Moé misljenja Njegovo svladavanje i izobrazba Napisala Dr Annie Besant. TEOZOFSKO DRUSTVO U SFR Erug SKELAD - Zagreb 1983.Dr, A. Besant: Moe, Miélien; Njegovo sviadavanje : Moé miiljenja izobrazba — ue Napisala De Annie Besant. Predgovor Ova je knjitice mlredje Istrakivaty, koji Zeli, du isteadi svoje hide niegove intelektuatne strane. Covjek, koli ovdje Inlozena nagela usvoji, Lit é& u da podupre svaje naray u_njezinom razvojnom djclavanjn, a # da se mentaino nmogo brie usavrii, mo Bto-je to magus, ok su mu uslovi xa taj napredak pusve ne- poznatl. . . inocu, kujl prama ovdje ixnesenom na- xiranju stoji kao potpuul lath, dunijel ee >Dvode, Kofi stijedi, neke teEkoée, Za njexn ni mnguée bilo holje da kod prvug &itunjn dle pomagne taj uvod preskoéi, f dn-ga u opée ne Tita, ‘On fc all apsolutna patreban kao osnovicn Yrijednust spoznade ima da se iskusa 5 xo, kojmn mi Gistimo 1 oplemenjujemu svoj 2ivol. Sei ozbiljni Istrazivadl, kojl su Mudirajuél toozofsku nauku, vostisli teorcl- sku spoznaju, siqurno ée tekill zn Um, da Pospjcie rmavoj svoq karakteraa wednn da Pomngnu svom blnjemu. Ova knjidiea pi- sana je za istrativate te vrsti u madi, da co oni, kad bnlje izglade bil svojcx intelekta, posluziti sc ojim u svrhu, da izobraze sve ona, sto je nz njemu dubia, a opet da i sa inkl ixtrelauju, da Fjene sve ona, Mlo Je na njemu alo, § i, koji maa osiedujni port Ego kao spoznavalac 2elio Ji, da istrazime Ludska na ha adijelid ad onil vehi ti moramo lyaili pravi adjeven, Heo de Jedivica, ma kake raznolike bile forme, a ke. ma se on manifestira, kad istupa w rez za sve one, koji boty, du upoxely odnosaj, w koje sloji foteledt prams deugim su stavalm dijeloving njiheve outarnie nu ravi, kuo i prama vanjskom svijelu. pal, koji Zele, da se dre pravilu: Pu matt aamoga seles, ne bh ae sinjell ustruga- vali, da se podvegmt tom matom anporn, Jer nitko ne smife ofekivali, da ce mu za mentalnu hranw letiti usta. Ako ge ta malena knjikicn hili od koristt samo nckollcini oz istenfivain i pox muél im kod odstranjivanja nekth telkota, ona je vee Ispunila svoju zadaty. ANNIE BESANT. pedent golubu Uvod : Movodime Ispravan Fivol, bit ée nn pol Ingubljent, nko jusno svjetlo intelckta ne penayijellf put nafeg ponasnija; jer kno Sto slijepag, kod sidje 5 puta, mora da padne a grabu, tako 1 inteleht, ako jc, — anslijepljen neznanjem, — napustio pitt pravde, mora da se surva wu yonor zla i nevuljalog ponaza- uja. dvidya & # pomanikanje spoznaje, za- isto fe pru Korak, koit oW jedinston votti do poduvienuttt, ya samo telilo, katike se 195 ncdostatak amanjuse, tafike je manja } pnd. vojenast a kad é gn kanaéno posve neatatl, Hit €e uspostayljen opel vfetnt mir. . nim vestama materi chi, daw kon samy jedan Egoxt, koji predstaylial Hla drugo, nego zr svaki_pojedi sam najvisi F nrave Ijude, nisi ni- najvisegn Egose, pu ¢ Ego mote o seh :oxln ot, Za mas sadainju sveliu4 Dr. A. Besant: Mot Mi Aitjeli bisiie napomenuti, da _svaka poje- dina od tih zrakn posjeduje pate fu svoj odvaienusti Jednu xaxcbnu, u scbt stanujugi Jedinieu, ma da se ona’ sakriva Iza svojih rarnolikih odijela. Svijest pred imo hilo s razlaga st nije u dijelove & ml riie, kale HL zato, jer su ti dijelovi samo i cha pripisall agranigenmm pol ch organn, kroz koje ona djeluje wn Krngovima svijeta. Cinjenien, da pojedine objave Egasa prot njewavile triju un nickta ti. spuzniie, 2. iz votje i 3. fz djetounnju, i kojik opet nastaius 1. mid in, — ne smije da nas dint sli drugu éinjenleu, naime, dn dioba it sabsianci, pasta Eitant Fao sposnuje, citaui Kon hode, citavi Ego rad ‘A Isto inko ne mogu da se medu soham di jele Diti funkelic Hgosn; jer kadaon spozna- ‘Jo, onda on i radi, a} hove: kada radi, onda hoge, 9 1 spoznajo; 1 kad hoée, ondn spo- znaje, ai rad!. Uvijek previadaya jedua of tik trigu tunkeiia {to kedkad u tolikol mijeri, da one druge padaju posve u poza- dinu, Medjulim i kod najintenzivnije kon- eentracije. dakle kot! one funkcije, kod Koje Je to dijeljenje najjate. ipak imn Jo$ uvliek 4 Intentnog djelovanja i fatentne valje; koja se, ako Jzvedemo poinnu analizu, mote ja- sno rnzahrati, To tri funkelJe mazrali smo mtri aspekta Exosas. Nelo taénije tunsrenje omoguelt ée ram bole razuriljevanje, Kad je Epo. inéran, objavljujc se aspekt spoznoje, koji postnje slikom anog predineta, kodim se Exo hw Kad se Ego Kaneentrira, Zeljan, da promient svnge stanje, onda nasupa aspekt volje, — Kad Exo u prisntnosti nekog predmeta i: daje enerpija. tn dode x predmetom w dedi onda sc pokaznje arpekt rade, Ir toga pro- irbuzl, do ta peldu nisu medu xohoin sgosa,dn to nisu tri raz- Uitne stvarl, koje se ujedinjuju u jedno) sax slavljeno) ejelini, ved da Imamo pred si bom jedny neraziutivu cjelinu, koja se ol Kiva na tri razlitita nagina. Narav Exosa mozemo najhelje prikazati f raxjnsniti tako, da ga jednostavne nazove. mo njegovim pravin imenom. Jeitna, lo aviernn osicta, Fa wuifek cksi~ ira ¢ tow soakam on naz apoznne da eksistira, Nema tovjeka, Koji bi sehi mo- Lienja ao zamistl sanaga sche, da ne cksistica, HE kojt hi sejesno mogao samomu sebi ret ada wisame Bhogavan Das govori 0 toy -— >Eqo je pred i nenadomjeslivi temehj Zi- vata, yin onda naxtavlja: — 9 Vaeliespatt <= Mishra — komentara ke Sharieaka-Mus- hya olf Shunkarnchary-e kate set »Nitko ne aumnja: jesam Wi i nismn? Afirmacijn Tikosa >Jn Jesune dolazi yirije avid sivarl i stoji Tnad 1 onkraj seakog dokaru, Niu se ne mofe nilakvim dokazain da po- Jaéa. nit bilo kejlm oprovrgavanjem da oslabl. Noknz i oprovegavanic sustain se >in fesnms, w (om oxjecaju viastite ksl~ stencije, koji se ne da dulje odgonctnutl io Hojemu mofeinp jeditto reél, da mote da Taste ili da pada, — Ja sam vibee Irrun je rawlusti; 2ja sain manjce lzraz je neraspo- Jotenjn, . Kada taj >J0_ jesame polite promatramo, * nnéi demo. da ‘lolazi do izrataja na tei Gina: a) kaa nutnrnji culrax jednog Ne-Exas kao sposneja, Koja Je Korien misljenja: b) kno wutarnja konecotracila, walja, koja je korJen sviju Zelja; c) kno ispoljavanic pra- ma vani, energija, koja Je kerjen djeloon~ nja: sxpoznajem« ili >mislime; shogue HL aiclime; rizdajem et aradims. — To su (11 aférmacije nedijeljIvog Egora li >Ja Jesamé, Sve ohjaye Feosa mogu se uvestitl jedan od tih Uriju razreda. xo se manife- alita w npfim sydetovima sain u tim trim, na. Kao So sve hoje nastaju iz tj primarnih hoja, tako 1 bezbrojne manifesta- je Exosn nastaju fz spoznaje, volje i ener- sije. go, kan onaj, Koji spornaje, Ego, kno avai, koji hore i Ego, kao onnj. koji radi. — to je ono u yjetnosti Jedno, nas korjcn individualiteta uw vremenu i prostoru. Ego u vom missonam aspeklu; Exo, kay spozna- yalac jest one, Slo imamo da ovdje Is Ne-Ego kao spoznato ko, Gija shit je spoznajar. nailazi u schi odeazen veliki Weaj formi } uti swemogu §s- kustea, dau njima i krox njili we mote spozoall. 110 mode dielovati hj Ge olkeio, da nije w stanju, da te forme svlada, knko to moe ona formu, koje st Jc ponajprije svjestan fs kojem se pouric-Br. Ay Hesanl Eno, uli nuino te forme se mis zoju nikakoy On spomnajy, A ftle ne ixen. niu, du tage, da Th san kao druge Egose. koJf su zatvarent w mine minim, vegelzbilnim, aolmalnim, govjekitin i nadgovjeéjim formama, pu ih sve zajedio poveznje w pajain Ne-Ryosa, u koji sadrian kao neko xa sehe postajeée heey u Rojemm on ne inn%e dn spexna, do radi. } xnto ée od sada na oko je Ne-Egote zn dugu vecinena inutl a pripre- mi odgavor: =To je sve ano, u demu ja ae Mont xpnznoli, htjeti i eartitic, FE premda ée nakon tofnog islrativanja, andi, da au svi nfegovl vebikli Hi talline — inuzev nujnjednije adfege, » pomocu kaje on ‘ostaje Hgosom — takeder samo dijetovi Ne- xu, dn su predmeti spozmaje, da ru ono, Slo se spoznaje, a ne onaJ, Ike spoznai to je ipak gornji edgover x0 sve proktiéne he bezuvietna rgutian s On ne mnie tu najnjeintjo odjeéu, —- koja ga lek icljenim Egosom, — ntkada spor Bto, Mo hi se data nd jog udijelili, Jer Je njezina prisutnust 2a Lo odijeljenje muzna i kad bi ju se spoznalo kao Ne-Ego, onde ht to cuadilo, utoaull u Svc. Spoznanje Du Hgo postane spoznavaocem, a Nu-LiKo, dla postnoe ono, flo se ima da sporna, more dla izmedit njih postoj! neka sradnost, — Ne-Ego mora utjccall na Fro, a Ego opet na Ne-ligo. Izmedu obijn mora da postojl In mjenléno djelovauje, Spaznanie fe Unkle od- nogaj ixiettn Kyosa ‘a0Ka, @ prlroda tog odnosa: jest ond, Mo finatoo avilfe rnspra vil, U prvom redu dmame ohjnsnill dinje- slew. dla snasnaaje, zat oilnogay. Spozna- Hie involvira dwije stuuriz svijest jednoga Kyose i postajnade jednoyes Ne-Buuaa, -— pa Je potrebno, da te dnije medusobna snprotne niwort postaje, da apoznanje mote nastati. pornuto i spoznanje — to vie se alijevaju uw jedna. Njih_ moran raz midljenjn is nk ded hoetstt sehj Jatko§ tecminnto~ Rijl je intelekt xubjekt, kajt spoznajes ebjehl je ona, so bive spoznate, a odnoia] femedu abiju jest spoznanje. Prama tomit morame uansiti da razumijema hit spozna- vnoea, pa anda bit spoznatega L konatne Dit odnosa, koJl izmedu njth pastoji, te ke- ko je taj odnesaj nostec. Uspije H nam, da sve te stvari slwatimo, onda éemo 1 istlou doél za kurak Mize da samospoznije tj. flo mudeusti, Tek onda fema tistine mos reél, da snia woljai pamoti svijet, kaji nax akruzujes tek oni éemo ga and? pokeeauti F apastfi. Jer pravé eifj, sa Kojim felt mee drost jest: ta iorom Liuboul usiignemo sale Jel iz bijede do spoznaje, u kojaj te seaka Bot nestati. To je predinet notex istentiva- hin, U knjigama nog aroda, kojl je uni jc doba, a ujedna 1 najteénife upoznaa forlju, 5 punim pravom stoji uapisano, Kraj soakoj bijedi. Zata i m Rivalac, zato i mi te%imo uijekan anajam, Dokenjéiti suaku bol, In je konatni cilj snake filozofife { sano nna mudrost mote biti praca, koja ide =a tim, da nadie Glava I. Bit miiljenja Hit midljenja mo%eme istral sledifia: hilo sa strane svije znaja, bite opet sa strane forme, kroz koi se spoznaja pustizava, a aja osjelllivest 20 moilifikaciie omuguéuje, da se spurnnda Ova moguénost dovela jeu iju ekstremaih smjerov ramo klon sa dvtju. od njih ne uvndaje jedau strane manifesto- vanog divota. Jedan ot til smjerova sina tra sve kao svijust i ignorira hit fare, kon uct svijesti po koja) svljest tk moke du postoji, Drugi upet smatra sve kao formu i ignosica ‘nien, da furma moje da chsi- slim samo zato. jer a njaj hivstvuje divot. Forma i Jivat, inaterija i dub, nesilac i avi- Jest, mogm se manifestirati sama onda, kad su alnje nerardijeljive medusehno paveza-6 bry..A. Besant: Bod Milienja niti‘kad sadinjavaju nedijeljive aspekte ovega, flo u vbima bivst = onoga, 310 nije with svifest, ith njczin nosilac, ved korjen obiju. FWozoffja, koja nastesi, da sve prntumaéi pulem Zivotn, «a to igmo- rie Hivet, sukohit ée se sn problemima, hole ne de mal rifediti. Pluzotifa pak, knfa trai, de pratumaal sve putem Zivot, © oz lo ignarixe forme, naéi é¢ se pred zillnama, preko koji ne ge mnéi preed. Posljedifa jee o tom Jest: sviiest # mJeaini nosiocl . s rol f forma, dub i materija, ant aw vremic~ nil na8ind Jeragavanja ovity dviju aspekata a jednom heravietnum Hxosu, a tal ostaje za nas posvema sakriven sve dalle, dak se ne pofne manifestirall bilo kno korjen dubia (to Hindui zovu Pratyag-Alman), elisa lulno biée, abstrakini Logos, iz koje n0- (jeu svi individuulni Egastz Hi pult kno kr Jon materije (Mulaprukrit), iz koleea po- Ueéu ave forine. Uviiel, kad dotazi do ta , anost (a korfen duba a taf karjen materiie nosi rastruku materijn; ize koje stodi Jedna Zbitinost, koja ogra jet nikata ne modi da. spoznn, vidi korjena, iz ku Je nikno, ma da mu Ima tla zahvall eljell svoj Zivot, jer bez njegn bio hi on wonte nemogue, Ego, kao spoznavalne, pasjeduje karnkte- vistignu funkelju, da u seb odrazuie Ne- Exo. Kao slo xa svietlo osjetIjlva fotograt sha glofa uzlma na sche 2rake svietla, koje su predmeti odrazili, pa kno sto: te zrake iwollffetraju materijo, nn koju su pale, ta- ko da slike tih predmeta ostaju nféuvant. isto se tako t Ego u asycktu spoznaje od nisi prama cijelom vaniskom svijelu. Nje~ gov nosioc je xicca, u kajnj Fxo prima od, Ne-Hiqoxu reflektirane zroke nd Jednog Fyosa, koji na novrsint te sfere proizvadaju slike, a one su refleksi onaga, Slo taj Ego nije. Spornavalie medutiin ne prepoznaje te stvari sian, dak wi Jo# svijest stojl uw yo Zetmoin slanju, On prepurnaje samo silkey ievodi djelovnnje Ne-Hgasa nu nJegoved jer ma to ona reagira, dakle sano nm fotogeafljl vanjskog svijela. Nau! toga se imtetekt, koji je nasloe Kxosa, kao spoznav- ea, usporeduje sa zrentam, w kolem xe 10- wo slike sviju predmetn, koji se pred jena stavljaju. Slvari same mul ne prepn= mnajemo, veé samo djelovauia, kala su le stiri uw naiej s predmet, ved slike Uh predine(s, hoje smo fu avon intelekta nelii, Kaw Slo vate se pri- ‘tiniu, da zrealo sudraJe wu schi predmele, a UL prlvtdid predincti ss oni su ick ilutija, Ato Th predineth reftektiradu, provi predmeti sami, — taka 3 intelelt, kod svoje suosnaje vanjakog svijela, néi vozmn- vatl samo varave slike, 1 ne prave stynri Ove u mosioeu Izarvune slike opaiu spo arnvalac wo predmele, a to opaxonje xa stoji sen tom. da ih on smn w sbi cepro~ ducira, Analogija sa zrealain i primjena ri refluksis, 1 predafnjen odinmkt, mega zuliune, jer mentutts shka je repraduketju, a nije reflekss dn- Aigniog preduteta, Istina jc, da materije. Int felda (mentalua materiia) uzima tnéne for- mu prediaela, linjt Joj se pruda Ft kopija onda speznavalac sa svoje strane reprodu- ira. Kael se on take kao koplja vanjskog predmeta preudesto, ondu se kude: on pornaje predmet; medutin je —- kod to Tuzmatranje uzetog slutaja — ono, Slo on Prepozonje, sumo slika, hoju je iznzvao predmet w Njegevoin nosiveu, a ne taj pred~ met sim. Osim toga nije al ta ska -— 5 razloga, 9 kojem demo u slijedceem poglay- ju govoriti — nipoflo to&nn reprodukelja tog predmela. azar ée to zhilja uvijeh luke WiUi%« — pie tati go se, ane demo Hi nikada prenozmati stvari same?e To pitanje vodi do vainu razKikovanja, koje treba provesti inmedu avijesti 7 materije, u kojoj svijest diclule 1 toja nam sala pomaze, ta dademe do odgu- vora nn Kornje posve prirodno pitunje 9 Zovieejomn intelektu. Rad je stijest, nakon duge evoluelje, rarvila snagu, da u sebl re~ prodneira sve ano, Slo yani eksis ula materijaina haljins, u hoja] je’ ito Hjelavola U ova ilo spezniije Aozrcta Mi Ge sacl seo} Ho #0 coximan. wkajiuin ke de ona rs Lim Eyosom na poschon migin goveaana, sma teati kno Ne-Bgo, U tom éa: Jest prepozna sama sebe w drusi u seh samo}, svide w mania dan Siedinjeuje, hoje Jet intentitet tla savesenijerod. Resani Mot Mislfenja 7 syornmje, i taj Ego ostvaruje onda ona div slanje, a kojém tox fdentiteta nestaje; paméenje ne vise ne gubi, a Ajenost] potpune mestafe ili drugiin ride stanje, w kolem Je spnznuvaluc, siornate J spars prostate Jeno. Zaista Je divna naray Egosa, koja sc u spo- anaft, Sta stalna napredje, momentunu w nome ruvija 1 mi treba, da Ju studiraina, san da naudima holje shyatilé Wit misty Ja, a zata je potrebno, da progledane i njenlow iwxorny steanu, jer ju onda mo- Femo upntrijebiti wu svrhy, da i preto nde v. UU seriw mi éemo sala isten- ti knko ae dolozi do spuznavunja — tf Si Je odno8aj izmostn spoziinvancn i sO a to ce nas dovesti_ do dubljeg uvida u samy iL miiljenie. Lanac izmedu spoznavaoca, spoznanja i spomnatoga Ima Jedna rijed, — a to Je titronje ili vl- briranje, koja sve vite postuje teatelinint lonam zapadnjathe znanosti, n koja je to zm IstngnJacku anamost bila vee od davnih wre- Gibanie je korien socya. Zivot je gi avilest je gibanje. 1 one gibune, kaje Wickes ma materiiu, Jest titranje. Veliko Jedno, Sve, treba da si zamislinme kao se~ Sto nepronjenlitvog | te bile kno apsoluina aihanje, Hi kao neste negihivog, Jer w taj Jedi "ek onda, Karl nnstupn diferencijn- + i. ciSenanfe u dijelove, mozemo go 6 wibanju, jer gibonje zaaéi izmienu mjesta u oremenu, kaje slijedi jeduo za drugin, Rad it tednoga postin Mout, onda rastaje yibanie; kal je ta yibanje pravitne 4 rlimiéke, tad imana adraulie, Svat yest: kel je ono nepravitas i neritinizka, onda inimme batest, sit i benuij uot i smrt su blizanei, oba su proizaili iz gibanja t. j. iz manifestananin, Kade iz Jednoga postajn Mnogi, onda pri- rodno nastafe gibanfe; kada sveprisutno dnje, da nustaju odlijetjeni dijetovi, onda mora ha miesto Sveprisutnasti da stupi be: krajng gibanje, ili dragim rijedima: besk nje morn da pestupi kan refleks veprisulnosli ap anaterijh Bit mo- terije jest —~ adijetienost, kes #o je bit Dutit — jedinstoa; aka se on duaje pojavi u Jedrom, kao skorap 1 mlijeku, onda ie refleks Sueprisninesti tay Jedwoga u anno- At materije neprestana i beskraino gibi aje. Apsulutno gihonje — tJ. prisutnost wvake ylhujute se tedlintee ma avulo nrostora [ou svakum vremenskomn & Identifn jes miront, Fame she glediila Dua, alediéla Duha anme Jedna, loje vietne s: S$ mirom, koji m promatrann, sn stedifia malerije pos- ny Mnowt. mitko gihande. kao Svaki Jiva (éitaj: Di svjesnn Jedi Jit Jive po materiji, koja ju apusuje poput zido. Svaki je diva nsim toga adjeven w rw na (varne odijela. Pa kake ova odijela hrirajn, Laka ona saopénju svoje titraje 1 imateriji, koja xe oko njih nalozi i take ta malerija postaje medijem, 4 jomaéu kojega aj mediy Snopéuje sada, sa svole strane, avaj vihen- cioni impals odijelinn kojex drugoxa Jive i slavija na tn} oaéin onu deuqu svjesnu Je- icu uw sligny cihraciju, u kukvaj sen: lnvila ona. prvi Ufelo Salje opel u med mjegas medif ih saonguje dale kajem dru- Komu tijelt; ovo ih Konagno prenosi_ na. flea, koje ono okruluse, # tako, iduéi tim redom fivamo pred sohom gitavi lnnae L- Laie, po kojemu jedan Jive prepoznaje dru- gona. Drugi prepomaje prvota, jer je pev 3. koji s¢ ualazi oko 0. sebi smnom reprodueiraa, pa dozivijuje Lak ista Iskustva, kau all ipa 8 neko iavjesuam ruzlikomn, Jer ovaj dru: Jiva nnlazi se sam po sebi vet u lilrajuée stanj rule eral afegovog Utriaja, kon Slo je primio impuls an sleane reoga ije vise jednostavna opelnvanie onng prvog Impnlza, vec je kamhinaciin ajego- ilox. prvobilnox titraniin i onog, ¢ prinin iz vana i zato je tutna re dulvija iskijutena. Mode se dalle yavo- sam a sliéne Bien sve vedam nlignast astaje natn wmedutitn uskrugena (ako digo, dok postaie odijela, u Koja su live ohnger ‘ako pravilna Liteajn tdjelgvanje mote8 Dr. A, Besant; Moé Hitljenfa te destoput promatratl y prirod!. Plamen Je center Ulrajnog djelovaija u eleru, koje raf nazivame toplinom:; ovi tilcajl topline uzra- kujuu okelnom clera iste valove, koji opet stavijau efer u ausjednom komadu SelJort w sliéne titrnje; njegovt altni difelovi i briraja pod utfecajem ajihovog impulea, pa inko postaje | Eeljezo vruée, dakle sada 4 sa svole slrane vretom topline. Na {sto ta- kor nazin prelazi tltrajna serlJa Jednog Jive na drngogs, pa su J sya biéa medu sohom poverana, kao u neko) mrcéi svljentt Tazne frekvencije UlranJa, koja nalaeimo & fizltkoj priradi, oznaéuicmo raznin Ime- hima; tnko jetne zoveme aujetiom, druge foplinom, trete efektricitetom, Setvrte s0u- kom itd, Sve su one Isle prirode, sve au one favdesne vrati gibnnja u eleru (zvuk Je prix marno takeder jedno gihanje etera) { Jedna se od drugih raztibuje po Utrainoi freknen~ eift kao i po karakteru walova, Isto taka 4 mitti, Zelje ¢ Gini, aktivne su manifestacije nole spoznaje, valje i energije x materi) ave Je to tele pttrode, sve potion na titra Jima, a razlikuje se u avofol nojavi zato, jer mu atinasnt Ulrajt razlititog karaktera. U tz- ‘yfesoj vrsti moterije nastupalu titrajt iz vJennog karaklers, a mi 3” nazivamo titra Hma misijenja itt misconim titrajima. U drugo! vrsti materije nastupaju titrajl, koie nazivamo Utraflma elfa, U treéo} wrath ma~ lerljc opel takovi, za koje kakemo, da sx Aitrajl djelovanje Hi rada. S takovim ira xfma ornrtujemo dakle posve odredene do- gedaje u prirodi. Ima tzvjesna vrst ctera, Kojeg Utrafi djeluju na natu retinu; to gi hanje rovemo svietlom. Ima opet deuga vral sonoge finigth eternth titraja, kolo per- cipiramo 1. §. nu koje rengiramo pa svon intolektu J te Utrafe zoveme mlslimo. Okru- Jenl smo msterlJum razticite gustoce, a jew ring titranje ozontuemna, vee prema vrstl, huko one na nas djeluje 1 kako raznk oF- sunt pojedinih maki tlelesn, fiziskog, ete- Fithog itd. nn njih reaglrasu. 2Svjetiome 20- vemo Jzvjesno (ltranjc, Alo dicluje nx nase ako: »mislimar pak invjesne tilranle, Blo ajeluje na nekl drugt organ, — na nag inte~ Jekt. aGledanjee nastupa, kud eter’ svjetla dae u valuyima s nekug predineta uw make oko; 2misfjenjes nastupa, kad smisaoni eter (mentalun materija) stupa u litrane inmedu jednog predinela i natcg intelekta Jedan Je doxadaj isto take tajnovil, kao t dingl. Kad pomnije promotelmo intelchl, opazit gemo, da uslijel djelovunja missonih ¥a- lows nastaju promjene u porctku njegovil, snstavnih djclova i da kod kenkeetnag mi- MienJa primamo te vane uvijek nove Utraje. Spaznovalac paluzi w lim titrajima svoje djclovanje I sve ono, na to oni odgovarasu, J. ave, Mo su onl wv stanju reproiusirali, eznagujemo rletfu: spoznajn, Miso jest po spoxnauaocy W intelektu izuedena reproduk- eija onoga, do spoznavalac, odnosno Eyo nije; misao je lik, koji nustaje kombinori- Jom walovitih titranja: ona Je dostouna — wike, Jedan dio Ne-Egose {iten, pa kad spo- anavalac na to reagira | s ta] dio pa njemu spoznal. Materija, koja Se-. medu njih (tra, omoguéuie spornanje time, Ho jedno t drugo dovoul dodir. 1 take se sivata Urofni Janne iemedu spoznavaoc: spoznatoga 1 spornanje. uo . "Glave IL Stvaralac iluzlje »Kad ie weoik postac posve ravnoduson prama avim predmetima prematranja, onda neka & schi potrali Radu (Kralja) éutils, atvaraocn misli, koji je vrelo Hluaijae Mnlelekt (misnoni princip) velikt je rv nik zhiljnosti Tako lume w jednom frogmenty, kojet Je Tt. P Bawalsky preveln ix >Knfige 2 nih naukas, iz one vanredne pjesme u proxi; Raja je jedan od nojdragocijenifih darava, Alo th Je ona svijetu ostavilz, Pa tafata 1 nema botje oznake za tutelekt ii en misa- ont prineip, do li te, da Je on astvaralac Mu- zijas. Intelekt nije apeznavalac sim, pa rato Ueba, da gn se uvijek toto raalikule ud ava potonjega. Muoge zubune i ledknt koje istrazivaga snictaju, austajn usltjed Toga, 8to on oe pravi razliku izmeda nmoga, koji spoznaje I intelekta, koji je samo sred-Dr. A. Besant; Moé Midlienia stvo, kajim se datas! do spornaje. Ta Je Isto take, kno kat bismo Kipura kUell postavith u ist red 8 njegovim alijerom. Intelekt je po svofof bHE duajake { fo tuarne noraui, a sastoji se x jedne atrone iz jetnog pinits fint{e materife, zeanog Kau- zalno tjelo £ Vill Mones, odnoano ab- siraktni intetekt; 3 druge strone iz Jednog ulaste grubije matertie. zvanog Mentatno ti- jelo ¢ Nidi Manas, ortnesns kaakretni inter Tekl, — pel denen se pad Matiosom rasnmje- nt refleks onuy Eyasonay asvekta, koji je xpo- siajo u domistitkes materi? — Ta} inte~ Tekt sputara Siva, Kojl, — dok somonvijest vaste — Iva od mjega aa svifu strana spr éavan. Keo Sto eoviek, kojl navakaval 29 izvjestan pasno na tuke debele ruknvice, ot- kriva, da su mu rake timg Szgublle prijat jl fin! osjecaj | sposobnost da hyatasu sit- we predmete, Jer mogu hvatat{ sino vellke fivari | provestt qrube dodire, — ‘sto tako sc dogads i spoxnavaacu, kad s¢ bute, 0 inlelekt. Nuke Je uvijek ostaln Jsta, ali Je npretnost sada mooge manja; shoana’ Jc takorer isl, all nfegova Je snaga u svom izcazu muogo spretavaoo intelektom. U siijedeéim odlemelina ‘rarumjet éemo pod Jzrazom intelekt samo konkrefni inte~ Tekt tj. Mentalno:tijele I Nigi: Manas. Intelekt “Je rezultat prijaknjeg mislenda 3 Diva noprestano mevdlftefran sadninjim migtJenJem: on Je pasve adredena’ stvar sa odredenim silane‘ pogrieskama, kofe s- Hnievalu poslfedieu djelavanja, koja su po- Zinjenn uw prijsinjim Aivotima, On Je ono, Ho smo mb seni fz nicga udinill; mi ga mofemo tek polagana preudesitl; ne korlsti nam nikekovo naprezanie voljc, da preko nicka predjemo, nitl ga mozeme no strant volisnuli, fll mazema nnjedamput o”str nitl afcgove- nedostatke. Takay, kakay jest, ou je naga srofina, on je jcdun io Re- Exosa, kofi se je prilagodio nafoJ nporahl | santo spomotu nJega mafema spornaval Svi rezultat) noXeg proflox tilatfenta_prl- Sutnf su -u mama kao intelekts svakl inte- Tekt poxjeduje svoj clastiti Utrajni ritam, svola viastitu Utrafny frekvenictju 1 nalazi re u slanju.slalnog gibanja, KoJe nit nt~ prestana prédvadi eljell niz slika, koje se mijeoJnJu. Seal tz vana dolagcti utisak Wlazi, kno novi pridatlicn, uw tu radinu sfe~ ru, pa ce modifictrat! ttraje, koji sc onde yee nalaze, « [sim ge bill mo Mo fz (ugu rezultira, nije prema tonw lagna teprodukelJa ovilt UitraJa, nego Je kombl nucljo ovih veé, sortoiecit tileala | onih, kojt sit nnnove pridotli. Da nam ta hude Mo jamie, yrathno xe ponove k primjecu svi- Jetta, Kada kroz ervento stakto promatramo kakay zeleot predmet, pritinit temo nam se ‘on ernim, Vibraelje, Hofe 1 nama Izaziveju osjetal 9 ervenom, bidu ukinnte od auth, koje pohuntugs w aume oxjecaj a erven ‘oka Je tuk zavarana i eld! prutiiet ¢rniza, Isto lake, ac gledamo aa kakay modrl predmet krag Zuto staklo, anit éc osm ae fon erin. U svim thm siutajevima tarent medi iznzvali utisak jedne hoje, knja se raatikuje od anc, u Kojel nam se prl- karwje datltnt predmet, kad ya gledamo prostim okom. Puge J kod xledanjn proxi okom, vide pojedint Hudi razticnn, jer 1 sa- mo oko moilfictra primnlJenc Uitrade | tou vedo injeri, nego Sa ml to sehf obieno zn- mialjomno, U iutolekte, kao medija, krox kojexa spoznavalac promatrn eanjskt svijet, tum velikn sliduust sm utjecujem ku- renod stnkln na bole predmwta, koje gle~ dimnn kroz staklo, Spozuavaocu ne dolazi taj uljecas inlelekte do svijesti, kao Mo ni ZovJeku, — kojt hh uvliek gledae kroz. oo jeno stakle, — ne bi nikeda sotlo do s Jestl, da te stakio potpuno mijenja darcnu Bika njeguve okaline © lom snistu, koji na porrlini e811 loko se progledall moke, moferno intelekt na avali astvarsocem iluzijes On non predvadi samo iskrivtjenn atifon, ( & kombinaciju sdmoga sche i vanjskay predoeta, On Je medutio aslvaralag iluzijee Jos 1 u jednom mage dubljem smislu, naime u teliko, Sto su te iskrivijene slike, samo slike utvnré- a ne slike zbiljnostl. Sve, 3lo nam on do- nosl, xamo su sjene od sjena. Za anda ée medutim biti dovolina, de raxnotrima Hue ziJe, Mo Sh slyura njegova viastita bit. Nake predoithe 0 svijetu hile bi nosve Araguétje, Kad hismo ga mi mogli upoznatt fs njegove ‘fenomenalne strane, kakay an whstInu Jest’ ane samo preko ‘iitraja, koll su invrguutl moditikolorom djelovanju. A to nlfe nil potpuno nemognéc. Yaxuinile st. da Je to moguée samo onima, kail su Ww svlndavanfu avojen Jotelektn veoma daleke naprediova10 Dr. Titraji Intelekin mogu se climiaicall tako, du se Intelektu oduzme -svifest. U tom ée alugaju vanjsitl Impulst prafzvesli posve viernu aliku, Jer xu onda vibracte kvatita- (ivne i kvantitativas ideatiine 1 nis Ispre+ mJefane se vibracijama, koje privadaju no- amatragu, Osim toxa motemo ulinili f to, da naga avijest izade tp nas { da se prenesc u predmct (nko, da njcgovi titrajl moxu direkino djelovati na nas. U obim sluéaje- vima dobije se priva poznavanje ferme. Isto Je tako moguée spoznali fdeju u svix Jetu_noumenn, koji malazt svoj fenorvenaint {rrataj u formi, al sumo ulem svijes Koja djcluje u keuenlnom tijelu koja su ne nalex{ u okoviina Konkrelnog Intelekta 1 njegovih nigth vchikta. Cinjenica, da spoznnjemu samo utiske, kole na nas éine stvarl, a ue slvart sinc, <= Inurev ove netom iznesene sluénjeve, — nd vilalnog je znséenja za praklléan Fivot. Ona ons ugiz poniznusti, onreznostt f pri- slupatnosti za nove Ideje. Ona nam oduzima lustinktivnd osjeéas sigurnost! u pogledn is- Pravnosti nageg promatranga [ JoX nas wih, da moramo laéno Ispilutl sAme sche, pride nego to druge osudvjemo. : Da nam to hude Jaano, treba da scbl pre- dotimo slijedeée: Uzmimo, da se sastanemo sa nekom osubom, &iJa titrajna djelatnost Hint donekle madopunjak nage vinstite. 0 %asu, kad smo se srolf, mf se na nekl nage medu sobont pareliziramo i uxlijed toxa ne mofema jedan dragoga dn trpimo. Nifedan ed nas ne mofe, da u drogomu nade nest aajednithng 1 zato smatramo jedan drugoga bedastim. Ima Ji all w nas neito malo mnspoznnje, lo éeme an svoje strauc nasko- ro eljeloj stvart dott na kraj. Umfesto, da anog drugoga Jedrtostavno proklamtrama be daslim, mf éemo sebl postavilf pltanje: 98tn nedastaje ment, da ne mogu na niegove tl+ Goje reagirati? Tu tMlraff posteje 1 kod wnene | kod-njexa, pa ako Jo za Rivot { mf- Silene toga Eavieka nemum nravox sbvaén nia, ondw uzrok tome le#l u tom. Ato Ja ne imogu, da reproductram’ njcgove tMlrafe. Za- So dakle, da ia njena osudujem, kad | ona ko. nemam mikakvog prava, duo nfemu su- stim, sve datle, dol sumoga sche nltam ta- Biko nrcudeslo, da gu mod sebe dukevno prentjeli,.u nJexa2e Druge ne moBeme pre« udegavati, elf ache motemo 4, bilo bi dobro, -Proslosti Axara Besant: Mu Midlienfo da stalno na tom radimo. da progirimo svo- Ju nutrinju za stu oblfnije priniane, Mo- yume x¢ teslll, da hudcmo kuo hijelo avsetlo, hoje u seht sndriaje sve baje, Jer nt- Jednu ne odblja 4 nljedau ne Ievraéa, vee ima u scht toliko snagé, da se mode priluxaditi stim bojama. Isktrenost pak svojeg nasto- danja, da se pribligime savrSenostt hljcloge Svictla, moéi gemo mieriti anom sposob- hojom éemo se znali razllaitijim karaklerima, Mentalno tijelo i Manas“ Sad emo se poxsbaviti s inlelektom 1 razmotritf kakay je on uw svojem sastavu, Kao orgao svijesti iw svojem aspektu ku shoznavalae, nudalje Kakove je vestl {aj sn: slav; na kojl smo nagiu mi svoj intelekt u 1 kako bi ga mougll ws daknjoxtt preucdesttt. Na stroni tivate infelokt je Manas. Ma- unas Je refleks spomnavajuder Fosovog ase pekta — fyesa kao spozvavacen, u atomi- sUUKo} materijf,trege razine, t. J. mentalne sfere. : Na strani forme prufa intelekt dva‘as- Pekta, od kojih avaki za sebe zahtieva dje.,. lovanfe Manaaa t. J. one svijestl. koja dje- luje W mentamos sferi. Ovi aspektl nastajy skupljanjern materife dotiéne sfere ako trojudih centara. Wit 5 avrha te malerife dy Vela Je do toxa, da ju zovemo mentalnam iit misagnom tvnel, Gna éini u sremirn golemi Krug, profimlje axtralou { fzitku materiju ‘ 1 dijell se, Kaa 1 fizitka materija, u sedan podrazreila. Ona reagira samo na titraje, Koji dolaze od onog aspekta Egosorog —koil anaéi spoznaje — o Laj aspekt udara joj dig njezinoK poseluog knraktera. o Prvl 5 vili-nsnekt formalne strane tog Jo~ felekta ove se Kauzatno tijelo, Onn obu: Ivagn peli { dest podruzred mentalne sfere, Ho analogne otlovara Stnijiin cterskSin vr- stama fizitke sfere. Ovo kauzalna tljelo Je hod veéine danainjeg 2judstva jo8 tlalio rae vileno, Jer ostale posve nelaknulo od men- talnog djelovanja, koje je upravljeno samo na vanjske stvarl, Hadi toga mofemo, ba- rem au suda, preko nieca prodi. U zbiljno- AU Ent ono organ za ohstraktno miflienie. Drugl aspekt zove se Mentulna tifelo, a asstoji sc Ix tnlsagne tvari, Koja pripadd te-Dr. Urima nizim pedrazrcdima mestalne xfere, hi anntogna sdgovaralo clerléka-nnjuk- Gem, plinovitom, lexnigem i Evrstom™ agre fatnom slanju firighe sfere. Moglo bi gn se pani praven nezvati: qualim mentalniin Aljelam, Mvolalna tfelesa ixkaxu sedan eelikils fundamentainih porns avai pois. na apet forml, kaje stoje razyojnim stepenicama, Tho (e Fakone alivaéa 1 razumalje da th prt muijeni, tnj mogc, do spurl evelucloni tok prirode pretvor! wlastiticn ol Janjem u rapide rostenjc. Zato dij Uh zokota thke nelzmjerno vegan. Stvaranje | razvoj mentalnog tijela Metuda, po koioj swijest izgraduje schi nasivea, jest atvar, koju bismo morali os hito dobro poznavall, jer nam svnki dan, vate i svaki sat nafcan Zivota prota priliku, du ty metndy upotrifehimo u velike svrhe. Kad smo budni, a 1 kad syavamo, mviick preudetavaina —svoje nientalna tjelo; Jer dim nom svijest vibrira, ona Gime ved 4 dje- lwJe na mentatnu tyar, koja se nalazi oko wie. Page i nnjncznatniji drhtaj svijesti, kofi uzrakuje moguée sumo sasviin prota: ho misau, uvlndi ockolike sitnih dijelova mentalne tvarl u mentalno tijelo, 2 droge opet tjera napolije. Sto xc lige nosinea — Ujela — to Citrajt dolaze k njemu. Jemo medutin saboramit, de prava bit svi Jesté le3i a lam, da se ona slalna identificira su Ne to fake statno sana fede wlorduje addijuiuéi ad acbe Netige. Svi Jest se dakle sastoji iz stalnog alterniranja izmedu afirmacije 1 negneije: — »Ja sarv tos Ja nism tos, a to Je kretnja, koja u materiji izoxiva privlatenje | odhtianje, sto mi zovemo: Ulrunjem. Materiin, Sto x0. ni Jozi nookolo, doéi ée takader w valovite « Danje | alual take kao med‘, preko koluga se uljege na.svijest draxih. Finoga fli gruboga te take upotrebljene koji su proizvedeni no svijesti, sustoje ac tz vrlo brzi mogu staviti ni peetikti mentalne trari. Grablji partikil ostoju pri tem netaknuli, jer ae mngu sudjelovatl knd th hrzib (itraja. Kad takava ratsanslavi ut koie ae Besant: Bok Bistjenja WW mnentalno Hijelo u titranje, onda hwdhi greb- Hi partikti astjerant 42 tijela, a na njihave njesto dolaze fini i. take da se ne Anj nadin pobol§i in koleg Se xvadeno mentalno Lijelo. Ohratua opel, uk ne i gndue mibsll ws u inentaine tiJele Krublji, za svaj inraknj polrchili, moterijat, Koji onda istiskiva onnj finijl materij koji se ondje nalazi \ju, usted ovth the parlikli neprestano J mentalaog ticle ihaeivani, a drugi onet plaze uw ngegu. 1x toga pricadne siljedly da syorolinost Feayleanja nia mislt, koje deluze ix vonn, vist o tom. koe sino vesti mate- Fiju upotechilt w prolosii, Kad smo lzgra- divali svoje lijelo. Aka Je ono snstavijena Iz FiniJen materijala, onda ne go reaptralt nn surnve [zl misll, pa ma xale one ne niogt nl koditi. Sasloji 1d xe onm ansuprot gruhng materijala, oma ée svaka zia mi 0, kaa do niega dolazi, on njcaa utJecatl, dok sve dobre fz vana Kk njemu dolazci misli ng é¢ dobitl odguvora, pa ¢e ostall bez svakng uspjcha- Kad dodeme u doticaj s kojim torjekom, Gije se misli krecu u visi afcrama, onda ge njeyovi mi nora tjelu atayilt tt vibracijw one tvarne partikule, koje su xa to spoxubne. Te 0 vi- hractjc mekoje od oni partikuin ispremje- Soll. a moguée je, cin ce i istjernti one, kole av odvige arube, nda bi mingle rajedne Ailrati um lo Hvanje, U knJoj ée mjerl sustanak s tukovim ¢oxickom za nas biti od koristi, ovisi isktjudivo o hyn nakeg dosadainjex misljenjo. io mo- quénosti, da go pratime s razumjevaniem \. j. da’a njegovim mislima anjednighi L- tramo. MI ne mnuemo jedan za drogoga mi sliti, on moze da misli samo svoje: viastite misli ovl time atvereni titraji, ost nalaztit nko nJeguve mentale twarh nner no tas [stave nate mentalna tijelo uw har- Qvo diclule opet na nox jue moze dakle dana at uljede samo tako, da stay] ni Se mentalno tijelo u Uitranje. Medulim na ove iz vana prouzrafene tl-, Uaje ne slifed! uvijck nepasredno razumjé- vanje. Vike pula to nalikuje «elovangu sun- en, Kise i zemife na posijano sieme, Nal- prife se ne opadu nikakay utjeces vihraclianm. "Dede Besant: Moé Mi na sfeme tz vona; all u nutrinil poteo ie Hivot da tibo Utrn ito titranje hiva od da~ na do dana sve jnge, dok konadno onaj El vol, koji sc razvija, ne probije lusku wie- mena, policra korjentié { doskora se moxu oparili vrsei knko rastu. Porve sliéno du- gada nc 5 ag inletcktom. Najprije morn de nastupi neko tiho vibriraoJe aviJest? u nic- Kovoj nutrinji i te prije, nego Slo Je on u stanju, da odovara xa vanjske porive. Ako i nismo w stanju da raznmijemo mislt o- vieka, koji plemenito misli, one-Ipak pokre= éx uw nama neko besyjesno tiho vibriranley ito kréi pul dolaxcéaj svjesnoj rezonanci. Prisutnost Koleg vellkeg mistioen, dovedi hax nesto blige do bogalog misnonog ai- votu, koji iz nJesa suklja i mi mu se be svjeano priblizujemo. Misaone klice, koje si w numa mirovale, Iznenada se pronu i cljolt no§ intelektuaiul razvoj biva najednam po- krenut, udio moze da dode sana ram svijesti meutalno tiselo bude puno snage fn je radina ida mo%c u sche primith vi8i misonl 5 Kojl mut stadi otvorcn, onda 5 moramo staino trsiti, da ispravno mle slimo, jer ml smo svoj{ viastiti atvaraocl, pa sam formlrnma i slvayamo svoj inte- Tek. Ima Yudl, kojl mnago eiteju. Citanje me ne doprinnsi lite {zohrarhi Intelelta, njegn mofe da tegradl sama mi3ljenk tanje Je ud koristi soma t tolikn, w kolike Mrtbavtia miiljenju muterifata. Cavjek mo- 4 da mnogo Gita, ali njegov montalnl raz- vo} ravnat é se prema koligin! miseonog tula, koji smo u Bitanje ulofili, Vrijednost koJu ie on éitno, ovist kod njega o tom, kako Ju je upotrljchio. Ake on misun mije dobro zabvatlo 1 pelpuna prokuhao, ona ge mu tck mala koristili, a 1 ta de koe rist biti protazna, »Gitanje tspunfuje o- vlekne — Kazuo je Lord Bacon (englesk! drfavnik' I filozof god, 156t—1826.), a to velledl isto tako za intelekf, kno | ra Ue dela, elo ispunjaje Zelndac, ali ona nema wrlfednostt 2a tielo, dok nije prokubane i aslinilirana.’ Isto tako mozeme i intelekt nepunlti éltanjein, all bez raamitlianja ne- moruen fe asimitnelja onog, Sto s¢ dilate, pa iz radu olostite Ako dukte climo, da nam Zivotn, zato J Intelekt ostaJe ne samo prazun, nego ge mu te nokreavande some Sxoditl; teret neasimilirenih “mistl vise de gn oslabill ncgo 1 ojagati. ‘Ako dukle icine paspjesiti porast svox, Intefekla { razvoj svoje inkcligeneije, onda moramo mange ttath, a vite ruzmiftjatl, Gofimo i uzbiljnu felju, da svoj intelekt zbilJa izobrazkno, onda moramo avaki dan Pasvetiti harem jedam sata hilo ko- Jog veiiednog djela, ali ike, di nakon, so smo pet gnsuha Citali, da onda linen deo set Gusova @ tom razmidijuna, Obitan nugin Flange Jeat jednostavna, mehanicho éltanje, . dok se knjiga ne oilludi xa stan i dok opet ne dode sledete vrijeme x0 Ftnn, Meitutin, (0 je bak i razlog. 2nkto misa- anu snaga kod prosjeénth Mult tuko in redo polagano rastc. Jedna od najnapadnijih poinva wu tearot- skom pokretu jest anentalni porast, koji se wot! xodine do godine moke opaznti lad nj pristaie, U glavnam se to mote pri- visati okolnrsti, da su oat upugeni w bit mitlJenja, Ooi nsiljed toga sve vise shva- mmo€ njeqava djelovnnja F praia toon znalu, kako morajn orgajali svoje incotal~ no Ljelo, umjeste da tok nlexover suzvltica prep nrirode, @ da ga nlmale Re potuprn, Istrazivag, koli zbikia whi 2a tekovin: napredkom. mora stvoriti adlulu, do ne ¢e propustiti mill fodan dan, a dane jar pet gasava Zitac | bar dexet minuta Farmiallay @ onom, fo Je proéitas, U prea veljeme Elnll é¢ mu se, da je ovakova vjez~ hu uw migijenju naporna i da umauro, ali to é= mu samo pokazali, kaka slnbn Je njegova mlsaona snaga. Ovo otkrige odraduje y: peel korak, kofi se Ima paduzetl: jer vie je Tito mnogo, kad gavjek sam schi prizna, da nije bio dovoljna jk, da oftro 1 dosljedno misli, Giudl, koji ne mogu mislith, all si us- prkes toga ntvaraju, dn bl to mogli, ne Une uikokay napredak. Bolje jc poznavall svoje slahe strane, ego MW ulyarat! si, dt smi ja ki, dok w istinu sma slabi. Oxjedaj slabasti, Jutanje mfsll, uzbudenje, zatin smetenost | iznemoglost. fo sve nuken duljeg nepres kidnog, Intenzivacy misaonog radu tzblfa moraw, prdsjeéa nas no sligne pojive nmi Sicama, nakon ito smo iit mnoge napre Nedovilim, neprckiinim, all i nepretjeranim vJethaniem pospjeSuje se sunga mitljenja n-Ito ako, Keo f staga mistea, Misauna sna- ga postpone ée rastl, a mi ema ac maucill ” da drdimo misii u vinst! 1 da ih upravijamo nn izvjesne Inéke. Wee takovoy tkalovanga ostaje mentulno Ueto nestadun produkt bez organizaciie i uke se nije postigla spasub- at konecutractje t. J. fiksiranje misi na gdredeny Uatku, onda seu opée ne move govoritt o hilo kakovos vfefbt misnone nage. (Nastavit fe se) Moé misljenja : Njegovo svladavanje i izobrazba Napisala Dr Annie Besant. (Pevi astavak.) Glava IIL Prenaéanje misli Dao danas ge Ljudi vrlo rade have proble- mon pronadanja misll, Mnoxi Jc od nas vee kako BI Hjepo hit, kad bi se fo- wjek, onake posve Lex posredovanja pofte 1 Lclegrafe, mogao staviti uw snobrnéas = hosim adaljerim prijateljem. Tzgleda, da mnogl mi- ‘gle, da to de her tefkoéa I da se pri tome tic treba nimalo naprezati, alf doskora su tl judi nemato tznenarteni kad im taj poki ne pode en rukom, Merlutim svakomu bi mo- ral biti jasno, da nije, nego slo motemo misli prenositi, moramo bith uw stanju, da zbilja mislimo; da prije svega moramo po- siedovati sposobnest sigurnog i stalnoy 1 SiJenja, 1 da gemo tek onda moti u pro- stor slati struju misil. Slahagno misljenie, koJe koleba nvamo-onamo, kod veéiue tudi stvara u misnanoJ sferi samo lrome titrajc, od asa do dasa nastaju, onda apet me- slaju i proizvode samo neodredene forme sa, veoma slabom Hvolnom snogom. Misaona, forma mora da tma josne, odredjene kon- ture, zatim, mora da je puna fivota. kad tre~ ua, dn Ju se olposalje wu stanavitom praver, aadalje mora imati dovoljmu Jakost, i yoina Zijezdas, diJe funkelje su nakim Frio: Torima tolalne nepoznate i za Kofe:se maki psiholozi mixta ne brinn, (Franctski flazof Mend Descurles, rvoo Carlesius —- (1596. -— 1660.) —- dréao Je, kako Je pornate, tu Be votnu 2lljezdu sredisiem duke). Kod veéine Luni to Je saavim rudimentaran orgun; on sc medutim razyija, o ne zokreijuje | u avon rarvoiu dade se dovesti io stanja, u kejem moze dvista do fzvndi svoju -odredenu funk- ciju, koju ée morati obayijutd uv burucnosti kod sviju ljidi, Ta fe organ zm prenaganfe misti, kao dto fe-oke organ za vid, a Uho 1a sf, : Ako daklc netko s yunom koneentracljom nom ty no Vd Dr A. Restnt — Bak Midljenfa odlugnam pabljivosts vslo’ intenzien . maja o izviesnoj Ideji, onda ce osjutiti n tol.»flvolno]; ilijezdlie ncke liho podrhtayn nie It skaklianje, silénv, kag kad mravi protaze. Ove se podrhtavanje oiligrava u ‘cleru koji prozima tu dlijezdu, te nzrokuje slabu magnetska straju, teu fizietim ma Tekulima te tlijerde stvara ana§ asseca] Bkaltjanje. Ako je dotiena misao take lenzivna, da moze tu strufy stvorili ée mislitae mod! ie toga rakdjudid, damn Je usp§elo, da je avoje inisli dotjerun de tukove Jasnoge f jakosti, da Therasl uw etern, Flo Hliendue uzrokoju u okulini viluve, stizne valovima svjetla, samo Sto su ovi in 2i, Qvo tiisaaje firl se u cteru ma sve stran ne, va ovl tuko izvedeni sterski Utraji dl Juju sada, xa svoje strane, na eter u azivol- noj Hijerdie svakoga drugox mozgn, ti trajl bivalu u pravildom redustljedu, pre sent najprife na astrainn, onda na mentalno Hijelo, da mogu take dospjeti do svdjesth Ako ta droga rElvotna 2lijexine nije w sta- da néestvuje u tom valoviton titranjy, * anda ée ta. misao proéi posve neupagena mi- mo nje; ane ée na nju uélniti isto Lako slabi utisak, kao valovl svjelia wa oko slijepea. Kod druge metode prenafanja mis slilnc, koi Je u viostitoj sferi stvorla favje- snu misaonu formu, ne faljc tu furmu u svoj mozak, vet Je vodi uw mentalnos sferi nepasrcdua do drugog mistioca. Da se to bez tefkaéa izvede, petreban je mnogo viki men: talnt razenj, nego kod one prer, wetom oF faue fizitke melode prenaianja onaJ, koji @alje, mora da zn0 sta da take bavede svijest uo mentalnu sferu, avjesna ovo djelovane. Qvaj posae vrkimo mi svi neprestana, dirckino, bilo indirektno, Wt kaliko naimne ei Jeln noe snisljenje u mentainom tijele unr kuje vibractje, knje opel, w kolike odgovarn njihevoj hit ¢ Keng, Allo morajty da se dol, ental tvar, koja se naokole nolazi. Tne mua rozloga, zaste da se pojam o prenasanju imisli ogranil jedioo samo na sviesno 1 ho~ Umino preawinanje od Jeng nsvbe na