Prethodni izrazi daju samo iznos sile. Sila je meutim

vektor, koji ima i svoj smjer. Potpunije se Coulombov
zakon moe prikazati ako se koriste vektori.

Konstanta k0 tada iznosi:

k0 =

1
4 0

v
F21

Q1

1Nm = 1J = 1Ws = 1VAs

v
r210 Q2

v
F12

v
1 Q1 Q2 v 0
F12 =
r12
4 0 r 2

C2
As
=1
Nm2
Vm

v
v
1 Q1 Q2 v 0
F21 =
r21 = F12
2
4 0 r

37

COULOMBOV ZAKON

v
r120
r = r12

Jedinica mjere za dielektrinu konstantu vakuuma

moe se preraunati:

1C = 1As

Coulombov zakon

38

Coulombov zakon

ELEKTRINO
POLJE

Sila kojom prvi naboj djeluje na drugi istog je iznosa

kao i sila kojom drugi naboj djeluje na prvi, ali
suprotnog smjera.
Pri oznaavanju smjera sile koristimo jedinine
vektore (tj. vektore koji nemaju jedinicu mjere, imaju
modul 1 i definiran smjer).

Suprotan smjer sila F12 i

jedininim vektorima.

v
F21 moemo naznaiti upravo

Elektrino polje tokastog

naboja

Da su naboji razliitog predznaka, sile bi bile

privlane, to bi se vidjelo i iz izraza za iznos i smjer
sile.
39

ELEKTRINO POLJE

40

ELEKTRINO POLJE

Elektrino polje tokastog naboja

v
E
v
r0

Elektrino polje tokastog naboja

Coulomb nije imao objanjenje kako jedan naboj

djeluje silom na drugi naboj bez posredstva neke
vidljive veze.

Objanjenje je mogue pomou pojma elektrinog

polja.

Elektrini naboj stvara u svojem okoliu posebno

fizikalno stanje prostora, koje zovemo elektrino polje.
Ako u taj prostor unesemo neki elektrini naboj,
pojavljuje se mehanika sila na naboj.

Ako u okoli naboja Q dovedemo probni naboj Q0, na

probni naboj e djelovati sila.
To djelovanje na daljinu moemo objasniti elektrinim
poljem koje se pojavljuje u okoliu naboja, i postoji bez
obzira na probni naboj.
41

U skladu s takvim objanjenejm polje postoji u okoliu

promatranog naboja i bez probnog naboja.
42

TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU, Elektrotehniki odjel

ak. god. 11/12
Osnove elektrotehnike I, predavanje 01/14
nastavnik: Ivan Mandi
ELEKTRINO POLJE

ELEKTRINO POLJE

Elektrino polje tokastog naboja

Budui da sila na probni naboj ima vektorski karakter,

elektrino polje predstavlja vektorsko polje.

Koja je jedinica mjere jakosti elektrinog polja?

[E ] = [F ]
[Q ]

Elektrino polje nije konstatnog iznosa i smjera u

okoliu elektrinog naboja, nego ovisi o poloaju
promatrane toke u prostoru.

r
E
v
F0
Q0

- Jakost elektrinog polja

- Sila na probni naboj

- Iznos probnog naboja

ELEKTRINO POLJE

N
Nm
=1
C
Cm

=1

J
VAs
V
=1
=1
Asm
Asm
m
44

ELEKTRINO POLJE

Preko definicije elektrinog polja kao sile na jedinini

naboj moemo istraiti i karakter tog polja.

N
C

43

Elektrino polje tokastog naboja

v
v F0
1 QQ0 v 0 1
E=
=
r
Q0
Q0
4 0 r 2

odnosno:

Egzaktniju definiciju elektrinog polja dobijemo preko

vektora jakosti elektrinog polja:

v
v F0
E=
Q0

Elektrino polje tokastog naboja

Elektrino polje tokastog naboja

Iznos (modul) jakosti vektora elektrinog polja

tokastog naboja ima karakter kvadratne hiperbole:

Q v0
r
4 0 r 2
1

E=

Elektrino polje pozitivnog tokastog naboja je:

1 Q
4 0 r 2

- proporcionalno iznosu naboja

- obrnuto proporcionalno kvadratu udaljenosti
- usmjereno od naboja

45

ELEKTRINO POLJE

ELEKTRINO POLJE

Elektrino polje tokastog naboja

r
46

Elektrino polje tokastog naboja

Polje pozitivnog naboja

Elektrino polje opada pri udaljavanju od naboja, ali

iezava tek u beskonanosti.

Jakost polja se pojaava pribliavanjem naboju, i na

mjestu samog naboja poprima beskonanu vrijednost.

-Q

Budui da je tokasti naboj fikcija, ni polje ne moe biti

beskonano u realnom svijetu.

Polje negativnog naboja

Kakav je karakter polja negativnog tokastog naboja?

Polje pozitivnog naboja usmjereno je od naboja.

Polje negativnog naboja usmjereno je prema naboju. 48

47

TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU, Elektrotehniki odjel

ak. god. 11/12
Osnove elektrotehnike I, predavanje 01/14
nastavnik: Ivan Mandi
ELEKTRINO POLJE

v
1 Q1 v 0
E1 =
r1
4 0 r12

r2

Elektrino polje tokastog naboja

Elektrino polje vie tokastih naboja dobije se

vektorskim zbrajanjem polja pojedinanih naboja. Za
dva tokasta naboja vrijedi:

v v v
1 Q2 v 0
1 Q1 v 0
r2 =
r +
E = E1 + E 2 =
2 1
4 0 r22
4 0 r1

v
E1

r1

Q1

v
E

v
E2

v
1 Q2 v 0
E2 =
r2
4 0 r22
v
r10

ELEKTRINO POLJE

Elektrino polje tokastog naboja

v v v
E = E1 + E 2

v
r20

1 Q1 v 0 Q2 v 0
r1 + 2 r2
4 0 r12
r2

Q2
49

ELEKTRINO POLJE

50

ELEKTRINO POLJE

Elektrino polje tokastog naboja

Za vie od dva tokasta naboja moemo se posluiti

znakom sumacije:

Elektrino polje ne moemo vidjeti, ali ga zbog boljeg

razumijevanja esto elimo vizualizirati. Jedan od
naina da se to uini je pomou silnica elektrinog
polja.

n v
v v v
v
v
v
E = E1 + E 2 + E3 + + E i + + En = E i =
i =1

v1
F0

Qi v 0
ri

4 0 i =1 ri2
1

Elektrino polje tokastog naboja

Q0

Ukoliko se trai numeriki rezultat, onda je esto

najprikladnije izraunati pripadne komponente (x, y, z)
pojedinih vektora, zbrojiti komponente i zatim odrediti
ukupnu jakost polja.

v2
F0

v3
F0
-Q

Sila na probni ima smjer tangente na silnicu

51

ELEKTRINO POLJE

52

ELEKTRINO POLJE

Elektrino polje tokastog naboja

Elektrino polje tokastog naboja

Silnice elektrinog polja (engleski: lines of force) su

linije po kojima bi se kretao probni naboj da ga
stavimo u polje.
Silnice tako imaju smjer, i izviru iz pozitivnog, a poniru
u negativni naboj. Zato kaemo da je elektrino polje
izvorno.

-Q

Tangenta na silnicu daje smjer sile na probni naboj u

promatranoj toki.
Silnice (slika polja) dva jednaka naboja razliitog predznaka

53

54

TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU, Elektrotehniki odjel

ak. god. 11/12
Osnove elektrotehnike I, predavanje 01/14
nastavnik: Ivan Mandi
ELEKTRINO POLJE

ELEKTRINO POLJE

Elektrino polje tokastog naboja

Elektrino polje tokastog naboja

Ex

-Q

Slika polja dva jednaka naboja istog predznaka

Jakost polja Ex du spojnice dva naboja suprotnog predznaka 55

ELEKTRINO POLJE

ELEKTRINO POLJE

Elektrino polje tokastog naboja

Ex

56

Elektrino polje tokastog naboja

Prikaz silnica daje mogunost vizualizacije polja.

Slinice se nigdje ne dodiruju i ne sijeku, osim u toki
singularnosti.

Jakost polja je proporcionalna gustoi silnica.

Polje jednog ili vie tokastih naboja se razlikuje po

iznosu i smjeru od toke do toke.

Jakost polja Ex du spojnice dva naboja istog predznaka

Homogeno polje je takvo polje u kojem je polje

konstantno po iznosu i smjeru u promatranom
prostoru.
58

57

10