Unapreenje pristupa informacijama i

uea javnosti u donoenju odluka u oblasti okoline

Pristup informacijama i uee javnosti u donoenju odluka u

okviru upravljanja vodnim resursima

Prirunik za javnost

Sarajevo, jun 2006

Ova publikacija je pripremljena u okviru Dunavskog regionalnog Projekta (DRP),

komponenta 3.4 o Unapreenje pristupa informacijama i uea javnosti u donoenju
odluka u oblasti okoline, finansiranog od strane UNDP/GEF i implementiranog od
strane konzorcija kojeg ine Regionalni centar za okoli za Srednju i Istonu Evropu
(REC), New York University School of Law (NYU) i Resources for the Future (RFF).

Sadraj
Uvod.................................................................................................................................... 3
1. Openito o vodi........................................................................................................... 4
2. Vodni resursi u BiH .................................................................................................... 5
3. Upravljanje vodnim resursima u BiH ......................................................................... 7
3.1. Vodosnabdijevanje stanovnitva......................................................................... 7
3.2. Odvoenje gradskih otpadnih voda .................................................................... 7
3.3. Vodosnabdijevanje industrije i tretman industrijskih otpadnih voda ................. 8
3.3.1.
Vodosnabdijevanje industrije...................................................................... 8
3.3.2.
Otpadne vode industrije .............................................................................. 8
3.4. Odvodnjavanje i navodnjavanje.......................................................................... 9
3.4.1.
Odvodnjavanje ............................................................................................ 9
3.4.2.
Navodnjavanje ............................................................................................ 9
3.5. Hidroenergetika................................................................................................... 9
3.6. Zatita od poplava i regulisanje reima voda.................................................... 10
4. Znaaj vode za ivot ljudi ......................................................................................... 10
4.1. Zagaenje vodnih resursa i uticaj na zdravlje................................................... 11
4.1.1.
Mikrobioloko zagaenje vode ................................................................. 11
4.1.2.
Hemijsko zagaenje vode ......................................................................... 12
4.1.3.
Dozvoljene koncentracije zagaivaa u vodi............................................ 14
5. Uee javnosti u procesu donoenja odluka u oblasti zatite voda ......................... 14
5.1. Na koji nain se ostvaruje uee javnosti........................................................ 17
5.2. Informacije koje se daju na traenje ................................................................. 17
5.3. ta dalje?........................................................................................................... 18
5.4.
Mediji - saveznici u borbi za zatitu ivotne sredine........................................ 19
5.4.1.
Kako napisati kvalitetnu vijest.................................................................. 19
5.4.2.
Konferencija za novinare .......................................................................... 19
5.5. Internet kao sredstvo pruanja informacija i poticanja uea javnosti............ 20
6. Pristup informacijama i uee javnosti u okviru upravljanja vodnim resursima .... 20
6.1. Pilot projekat na podruju Opine Lukavac, Bosna i Hercegovina .................. 20
6.2. Iskustva iz Sjedinjenih Amerikih Drava ....................................................... 21
7. Zakonodavstvo i institucije odgovorne za upravljanje vodama u BiH ..................... 22
7.1. Zakonska regulativa i slobodni pristup informacijama..................................... 23

7.2. Zakoni i propisi na snazi koji reguliraju pristup informacijama i uee javnosti
u donoenju odluka iz oblasti zatite okoline i voda..................................................... 23
7.3. Institucije zaduene za upravljanje vodama u BiH........................................... 23
7.3.1.
Nadlene institucije i javna preduzea...................................................... 24
8. Tumaenje pojmova i kljunih termina .................................................................... 24
9. Reference .................................................................................................................. 25

Uvod
Znaaj vode je neprocjenjiv, jer je ona dio nas i bez nje ne moemo opstati. Po koliinama tog
prirodnog bogatstva naa drava svrstava se u red bogatijih zemalja Evrope. Naalost, svijest o
njenom znaaju i ouvanju je u velikoj mjeri naruena.
Veliki broj meunarodnih dokumenata promovie sudjelovanje javnosti u upravljanju okolinom
(Espoo konvencija, Aarhuka konvencija). Pored toga, Okvirna direktiva o vodama EU, navodi
sudjelovanje javnosti kao kljuan element u upravljanju vodama, velikim dijelom je uklopljena u
novo zakonodavstvo o vodama u Bosni i Hercegovini. Meutim, zakoni propisuju informisanje i
sudjelovanje javnosti, ali tijela javne vlasti to u praksi ili slabo ili uopte ne primjenjuju.

Sudjelovanje javnosti je teak i dugotrajan proces, ali se dugorono isplati jer javnost snosi
odgovornost za odluke, lake ih prihvaa, manje je nezadovoljstvo, a obostrana korist. Svaki
pojedinac ima pravo na zdravu okolinu, te ima odgovornost, linu i drutvenu, da titi i
pobolja stanje okoline na dobrobit sadanjih i buduih generacija. Samo zajednike akcije
na lokalnom, nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou mogu osigurati odrivi
razvoj.

Upravo iz tog razloga je potrebno posvetiti to vie panje edukaciji javnosti o vodama, kao
i ukljuivanju javnosti u upravljanje vodama.
Ovaj prirunik je namijenjen svim graanima u Bosni i Hercegovini i njegov je cilj da se
graani upoznaju sa problematikom upravljanja vodnim resursima u Bosni i Hercegovini,
kao i da steknu osnovna saznanja na koji nain oni mogu da se ukljue u procese
donoenja odluka vezanih za ovaj resurs.

1. Openito o vodi
Voda je najrasprostranjenija tvar u prirodi i predstavlja osnovni uslov za opstanak svih ivih bia
na planeti. Oko tri etvrtine povrine na Zemlji prekriveno je vodom i procjenjuje se da je ukupna
koliina vode na zemaljskoj kugli oko 1,4 milijarde km3 (1,4 x 1021 litara). Kao najvrednija
prirodna sirovina neophodna je za opstanak svih ivih organizama, ali i za industrijski i
tehnoloki napredak ovjeanstva.
Voda je dio naeg svakodnevnog ivota i ona ne poznaje granice. Iako je koliina vode na
zemaljskoj kugli znatna, voda dostupna za ljudsku upotrebu je u velikoj mjeri ograniena. Svjee
vode predstavljaju manje od 2,5% od ukupne koliine vode na zemaljskoj kugli. Od toga, skoro
80% se nalazi zaleeno na polovima i ostalim zaleenim povrinama na zemlji (gleeri). Prema
ovoj raunici, tek 0,5% svjee vode na planeti se moe koristiti za ljudsku upotrebu (Agencija za
zatitu okolia/ivotne sredine, 1990. godina).

O
Okkeeaannii
9977,,55%
%

SSvvvjjeeaa vvooddaa
22,,55%
%

PPoolloovvii ii
gglleeeerrriii
7777%
%

O
Osssttaalloo
11%
%

N
Needdoossttuuppnnaa
ppooddzzeem
mnnaa vvooddaa
2222%
%

A
moossffeerraaa ii vvooddaaa uu
Attm
bbiilljjkkaam
maa ii zzeem
m
mlljjii
33999%
%

JJeezzeerraa
6600,,66%
%
R
Riijjeekkee
00,,44%
%

Nestaica vode jedan je od vodeih svjetskih problema. Resursi svjee vode u cijelom svijetu su
ugroeni ne samo zbog prekomjernog koritenja i neodgovarajueg upravljanja nego i zbog
poveanog zagaenja okoline.

2. Vodni resursi u BiH

Rijeni tokovi Bosne i Hercegovine pripadaju slivovima Crnog i Jadranskog mora. Od ukupne
povrine BiH koja iznosi 51.129 km2, Crnomorskom, odnosno slivu rijeke Save pripada 38.719
km2, dok slivu Jadranskog mora pripada 12.410 km2.

U Crnomorski sliv, koji ini 75% podruja Bosne i Hercegovine spadaju slivovi slijedeih rijeka:
Neposredni sliv rijeke Save
Une
Vrbasa
Bosne
Drine,
dok u Jadranski sliv, koji zauzima 25% teritorija Bosne i Hercegovine spadaju slivovi rijeka:
Neretve
Trebinjice
Cetine
Krke.
Kao to se moe primijetiti, povrine Bosne i Hercegovine pripada Crnomorskom slivu, a
Jadranskom slivu. Prema podacima iz 1991. godine, u Crnomorskom slivu, u BiH je ivjelo
4.012.266 stanovnika, a u Jadranskom slivu u BiH 515.360 stanovnika.

Sa druge strane, od ukupne koliine vode koja otjee godinje sa teritorija BiH (1.155 m3/s), 63%
(722 m3/s) otjee rijekom Savom, a 37% (433 m3/s) prema Jadranskom moru.

Slivovi u Bosni i Hercegovini

Specifini prosjeni proticaji

Sliv

Po stanovniku

Po povrini sliva
2

(litara u sekundi po km )

(litara u sekundi po stanovniku)

Neposredni sliv Save u BiH

11,44

0,099

Una u BiH

26,29

0,387

Vrbas

20,67

0,257

Bosna

15,59

0,089

Drina u BiH

17,13

0,293

Ukupno Crnomorski sliv

18,65

0,180

Neretva i Trebinjica

39,76

0,921

Cetina

13,48

0,392

Ukupno sliva Jadranskog mora

34,89

0,840

Ukupno BiH

22,59

0,255

Najvie vode u BiH, kao to se moe vidjeti iz tabele, ima u rijeci Neretvi (39,76 l/s/km2), dok je
neposredni sliv rijeke Save u BiH najmanje vodan (11,44 l/s/km2). Analizirajui raspoloive
koliine voda u odnosu na broj stanovnika, najkritinija situacija je u slivu rijeke Bosne (0,089
l/s/stanovniku). Naime, sliv rijeke Bosne zauzima 20% teritorije BiH na kome ivi oko 40% od
ukupnog broja stanovnika, dok sa tog podruja otjee svega 14% ukupne koliine vode. Potpuno
drugaija situacija je na podruju slivova rijeka Neretve i Trebinjice, gdje sa 20% teritorije BiH
koju pokrivaju slivovi tih rijeka i gdje ivi oko 10% od ukupnog broja stanovnika, otjee ak
35% ukupne koliine vode. Na ostalim tokovima, odnosi su manje vie ujednaeni. Sliv rijeke
Bosne, pored toga to ima malu vodnost i specifino otjecanje po stanovniku, ima i najloije
karakteristike kvaliteta vode.

3. Upravljanje vodnim resursima u BiH

Upravljanje vodnim resursima se openito dijeli na slijedee oblasti:
koritenje voda,
zatita od voda i
zatita voda.
Kako bi se upravljanje vodnim resursima to bolje pribliilo itaocu, u nastavku teksta dat je
kratak pregled stanja u pojedinim sektorima upravljanja vodama Bosne i Hercegovine.
3.1. Vodosnabdijevanje stanovnitva
Na prostorima BiH, vodosnabdijevanje stanovnitva putem javnih vodovoda datira jo iz perioda
Rimskog carstva. U znaajnijem obimu, vodovodi datiraju iz tursko-osmanlijskog perioda, kada
je polovinom XV stoljea u Sarajevu izgraen prvi javni vodovod, mnogo prije nego u drugim
evropskim gradovima. Za vrijeme Austro-ugarske monarhije, izgraen je za ono vrijeme niz
modernih vodovoda sa objektima za preiavanje vode, od kojih su neki i danas u funkciji.
Prema dostupnim statistikim podacima samo 56% stanovnitva je obuhvaeno javnim
vodovodima (u gradskim podrujima je pokrivenost 94% od ukupnog broja stanovnika, dok je u
seoskim podrujima pokrivenost znatno manja i kree se oko 35%).
Odreeni broj javnih vodovoda u gradovima, a pogotovo u selima, u sunim periodima godine
nije u stanju zadovoljiti osnovne potrebe korisnika u koliinama vode, a esto ni u kvalitetu, zbog
ega su gotovo redovne pojave redukcije vode, pa i zabrane njene upotrebe za pie. Jedan od
uzronika redukcije vode jesu i gubici u samim vodovodima (prema podacima Asocijacije
vodovoda u Bosni i Hercegovini u pojedinim vodovodima gubici iznose i do 80% ukupnih
koliina zahvaene vode). U tim uslovima, izuzetno je teko osigurati ravnomjernu raspodjelu
raspoloivih koliina vode svim potroaima, te osigurati osnovne higijenske uslove.
Kao osnovni zadatak u cilju ostvarivanja preduslova
vodosnabdijevanju, postavlja se ouvanje i zatita voda.

za

osiguravanje

potreba

3.2. Odvoenje gradskih otpadnih voda

Djelatnost koja se bavi problematikom planiranja, projektovanja, graenja i koritenja objekata,
ureaja i postrojenja za prijem, transport i preiavanje zagaenih voda, te njihovo isputanje u
vodoprijemnik, ili naknadno koritenje, naziva se kanalizacija. Kanalizacija predstavlja dio
tehnikog sistema, koji se nadovezuje na ljudsku potrebu za vodom u svakom segmentu ivota i

aktivnosti, a kojim se osigurava kvalitetno prikupljanje i odvoenje otpadnih voda, te njihovo

preiavanje. I pored tijesne povezanosti vodosnabdijevanja i kanalizacije, razvoj kanalizacionih
sistema u veini sluajeva zaostaje za razvojem vodovodnih sistema. To se prije svega odnosi na
zemlje u razvoju. Prioritetno je rjeavano vodosnabdijevanje naselja, a odvodnji i tretmanu
otpadnih voda pristupalo se tek kada su problemi sanitarne zatite naselja narasli toliko da se
njihovo rjeavanje nije moglo odlagati.
U Bosni i Hercegovini je, kao to je ve navedeno, samo oko 56% ukupnog stanovnitva
obuhvaeno javnim vodovodom (94% u gradovima i 35% u selima), a javnom kanalizacijom
samo 35% (80% gradskog i 11% seoskog stanovnitva).
Po ovim pokazateljima, Bosna i Hercegovina je bila na pretposljednjem mjestu od svih republika
i pokrajina u bivoj Jugoslaviji. Jo je vee zaostajanje u odnosu na druge evropske drave (u
vicarskoj je obuhvaenost populacije javnom kanalizacijom preko 95%).
Broj gradskih postrojenja za preiavanje otpadnih voda u BiH je jako mali. Postrojenja koja su
u pogonu se nalaze u Trebinju, Ljubukom, Grudama, Gradacu, elincu, Neumu i Srebreniku,
dok su postrojenja u Sarajevu, Trnovu i Odaku izgraena, ali su van funkcije.
Ovdje je bitno naglasiti da ekonomski razvoj BiH od Drugog svjetskog rata nije pratio adekvatan
razvoj koritenja i zatite voda, odnosno voda nije tretirana kao ekonomska kategorija.
Istraivanja su pokazala da je ve 1978. godine, u cilju dovoenja kvaliteta rijenih voda u
propisane granice u BiH, bilo je potrebno smanjiti koliine otpada koji se unosi u rijeke za 81%.
3.3. Vodosnabdijevanje industrije i tretman industrijskih otpadnih voda
3.3.1.

Vodosnabdijevanje industrije

Vodosnabdijevanje industrije obuhvata sve privredne djelatnosti, ukljuivo i potrebe za pitkom

vodom radnika kod velikih industrijskih korisnika, tehnoloke i rashladne vode, kao i
industrijalizovane poljoprivrede.
Industrijski potroai koriste vodu iz javnih i/ili vlastitih vodovoda. Prvi vid potronje esto
znaajno utie na raspoloive koliine vode za ostale korisnike. Potronja industrije moe biti tri i
vie puta vea od potronje stanovnitva. Veina industrijskih korisnika u BiH je prije rata
koristila vodu iz javnih vodovoda.
Ukupna koliina vode svedena na stanovnika koji koristi vodu iz vodovodnog sistema, izraunata
na bazi prijavljenih koliina za vodovode opinskih centara u BiH, 1985. godine iznosila je 420
litra/stanovnik/dan. Struktura je bila slijedea: domainstva 32% (134 l/stan/dan), privreda i
ostala potronja 35% (147 l/stan/dan) i gubici vode 33% (139 l/stan/dan). Od toga u slivu rijeke
Bosne se troilo 70%, u slivu Vrbasa 13,5%, a na ostali dio BiH je otpadalo svega 16,5%.
Obzirom na trenutno smanjene industrijske aktivnosti u odnosu na 1985. godinu, smanjene su i
industrijske potrebe za vodom.
3.3.2.

Otpadne vode industrije

Intenzivni proces industrijskog razvoja, prije svega karakterie stalan porast potronje (odnosno
koritenja) vode koja se u skoro istoj mjeri vraa u vodotoke, u okolinu, ali kvalitativno potpuno
promijenjena. Ukupna proizvodnja industrijskih otpadnih voda u BiH je prije rata iznosila 24
m3/s. Najvee koliine su nastajale u slivovima rijeke Bosne (18 m3/s), Vrbasa (2,6 m3/s), Drine
(1,2 m3/s) i Une (1,1 m3/s). U slivu rijeke Bosne je veliki dio otpadnih voda otpadao na vodu
zagaenu procesima hlaenja (Termoelektrane Kakanj i Tuzla, eljezare Zenica, Vare i Ilija, te
hemijska industrija Lukavac).
Prva postrojenja za proiavanje industrijskih otpadnih voda poela su se graditi krajem 80-tih
godina. Do tada je samo poneka metalna industrija imala procese za preiavanje. Istovremeno,
ova industrija je bila i ostala jedan od najveih zagaivaa. Od ukupno 122 postrojenja, njih 79,

odnosno 65% pripadala su tipu finalnih tretmana (uklanjanje metala i cijanida iz voda sa jalovita
i bioloki procesi). Ostali su imali razliite vrste pred tretmana. Najvei broj ovih postrojenja
izgraen je u metalopreraivakoj industriji (57, odnosno 47% od ukupnog broja), od kojih je
samo 27, odnosno 22% radilo sa zadovoljavajuim efektom.
Iako u BiH postoji znaajan broj industrija koje isputaju velike koliine otpadnih voda zagaenih
organskom, bioloki razgradljivom materijom, karakteristian je mali broj postrojenja za bioloko
preiavanje.
injenica da trenutno industrija radi sa drastino smanjenim kapacitetima, jedini je razlog
popravljanja stanja kvaliteta vodotoka. Prilikom ponovnog pokretanja procesa industrijske
proizvodnje u BiH potrebno e biti posvetiti veliku panju zatiti vodnih resursa. Prva mjera koja
mora da se sprovede je uspostavljanje nadzora na svim ispustima industrijskih otpadnih voda u
okolinu. Razvoj i upravljanje vodosnabdijevanjem industrije i tretmanom industrijskih otpadnih
voda, mora se posmatrati u okviru sveobuhvatnog razvoja i upravljanja vodama zasnovanog na
zajednikom ueu svih korisnika, planera i kreatora politike na svim nivoima, ali i sa
usvajanjem odluka na najniem odgovarajuem nivou. U ovom procesu, vanu ulogu treba da
ima i ira javnost.
3.4. Odvodnjavanje i navodnjavanje
3.4.1.

Odvodnjavanje

Odvodnjavanje poljoprivrednih zemljita je skup odgovarajuih radova i mjera, kojima se

otklanja viak vode sa ciljem da se regulie i pobolja vodni reim u tlu.
Kod nas (donekle sa izuzetkom Hercegovine) hidrotehnike melioracije nemaju neku duu
tradiciju-poeci datiraju sa kraja 19 vijeka.
3.4.2.

Navodnjavanje

Navodnjavanje predstavlja vjetako dovoenje vode na poljoprivredno zemljite u cilju

zadovoljenja potreba biljaka za vodom, tj. da bi se konstantno osigurali visoki prinosi
poljoprivrednih kultura.
Problem koji u posljednje vrijeme postaje sve izraeniji je zagaenje zemljita i vodnih resursa do
kojeg dolazi zbog nestrune i neracionalne upotrebe gnojiva.
Nedostatak ili manjak vode izaziva sune efekte i smanjuje ili sasvim unitava prinose kultura.
Najvei manjkovi su na podruju Hercegovine, Posavine i Semberije. U svijetu se pridaje velika
vanost navodnjavanju (265 miliona ha, 18% od ukupne obradive povrine), a u BiH tradicija
postoji jedino u dijelu Hercegovine (Gatako polje, Ljubuko-Vitinsko polje). Do 1990. godine je
navodnjavanjem bilo obuhvaeno oko 11.600 ha, od ega je lokalnim navodnjavanjem van
sistema bilo pokriveno oko 3.580 ha, a sistemima oko 8.080 ha. Kada se ima u vidu da je
raspoloivi fond oranica u BiH oko 1.060.000 ha, od ega 600.000 ha predstavlja najkvalitetnije
zemljite, moe se zakljuiti da je navodnjavanjem obuhvaeno manje od 2% obradivog
zemljita.
3.5. Hidroenergetika
Prorauni i procjene raspoloivog hidroenergetskog potencijala u svijetu kreu se izmeu 3.750
GW i 5.600 GW. Od toga se u Evropi nalazi oko 5% potencijala. Kako je u razliitim zemljama
cijena izgradnje termo i atomskih centrala rasla, poveavao se procenat iskoritavanja vodnih
snaga. U zadnjim decenijama taj procenat se kree i preko 80% tehniki iskoristivog resursa
(Francuska 96%, vicarska 91%, Njemaka 82%, vedska 70%, Austrija 65%, Italija 64%,
Norveka 63%). Meutim u ovim zemljama koje su u velikoj mjeri iskoristile sav hidroenergetski
potencijal, postepeno opada udio hidroenergije u pokrivanju ukupne potronje. Izvori
hidroenergije su ogranieni, pa ne mogu zadovoljiti potrebe, tako da glavnu ulogu preuzimaju

ostali izvori energije (ugalj, nafta, prirodni gas, nuklearna energija, vjetar). Prema podacima iz
Okvirne vodoprivredne osnove Bosne i Hercegovine iz 1994. godine, BiH raspolae sa
potencijalom od 6.126 MW. Sa ovim potencijalom BiH zauzima relativno visoko, osmo mjesto u
Evropi, tako da uz koritenje termo energije, moe zadovoljiti sve budue potrebe za elektrinom
energijom.
Sadanji procenat iskoritenja potencijala u BiH iznosi oko 38%.
Koritenje hidroenergetskog potencijala u BiH poinje 1899. godine kada je izgraena prva
hidroelektrana (HE) "Elektrobosna" na rijeci Plivi snage 7 MW, tada najvea u Evropi. Do 1917.
godine izgraeno je nekoliko malih hidroelektrana (MHE) i to Plava voda Travnik, Kanal Una
Biha, Krunica Bosanska Krupa i Hrid Sarajevo, koje su uz manje termoelektrane zadovoljavale
tadanje potrebe.
U periodu izmeu I i II svjetskog rata do 1939. godine, izgraene su HE Fojnica, Ljuta Konjic,
Bugojno i druge. Intenzivnija izgradnja HE poinje nakon II svjetskog rata. Dinamika izgradnje
bila je u zavisnosti od porasta potronje i finansijskih mogunosti. Zakljuno sa 1991. godinom
izgraeno je 26 HE ukljuujui i 11 MHE (do 10 MW), ukupne snage 2.377 MW i godinjeg
kapaciteta proizvodnje 8.900 GWh. Izgraenost HE po slivovima je raznolika i kree se od 0%,
neposredni sliv Save, do 65%, sliv rijeke Trebinjice. Za male HE procent je mnogo nii i kree
se od 0% do 17%.
Kao to se moe vidjeti, procenat iskoritenja hidropotencijala u BiH je manji u odnosu na neke
Evropske zemlje, meutim problemi u daljnjem razvoju koritenja vodnih snaga u BiH su
viestruki. Da bi se izgradnja HE intenzivirala, potrebno je rijeiti niz problema kao to su:
zakonska regulativa prostornog ureenja, koncesije, vlasnitva, izrada odgovarajue energetske
strategije, ugovaranje raspodjele potencijala na graninim vodotocima, rjeavanje pitanja
zainteresovanosti opina za njihovu izgradnju, posebno za vienamjenske objekte.
Problemi se moraju rjeavati tako da zadovoljavaju sve zainteresovane strane, tj. pruaju rjeenje
u okvirima odrivog razvoja
3.6. Zatita od poplava i regulisanje reima voda
Intenzivne oborine u vrlo kratkom vremenskom periodu su osobine vie podruja u BiH. U nekim
regionima vie od 50% ukupne koliine oticanja deava se u toku jednog do dva mjeseca. Kratke
intenzivne oborine se javljaju posebno u slivnom podruju Jadranskog mora. Neravnomjeran
raspored oborina zajedno sa nepovoljnim prirodnim uslovima, dovodi do naglog oticanja velikih
voda ka dolinama. Mnogi rijeni tokovi nisu dovoljno razvijeni da prime ovu vodu, uslijed ega
dolazi do estog plavljenja manjih ili veih oblasti u rijenim dolinama. Trajanje poplava i
tetnog uticaja velikih voda su razliiti i izraeniji su uz velike vodotoke. Raznolikost pojedinih
regija zahtijeva primjenu posebnih strategija u zatiti od poplava. Istorijske poplave u Posavini,
uglavnom su nastajale poplavnim vodama Save, Une i Vrbasa (srednja Sava) i Save i Bosne
(donja Sava). Poplave u Semberiji i Mavi, rezultat su istovremene pojave velikih voda Drine i
Save. Najvei sistem za zatitu od poplava je u dolini rijeke Save, meutim zbog neodravanja o
posljednjih 15 godina ovaj sistem je u velikoj mjeri ugroen.

4. Znaaj vode za ivot ljudi

Voda predstavlja jedan od osnovnih uvjeta opstanka i ivota ovjeka na Zemlji. Voda ini oko
60% organizma odraslog mukarca, a kod ena oko 55%, dok je kod novoroenadi taj procenat
iznosi oko 90% vode. Zavisno od klimatskih uvjeta potrebe organizma za vodom su od 3-12
l/dan. Prestanak unosa vode dovodi mnogo bre do smrti nego neunoenje hrane, naime, ve
poslije nekoliko dana, poto organizam izgubi 10-20% od cjelokupnog volumena svoje tekuine
dolazi do velikih zdravstvenih problema.

10

Pri manjim gubicima vode u organizmu ovjeka javljaju se smetnje (glavobolja, manjak
koncentracije, poremeaj mentalnih funkcija, smetnje u radu bubrega, probavnog sustava i srca).
Smanjenim unosom tekuine smanjuje se volumen krvi koja hrani srce, mozak, miie i ostale
organe i tkiva, pa su oni manje sposobni obavljati svoje normalne funkcije.
Voda ima i veliki higijenski znaaj. Ukoliko su za zadovoljenje higijenskih i drugih ivotnih
potreba stanovnitvu dostupne dovoljne koliine zdrave i higijenski ispravne vode utoliko je lake
odravanje line i ope higijene, to se direktno ili indirektno odraava i na zdravstveno stanje
stanovnitva. Svoju osnovnu higijensku ulogu voda moe ispuniti ako je ima u dovoljnim
koliinama, ako svojim fizikim, hemijskim i mikrobiolokim svojstvima ne utie nepovoljno na
zdravlje.
Koritenje vode za odmor i rekreaciju je takoer jako znaajno i iz tog razloga je potrebno da
kvaliteta vode koja se koristi u ove svrhe (rijeke, jezera) bude ispravna.
4.1. Zagaenje vodnih resursa i uticaj na zdravlje
Postoji veliki broj materijala koji tete kvaliteti voda. Zagaivai mogu biti organskog porijekla
(naftni derivati, deterdenti i pesticidi), zatim teki metali i druga neorganska jedinjenja. Pored
toga, velike koliine lako razgradljivih materija i nutrijenata (koji se nalaze u ubrivima i
deterdentima) u velikoj mjeri ugroavaju vodna bogatstva i naruavaju prirodnu ravnoteu u
rijekama i jezerima. Poljoprivredni i industrijski sektor predstavljaju velike zagaivae, ali sa
druge strane i zagaenje iz domainstava u velikoj mjeri zagauje vodne tokove i to je veoma
nepovoljno, podzemnu vodu, koja se koristi za pie.
Poveanje potronje vode zbog poveanog standarda ljudi, urbanizacije i industrijalizacije, dovela
je do poveanja koliine otpadnih voda koje se isputaju u prirodne vodne sisteme, kao najee
prijemnike otpadnih voda, koji ne mogu prihvatiti zagaenje bez ozbiljnijih posljedica na
poremeaj prirodne ravnotee, to za posljedicu ima intenzivno zagaenje vodnih resursa i
gubitak kvalitetne vode.
Populacija stanovnitva u posljednjih 100 godina je poveana za 2,5 puta, a potronja vode za 6
puta, najvie zbog navodnjavanja, ali i industrije. Devedesetih godina prolog stoljea je
procijenjeno da 1/3 ljudske populacije ivi u zemljama sa nedostatkom vode, a do 2025. godine
e taj broj narasti na 2/3.
Zagaenje vodnog bogatstva u velikoj mjeri dolazi od materija koje su proizvod ljudskih
aktivnosti. Generalno, prisustvo ovih materija i njihovog hemijskog sastava onemoguava
odgovarajue funkcionisanje prirodnih procesa i dovodi do negativnih efekata na okoli i
zdravlje.
4.1.1.

Mikrobioloko zagaenje vode

Voda moe biti zagaena velikim brojem mikroorganizama koji u nju mogu dospjeti iz zraka, tla,
sa biljaka, a najee iz fekalija ljudskog ili ivotinjskog porijekla. Mikroorganizmi koji se mogu
prenijeti putem vode su bakterije, virusi, itd. Voda koja se koristi za pie ne smije sadravati
patogene mikroorganizme ili neku od bakterija indikatora fekalnog zagaenja.
Mikrobioloki zagaena voda za pie izaziva niz oboljenja, bilo koritenjem zagaene vode, bilo
zalijevanjem povra, pranjem voa ili pripremanjem hrane upotrebom zagaene vode.
Zagaenom vodom za pie najee se prenose crijevne zarazne bolesti. U uzorku zagaene vode
prisutni su pokazatelji fekalnog zagaenja i hemijske supstance indikatori fekalnog zagaenja.
Najee bakterije koje se mogu prenijeti putem vode su bakterije rodova E. coli i Salmonella
spp. E. coli esto uzrokuje prolive kod male djece, a nerijetko i sepsu, upale plua i meningitis.
Konzumiranjem vode zagaene E. coli, moe se izazvati pojava crijevnih bolesti. Salmonellae su
patogeni mikroorganizmi koji uzrokuju oboljenja kod ljudi (enteralne groznice, sepse i
gastrointestinalna oboljenja). Izvor infekcije moe biti voda za pie zagaena fekalijama. Pored

11

ovih, postoji jo niz bakterija, kao to su Vibrio cholerae, Yersinia enterocolitica, Campilobacter
jejuni, Campilobacter coli, i dr. koje takoer mogu izazvati probleme po zdravlje ljudi.
Virusi u vodi za pie. Akutni hepatitisi su vrlo esta infektivna oboljenja izazvana virusima.
Hepatitis A je fekalno-oralna infekcija koja se prenosi kontaktom, zagaenom hranom ili vodom.
Hepatitis E, poznat po epidemijama irom svijeta, naroito u zemljama u razvoju sa loim socioekonomskim i higijenskim uslovima ivota, u veini sluajeva nastaje konzumacijom zagaene
vode za pie. Djeja paraliza Polyomyelitis anterior acuta iri se fekalno-oralnim putem, preko
zagaene hrane ili vode.
4.1.2.

Hemijsko zagaenje vode

Hemijsko zagaenje dospijeva u vodu najee iz industrijskih kompleksa (pri proizvodnji nafte,
u rudarstvu itd.), kao i spiranjem sa poljoprivrednih zemljita (ime najee stradaju podzemne
vode).
U nastavku su pobrojane neke od hemijskih supstanci koje mogu dospjeti u vodu i na taj nain
ugroziti okolinu.
Amonijak je opasan za ljudsko zdravlje samo ako se unosi u visokim koncentracijama. U
koncentracijama koje su uobiajene u vodama za pie, nema direktnog uticaja na zdravlje ljudi.
Moe smanjiti efikasnost dezinfekcije vode za pie.
Nitrati i nitriti. Pitka voda koja sadri prevelike koliine nitrata i nitrita moe biti opasna,
posebno za novoroenad jer nitrati smanjuju koliinu kisika koji dospijeva do mozga i tako
dolazi do sindroma plave bebe. Takoer se poveana koliina nitrata povezuje i sa kancerom
digestivnog trakta.
Deterdenti se iroko koriste za razliite svrhe u industriji, kao i u sredstvima za pranje. Pojava
deterdenata u vodotokovima je nepoeljna jer izaziva promjene ukusa, mirisa i boje vode, kao i
fizike osobine vode (pojava pjenuanja). Pojava pjene kvari izgled vode, oteava rastvaranje
kiseonika u njoj i sprjeava prodor suneve svjetlosti u dublje slojeve vode to je neophodno za
razvoj ivog svijeta u vodi i fotosintezu.
Mineralna ulja. Pod mineralnim uljima podrazumijevaju se ugljovodonici naftnog porijekla.
Naftne materije su esti zagaivai vode u koju dospijevaju kao industrijske otpadne vode,
otpadne vode iz naseljenih mjesta. Nafta se u vodi rasporeuje u vidu sitnih kapljica ili tankog
sloja na povrini i ovaj sloj spreava rastvaranje kisika iz zraka i prodor suneve svjetlosti u
dublje slojeve vode, neophodnih za razvoj ivog svijeta.
Masti i ulja. Prisustvo ovih tvari u vodi je nepoeljno jer uzrokuje smanjenje sadraja kisika koji
se troi u procesu njihove razgradnje.
Pesticidi se koriste u savremenoj poljoprivrednoj proizvodnji, kao i u mnogim oblastima
industrije. Zbog izuzetne toksinosti i kancerogenog dejstva, mnogi pesticidi su zabranjeni za
upotrebu.
Polihlorirani bifenili (PCB) su jedinjenja koja se iroko koriste kao prijenosnici toplote,
pesticidi, dodaci gumi i plastici, kao i u industriji ulja, boja i lakova. Spadaju u grupu veoma
otrovnih jedinjenja.
Teki metali. Metali spadaju meu najrairenije hemijske materije na zemlji. Pojam 'teki metali'
obuhvata metale ija je gustoa vea od 5 g/cm3. itav niz ovih metala je neophodan za
mnogobrojne funkcije u ljudskom organizmu, a njihov manjak dovodi do pojave ozbiljnih
problema. Sa druge strane poviena koncentracija tekih metala moe biti uzrokom naruavanja
zdravlja. Najei primjeri su razliite vrste alergija. Teki metali su esti zagaivai u vodenim
sistemima. Smatraju se opasnim za ive organizme zbog velike otrovnosti i sklonosti
akumuliranju u ekosistemu.

12

U nastavku su pobrojani neki od tekih metala koji ukoliko se jave u koliinama veim nego to
je to dozvoljeno, mogu da uzrokuju probleme sa zdravljem.

Arsen Zagaenje okoline arsenom moe nastati od gasova i otpadnih voda iz pogona
metalne industrije, industrije nafte, elektronske opreme, koe, boja, keramike, stakla, kao i pri
sagorijevanju uglja. U organizam ovjeka arsen moe ui udisanjem, gutanjem i preko koe.
Trovanje gutanjem odraava se kao munina, povraanje, proliv, poremeaj rada srca, koma i
smrt poslije nekoliko dana.
iva je jedini teni metal. Za pojavljivanje ive u zraku odgovorne su privredne djelatnosti
kao to su tvornice papira, mjesta sagorijevanja prirodnog gasa i rafinerije nafte. iva moe
ui u lance prehrane preko vodenih biljki, algi, koljki i riba, u kojima se skuplja. Metil-iva,
napada nervni sistem, a takoe oteuje i bubrege. Pored toga iva moe djelovati i na fetus,
zbog ega moe doi do cerebralne paralize.
Kadmijum spada meu najotrovnije metale. Posljednjih godina upotreba kadmijuma je
porasla, te je i zagaenost tla, vode, zraka, biljaka i hrane ovim elementom znatno poveana.
Kadmij se najvie upotrebljava u proizvodnji boja i kemikalija, u metalurkim procesima pri
dobivanju razliitih legura, te u proizvodnji baterija i akumulatora, u proizvodnji plastike,
stakla, itd. Iz ovih industrijskih pogona kadmijum moe otpadnim vodama ili industrijskim
dimom dospjeti u okolinu. Unoenjem kadmija u organizam dolazi do neeljenih posljedica,
kao to su npr. promjene u kostima, jer kadmij istiskuje kalcij, pa kosti postaju lomljivije. U
tijelo dospijeva gutanjem sa hranom i vodom i udisanjem preko disajnog sistema. Kod
ovjeka se kao i kod ivotinja najvie akumulira u jetri i bubrezima.
Olovo Udio olova iz prirodnih izvora u okolini je malen u odnosu na olovo iz izvora koje
stvara ovjek. iroko je rasprostranjen metal koji se koristi u nizu privrednih djelatnosti.
Glavne izvore olova u naoj sredini ine benzin, metalna industrija, industrijski otpad,
molerske boje, olovne vodovodne cijevi u starim zgradama i dr. U istroenom motornom ulju
je koncentracija olova takoer visoka. Zagaenjem zraka, vode, zemljita olovo moe da
dospije u lanac ishrane putem namirnica biljnog i ivotinjskog porijekla. Olovo se skuplja u
organizmu i to najveim dijelom u kostima. Grupe koje su najosjetljivije na due unoenje
olova su bebe (i fetus) i djeca do 6 godina starosti. Dugotrajna izloenost niskim koliinama
olova uglavnom oteuje nervni sistem. Oteuje mnoga tkiva i organe. Anemija moe biti
jedan od znakova trovanja olovom. U organizam olovo dospijeva udisanjem sitnih estica, ali
i hranom i piem. Pokazatelji trovanja olovom mogu prethoditi mjeseci ili ak i godine.
Hrom se koristi u obradi metala, za tavljenje koe itd. Hrom u veim koncentracijama
uzrokuje oteenje bubrega, jetre i disajne smetnje.
Bakar i njegova jedinjenja rasprostranjena su u prirodi i zato se bakar esto sree u
povrinskim vodama. Bakar-sulfat se i danas koristi za zatitu vinove loze. Prirodan sadraj
bakra u vodi za pie je svega nekoliko mikrograma. Vee koliine bakra mijenjaju miris i
ukus vode. Znatno vii sadraji karakteristini su za rudarske oblasti i u vrijeme poplava.
Unoenje veih koliina bakra izaziva iritaciju sluzokoe, oteenje kapilara, jetre i bubrega.
Koliine bakra unijete u organizam iz hrane i vode skoro nikad nisu tetne za ljude, osim u
sluajevima zagaenja vode i namirnica industrijskim zagaenjem ili pesticidima.
Zdravstvena ispravnost vode mora postati prioritet. Ovo je podruje gdje je
napredak najsporiji. I stoga pokaimo da vodni resursi ne trebaju biti predmet
sukoba u svijetu. Umjesto toga mogu biti pokreta suradnje meu ljudima i
dravama.
Kofi A. Annan, 22.03.2005.

13

4.1.3.

Dozvoljene koncentracije zagaivaa u vodi

Dozvoljene koliine razliitih supstanci u vodi (voda za pie, otpadna voda i vodotoci) su
odreene maksimalnim dozvoljenim koncentracijama-MDK.

Voda za pie
U FBiH je jo uvijek na snazi Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za pie objavljen u
Slubenim novinama FBIH 1994 godine, ime je cjelokupno (uz zanemarive izmjene) preuzet
stari Pravilnik objavljen u Slubenom listu SFRJ, broj 33/87 i Slubenom listu RBiH, broj
2/92. Ovaj Pravilnik sadri maksimalno doputene vrijednosti ili koncentracije (MDK)
standardnih parametara kvaliteta flairane prirodne vode, proiene vode, neproiene vode i
vode za pie u vanrednim prilikama. Osim toga Pravilnik sadri i MDK pojedinih hemijskih
supstanci u vodi za pie tj. za flairane prirodne vode i ostale vode u redovnim i vanrednim
prilikama, ukljuujui i teke metale, nutrijente i specifine organske i anorganske zagaivae.
Pomenuti pravilnik odreuje i mikrobioloke osobine koje treba da ispunjava voda za pie tj.
proiena i dezinfikovana voda i flairana voda na izvoru i prirodna voda (za zatvorena i
otvorena izvorita), kao i broj pregleda kvaliteta vode za izvorita prema broju stanovnika koje
snabdijeva.
U RS je na snazi novi Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za pie, objavljen u Slubenom
glasniku RS 40/03,

Otpadna voda
U FBiH ne postoji zakon koji tretira problematiku MDK otpadnih voda. U FBiH se otpadne vode
industrije analiziraju u okviru zahtjeva za utvrivanja tereta zagaivanja izraenog preko
ekvivalentnog broja stanovnika, EBS-a. Osim toga otpadne vode industrije svojim kvalitetom ne
bi trebale da poremete propisanu klasu vodotoka, ukoliko se otpadne vode isputaju u vodotok.
Postoje MDK vrijednosti za pojedine klase vodotoka, tako da se prilikom analiza otpadne vode,
mora uzeti u obzir koliina otpadnih voda i vodostaj rijeke da bi se izraunala "prijemna mo
vodotoka"
U RS postoji Pravilnik o uslovima za isputanje otpadnih voda u javnu kanalizaciju, Sl. glasnik
RS, 44/01 i Pravilnik o uslovima za isputanje otpadnih voda u povrinske vode Sl. glasnik RS,
44/01.

Vodotoci
U FBIH postoji Uredba o kategorizaciji vodotoka , Sl. novine FBiH, broj 18/98, kojom je
preuzeta stara Uredba, Sl. list SR BiH, broj 42/67. Ovom Uredbom svim vodotocima je propisana
odreena kategorija vodotoka tj. za svaku kategoriju vodotoka odreena klasa vode, a za klase
vode postoje MDK.
U RS je na snazi nova Uredba o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka , objavljena u
Slubenom glasniku RS 42/01,

5. Uee javnosti u procesu donoenja odluka u oblasti zatite voda

Uee javnosti u procesu donoenja odluka predstavlja jedno od osnovnih oblika uea
graanina u procesima odluivanja o pitanjima koja su znaajna za njega. Znaajno je
napomenuti da to nije samo pitanje demokratije ve i samog opstanka dananjeg ovjeka,
njegovog drutvenog, kulturnog, ekonomskog i svakog drugog razvoja. Drava koja omoguava
adekvatno uee javnosti u procesu donoenja odluka u osnovi ima daleko racionalniji i jeftiniji
nain upravljanja i nadasve zadovoljnijeg graanina.

14

Uee javnosti u procesu donoenja odluka u oblasti zatite ivotne sredine u Bosni i
Hercegovini je od kljunog znaaja za ouvanje osnovnih naela odrivog razvoja i spreavanja
neodgovornog ponaanja vlasti, pojedinaca i kompanija prema sredini u kojoj ivimo.
Obezbijeivanje znaajne uloge javnosti u odluivanju, u oblasti ivotne sredine, od posebnog je
znaaja, obzirom na specifinosti Bosne i Hercegovine i njeno prirodno blago koje predstavlja
znaajan razvojni potencijal. Ovo tim prije, to propisi i praksa u razvijenim zemljama, ali i u
zemljama koje tee regionalnim ekonomskim i politikim integracijama, omoguavaju i
ohrabruju graansku inicijativu kroz koncept uea javnosti u odluivanju. U oblasti ivotne
sredine od posebnog znaaja je Konvencija o dostupnosti informacija, ueu javnosti u
donoenju odluka i dostupnosti pravosua u vezi sa pitanjima koja se tiu ivotne sredine
(Arhuska konvencija iz 1998. godine), a osnovna pravila ovog meunarodnog ugovora postala su
i dio prava Evropske unije, u vidu direktiva (Direktiva Savjeta 97/11/EC o procjeni uticaja
odreenih javnih i privatnih projekata na ivotnu sredinu, Direktiva Evropskog parlamenta i
Savjeta 2003/35/EC kojom se omoguuje uee javnosti u izradi nacrta odreenih planova i
programa koji se odnose na ivotnu sredinu i kojom se direktive Savjeta 85/337/EEC i 96/61/EC
mijenjaju i dopunjuju u pogledu uea javnosti i prava na pravnu zatitu i Direktiva Evropskog
Parlamenta i Savjeta 2003/4/EC o javnom pristupu informacijama o ivotnoj sredini i ukidanju
Direktive Savjeta 90/313/EEC. Ove direktive sadre odredbe o ueu javnosti u svim fazama
postupka procjene uticaja, kao i odredbe o obavjetavanju i konsultacijama sa drugom dravom u
sluaju kad planirani projekat moe imati znaajan prekogranini uticaj na ivotnu sredinu a
posebno na zatitu voda.
Analizirajui pravnu regulativu Bosne i Hercegovine, moe se zakljuiti da su zakonodavci u BiH
prilikom pisanja raznih akata uglavnom predvidjeli posredne oblike uea graana u odluivanju
(putem izabranih predstavnika) izuzetak je jedino novi zakon o lokalnoj samoupravi RS i statuti
nekoliko naprednih optina u BiH. Iako postojee pravne formulacije izriito ne zabranjuju
graanima da ispolje direktnu inicijativu u vezi sa donoenjem svih odluka, pa i onih vezanih za
ivotnu sredinu, ovakvo stanje nije afirmativno za direktno uee graana naprotiv. Moe se
istai postojanje minimalnog broja zakonski garantovanih mogunosti direktnog uea graana
(referendum, zbor graana) ija je vanost znaajna, ali svrsishodnost u procesima stalnog
donoenja odluka upitna. Referendum, zbor graana, te mjesna zajednica kljuni su mehanizmi
direktnog uea graana koje poznaje pravni okvir BiH. Formalno posmatrajui, pomenuti
mehanizmi predstavljaju znaajne alate u rukama graana, ali u stvarnosti se suoavaju sa
problemima nefunkcionalnosti i male efikasnosti to prvenstveno zavisi od inertnosti pa i
nezainteresovanosti samih graana.
Referendum je izrazit demokratski alat, ali ve godinama nije evidentirana praksa koritenja
referenduma u optinskom odluivanju i vjerovatno e proi jo mnogo vremena dok se ukae
potreba za njim.
Zborovi graana podrazumijevaju znaajno prisustvo graana lokalnih zajednica, to je u
uslovima tranzicije bosanskohercegovakog drutva i suoavanjem sa socijalnim problemima
ogromnog broja graana problem, jer oni (graani) naprosto nemaju vremena ni za
egzistencijalne probleme, a samim tim ni za zatitu ivotne sredine. Ta fizika prisutnost i
potrebni kvorum jeste limitirajui faktor da zborovi graana zaista funkcioniu (naroito u
urbanim sredinama).
Mjesna zajednica je najee prepoznati oblik uea od strane graana ali koji uglavnom ne
funkcionie. Problemi sa politizacijom liderstva u savjetima mjesnih zajednica, finansiranjem, te
komunikacijom sa ostalim lanovima zajednica gotovo zaustavljaju rad mjesnih zajednica ili ih
svode na malu grupu ljudi sa upitnim legitimitetom u zajednicama. Rjeenje, u svrhu zatite
ivotne sredine i voda, moe se nai iskljuivo u entuzijazmu pojedinaca i pokretanju inicijativa
na nivoima mjesnih zajednica u cilju zatite zdravlja lokalnog.

15

Meutim, graani i dalje u znaajnoj mjeri ne vjeruju u svoju stvarnu mogunost da utiu na
odluke vlasti, pojedinaca i kompanija ije ponaanje negativno utie na kvalitet voda. Sumnja u
postojanje korupcije u donoenju odluka, neinformisanost, kao i slab uticaj ranijih napora graana
znaajno smanjuju spremnost na uee. Statian odnos veine lokalnih vlasti prema pitanju
uea graana stvara osjeaj iskljuenosti i uzaludnosti graanskog napora to je negativan trend
- lo za razvoj partnerskih odnosa vlasti graani - privrednici, kojima se tei u svim sferama, a
posebno u sferi zatite ivotne sredine.
Javnost rada organa vlasti Bosne i Hercegovine, ali i preduzea (kao potencijalnih zagaivaa
voda) i njihovu obavezu da o ekolokim problemima informiu graane treba smatrati ustavnim
pravom graana i ustavnom obavezom tih organa. Ova prava i obaveze dalje su regulisane u
mnogim zakonima, ukljuujui i zakone o sredstvima javnog informisanja, a posebno u Zakonu o
slobodi pristupa informacijama. Meutim, ukoliko nema potrebne primjene, onda to zapravo
znai samo ponavljanje ustavne ili zakonske proklamacije. Tako, Zakon o osnovama lokalne
samouprave u FBiH uopte ne sadri takva rjeenja, dok kantonalni zakoni o lokalnoj samoupravi
sadre vie odredaba koje se direktno ili posredno odnose na prava graana na informisanost o
donoenju odluka u organima vlasti u kantonu, mada su i tu prisutne znaajnije razlike u
zavisnosti od kantona. Opet, u Republici Srpskoj zakonodavac uvodi obavezu dravnih i lokalnih
tijela da o pojedinim pitanjima graane informiu, to je sadrano u Poslovniku o radu Narodne
skuptine RS, te Zakonu o lokalnoj samoupravi koji predvia mogunost da naelnik obavee
organe lokalne jedinice da obavjetavaju graane o svakoj fazi izrade nekog dokumenta za kojeg
smatraju da je graanima naroito zanimljiv, to se posebno moe odnositi na vanost uea u
procesu izrade LEAP (lokalni ekoloki akcioni plan) dokumenta kao polazne osnove za uee
javnosti u identifikaciji ekolokih problema i njihovom rjeavanju. Moe se konstatovati da su
mehanizmi informisanja graana o mogunostima uea nedovoljno tretirani skoro na svim
nivoima, te da zavreuju kvalitetnija rjeenja koja e uistinu pruiti graanima informacije, te
time uiniti prvi, ujedno i najvaniji, korak u procesu ukljuivanja graana u procese donoenja
odluka vezanih za ivotnu sredinu a posebno za segment zatite voda.
Svoje uee u zatiti ivotne sredine graani najefikasnije mogu ostvariti preko udruenja
graana (nevladinih organizacija-NVO). Meutim iako nevladin sektor u BiH i predstavnici
lokalnih/viih vlasti, a i kompanije kao potencijalni zagaivai, verbalno zagovaraju potrebu
saradnje kako bi efikasno odgovorili na potrebe graana za istom ivotnom sredinom, u
stvarnosti je ta saradnja nedovoljno razvijena i nije konkretna. Odnos izmeu ove tri strane
karakterie odsustvo strateke komunikacije oko bitnih pitanja za lokalne zajednice naroito u
fazi planiranja. Postojanje razlika u prioritetima pomenutih strana umnogome umanjuje efekte
preduzetih aktivnosti i ne doprinosi u dovoljnoj mjeri jaanju povjerenja graana u namjere vlasti
i NVO-a. Predstavnici vlasti, u velikoj mjeri, na NVO-e gledaju kao na isporuioce raznih oblika
usluga graanima prije nego kao na partnere u dijalogu oko zajednikog rjeavanja kljunih
ekolokih problema. Vrlo esto su i nedovoljno razvijeni kapaciteti NVO problem za uee u
rjeavanju problema, a i pokretanju inicijativa u svrhu zatite vodotokova. Problemi finasiranja
udruenja graana koja se bave zatitom ivotne sredine trebali bi biti obaveza entitetskih
Ministarstava zatim Kantona i optina. Za sada, najveu mogunost finansiranja pruaju
meunarodne organizacije tako da za bolje organizovana ekoloka udruenja i njihove projekte i
kampanje finasiranje nije presudan problem.
Sigurno je da je novi, moderan zakon o NVO-ima, jo vie podstakao rad i ulogu NVO-a. Iako je
postignut solidan stepen komunikacije meu NVO-ima, nedovoljna je saradnja u segmentu
graanskog pritiska na zvanine organe. Nesumnjivo je da bi se zajednikim nastupom NVO-a,
daleko bolje kotirale i da bi se njihov glas vie uvaavao. Neophodno je da NVO ostvare vii nivo
saradnje sa organizacijama koje se profesionalno bave pitanjima zatite ivotne sredine (instituti,
naune ustanove, univerziteti), javnim medijima, parlamentarnim predstavnicima, te dravnim
organima koji djeluju u ovoj oblasti.

16

5.1. Na koji nain se ostvaruje uee javnosti

U lanu 36. Okvirnog zakona o zatiti ivotne sredine propisana je obaveza nadlenih organa da
obezbijede uee javnosti u:

postupcima procjene uticaja projekata na ivotnu sredinu;

postupcima izdavanja ekolokih dozvola za pogone i postrojenja iz svoje nadlenosti
kao i u postupku donoenja drugih odluka koje mogu imati znaajan uticaj na ivotnu
sredinu.
Odmah nakon pokretanja upravnog postupka javnost e biti informisana o slijedeem:
predloenim aktivnostima i zahtjevu za izdavanje ekoloke dozvole o emu e biti
donesena odluka;
nacrtu odluke;
organima uprave koji su odgovorni za donoenje odluke;
predvienom postupku ukljuujui dostupne informacije o:
a) pokretanju postupka;
b) mogunosti za uee javnosti;
c) vremenu i mjestu predviene javne rasprave;
d) nazivu organa uprave od kojih se mogu dobiti relevantne informacije i
e) izvriti uvid u dokumentaciju;
f) nazivu organa uprave ili bilo kog drugog organa kome se mogu
g) podnijeti primjedbe i pitanja kao i rok za podnoenje primjedaba ili pitanja,
h) okolini koje su relevantne za predloene aktivnosti
Zainteresovana javnost e biti obavijetena prije ili najkasnije u vrijeme poetka postupka
izvoenja dokaza i upozorena da se u roku od 30 dana moraju podnijeti dokazi i injenice koje se
tiu datog sluaja. Nadleni organ e podsticati podnosioce zahtjeva za izdavanje ekoloke
dozvole da animiraju zainteresovanu javnost da uestvuju u raspravama i da obezbijede
informacije o ciljevima njihovog zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole, prije podnoenja
zahtjeva.
5.2. Informacije koje se daju na traenje
Nadleni organ uprave e na zahtjev zainteresovane javnosti, u najkraem moguem roku,
omoguiti besplatan uvid u sve informacije koje su relevantne za donoenje odluka. (lan 37).
Informacije sadre:

opis lokacije, fizikih i tehnikih karakteristika predloene aktivnosti ukljuujui

procjenu oekivanih rezidijuma/taloga i emisija;
opis znaajnih uticaja predloene aktivnosti po ivotnu sredinu;
opis mjera koje su predviene za spreavanje i/ili smanjenje tih uticaja ukljuujui
emisije;
kratak netehniki rezime gore navedenih podataka;
prikaz osnovnih alternativnih rjeenja prouenih od strane podnosioca zahtjeva,
osnovne izvjetaje i struna miljenja koja su pripremili organi uprave.
Zainteresovana javnost moe, u roku od 30 dana od dana dobijanja informacija, u pismenoj formi
podnijeti bilo kakve primjedbe, informacije, analize ili miljenja koje smatra relevantnim za datu
aktivnost. U sluaju izuzetno sloenih pitanja, organ uprave moe na zahtjev zainteresovane
javnosti produiti rok na 60 dana. Rezultati uea javnosti uzee se u obzir kod donoenja
odluke. Nadleni organ e osigurati da javnost bude obavijetena o odluci odmah nakon
donoenja.

17

5.3. ta dalje?
U okviru Konvencije pravni pristup obuhvata postupke pred sudom ili nekim drugim nezavisnim
i nepristrasnim tijelom koje je osnovano zakonom.
U lanu 37 i 38 Okvirnog zakona o ivotnoj sredini propisana je obaveza rukovodioca organa
uprave da osigura da svako lice koje smatra da njegov zahtjev za davanje informacija nije
razmatran, neopravdano odbijen, da je na njega u potpunosti ili djelimino neadekvatno
odgovoreno ili da nije bio obraen, ima pristup postupku preispitivanja odluke pred
drugostepenim organom ili pred sudskim vijeem u skladu sa odredbama Zakona o upravnom
postupku. Odluka u drugostepenom upravnom i sudskom postupku donijee se po hitnom
postupku. Ovdje se radi o pristupu pravdi vezano za probleme koji se tiu pristupa
informacijama. Ovaj lan je u potpunosti u skladu sa zahtjevom iz Konvencije da bilo koje lice
moe traiti pravni lijek ukoliko smatra da je njegov zahtjev za davanje informacija ignorisan,
nezakonito odbijen, ili da na njega nije dat adekvatan odgovor.
U lanu 39. Okvirnog zakona o zatiti ivotne sredine propisano je da predstavnici zainteresovane
javnosti koji su uestvovali u prvostepenom postupku imaju pravo da uloe albu i da pokrenu
postupak preispitivanja odluke, dijela odluke ili postupak zbog neizvravanja odluke, pred sudom.
Nakon provoenja postupka sud moe:

naloiti organima ponavljanje ili obnovu postupka;

naloiti fizikim osobama da preduzmu sve neophodne sanacione mjere ukljuujui
obustavu odreenih aktivnosti i/ili plaanje teta;
obavezati fizike osobe da izvre uplatu naknade u fond zatite ivotne sredine kao i da
snose trokove sudskog postupka i
naloiti privremene mjere.
U ovom lanu je definisan pristup pravdi u sluaju uea javnosti u donoenju odluka kojim se
udovoljava zahtjevu iz Konvencije da odluke organa uprave mogu osporavati lica koja imaju
interes ili ukoliko je u pitanju uskraivanje odreenog prava. Zahtjev moe da osporava sadrajnu
i proceduralnu stranu bilo koje odluke, djelovanja ili izostanka djelovanja.
U cilju postizanja obeteenja ili pravne zatite svako zainteresovano lice ima pravo na zatitu u
upravnim i sudskim postupcima.
Nizozemska
Nizozemsko Ministarstvo za stambene poslove, prostorno planiranje i okolinu je formiralo
centralni informacijski punkt. Ovaj punkt prikuplja sve zahtjeve za informacijama od slubenika
ovog Ministarstva, raspolae velikom elektronskom bazom podataka i dostavlja traene
informacije. Ukoliko je traena informacija nedostupna u bazi podataka, u tom sluaju se
zahtjev dostavlja odgovornom dravnom slubeniku iz Ministarstva.
USA
EPA (Agencija za zatitu okoline) ima posebnu slubu koja prikuplja zahtjeve za pristup
informacijama. Zahtjevi se mogu predati lino slubeniku, poslati potom ili e-mailom (u
brojnim lecima, brourama, te na web stranici se detaljno objanjava gdje i na koji se nain
moe traiti informacija). Protokolisani zahtjevi se alju u odreene slube nadlene za pojedine
vrste informacija i ponovo vraaju slubi za prijem zahtjeva, koja potom, faksom ili kontaktom
sa strankom, stranki proslijeuju odgovor na zahtjev. Svi se zahtjevi kopiraju i jedna se
protoklolisana kopija pohranjuje u arhivu.

18

5.4. Mediji - saveznici u borbi za zatitu ivotne sredine

Najbolji saveznici u rjeavanju ekolokih problema mogu biti medijske kue (tampani mediji,
TV, radio, internet portali) i novinske agencije. Ukoliko imate potrebu da se aktivno ukljuite u
ove aktivnosti a elite da o odreenom dogaaju obavijestite i iru javnost potrebno je da
poznajete osnove novinarstva kako bi va dopis izazvao interesovanje.
5.4.1.

Kako napisati kvalitetnu vijest

U mnotvu dnevnih vijesti koje su na podruju BiH uglavnom vezane za politika deavanja
potrebno je izazvati interesovanje medija (urednika i novinara) kvalitetnim dopisom koji bi trebao
sadravati slijedee:

atraktivan i aktuelan naslov

najvanije informacije na poetku (KO, TA, GDJE, KADA, ZATO)
ta je u sadraju informacije novo, korisno i vano za zajednicu (lokalna perspektiva)
mogue posljedice po zdravlje ovjeka i ivotnu sredinu
jednu stranu teksta
izbjegavanje nepotvrene ili pretjerane izjave
samo realne i korisne informacije bez superlativa i navoenja oiglednih stvari
kratak zakljuak o organizaciji (ukoliko organizacija alje dopis)
obavezno navoenje imena kontakt osobe i telefona
obavezno lekturisanje teksta
fotografije (jedna fotografija vrijedi kao hiljadu rijei).

U Javnom preduzeu za Vodno podruje slivova rijeke Save Sarajevo od 1996. godine
izdaje se struno-informativni asopis VODA I MI koji tretira teme okoline i voda. U
tom preduzeu su 1997. i 1998. godine u saradnji sa UNICEF-om pripremili i izdali dvije
strip knjiice o koritenju i zatiti voda, u svrhu edukacije kolske populacije na temu
zatite okoline i voda. Ovo se sve nalazi na web site Javnog preduzea: www.voda.ba

5.4.2.

Konferencija za novinare

Konferencija za novinare se oragnizuje onda kada je potrebno prisustvo veeg broja medija radi
saoptavanja vane informacije. Za uspjenu organizaciju konferencije za novinare vano je
briljivo planiranje i priprema.

Mjesto odravanja treba da je lako dostupno i kvalitetno opremljeno za potrebe novinara

(traiti uslugu press centra)
Najbolje vrijeme za odravanje je izmeu 10 i 13h
Poziv za novinare treba da sadri sve elemente kao i kod saoptenja i posebno istaknite
temu, datum i vrijeme kao i uesnike i goste konferencije
pozive poaljite nekoliko dana unaprijed, a dan ranije jo jednom kontaktirajte sve medije
koje ste pozvali.
Na samoj konferenciji, organizujte prijem novinara i distribuciju materijala.
Evidentirajte novinare i upoznajte se sa onima sa kojima se ne poznajete lino
Konferenciju za novinare otvara voditelj, koji saoptava razlog organizovanja
Konferencije i daje rije uesnicima vodei panju o tome ko se kada javlja.
Moete prisutnima podijeliti letke, propagandne materijale ili prigodne poklone (notese,
olovke i sl.)
Poeljno bi bilo posluiti pie ili osvjeenje, pri tome izbjegavajte alkohol.

19

5.5. Internet kao sredstvo pruanja informacija i poticanja uea javnosti

Pojava Interneta, kao i pojava svakog novog medija (radija posle tampe, televizije posle radija),
znaajno mijenja dosadanje stanje u komunikacijama. Po pravilu, novi medij doekuje se sa
optimizmom praenim velikim oekivanjima. Naime, drutveni autoriteti gotovo uvijek su
nezadovoljni djelovanjem trenutno popularnog medija, te se od novog oekuje da izbjegne
nedostatke starog: da u politikoj sferi obezbijedi vee, ravnopravnije, kompetentnije i
neposrednije uee graana u politikom ivotu, u kulturnoj - da popularie i iri vrijedno
kulturno i umjetniko stvaralatvo i podie kulturni i obrazovni nivo, u rekreativnoj - da
obezbijeuje zabavu koja nije primitivna i vulgarna, u socijalnoj - da iri i razvija poeljne norme
i vrijednosti, u moralnoj da humanizira odnose u drutvu, u globalno-drutvenoj - da obezbijedi
dvosmjerno komuniciranje, potpomae pozitivne drutvene promjene, itd.
Nadasve, sa aspekta zatite ivotne sredine, Internet je uinio i dalje ini lake: otklanjanje
prepreka za neposredno ispoljavanje interesa, okupljanje interesnih ekolokih grupa, ukljuivanje
graana u politiku rjeavanja eko-problema, izdavanje elektronskih ekolokih publikacija, bre
irenje eljenih informacija itd. to se ranije nije moglo ni zamisliti sa postojeim
komunikacijskim tehnologijama.
Razvoj Interneta kao medija sadri jasan pozitivan trend - sve veu dostupnost i interaktivnost, i
multimedijalnost. Internet, mobilna telefonija i sline tehnologije trenutno predstavljaju vrhunac
tog pozitivnog trenda. Internet, mrea svih mrea, zapravo je informacioni 'krvotok' ili 'nervni
sistem' ekolokog svijeta. Brzina sa kojom se Internet iri svjedoi da mrea efikasno zadovoljava
potrebe stotina miliona ljudi. Uostalom, zamislite savremeni svijet bez Interneta.

6. Pristup informacijama i uee javnosti u okviru upravljanja vodnim

resursima
6.1. Pilot projekat na podruju Opine Lukavac, Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina je tranzicijska zemlja u kojoj sistem informiranja graana i uea graana u
procesima odluivanja u zatiti okolia tek poinje da zaivljava. U Lukavcu se provodi Pilot
projekt koji je podran od strane REC-a i UNDP/GEF-a a ima za cilj da stvori jedan novi pristup
uea graana u procesima odluivanja i informiranja kada se u pitanju zatita okolia.
Predviene projektne aktivnosti ukljuuju stvaranje jezgre za poboljanje informiranja i uea
graana u procesima odluivanja. Pilot projekt pod nazivom Ukljuivanje graana, nevladinih
organizacija, privrednog sektora i odgovornih vlasti u procese odluivanja vezano za vode na
podruju opine Lukavac, pokazali su neinformiranost graana o vodama na podruju Lukavac;
graani ne znaju tko je odgovoran za vode, gdje mogu nai informacije o vodama, kao ni sve
ostalo to se tie voda.
Provedene aktivnosti u okviru prve faze projekta su ukljuile:

provoenje ankete sa graanima u razliitim institucijama kao to su Dom zdravlja,

osnovne i srednje kole, opina, industrijski sektor, itd. ukljuujui i razliitu starosnu
strukturu
intervju sa predstavnicima vlasti na kantonalnom i opinskom nivou
Nakon provedenih aktivnosti organiziran je Okrugli sto, koji je odran u Fabrici Cementa
Lukavac, jedne od zainteresiranih strana u Pilot projektu. Cilj Okruglog stola je bio da se
upoznaju vlasti, industrijski sektor i nevladine organizacije o rezultatima intervjua i
ankete koji se zbirno mogu prikazati:
Opina nema ovlasti nad rijekama i jezerima, ve samo za pitku vodu na uem podruju
grada, gdje se iskljuuju sela;

20

Na podruju opine Lukavac, zapoeti su neki projekti u cilju smanjenja zagaenja

potoka i rijeka, ali finansijska situacija je ograniavajui faktor, zbog ega takvi projekti
ekaju na provedbu;
Opina i naelnik su spremni dati podrku ovakvim i slinim projektima, koji imaju za
cilj poboljanje trenutne situacije koja se odnosi na pristup informacijama o vodama;
Analizu voda obavljaju kantonalne institucije, rezultati se predstavljaju na sjednicama
kantonalne skuptine, a onda javnosti putem vladinih informativnih servisa;
Nain davanja informacija graanima nije zadovoljavajui i treba biti poboljan.

Na Okruglom stolu, aktivno uee uzeli su predstavnici kantonalne i opinske vlasti,

industrijskog sektora, osnovnih i srednjih kola, nevladinih organizacija, kao i medija.
Zakljuci Okruglog stola su:

Postoji dosta informacija, ali na razliitim mjestima, zbog toga vlasti trebaju podrku kod
izgradnje kapaciteta u cilju:
o unapreenja dostupnosti informacija;
o objavljivanja informacija na nain da graanima budu razumljive;
o sagledati finansijske mogunosti radi dobijanja vie informacija;
o graani trebaju znati koje, kako i gdje mogu nai informacije vezano za vode
Potrebno je poveati saradnju meu zainteresiranim stranama u cilju razmjene
informacija i iskustava koje se odnose na otpadne i pitke vode, ukljuujui industriju,
NVO-e, vlasti i graane;
Organizirati ee diskusije na lokalnom nivou vlasti radi poboljanja situacije koja se
odnosi na dostupnost informacija o vodama, razmotriti dodatne izvore finansiranja za
dobijanje informacija;
Zahtijevati finansijsku podrku od kantonalne vlade u poboljanju zatite i kvaliteta voda,
kao i statusa voda na podruju Lukavca.
U cilju razvijanja i podizanja svijesti graana, a na bazi zakljuaka Okruglog stola, uraena je
dvomjesena kampanja informiranja graana Lukavca putem lokalnog radija, sa porukom Imate
pravo na informaciju o vodama, traite je. Sa istom porukom i ciljem pripremljene su letci i
plakati koji se distribuiraju po gradu i mjesnim zajednicama.
Aktivnosti u drugoj fazi projekta podrazumijevaju odravanje dvodnevne radionice, koja ima za
cilj educiranje svih zainteresiranih strana o razmjeni informacija na razliitim nivoima vlasti i
izmeu mjesta, gdje nastaju informacije, kao to su industrija, domovi zdravlja, itd. i vlasti na
podruju kantona i opine Lukavac. Nakon odravanja radionice planira se testiranje postupaka
traenja informacija od razliitih nivoa vlasti i davanja istih bilo pasivo ili aktivno. Kao rezultat
kompletnih aktivnosti planiranih i provedenih projektom, bit e tampana Broura sa adresama
vladinih institucija, kako i gdje se mogu nai informacije o vodama, tko je odgovoran za davanje
informacija, te postupcima i primjerima za pripremu zahtjeva za traenje informacija i oblicima
davanja istih.
Javno preduzee za Vodno podruje slivova rijeke Save, je formiralo svoje urede u Zenici
za sliv rijeke Bosne, a u Jajcu za sliv rijeke Vrbas koji, izmeu ostalog, imaju i obavezu da
graanima sa tih podruja olakaju pristup dokumentima i planovima vezanim za vode.
6.2. Iskustva iz Sjedinjenih Amerikih Drava
Broj organizacija, u takozvanom treem, nevladinom ili neprofitnom, sektoru u Sjedinjenim
Amerikim Dravama (SAD) u periodu od 1996-2004 godine porastao je za skoro 30%, i iznosi

21

1,397,263 razliitih organizacija. Udio ekolokih, tanije, organizacija posveenih zatiti ivotne
sredine kree se izmeu 3 i 5% od ukupnog broja svih organizacija civilnog drutva.
Pravni sistem i vlasti SAD-a uveliko stimuliu razvoj nevladinog sektora, kao ravnopravnog i
veoma vanog segmenta drutva, kreirajui olakice, smanjujui trokove, svakako i finansirajui
(sredstvima sakupljenim od poreza graana) ideje, projekte i aktivnosti graana udruenih u
organizacije koje ne stvaraju profit.
Graani ukljueni u neprofitne organizacije u SAD-u utiu na razliite naine na zatitu ivotne
sredine. Npr. pripremajui i vodei kampanje lobiranja za donoenje neophodnih zakonskih
rjeenja u oblasti zatite ivotne sredine, pritiskajui vlasti i poslovni sektor; pojaavajui
edukaciju sa ciljem zatite okoline; jednom rijeju evoluirajui od poetnog markiranja ekscesnih
problema u svojoj ivotnoj sredini, do segmenta drutva koji uoava probleme, i uestvuje u
kreiranju rjeenja na nain koji osigurava uee najireg sloja drutva, samih graana.
Slino i naem Zakonu o slobodi pristupa informacijama (na entitetskim i dravnom nivou), u
SAD-u je pripremljen 1967. Akt o slobodi informacija (Freedom of Information Act FOIA), a
na snagu je stupio. Dogaaji od 2001. godine i teroristiki napad na SAD maksimalno su istakli
svjesnost u vladinim institucijama o potencijalnim kako rizicima, tako i veim koristima i
neophodnosti uea javnosti. U periodu prije 11. septembra, institucije koje su primale zahtjeve
prilino su oputenije i sa manje dodatnih provjera ispunjavale obaveze predviene zakonom. A
Zakon kae da svaki graanin (ak i iz inostranstva) ima pravo da uputi zahtjev relevantnoj
instituciji za informacijom na osnovu FOIA i da je e dobiti traenu informaciju ili odgovor o
statusu svog zahtjeva u roku od 20 radnih dana, u obliku u kojem eli: elektronski, tampano i sl.
Postoji tano 9 strogo definisanih izuzetaka od FOIA-e koji se vode kao povjerljiva poslovna
informacija (Confidential Business Information), na osnovu kojih se moe uskratiti traena
informacija, ali uskraivanje traene informacije mora biti jasno i decidno obrazloeno.
Dravni aparat pomae i veoma dobro koordinie uticaj graana, neprofitnih organizacija i medija
u cilju korekturne podrke vlastima u zatiti ivotne sredine. U SAD-u postoje 123 fabrike koje,
u sluaju greke ili katastrofe, mogu da prouzrokuju velike tete (svaka od njih moe da ubije
preko milion ljudi u sluaju katastrofe). Ove, kao i ostale kompanije, svakih 5 godina moraju da
obnove izvjetaje o svom radu i dostave ih dravi, tj. Agenciji za zatitu ivotne sredine
(Environmental Protection Agency EPA). EPA je organizovana u 10 regija koje pokrivaju
itavu teritoriju SAD-a, i u kojoj je preko 18 000 stalno zaposlenih, a skoro 50% svog budeta
(koji je ve godinama preko 7 milijardi dolara) kroz grantove proslijeuju u direktne dravne
programe za ivotnu sredinu.
Prole, 2005. godine donesen je i Zakon o uspostavljanju 50 soba za itanje pri vladinim
institucijama u kojima jedan graanin moe jednom mjeseno provjeriti sadraj dokumenata
vezanih za njegovo interesovanje, a ukoliko je u pitanju neprofitna organizacija, njeni
predstavnici mogu do 10 puta mjeseno provjeriti odreene dokumente. U SAD-u u kojima je
57% stanovnika stalno spojenih na internet, naglaavanje vanosti mogunosti direktne provjere
dokumenata u sobama za itanje nije sluajno. U toku je ogroman posao tokom kojeg e
godinje biti skenirano 500 000 stranica kako dokumenata, tako i pisanih zahtjeva koje su graani
i nevladine organizacije uputili raznim vladinim agencijama i institucijama, kako bi se sva
dokumentacija prenijela u elektronski format.
to se tie povjerljivih informacija, za oznaku CLASIFIED (povjerljivo), u svim dravnim
agencijama autorizovano je 24 000 osoba koje mogu da daju ovu oznaku dokumentima.

7. Zakonodavstvo i institucije odgovorne za upravljanje vodama u BiH

U ovom dijelu je dat kratak pregled zakonske regulative u Bosni i Hercegovini vezane za
upravljanje vodnim resursima, kao i nadlenih institucija u ovoj oblasti. Detaljnije informacije o

22

zakonodavstvu, kao i o institucionalnom ustrojstvu u oblasti je dato u Priruniku za uposlenike u

administrativnim organima, koji je izraen u okviru istog projekta kao i ovaj prirunik.1
7.1.

Zakonska regulativa i slobodni pristup informacijama

U BiH su donesena tri zakona na dravnom i entitetskom nivou iz ove oblasti:

Zakon o slobodnom pristupu informacijama BiH
Zakon o slobodnom pristupu informacijama FBiH
Zakon o slobodi pristupa informacijama u Republici Srpskoj
7.2. Zakoni i propisi na snazi koji reguliraju pristup informacijama i uee javnosti
u donoenju odluka iz oblasti zatite okoline i voda
U BiH, zakoni na entitetskom nivou reguliraju pristup informacijama iz oblasti okoline, sa
akcentom na vode:
Zakon o zatiti okolia FBiH
Zakon o zatiti voda FBiH
Zakon o zatiti ivotne sredine RS
Zakon o zatiti voda RS
U FBiH i u RS u pripremi su Zakoni o vodama koji e velikim dijelom odraavati odredbe EU
direktive o vodama kada je u pitanju pristup informacijama i uee javnosti u donoenju odluka
iz oblasti voda.2 Ono to je bitno kod ovih Zakona je da e prvi put na ovim prostorima biti
donesen jedan podzakonski akt, koji se naknadno izrauje i usvaja, i koji je posveen ueu
javnosti.
Pored toga, prema ovim zakonima je planirano da se uee javnosti obezbijedi kroz Planove
upravljanja vodama, tj. kroz formiranje Savjetodavnih vijea vodnog podruja. Ovo vijee se
uspostavlja kao najvie savjetodavno tijelo za razmatranje sistemskih pitanja upravljanja vodama
od znaaja za vodno podruje, te predlaganje mjera za razvoj i poboljanje upravljanja vodama na
vodnom podruju. Predvieno je da sastav ovih vijea bude slijedei:
Vladu predstavlja najmanje pet lanova
Svaki kanton/optinu sa vodnog podruja predstavlja najmanje jedan lan
Predstavnici korisnika ine najmanje jednu treinu svih lanova vijea/savjeta
Nevladine organizacije sa vodnog podruja predstavljaju najmanje tri lana
Naune institucije sa sjeditem na vodnom podruju predstavljaju najmanje tri lana
7.3. Institucije zaduene za upravljanje vodama u BiH
Ministarstva
Bosna i Hercegovina

Entiteti

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (nadleno za izvravanje

obaveza Bosne i Hercegovine prema meunarodnim sporazumima i ugovorima)
Ministarstvo saobraaja i komunikacija BiH (nadleno za pitanja plovidbe).

Federacija BiH

Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva FBiH (nadleno za upravljanje

vodama)

Za detaljnije informacije o ovom priruniku, moete da se obratite uredima Regionalnog centra za

okoli/ivotnu sredinu za Srednju i Istonu Evropu (REC)
2
Narodna skuptina RS je usvojila Zakon o Vodama RS i on je objavljen u Slubenom glasniku RS 50/06

23

Ministarstvo prostornog ureenja FBiH, te Ministarstvo okolia i turizma FBiH

(nadlenost kod izrade prostornih planova).
Kantoni/upanije i opine
Prema vaeem Zakonu o vodama u FBiH upravljanje vodama u kantonima/upanijama, kojih je
ukupno 10, vre kantonalna ministarstva za poljoprivredu, vodoprivredu i umarstvo, a na nivou
lokalnih zajednica (gradova i opina) vodama upravljaju opinske slube za stambeno-komunalnu
ili prostorno-plansku djelatnost.
Republika Srpska

7.3.1.

Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede izmeu ostalog, vri upravne i

druge strune poslove koji se odnose na pruanje informacija putem medija i drugih
vidova informisanja o svom radu.
Ministarstvo za prostorno ureenje, graevinarstvo i ekologiju izmeu ostalog, vri
upravne i druge strune poslove koji se odnose na pruanje informacija putem medija i
drugih vidova informisanja o svom radu.
Nadlene institucije i javna preduzea

Federacija BiH

Javno preduzee za Vodno podruje slivova rijeke Save, sa sjeditem u Sarajevu

(nadleno za podruje FBiH ije se vode ulijevaju u rijeku Savu)
Javno preduzee za Vodno podruje slivova Jadranskog mora sa sjeditem u Mostaru
(nadleno za vode koje se ulijevaju u Jadransko more).
Republika Srpska

Republika direkcija za vode sa sjeditem u Bijeljini (nadleno za predlaganje planova i

programa razvoja vodoprivrede i godinjih programa razvoja, i prati realizaciju planova i
programa razvoja vodoprivrede). U okviru Republike direkcije za vode nalaze se Vodne
uprave za sliv rijeke u Prijedoru, sliv Vrbasa u Banja Luci i za sliv Bosne u Doboju
Republiki hidro-meteoroloki zavod (nalazi u sastavu Ministarstva poljoprivrede,
umarstva i vodoprivrede) sa sjeditem u Banja Luci je nadleno za prikupljanje podataka
iz oblasti okoline.

8. Tumaenje pojmova i kljunih termina

Povrinske vode oznaavaju sve kopnene vode, izuzev podzemnih voda, prelazne i obalne
morske vode, izuzev morskih voda koje pripadaju teritorijalnim vodama.
Kopnene vode oznaavaju sve stajae ili tekue vode na povrini kopna i sve podzemne vode
na kopnenoj strani od linije od koje se mjeri irina teritorijalnih voda.
Podzemne vode oznaavaju sve vode ispod povrine zemlje u zasienoj zoni i u direktnom su
kontaktu sa povrinskim i podzemnim slojevima zemljita.
Vodotok oznaava korito tekue vode zajedno sa obalama i vodom koja njime stalno ili
povremeno tee.
Rijeni bazen (sliv) oznaava dio zemljita sa kojeg se svo povrinsko otjecanje slijeva mreom
potoka, rijeka i eventualno jezera prema uu, estuariji ili delti u more.
Vodno podruje (distrikt) oznaava podruja kopna i mora, koje ini jedan ili vie susjednih
rijenih bazena (slivova) zajedno sa njima pripadajuim podzemnim i obalnim morskim vodama,
koje je odreeno kao osnovna jedinica za upravljanje vodama.
Voda za pie oznaava vodu namijenjenu za ljudsku upotrebu koja po kvalitetu odgovara
posebnim propisima koje donosi ministarstvo nadleno za pitanje zdravstva.

24

Otpadna voda oznaava vodu koja je promijenila svoje izvorne fizike, hemijske ili bioloke
osobine rezultatom ljudskih aktivnosti.
Zainteresovana strana oznaava lice na ije lino pravo, interes ili obaveza moe da utjee
aktivnost drugog lica.
Informacija oznaava svaki materijal kojim se prenose injenice, miljenja, podaci ili bilo koji
drugi sadraj, ukljuujui svaku kopiju ili njen dio, bez obzira na oblik ili karakteristike, kao i na
to kada je sainjena i kako je klasificirana
Informacija o okolini oznaava bilo koju informaciju u pisanom, vizuelnom, audio,
elektronskom ili bilo kojem drugom materijalnom obliku, koja se odnosi na:
-

Stanje elemenata okoline, kao to su zrak i atmosfera, voda, tlo, kopno, krajolik i prirodni
predjeli, bioloka raznolikost i njene komponente, ukljuujui genetiki modifikovane
organizme, i interakciju meu ovim elementima;

Faktore, kao to su materije, energija, buka i radijacija, i aktivnosti ili mjere, ukljuujui
administrativne mjere, sporazume o okolini, politike, zakonodavstva, planove i programe
koji utjeu ili vjerovatno utjeu na elemente okoline unutar podparagrafa (a) iznad,
trokove-povlastice i druge ekonomske analize i pretpostavke koritene u donoenju
odluka o okolini;

Stanje ljudskog zdravlja i sigurnosti, uvjete ljudskog ivota, kulturna podruja i izgraene
strukture, budui da su ili mogu biti pod utjecajem stanja elemenata okoline ili, kroz ove
elemente, pomou faktora, aktivnosti ili mjera koje su navedene u podparagrafu (b)
iznad;

Javnost oznaava jedno ili vie fizikih lica, njihova udruenja, organizacije ili grupacije;
Okolina oznaava okruenje u kojem neka organizacija djeluje, ukljuujui zrak, vodu, i tlo,
prirodne resurse, floru, faunu, ljude i njihovo meudjelovanje;
Utjecaj na okolinu oznaava svaku posljedicu koju planirana aktivnost izazove na okolinu,
ukljuujui ljudsko zdravlje i sigurnost, biljni i ivotinjski svijet, tlo, vodu, zrak, klimu, krajolik i
povijesne spomenike ili druge graevinske objekte, ili meusobno djelovanje tih inilaca; to
takoer ukljuuje posljedice na kulturno nasljee ili drutveno-ekonomske uvjete koji proizlaze iz
promjena tih inilaca

9. Reference
-

OKVIRNA VODOPRIVREDNA OSNOVA BOSNE I HERCEGOVINE, Javno vodoprivredno

preduzee "Vodoprivreda Bosne i Hercegovine" Sarajevo i Zavod za vodoprivredu Sarajevo,
1994. godina

UPRAVLJANJE VODAMA, Predavanja na postdiplomskom studiju, Tarik Kupusovi u

saradnji sa postdiplomcima, Institut za hidrotehniku Graevinskog fakulteta Univerziteta u
Sarajevu, 1999-2000

PRIRUNIK ZA PRAKTINU PRIMJENU AARHUSKE KONVENCIJE U BIH, REC 2003

LEAP(LOKALNI EKOLOKI AKCIONI PLAN) SKRAENA VERZIJA, OPTINA DOBOJ,
2005
PRIRUNIK ZA UEE JAVNOSTI U ODLUIVANJU O IVOTNOJ SREDINI, REC YU,
2000
DEKLARACIJA O ZATITI RIJEKE TARE, Skuptina Republike Crne Gore, izvor www.ngomost.org
ISTRAIVANJE STANJA UEA GRAANA U PROCESIMA DONOENJA ODLUKA U
BIH, CCI 2005

25

LEKSIKON OKOLINE/OKOLIA/IVOTNE SREDINE, A.Kneevi, J.omi

ZAKON O ZATITI OKOLIA FBIH
ZAKON O ZATITI IVOTNE SREDINE RS
ZAKON O SLOBODI PRISTUPA INFORMACIJAMA U BIH
ZAKON O VODAMA RS

26