7.

Zatite
7.1
Zatita radnika..........................................................................................................................1
7.1.1 Ergonomija.............................................................................................................................2
7.1.2 Opasnosti...............................................................................................................................3
7.1.3 Mjere zatite...........................................................................................................................3
7.2
Zatita strojeva..........................................................................................................................4
7.2.1 Pogonske upute......................................................................................................................4
7.2.2 Mehaniko oteivanje..........................................................................................................4
7.2.3 Toplinsko oteivanje............................................................................................................4
7.2.4 Elektrino oteivanje............................................................................................................5
7.3
Zatita okolia...........................................................................................................................5
7.3.1 Zatita zraka...........................................................................................................................7
7.3.2 Zatita voda..........................................................................................................................14
7.3.3 Zatita tla..............................................................................................................................29
Literatura..............................................................................................................................................34

U ovom poglavlju su obraene tri teme:

Zbog ogranienog obima udbenika obuhvaene su samo osnove i naglaeni najvaniji detalji
zatita kako bi se istakao njihov znaaj u primjeni strojarskoj tehnologiji. Prije rjeavanja
problema zatita u praksi potrebno je u velikoj mjeri proiriti znanja.
Prema Murphyjevom zakonu: "Ako neto moe poi naopako, poi e naopako." (u
proizvodnji strojarskim tehnologijama je teko i predvidjeti to sve moe poi naopako).
Nezgoda na radu je nepredvieni i neeljeni dogaaj koji za posljedice moe imati ozljede
radnika i/ili oteenja strojeva i/ili zagaenja okolia. U pravilu nastaju uslijed pogreaka
radnika koji:
o ne zna sigurno raditi, jer nije osposobljen raditi na siguran nain,
o ne moe sigurno raditi, zbog nedostatka ispravnih sredstava rada,
o ne eli sigurno raditi, iako je osposobljen za siguran rad i osigurana su mu
ispravna sredstva rada.
Radnik koji je izabrao zanimanje koje voli raditi imati e veu motivaciju za rad a time i vei
interes za uenje i siguran rad.
Profesionalne bolesti nastaju kao posljedica rada u nezdravim uvjetima za rad.

7.1 Zatita radnika

07 Zatite

Svrha provoenja zatite na radu je osiguranje optimalnih uvjeta rada s minimalnim

moguim: (a) opasnostima po zdravlje radnika i (b) vjerojatnostima dogaaja nezgoda. Pri
tome se prije svega uvjeti rada prilagoavaju radnicima ali se i radnici moraju prilagoavati
uvjetima rada.
Zatita radnika je ureena preporukama, normama i propisima, a od posebnog je znaaja
Zakon o zatiti na radu [1] s objavljenim ispravcima, izmjenama i dopunama [2, 3, 4].

Zakon o zatiti na radu

U odjeljku I. Ope odredbe, lanak 1, stavke 1 i 2, navodi se:
(1)"Svrha ovoga Zakona je spreavanje ozljeda na radu,
profesionalnih bolesti, drugih bolesti u svezi s radom te zatita
radnog okolia."
(2)"Osobita zatita propisuje se radi ouvanja nesmetanoga duevnog
i tjelesnog razvitka mladei, zatite ena od rizika koji bi mogli
ugroziti ostvarivanje materinstva, zatite invalida i profesionalno
oboljelih osoba od daljnjeg oteenja zdravlja i umanjenja njihove
radne sposobnosti te radi ouvanja radne sposobnosti starijih
zaposlenika u granicama primjerenim njihovoj ivotnoj dobi. "
Zakon o zatiti na radu obuhvaa odjeljke:
I.
Ope odredbe (lanak 1 16)
II. Obveze poslodavca i njegovih ovlatenika u provedbi mjera
zatite na radu
1.
2.
3.
4.
5.
6.

Opa naela zatite na radu kod poslodavca (lanak 17)

Ureivanje i provedba zatite na radu (lanak 18 25)
Osposobljavanje za rad na siguran nain (lanak 26 30)
Obavjetavanje iz zatite na radu (lanak 31 33)
Poslovi s posebnim uvjetima rada (lanak 34 36)
Zatita mladei, ena i zaposlenika umanjenih radnih sposobnosti (lanak
37 41)
7. Koritenje objekata namijenjenih za rad, strojeva i ureaja i osobnih
zatitnih sredstava te radni postupci (lanak 42 44)
8. Opasne radne tvari (lanak 45 49)
9. Ispitivanje radnog okolia te strojeva i ureaja s poveanim opasnostima
(lanak 50 54)
10.
Privremena i zajednika privremena radilita (lanak 55 58)
11.
Zatita od poara, evakuacija i spaavanje (lanak 59 61)
12.
Pruanje prve pomoi i medicinska pomo (lanak 62)
13.
Zatita nepuaa, zabrana uzimanja alkohola i drugih sredstava
ovisnosti (lanak 63 65)
14.
Odbor za zatitu na radu (lanak 66 68)
15.
Povjerenik zaposlenika za zatitu na radu (lanak 69 70)
16.
Dunosti prema tijelima nadzora (lanak 71 72)
17.
Obveze poslodavca i njegovih ovlatenika u provedbi mjera zatite na
radu (lanak 73)
18.
Isprava i evidencije (lanak 74 75)

III.
IV.

Obveze i prava zaposlenika (lanak 75 79)

Djelatnost u svezi sa zatitom na radu

1. Obrazovanje i osposobljavanje iz zatite na radu (lanak 80)

Strojarska tehnologija I

2. Sluba medicine rada (lanak 81 86)

3. Ustanove i trgovaka drutva za zatitu na radu (lanak 87 92)

V.

Izgradnja objekata namijenjenih za rad, proizvodnja strojeva i

ureaja i osobnih zatitnih sredstava
1. Projektiranje i izgradnja objekata namijenjenih za rad (lanak 93 96)
2. Projektiranje, proizvodnja i uvoz strojeva, ureaja te osobnih zatitnih
sredstava i opreme (lanak 97 101)

VI. Nadzor (lanak 102)

VII. Kaznene odredbe (lanak 103 112)
VIII. Prijelazne i zavrne odredbe (lanak 113 121)

7.1.1 Ergonomija
7.1.2 Opasnosti
Opasnosti mogu izazvati nezgode ili tetno djelovati na organizam i radnu sposobnost
radnika uzrokujui ozljede ili profesionalne bolesti. Za provoenje uinkovitih mjera zatite
na radu potrebno je poznavati opasnosti koje prijete na radu.

Mehaniki izvori opasnosti

Mehaniki izvori opasnosti mogu uzrokovati prignjeenja, udarce, posjekotine. Javljaju se
pri radu s alatima i strojevima.
Mehanike su opasnosti prisutne u blizini i pri rukovanju otrim i iljastim predmetima,
rotirajuim i pravocrtno gibajuim predmetima.
Opasnosti kod krunog gibanja
Kruno gibaju komadi tijekom njihove obrade na tokarskom stroju.
Opasnosti kod pravocrtnog gibanja
Pravocrtno giba nosa alata blanjalice. Moe doi do ukljetenja izmeu pokretnog nosaa
i nepominog zida.
Opasnosti na mjestima obavljanja radnog postupka
Specifine su mehanike opasnosti prisutne u blizini komada koji se obrauje na razliitim
strojevima krunim i tranim pilama, brusilicama i glodalicama.
Opasnosti na mjestima obavljanja radnog postupka su prisutne i kod probijanja,
odsijecanja, preanja i kovanja komada.

Toplinske opasnosti

07 Zatite

Elektrine
tetne i otrovne tvari
Buka i vibracije
tetna zraenja
Poari i eksplozije
tetni mikroklimatski uvjeti

7.1.3 Mjere zatite

1. Uklanjaju se izvori opasnosti (tetni materijali i opasni tehnoloki postupci):
o odmaivanje benzinom odmaivanje deterdentima
2. Uklanjaju se zaposlenici s mjesta opasnih radnih uvjeta (mehanizacija i automatizacija)
o runi prijenos tereta transportne trake, elektrovozila, viliari
o runu postavljanje komada ureaji s daljinskim upravljanjem
3. Ograuje se i svladava opasnost (hermetizacija, izolacija i ventilacija, te spreavanje
ulaska zaposlenika u opasni prostor)
o praina (metali, polimeri, drvo) sustav za odsisavanje
o tetne tvar/tetni mikroorganizmi hermetiko zatvaranje
o buka priguivai buke
o gibajui dijelovi zatitne naprave
4. Primjenjuju se sredstva osobne zatite kada se ne mogu uspjeno primjeniti prethodne
mjere

Zatitne naprave
Ovisno o radu stroja, potrebnim zahvatima operatora, oblicima i dimenzijama komada i
moguem smjetaju, upotrebljavaju se zatitne naprave:
o vrste i/ili nepomine,
o za blokiranje,
o automatske,
o za daljinsko upravljanje te
o kombinirane.
vrste i/ili nepomine zatitne naprave
Ove se naprave ne mogu pomicati, pouzdano tite i ne mogu se ukloniti. One
onemoguavaju pristup u opasnu zonu i zatiuju od rasprsnutih dijelova komada i stroja. U
pravilu se koriste u podruju prijenosa gibanja.

Strojarska tehnologija I

Osobna zatitna sredstva

Pruanje prve pomoi

7.2 Zatita strojeva

7.2.1 Pogonske upute
Osnovna pravila na radu sadre zahtjeve koje moraju ispunjavati sredstva rada i zahtjeve
koje moraju ispunjavati zaposlenici.

7.2.2 Mehaniko oteivanje

Osiguranje od preoptereenja

7.2.3 Toplinsko oteivanje

7.2.4 Elektrino oteivanje

7.3 Zatita okolia

Okoli
Ekologija je grana biologije koja istrauje uzajamna djelovanja ivih organizama
(mikroorganizmi, biljke, ivotinje i ljudi), te uzajamna djelovanja ivih organizama s neivim
okruenjem. Cilj ekologije je u postavljanju temelja za uspostavljanje optimalnih odnosa u
ekosustavima provoenjem pogodnih mjera ekoloke zatite.
Predmet prouavanja ekologije su ekoloki sustavi skraeno, ekosustavi. Oni obuhvaaju
jedinstvene cjeline ivotnih zajednica i ivotnih stanita, u kojima vladaju sloena dinamina
uzajamna djelovanja.
ivotna zajednica obuhvaa skupinu organizama koje naseljavaju aktualno ivotno stanite,
a ivotno stanite obuhvaa prostor koji okruuje ivotnu zajednicu i utjee na procese koji
se u njoj odvijaju.

Okoli nije jednoznano odreen pojam ovisi o predmetu analize. Najee se pod okoliem
podrazumijeva aktualno ivotno stanite, dijelovi litosfere, hidrosfere i atmosfere koji tijekom
vremena mijenjaju svojstva aktualnog stanita, te ivotnu zajednicu, iskljuujui ovjeka.
Ekoloki imbenici su fizika, kemijska i bioloka svojstva okolia koja znaajno utjeu na
ivot aktualnih organizama. Mogu se svrstati u: abiotike, biotike i antropogene.

07 Zatite

Antropogeni imbenici obuhvaaju direktne (krenje uma i formiranje obradivih povrina) i

indirektne utjecaje ovjeka (promjene abiotikih i biotikih imbenika koje prate razne
aktivnosti). Djelovanje ovjeka moe biti ekoloki pozitivno, kao to je to, na primjer,
poumljavanje, ali i ekoloki negativno, emu u prilog govore oigledne posljedice niza
razliitih zagaenja okolia, kao to je to, na primjer, unitavanje uma kiselim kiama.
Ekoloki imbenici se mijenjaju u prostoru i tijekom vremena, a opstanak svakog organizma
je mogu samo u odreenim granicama vrijednosti pojedinih imbenika.

Utjecaj temperature je po pravilu sloen, na primjer, u vodenom ekosustavu:

Zatita okolia
Zagaiva okolia je svaka tvar koja direktno ili indirektno sprjeava ili remeti odvijanje
prirodnih procesa u okoliu (koji obuhvaa jedan ili vie ekosustava). Prema tome, zagaenje
okolia je prodor zagaivaa u okoli iz izvor zagaenja. esto se, kao neto blaa forma,
koristi: neistoa, oneienje i izvor oneienja.

Brojne ovjekove djelatnosti izazivaju zagaenja okolia (promet, poljoprivreda, energetika,

industrija), a najopasnija je kemijska industrija. Tijekom razvoja kemijske industrije formiraju
se razliite manje ili vie opasne tvari, od kojih neke nikad nisu postojale u prirodi, te ne
postoje ni organizmi koji bi takve spojeve razgradili.

Strojarska tehnologija I

ovjek je tijekom niza razvojnih razdoblja (skupljanje prirodnih proizvoda, lov i ribolov,
obrada zemlje, gajenje domaih ivotinja, industrijalizacija, urbanizacija) razliitim
aktivnostima u sve veoj mjeri utjecao na okoli mijenjajui stanja i odvijanje procesa u
ekosustavima. Izraeno negativne su posljedice aktivnosti ovjeka:
a) erozija odnoenje ogoljenog zemljita vodotokovima i vjetrovima (krenje i
sjea uma, poari, zagaenja), ime se formira neplodno tlo,
b) neplodno tlo na kome ne mogu rasti biljke (industrijalizacija i urbanizacija,
osiromaenje vodnih resursa, zagaenja), to jo i pospjeuje eroziju,
c) nestanak pojedinih ivotinjskih vrsta koje se ne mogu ponovo formirati (lov,
osiromaenje vodnih resursa, zagaenja).
Jedan od uzroka sve tri vrste ovih izraeno negativnih pojava su zagaenja.
Svakim danom se poveava koliina zagaenje uslijed.

Stalno poveanje koliine zagaenja u krajnjoj liniji dovodi u pitanje i opstanak samog
ovjeka na Zemlji. Meutim, ovjek je formirao i mnoge korisne vrste biljaka i ivotinja,
regulira vodotokove, isuuje dijelove mora (Holandija) i movara, te navodnjava pustinje
(Izrael).
Svjetska komisija za okoli i razvoj (WCED) je usvojila definiciju odrivog razvoja:
zadovoljavanje sadanjih potreba bez ugroavanja zadovoljavanja potreba buduih
narataja. Skladno tome, naela su razvoja:
1. upravljanje prirodnim resursima na uinkovitiji nain,
2. smanjenje potronje energije,
3. smanjenje koliine otpada,
4. ouvanje i obnavljanje okolia,
5. poboljanja proizvodnih postupaka.
Ekoloka zatita obuhvaa sve mjere kojima se uspostavljaju ili odravaju optimalni odnosi
u ekosustavima. Tu spadaju i preventivne mjere za sprjeavanje zagaenja okolia, te mjere
sanacije zagaenog okolia.
Kako bi se smanjilo zagaenje okolia moraju se formirati uinkoviti sustavi ekoloke zatite:

Trokovi formiranja (izgradnja objekata, dobava i montaa opreme) i rada sustava ekoloke
zatite esto su vrlo visoki, ali su posljedice nefunkcioniranja sustava daleko vee.

7.3.1 Zatita zraka

Atmosferom se u uem smislu naziva plinoviti ovoj Zemlje (u irem, ma kog nebeskog
tijela).
Razlikuju se sljedei dijelovi Zemljine atmosfere:

07 Zatite

Troposfera sloj najblii Zemlji, u kome se dogaaju sve meteoroloke pojave i

promjene (vjetrovi, oblaci, oborine). Na polovima je visine oko 17 km (mjereno od
razine mora), a na ekvatoru oko 8,5 km. U njoj s porastom visine opadaju
temperatura, tlak i gustoa zraka (S-3.1). Troposfera obuhvaa glavninu vodene
pare i zagaenja sadranih u atmosferi, a horizontalna i vertikalna strujanja
pospjeuju uspostavljanje ravnomjernog sastava zraka.
Stratosfera dopire do visina oko 40 km i zavrava ozonskim slojem. U njoj prestaje
pad temperature s porastom visine, ali se nastavlja pad tlaka i gustoe zraka. Tu
nema vertikalnih strujanja zraka, ali su horizontalna strujanja esto i vrlo jaka (do
300 km/h).
Mezosfera prostire se do 80 km. Temperatura prvo raste, a potom opada, to je
posljedica odvijanja kemijskih i fotokemijskih reakcija. Na granici mezosfere
temperatura dostie minimalnu vrijednost.
Termosfera dopire do 600 km i u njoj dalje s porastom visine opadaju tlak i gustoa
zraka, dok temperatura raste do nekoliko tisua stupanja celzija.
Egzosfera sloj atmosfere vii od 600 km, u kome se nastavlja porast temperature, te
pad tlaka i gustoe zraka. Gravitacijske sile u toj mejri slabe da molekule plina
mogu napustiti Zemljinu atmosferu.
Gornja se granica atmosfere ne moe tono odrediti ona se u sve razredjenijem stanju iri
daleko u meuplanetarni prostor.

Zrak
Zrakom se naziva mjeoviti plin koji ispunjava atmosferu Zemlje.
Pored duika (N2 ~ 78 %) i kisika (O2 ~ 21 %) ist zrak sadri brojne komponente, a u T-3.1
su navedeni prosjeni sadraji komponenti u blizini razine mora, s k 0.0001 ppm.
Napomenuto je u blizini razine mora jer se sastav zraka bitno mijenja s nadmorskom visinom
do 200 km su osnovne komponente zraka kisik i duik, izmeu 200 i 1000 km je osnovna
komponenta kisik, izmeu 1000 i 2500 km helij, a preko 2500 km vodik.
Tablica T-3.1 Sastav suhog istog zraka u blizini razine mora
Plin
Naziv
Duik
Kisik
Argon
Ugljik-dioksid
Neon
Helij
Metan
Kripton
Vodik
Duik-suboksid
Ugljik-monoksid
Ksenon
Ozon
Amonijak
Duik-dioksid

oznaka

k,, %

N2
O2
Ar
CO2
Ne
He
CH4
Kr
H2
N2O
CO
Xe
O3
NH3
NO2

78.08800000
20.94600000
0.93000000
0.03200000
0.00180000
0.00052000
0.00015000
0.00010000
0.00005000
0.00002000
0.00001000
0.00000800
0.00000200
0.00000060
0.00000010

Volumni sadraj
k,,
780.8800000
209.4600000
9.3000000
0.3200000
0.0180000
0.0052000
0.0015000
0.0010000
0.0005000
0.0002000
0.0001000
0.0000800
0.0000200
0.0000060
0.0000010

k,, ppm%
780880.0000
209460.0000
9300.0000
320.0000
18.0000
5.2000
1.5000
1.0000
0.5000
0.2000
0.1000
0.0800
0.0200
0.0060
0.0010

Strojarska tehnologija I

Duik-monoksid
Sumpor-dioksid
Vodik-sulfid

NO
SO2
H2S

0.00000006
0.00000002
0.00000002

0.0000006
0.0000002
0.0000002

0.0006
0.0002
0.0002

ist zrak sadri i vodenu paru, u sadraju ovisnom o uvjetima temperaturi i raspoloivoj
koliini vodene pare za zasienje zraka.
Sadraj vodene pare u zraku se moe izraziti parcijalnim tlakom vodene pare, p H2O koji bi
vladao kada bi se u cjelokupnom volumenu nalazila samo vodena para. Svakoj temperaturi
odgovara odreeni ravnoteni parcijalni tlak vodene pare, pH2O* (T-3.1), a relativnom
vlanou zraka je definiran odnos aktuelnog i ravnotenog parcijalnog tlaka vodene pare:
RVt =

p H 2O
100, %
p H 2O *

Tablica T-3.2 Promjene ravnotenog parcijalnog tlaka vodene pare s temperaturom

t, C
-15
-14
-13
-12
-11
-10
-9
-8
-7
-6
-5
-4
-3
-2
-1

PH2O*, mbar t, C
1.914
2.079
2.254
2.445
2.649
2.865
3.101
3.351
3.619
3.907
4.216
4.546
4.896
5.273
5.676

0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14

PH2O*, mbar

t, C

6.104
6.566
7.057
7.578
8.133
8.722
9.348
10.01
10.72
11.48
12.28
13.12
14.02
14.97
15.98

15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29

PH2O*, mbar t, C
17.05
18.19
19.37
20.63
21.96
23.37
24.86
26.43
28.08
29.83
31.67
33.60
35.64
37.79
40.05

30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
80
85
90
95
100

PH2O*, mbar
42.42
54.89
73.75
95.82
123.3
157.3
199.1
250.0
311.5
385.4
473.3
578.0
700.8
845.0
1013

Pojava kondenzacije vodene pare na hladnim povrinama moe se objasniti na temelju F-3.1 i
T-3.2. Na primejr, ukoliko je u prostoriji izmjereno t = 24 C (p H2O* = 29.83 mbar T-3.1) i RV
= 75 %, slijedi pH2O = (RVpH2O*)/100 = (7529.83)/100 = 22,37 mbar. Prema tome, na svim
povrinama temperature t < 19 C (pH2O* = 21.96 mbar T-3.1) doi e do kondenzacije vodene
pare. Po potrebi, tonije se vrijednosti mogu odrediti interpolacijom.

Definicije i propisi o zagaenju zraka

Zrak zagauju opasne tvari, koje su direktno opasne toksine (otrovne) ili indirektno
opasne zapaljive (eksplozivne).
Toksine tvari izazivaju znaajne tetne promjene u organizmima. Prema tome, svi se
kemijski spojevi mogu svrstati u tri kategorije: (a) netoksine tvari, (b) toksine tvari i (c)
tvari nepoznate toksinosti. Prema intenzitetu djelovanja na ovjeka razlikuju se:

07 Zatite

10

Letalna doza (LD) minimalna koliina toksine tvari koja izaziva smrt opitnih ivotinja.
Kao opitne ivotinje se koriste bijeli mievi, pacovi, kunii, zamorci, make i psi. S LDL 0 se
oznaava najnia publicirana letalna doza.
Srednja letalna doza (LDx) koliina toksine tvari koja izaziva smrt x % opitnih ivotinja.
Osjetljivost po mirisu ( iM , mg/m3) najnia koncentracija neke tvari u zraku koje ulom
mirisa osjea veina ljudi.
Maksimalna dozvoljena koncentracija (MDK , mg/m3) koncentracija toksine tvari ijem
se djelovanju moe due vrijeme izloiti organizam bez pojave tetnih posljedica. Propisima
se za zrak odreuju dvije vrste ovih vrijednosti: (a) maksimalna dozvoljena koncentracija
toksinih tvari u zraku radnog prostora i (b) maksimalna dozvoljena koncentracija toksinih
tvari u zraku naselja.
MDK vrijednosti imaju veliki praktini znaaj, osobito u projektiranju sustava ventilacije
radnih prostora. Pri tome treba imati u vidu:
koncentracija toksinih tvari u radnim prostorima se mijenja tijekom radnog dana,
MDK vrijednosti su odreene samo za pojedinane tvari, a u radnim prostorima se
ee sreu smjee o ijem je djelovanju malo poznatih podataka,
intenzitet utjecaja toksinih tvari na razliite ljude je esto znaajno razliit.
U industriji se s MDKrp (T-3.3) oznaava maksimalna dozvoljena koncentracija toksine
tvari u radnom prostoru ijem se djelovanju mogu izloiti ljudi osam (8) sati jednosg dana, a u
razdoblju od nekoliko mjeseci ili godina, bez pojave tetnih posljedica po njihovo zdravlje.
Temperatura zapaljivosti (tZ , C) najnia temperatura na kojoj je pri atmosferskom tlaku
brzina isparavanja tekuine dovoljna za formiranje zapaljive smjese (T-3.3). Takva smjesa se
moe upaliti s nekim izvorom paljenja otvoreni plamen ili elektrina iskra, a po uklanjanju
izvora paljenja se gasi.
Granice eksplozivnih smjesa ( iE , mg/m3) izmeu donje i gornje granice koncentracije
eksplozivna se smjesa moe upaliti nekim izvorom paljenja otvoreni plamen ili elektrina
iskra (T-3.3). Proces izgaranja se prekida tek nakon potpunog izgaranja smjese ili izlaska
koncentracije izvan podruja donja/gornja granica.
Temperatura samopaljenja (tSP , C) najnia temperatura ugrijane povrine na kojoj se pri
atmosferskom tlaku pali smjesa zapaljive tvari i zraka.
Tablica T-3.3 Svojstva opasnih tvari primjeri
Kemijski spoj

Formula

, mg/m

MDKrp,
t , C , mg/m tSP, C
mg/m Z

1.6 9.9

0.5

17.8

1.5 82

290

200

20

2.2 13

538

NH3

0.026 v 37

18

15 28

630

C6H6

2.8 310

11

1 80

538

acetilen

CHCH

aceton

CH3COCH3

amonijak
benzen

11

Strojarska tehnologija I

benzin

CnH2n+2 (RMM = 90)

20

1.1 7.0

260
365

butan

CH3CH2CH2CH3

12000

300

60

1.5 8.5

duik-monoksid

NO

30

etanol

CH3CH2OH

21 93

1000

12

3.3 19

sumpor-dioksid

SO2

0.8 3

10

sumpor-vodik

H2S

4.12

10

ugljik-dioksid

CO2

9000

ugljik-monoksid

CO

20

4.3 46

< 191 12.5 74.2

425

246

610

irenje zagaenja zraka

Zagaenja se od izvora ire vertikalnim i horizontalnim strujanjima zranih masa. Pri analizi
vertikalnih i horizontalnih strujanja zranih masa polazi se od temperaturnih razlika kao
osnovnog uzroka strujanja, imajui pri tome u vidu da se s promjenama temperature mijenjaju
i gustoa i tlak zraka.
Od razine mora do nadmorske
visine od nekoliko tisua metara, u stanju
ravnotee je

gradijent temperature ( t r) oko 0,01 C/m (to prate i odgovarajui r i p r), okomitog je
pravca u odnosu na povrinu Zemlje i usmjeren k njoj. Drugim rijeima, u stanju ravnotee,
na svakih 100 metara porasta nadmorske visine opada temperatura zraka za 1 C.
Uzrok odstupanja od stanja ravnotee

je grijanje/hlaenje tla uslijed ega se uspostavlja

aktualni gradijent temperature t a t r . U takvim sluajevima, u tenji uspostavljanja
ravnotenog stanja, javljaju se vertikalna strujanja
Na primjer, vedrog
zranih masa.
sunanog dana tlo se ugrije zracima Sunca, stoga je t a > 0,01 C/m (= t r), te se mase zraka
kreu navie.
Pored toga, u stanju ravnotee je temperatura zraka konstantna po izohipsama (linije iste
visine). Ukoliko se po izohipsama pojavi razlika temperature (time i gustoe/tlaka), u tenji
uspostavljanja ravnotenog stanja javljaju se horizontalna strujanja zraka vjetrovi. Smjer
vjetra je obrnut od smjera porasta temperature (vjetar pue k podruima s viim
temperaturama zraka), a pravac mu prati geometriju tla, odnosno izgraenih objekata.
Pri planiranju rasporeda objekata koji obuhvaaju izvor zagaenja moraju se uzeti u obzir
vertikalna i horizontalna strujanja zraka. Podaci o vjetrovima mogu se dobiti u meteorolokim
stanicama u obliku rua vjetrova.

Posljedice zagaenja zraka

Prema prirodi izlaganja zagaenju zraka razlikuje se:

Najznaajnije, ali i sloenije je uspostavljanje kontrole opeg izlaganja zagaenom zraku:

07 Zatite

12

13

Strojarska tehnologija I

Postupci proiavanja otpadnih plinova

07 Zatite

14

Lokalni isisni sustavi

Prirodno zagaivanje zraka je vrlo rijetko prostorno (movare) i vremenski (movare,
umski poari), te ih priroda spontano i brzo eliminira. S druge strane, rijetki su industrijski
procesi koji ne mogu dovesti do zagaivanja zraka, koje u nekim sluajevima opasno i
direktno ugroava ovjeka svojom prirodom (trovanja) i obujmom (Bopal).
Lokalnim isisnim sustavom (S-8.1, a), na samom neposrednom izvoru zagaenja (brusilica),
sakuplja se otpadni plin i potom izbacuje u okolnu atmosferu. Najee se na taj nain
odrava koncentracija zagaivaa u radnom prostotu ispod vrijednosti MDK. Radni prostori,
po pravilu, opskrbljeni su pored lokalnog isisnog sustava i ventilacijskim sustavom (S-8.1, b).
Ova dva sustava moraju funkcionirati suglasno.

Slika S-8.1 Blok shema (a) lokalnog isisnog sustava i (b) lokalnog isisnog sustava i
ventilacijskog sustava
Za razliku od starijih, suvremene konstrukcije lokalnih isisnih sustava obuhvaaju i proistae
otpadnih plinova (S-8.2, a), a suvremeni sustavi ventilacije ve esto obuhvaaju ulazne i
izlazne proistae zagaenog zraka (S-8.2, b). Naime, u uvjetima sve zagaenije okolne
atmosfere, ulaznim proistaima se poboljava kvaliteta zraka prije ubacivanja u radni
prostor, a izlaznim proistaima smanjuje dalje zagaivanje okolne atmosfere.

15

Strojarska tehnologija I

Slika S-8.2 Blok shema (a) lokalnog isisnog sustava s proistaem otpadnih plinova, te (b)
lokalnog isisnog sustava s proistaem otpadnih pliova i ventilacijskog sustava s
ulaznim + izlaznim proistaem zagaenog zraka
Na S-8.3 su prikazane strujnice i linije jednakih brzina isisnih hauba (a) krunog i (b)
kvadratnog presjeka
na samom neposrednom izvoru zagaenja (brusilica), sakuplja se otpadni plin i potom
izbacuje u okolnu atmosferu. Najee se na taj nain odrava koncentracija zagaivaa u
radnom prostotu ispod vrijednosti MDK. Radni prostori, po pravilu, opskrbljeni su pored
lokalnog isisnog sustava i ventilacijskim sustavom (S-8.1, b). Ova dva sustava moraju
funkcionirati suglasno.

7.3.2 Zatita voda

Vodu (S4.1), kao kemijski spoj, formiraju dva atoma vodika (H) i jedan atom kisika (O), te
joj je kemijska formula H2O.

Slika S-4.1 Kemijski spoj voda (jedan pikometar 1 pm = 1012 m)

U irem smislu se vodom naziva niz tekuih otopina s dominantnim sadrajem vode
destilirana voda, pitka voda, rashladna voda, tehnoloka voda, rijena voda, otpadna voda .

07 Zatite

16

Voda je temeljni uvjet biolokog opstanka organizama u pojedinim podrujima, te

gospodarskog i drutvenog razvoja ljudi. Ovisno o lokalnim uvjetima (temperatura, tlak), u
prirodi se voda javlja u sva tri osnovna agregatna stanja krutom ("led"), tekuem ("voda") i
plinovitom ("para"), a u T-4.1 su navedena osnovna fizikalna svojstva vode.
Tablica T-4.1 Osnovna fizikalna svojstva vode.
Svojstvo

Oznaka Brojana vrijednost

Jedinica

RMM

18,02

ledite (1,013 bar)

tL

0,00

vrelite (1,013 bar)

100,0

gustoa (20 C)

tV

998,2

dinamika viskoznost (20 C)

1,002

g/dm3
mPas

specifina toplina (20 C)

4,182

J/(gC)

4,2

S/m

Relativna molekulska masa

elektrina provodnost (20 C)

Led na 0 C ima gustou 917 g/dm3, a pri njegovom topljenju dolazi do skokovitog porasta
gustoe tekua voda na 0 C ima gustou 998,84 g/dm 3. Pri grijanju iznad 0 C, s porastom
temperature raste gustoa tekue vode do maksimalne vrijednosti na temperaturi od 3,98 C, a
pri daljem grijanju, s porastom temperature, opada gustoa vode (S3.2).
U vodi se dobro otapa niz anorganskih i organskih supstancije, a s ekolokog stanovita je
posebno znaajno otapanje kisika (O2) i ugljik-dioksida (CO2). Podaci o ravnotenim
sadrajima vodenih otopina O2 i CO2 u T-4.2 dati su za parcijalne tlakove plinova (tlakove
koji bi imali plinovi kada bi se sami nali u cjelokupnom volumenu) pi = 1,013 bar. Pri manjim
tlakovima (u zraku je je pO2 oko 0,21 bar, pCO2 oko 0,0003 bar) otopljeni plinovi imaju i
proporcionalno manje ravnotene sadraje. Po Henryjevom zakonu:
wi = kpi
gdje je:

k konstanta ovisna samo o prirodi plina i temperaturi.

Slika S-4.1 Promjena gustoe vode s temperaturom

Tablica T-4.2 Topivost kisika i ugljik-dioksida u vodi pri pi = 1.013 bar
t, C
wO2, mg/kg

0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
50
69,45 62,32 53,68 48,02 43,39 39,31 35,88 33,15 30,82 28,58 26,57

17

Strojarska tehnologija I

wCO2, g/kg

3,346 2,774 2,318 1,970 1,688 1,449 1,257 1,105 0,973 0,860 0,761

Na primjer, u zraku tlaka 1,013 bar je parcijalni tlak kisika: 0,2122 bar, te je ravnoteni
sadraj kisika pri 15 C:
wO2,u_zaku = wO2,ist

p O2,u _ zraku
p O2,ist

= 48,02

0,2122
= 10,06 mg/kg
1,013

Pri otapanju anorganskih supstancija u vodi formiraju se ioni:

Tablica T-4.3 Sadraj iona u morskoj vodi
Sadraj
Kation , mg/dm3 , mval/dm3
+

Na
Mg+2
Ca+2
K+
Sr+

11035
1330
418
397
13,9
13193,9

479,8
109,4
20,9
10,2
0,3
620,6

36,047

g/dm3

Salinitet

Anion
Cl
SO42
HCO3
Br
F

Sadraj
, mg/dm3 , mval/dm3
19841
2769
146
68
1,4
22825,4
13193,9
36019,3

559,6
57,6
2,5
0,9
0,0
620,6

Vode se prema razliitim kriterijima mogu svrstati u grupe, na primjer:

Kvaliteta prirodnih voda

Pored koliine bitna je i kvaliteta vode koja odreuje mogunost njenog koritenja za
odreene namjene (pie, poljodjelstvo, energetika). Danas je mogue koritenjem
odgovarajuih postupaka obrade iz bilo koje vode dobiti vodu potrebne kvalitete, ali je to
esto iskljueno ekonomskim ogranienjima.
Kvaliteta vode se opisuje nizom opih i fizikalnih, te kemijskih, fiziko-kemijskih i biolokih
pokazatelja svojstava vode, koji se odreuju provedbom normiranih laboratorijskih analiza
uzoraka aktualne vode.
Osnovni opi i fizikalni pokazatelji svojstava vode:
6.
Dispergirani sadraji obuhvaaju u vodi prisute tonue krute siune estice
organskog i anorganskog porijekla. Razlikuju se taloivi dispergirani sadraji (koji
se tijekom 60 minuta izdvoje na dnu normirane laboratorijske posude) i netaloivi
dispergirani sadraji.
7.
Mutnost pokazatelj koliine svjetlosti koju apsorbira ili raspruje aktualna voda.
8.
Boja ukazuje na prisustvo nekih sadraja u vodi, na primjer, prisustvo Fe +2 iona
daje vodi zelenkastu, a prisustvo Fe+3 iona crvenkastu boju. Na boju vode osim
otopljenih tvari (prava boja) utjeu i dispergirane tvari (prividna boja).
9.
Okus i miris ista voda je bez mirisa i okusa.
10.
Temperatura vode ovisi prije svega o temperaturi okoline i strujanju vode.

07 Zatite

18

Osnovni kemijski pokazatelji svojstava vode:

11.
Ukupne otopljene tvari odreuju se isparavanjem (na 105 C) uzorka vode iz
koga su prethodno uklonjeni taloivi dispergirani sadraji filtriranjem.
12.
Sadraj vodikovih iona se opisuje s pH vrijednou:
pH = log cH+
gdje je: c molarna koncentracija, mol/l.
U neutralnoj vodi, pri 24 C, pH = 7,0000 (c H+ = 107.0000 mol/l), a mijenja se s
rastvaranjem kiselina (pH vrijednost opada), rastvaranjem luina (pH vrijednost
raste) i s temperaturom (pH vrijednost opada s porastom temperature).
13.
Alkalitet opisuje sposobnost neutralizacije kiselina (H + iona), posljedicu
prisustva najee hidroksidnih (OH), karbonatnih (CO32) i hidrogen-karbonatnih
(HCO3) iona,
14.
Tvrdoa opisuje sadraj kalcijevih (Ca+2) i magnezijevih (Mg+2) iona,
15.
Otopljeni plinovi (prije svega, kisik i ugljik-dioksid) pri otapanju dolazi do
elektrolitike disocijacije (razlaganja na ione) ugljik-dioksida (ali ne i kisika):
CO2,p + H2O CO2,o + H2O HCO3 + H+ CO32 + 2 H+
Prema prirodi, razlikuju se tri dijela otopljenog ugljik-dioksida:

u k u p n i u g ljik -d io k s id
vezani

ra v n o te n i

a g r e s iv n i

16.

Dio CO2 je vezan (stehiometrijski) za katione otopljene u vodi, dio odrava otopinu
u ravnotei (kemijska), a dio je sposoban otapati neke krutine s kojima voda doe u
kontakt (kalcij-karbonatne stijene).
Agresivni CO2 dioksid nije agens korozije, kao to su to H + ioni i otopljeni kisik O2,
ali pospjeuje koroziju ometanjem formiranja zatitnog sloja.
Organski sadraji su u vodi otopljeni i dispergirani razlikuju se:

17.

Organski sadraji se ne odreuju tono nego se procjenjuju: bioloki razgradivi na

osnovu biokemijske potronje kisika (BPK), a kemijski razgradivi na osnovu
kemijske potronje kisika (KPK). Razlika ukazuje na bioloki nerazgradive
organske sadraje.
Teki metali (gustoe minimalno pet puta vee od gustoe vode) razlikuju se:

te k i m e ta li
n e o tro v n i

o tro v n i

Teki metali su nepoeljni u vodama. Neotrovni eljezo i mangan daju pitkoj vodi
neprijatan okus i neugodan izgled, a na opranom rublju ostavljaju mrlje boja od utosmee do crne. Otrovni su: arsen, kadmij, olovo i iva.

Vrste i posljedice zagaenja voda

Prema utjecaju zagaenja na kvalitetu razlikuju se:

19

Strojarska tehnologija I

Pogoravajua zagaenja u manjoj ili veoj mjeri smanjuju kvalitetu vode, dok iskjuujua
zagaenja onemoguavaju koritenje vode za odreene namjene.

Gruba zagaenja obuhvaaju krupnije komadne sadraje, kao to su grana, komad drveta,
vrea, krpa, limenka, plastina boca, krunasti ep za boce, pikavac.
Grubo dispergirana zagaenja obuhvaaju sitnije sadraje, prije svega pijesak i komadie
masnoa. Ovakva zagaenja se taloe/isplivavaju pod djelovanjem sile gravitacije ili
centrifugalnih sila.
U prirodi se gruba i grubo dispergirana zagaenja izdvajaju na mjestima s malom brzinom
teenja, gdje bitno mijenjaju ekoloke faktore. Ukoliko se radi o izdvajanju organskih taloga
na dnu mogu se uspostaviti anaerobni uvjeti, te pojaviti plinoviti produkti odvijanja
anaerobnih procesa.
Gruba zagaenja mogu dovesti do oteenja crpki i pokretnih dijelova opreme za
proiavanje voda, a grubo dispergirana zagaenja do zaepljenja cjevovoda.
Koloidno dispergirana zagaenja obuhvaaju fino dispergirane sadraje. Kako bi se
omoguilo taloenje, kod ovakvih zagaenja je potrebno dodatkom pogodnih kemikalija prvo
razgraditi naelektrisane (koaglacija) omotae estica, a potom estice ukrupniti (flokulacija).
U prirodi koloidno dispergirane tvari ine vodu mutnom, te smanjujui dubinu prodiranja
svjetlosti smanjuju i volumen vode u kome se moe odvijati proces fotosinteze.
Molekulski otopljena zagaenja obuhvaaju supstancije otopljene u vodi u obliku molekula.
Ionski otopljena zagaenja obuhvaaju supstancije otopljene u vodi u obliku iona.
Toplinsko zagaenje posljedica je isputanja znaajnih koliina vode povienih temepratura
iz sustava za hlaenje energetskih objekata.
Ukoliko je samoproiavanje nedovoljno za odravanje kvalitete vode aktualnog vodotoka
dolazi do pojave niza promjena u ekosustavu.
Eutrofikacija
Prirodne vode su siromane hranljivim tvarima, to ograniava razvoj proizvoaa organskih
tvari (autotrofni organizmi). Meutim, pri isputanju otpadnih voda s hranljivim sadrajima
razvoj i rast proizvoaa se znaajno ubrzava, a pogodni uvjeti temperatura i svjetlost
(ljeto), dodatno poveavaju ubrzanje. Kako ubrzanje razvoja i rasta potroaa ne prati
odgovarajue ubrzanje rasta potroaa dio proizvoaa ugiba i taloi se.
Nakon utroka kisika u dubljim slojevima dolazi do razvoja anaerobnih procesa uz taloenje
mulja na dnu. Ako organizmi osjetljiviji na manjak kisika u vodi nisu prethodno napustili
podruje eutrofikacije dolazi do njihovog ugibanja.

07 Zatite

20

Eutrofikacija se javlja u stajaicama, te u vrlo sporim dijelovima tekuica. Na nju utjeu:

strujanje vode u vertikalnom pravcu,
temperatura i njena raspored po dubini,
koncentracija hranljivih tvari i njihova raspodjela po dubini i
usklaenost razmnoavanja, rasta i razvoja proizvoaa i potroaa.
Po pravilu je ograniavajui faktor eutrofikacije sadraj soli fosfora.
Udarno optereenje
Ekoloki sustavi su prilagoeni odreenim granicama promjena ekolokih faktora (ekoloke
valencije). Udarnim optereenjem se naziva probijanje ovih granica izazvano isputanjem
otpadnih voda. Uslijed takvih promjena dolazi do poremeaja strukture cjelokupne ivotne
zajednice, to se esto uoava po pojavi ugibanja riba.
Do udarnog optereenja dolazi uslijed:
kvantitativnog porasta optereenja isputanja znaajno veih koliina otpadnih voda
od uobiajenih,
kvalitativnog porasta optereenja znaajno poveanje tetnih otpadnih sadraja u
otpadnim vodama u odnosu na uobiajene,
trovanja. isputanje otpadnih voda koje sadre otrovne tvari (teki metali, cijanidi,
fenoli).

Izvori zagaenja voda

Do zagaenja voda dolazi pri prolasku oborina kroz atmosferu, teenju voda po povrini tla i
kroz tlo, te isputanju otpadnih voda iz razliitih izvora.
S ekolokog stanovita su od posebnog znaaja etiri vrste otpadnih voda:

Industrijske otpadne vode prate odvijanje proizvodnih procesa. Svojstva industrijskih

otpadnih voda su veoma razliita i ovise o prirodi i parametrima proizvodnih procesa.
Tablica T-4.2 Svojstva otpadnih voda nekih industrija
Industrija
Strojogradnja
Povrinska obrada metala
Prehrambena
Kemijska
Naftna
Petrokemijska
Farmaceutska
Umjetna gnojiva

Pokazatelji svojstava
komadi i estice, ulja i masti, povrinski aktivne tvari, cijanidi
komadi i estice, ulja i masti, kiseline, luine, povrinski aktivne tvari,
cijanidi
komadi i estice, masnoe, BPK
kiseline, luine, soli, teki metali, KPK
ulja, cijanidi, KPK
kiseline, luine, soli, spojevi sa sumporom
kiseline, luine, soli, KPK
kiseline, luine, soli, KPK

21

Strojarska tehnologija I

Samoproiavanje voda
Samoproiavanje otpadnih voda obuhvaa fizikalne procese: razjeenje, taloenje,
filtriranje i izmjenu plinova.
Razrjeenje
Iputanjem otpadne vode (ov) u vodu vodotok (vv) ona se razrjeuje, a u vodotoku, nakon
mjeanja (m), uspostvljanja koncentracija i-tog zagaivaa:
Qvv vv,i + Qov ov,i = Qm m,i
Qm = Qvv + Qov
Q vv vv Q ov ov
m,i =
F-4.2
Q vv Q ov
Treba napomenuti da se pri razrjeenju otpadnih voda poveava koncentracija zagaivaa
u vodotoku: m,i > vv,i .
Taloenje
Kretanje estice u vodotoku je rezultat padanja estice uslijed sile gravitacije i noenja estice
tekuim vodotokom. Primjer za laminarni sloj vodotoka je dat na S-4.2, dok je kretanje
estice u turbulentnom sloju teko predvidivo moe doi do ubrzavanja, usporavanja
taloenja, te do ponovnog podizanja istaloenih estica.

Slika S-4.2 Taloenje estice u laminarnom sloju vodotoka

Uslijed taloenja estica dolazi do smanjivanja sadraja otpadnih sadraja u otpadnim
vodama, ali je uvijek prisutna opasnost od pojave anaerobne razgradnje istaloenih organskih
sadraja.
Filtracija

07 Zatite

22

Voda se filtrira pri prolasku kroz propusne slojeve tla. Veliina izdvajanih estica ovisi o
veliinama pora tla, a paralelno s fizikalnim procesom filtracije se mogu odvijati fezikalnokemijski (adsorpcija), kemijski (kemijske reakcije) i bioloki (biokemijske reakcije) procesi.
Izmjena plinova
Odvijanje kemijskih i biokemijskih procesa samoproiavanja vode ovisi o izmjeni plinova
izmeu vode i atmosfere, prije svega kisika i ugljik-dioksida (T-4.2, F-4.1). U tenji
uspostavljanja ravnotenog stanja javlja se razmjena i-tog plina kroz graninu povrinu
voda/zrak:
d i
= ( irav i)Ki
F-4.3
dt
gdje je:

aktualna koncentracija,

irav ravnotena koncentracija i

Ki koeficijent razmjene plina.
Ukoliko je i < irav i-ti plin se rastvara u vodi, a ukoliko je i > irav i-ti plin se izdaja iz vode.

Upravljanje kvalitetom voda

Upravljanje kvalitetom voda obuhvaa niz mjera i postupaka na lokalnoj, dravnoj i
meudravnoj razini:
Politike i socioloke
Politiki pristup je izuzetno vaan. U Ustavu Republike Hrvatske je zapisano svatko
ima prava na zdrav ivot.
Zbog osobitog sociolokog znaaja moraju se usvojiti kratkoroni, srednjoroni i
dugoroni zadac razborito uskladivi elje, potrebe i mogunosti.
Pravne mjere
Na osnovu politikih odluka donose se pravne mjere zakonski i podzakonski
propisi (norme, standardi) vezani za kvalitetu vodnih sustava, isputanje otpadnih
voda, te svojstava voda koje se mogu koristiti za odreene namjene.

Planiranje i gospodarenje prostorom

Jo u fazi planiranja prostornog rasporeda, pri analizi pojedinih djelatnosti uzimaju
se u obzir njihovi utjecaji na okoli, a posobno vode. Pri tome se biraju
najkompatibilniji prostori za odreene djelatnosti i donose odgovarajui propisi.
Gospodarske i financijske mjere
Provedba mjera zatita okolia nerijetk podrazumijeva vrlo visoke trokove izvedbe,
pogona i odravanja sustava za proiavanje otpadnih voda. Izborom pogodnih
proizvoda, sirovina i tehnolokih postupaka moe se esto smanjiti koliina i
ograniiti po okoli tetne sadraje isputanih otpadnih voda.
Pri analizi provedbe zatite okolia moraju se usporediti uinci mjera zatite i pratei
trokovi. Financijska sredstva iz dravnog prorauna uveavaju se sredstvima
poduzetnika drei se naela zagaiva plaa. U provedbi mjera zatite okolia

23

Strojarska tehnologija I

mogu se oekivati znatni povoljni zajmovi meunarodnih institucija, te ograniene

donacije.
Znanstveni pristup i tehnoloke mjere
Znanstvene mjere obuhvaaju istraivanja:
(a) stanja voda u okoliu i
(b) utjecaja otpadnih voda na kvalitetu povrinskih i podzemnih voda, te priobalnog
mora.
Na taj se dolazi do razboritih normi o dozvoljenim svojstvima isputanih voda.
Pogodnim tehnolokim mjerama se:
(a) smanjuje koliina otpadnih voda i po okoli opasni otpadni sadraja u otpadnim
vodama,
(b) provodi ponovna uopraba otpadnih voda i
(c) u okolinu isputaju otpadne vode koje nee ugroavati okoli i na pogodan nain
odlau sadraji izdvojeni iz otpadnih voda.
Institucionalne mjere
Razliitim problemima zatitom voda se bavi sustav lokalnih, dravnih i
meunarodnih institucija. Od kvalitete organizacije lokalnih i dravnih institucija u
velikoj mjeri ovisi uinkovitost mjera ouvanja kvalitete voda.

Postupci proiavanja otpadnih voda

Proiavanje otpadnih voda obuhvaa:
izdvajanje krutih sadraja,
izdvajanje tekuih sadraja,
izdvajanje plinova,
prevoenje opasnih dispergiranih i otopljenih sadraja u bezopasne oblike i
smanjivanje sadraja mikroorganizama koji izazivaju bolesti.
Uz koritenje odgovarajue opreme, pri tome se provode pogodni fizikalni, kemijski i
bioloki postupci. Najee provoeni postupci su dati u T-4.3.
Otpadne vode sadre vie razliitih zagaenja (gruba, grubo dispergirana, fino dispergirana,
otopljena), te se i obrauju na ureajima koji obuhvaaju opremu za provedbu razliitih
postupaka proiavanja otpadnih voda. Izbor optimalnog rjeenja (postupci/oprema), od niza
moguih, usvaja se na osnovu rezultata tehno-ekonomske analize.
Tablica T-4.3 Svojstva otpadnih voda nekih industrija
Zagaenje
gruba zagaenja
grubo dispergirana zagaenja
fino dispergirana zagaenja
biorazgradiva zagaenja
opasni mikroorganizmi
duik

Postupci
izdvajanje na reetkama
taloenje, isplivavanje
zgruavanje, upahuljiavanje
aktivni mulj, prokapnici, okretni bioloki nosai, lagune
kloriranje, ozonizacija, UV ozraavanje
nitrifikacija/denitrifikacija, izdvajanje amonijaka, kloriranje ("kritina
toka"), ionska izmjena

07 Zatite

fosfor
teki metali
nerazgradiva organska zagaenja
otopljena anorganska zagaenja

24

kemijsko taloenje, zgravanje (vapno), bioloki postupci

kemijsko taloenje, ionska izmjena
adsorpcija aktivnim ugljem, ozonizacija
kemijsko taloenje, ionska izmjena, reverzna osmoza, elektrodijaliza

Prema stupnju proiavanja razlikuje se slijedei dijelovi ureaja za proiavanje otpadnih

voda:

Prethodno ienje obuhvaa opremu za izdvajanje grubih zagaenja na reetkama, te

uklanjanje grubo dispergiranih sadraja pijeska (tone) i masnoa (isplivava).
Prvi stupanj obuhvaa opremu za provedbu fizikalnih i/ili kemijskih postupaka kojima se
uklanja minimalno 50 % dispergiranih sadraja, a BPK 5 smanjuje za minimalno 20 % u
odnosu na ulaznu otpadnu vodu.
Drugi stupanj obuhvaa provedbu biolokih postupaka kojima se smanjuje sadraj
dispergiranih tvari i BPK5 za 70 90 %, te KPK za minimalno 75 % u odnosu na ulaznu
otpadnu vodu.
Trei stupanj obuhvaa provedbu fizikalno-kemijskih i biolokih postupaka kojima se
smanjuje sadraj hranljivih sadraja za 80 % u odnosu na ulaznu otpadne vode.

Reetke
Grube reetke s runim ienjem su namijenjene izdvajanju veih komadnih grubih
zagaenja iz otpadnih voda, time i zatiti opreme za proiavanje na daljem putu vode kroz
ureaj (fine reetke, crpke). Izdvojena zagaenja se s reetke uklanjaju runo, uz pomo
grablji.

Slika S-4.3 Gruba reetka s runim ienjem

Otpadna voda dotjee do grube reetke kroz dovodni kanal, te uz izdvajanje grubih zagaenja
otjee kroz odvodni kanal.
Gruba reetka s runim ienjem obuhvaa:
reetku (S-4.3 1) izraenu od nehrajuih limova, cijevi ili profila,

25

Strojarska tehnologija I

grablje izraene od nehrajueg lima,

tavu izraenu od nehrajueg lima, s perforacijama na dnu, kroz koje se voda s
izdvojenih grubih zagaenja slijeva u odvodni kanal.
Tiplama su uvrene: reetka na dno (2) i zidove (3) kanala, te tava na zidove kanala (4).
Rad grube reetke s runim ienjem obuhvaa tri koraka:
1. Izdvajanje grubih zagaenja pri protjecanju otpadne vode kroz reetku (1) na
njoj se izdvajaju gruba zagaenja.
2. ienje reetke runo, uz koritenje grablji se povlae izdvojena gruba
zagaenja uz reetku i prebacuju u tavu.
3. Odlaganje izdvojenog otpada nakon slijevanja vode s grubih zagaenja kroz
perforacije na dnu tave u odvodni kanal, gruba zagaenja se uz koritenje grablji
prebacuju u kontejner.
Zbog potekoa pri ienju ipki reetke (S-4.3 1) ne smiju biti dui od 2 m, te se za
duboke kanale izvode dvodjelne grube reetke s meupodestom. ienje reetke se olakava
ukoliko se donji dio reetke (nosea preka i ispusti za utiplavanje) upusti u dno kanala. Tave
se izrauju kao fiksne i prenosive izdvojena gruba zagaenja se s tavom prenose do
kontejnera.
Grube reetke s runim ienjem se izrauju sa svijetlim otvorima 4 10 cm i ugrauju pod
kutovima 20 80. Reetke s manjim svijetlim otvorima se bre zapunjavaju, a reetke pod
veim kutovima tee iste.
Protok kroz grubu reetku (Q) ovisi o irini/dubini kanala, te o povrini koju pokrivaju ipke
reetke:
Q = (BH BHn)v
m3/s
gdje je:

irina kanala, m,

visina do koje dopire otpadna voda u kanalu, m,

stupanj zapunjenosti reetke = 0,9,

brzina protjecanja otpadne vode kroz reetku, m/s,

dimenzija poprenog presjeka ipki, m,

broj ipki.
Q = BH v(1 n)

F-4.4

Treba napomenuti: protok otpadne vode kroz grubu reetku jednak je protoku vode kroz
slobodni kanal, dok je brzina protjecanja vode kroz grubu reetku vea od protjecanja vode
kroz otvoreni kanal.
Gruba reetka se sputa u kanal, postavlja pod predvienim nagibom i utipla u zid i dno
kanala. U kanal se na predvienom mjestu spusti tava i utipla u zidove kanala.
Tijekom pogona se reetka povremeno isti od izdvojenih grubih zagaenja, a ocjeena gruba
zagaenja se iz tave odlau u kontejner.
Ravne automatske reetke

07 Zatite

Cilindrine automatske reetke

26

27

Strojarska tehnologija I

Automatska reetka s presom izdvojenog otpada

Namjena, skica i opis
Automatska fina reetka s presom izdvojenog otpada je namijenjena mehanikom
proiavanju raznih vrsta otpadnih voda (komunalne, industrijske, poljoprivredne). Reetka
izdvaja iz otpadne vode gruba zagaenja dimenzija jednakih ili veih od svijetlih otvora
reetke (po izboru: 6 ili 10 mm). Nakon preanja otpad se odlae u plastine vree u kojima se
odvozi na gradsku deponiju.

Slika S-1.1 Automatska fina reetka

Otpadna voda dotjee do fine automatske reetke kroz dovodni kanal, a nakon mehanikog
proiavanja otjee kroz odvodni kanal. Glavnina dijelova je izraena od nehrajueg elika.
Automatska fina reetka s presom izdvojenog otpada se sastoji od:
koare reetke sa: (a) nizom obodnih prstena na razmacima SO (svijetli otvori), koji
formiraju reetku, (b) sustavom za ienje reetke i (c) prihvatnim perforiranim
polukrunim kanalom s prvim dijelom transportne spirale,
18.
uzlaznog kanala sa: (a) okruglom cijevi i (b) drugim dijelom transportne spirale,
19.
pree izdvojenog otpada sa: (a) treim dijelom transportne spirale, (b)
perforiranim platem, (c) dovodom vode za pranje prese i (d) odvodom vode
istisnute iz otpada i vode za pranje prese,
20.
dijela za odlaganje sa: (a) pravokutnim kanalom i (b) sustavom za uvreavanje,
21.
pogona sa: (a) elektromotorom, (b) reduktorom, (c) vratilom i (d) leajima,

07 Zatite

22.

28

privrenja na podlogu sa: (a) obujmicom uzlaznog kanala, (b) dvodijelnim

vertikalnim nosaem i (c) horizontalnim nosaem.

Na pogonsko vratilo su zavareni svi dijelovi transportne spirale (1, 2 i 3) i uvren nosa
grablji za ienje reetke (1), te se ovi dijelovi okreu zajedno s vratilom tijekom rada
elektromotora.
Princip rada i varijante
Rad fine automatske reetke obuhvaa pet koraka:
4. izdvajanje otpada na reetki
5. ienje reetke
6. transport izdvojenog otpada
7. preanje izdvojenog otpada
8. odlaganje preanog otpada
1. korak izdvajanje otpada na reetki:
Pri protjecanju otpadne vode kroz koaru reetke (1) na njoj se izdvaja otpad. Pri tome
otpadna voda ulazi u koaru reetke kroz otvoreni eoni dio, a mehaniki proiena otpadna
voda izlazi kroz svijetle otvore niza prstena.
2. korak ienje reetke:
Kada u predvienoj mjeri izdvojeni otpad prekrije svijetle otvore, izazivajui uspor vode u
dovodnom kanalu, starta rad sustava za ienje reetke. Tijekom ienja okretne grablje
prolaze kroz svijetle otvore reetke i sakupljaju izdvojeni otpad. U najviem poloaju se
izdvojeni otpad skida s grablji strugaem, te pada u prihvatni kanal, odakle ga transportna
spirala povlai u uzlazni kanal.
3. korak transport izdvojenog otpada:
Kroz uzlazni kanal (2), pri okretanju pogonskog vratila, transportna spirala povlai
izdvojeni otpad du okrugle cijevi od koare reetke do pree izdvojenog otpada.
4. korak preanje izdvojenog otpada:
U prei izdvojenog otpada (3) iz njega se istiskuje voda koja protjee kroz perforirani plat
i otjee kroz providnu plastinu cijev u odvodni kanal. Kroz tu cijev otjee i voda kojom se na
kraju preanja izdvojenog otpada pere prea.
5. korak odlaganje preanog otpada:
Preani otpad se iz automatske fine reetke odlae u plastine vree kroz kanal dijela za
odlaganje (4) na kome je fiksiran sustav za uvreavanje.
Ovisno o potrebama oprema automatska fina reetka se dopunjava sa: (a) spremnikom u koji
se smjeta koara reetke i/ili (b) toplinskom izolacijom i grijanjem, za vanjsku izvedu.
Dimenzije, kapaciteti i snage
Automatske fine reetke se proizvode s promjerima koare reetke od 600 do 3000 mm
(u koracima po 200 mm) i svijetlim otvorima od 6 (do promjera koare reetke 1800mm) i
10 mm. Predviena je za ugradnju pod kutom od 35, a proizvodna duina se definira pri
narudbi. Snage pogonskih elektromotora se poveavaju od 1,1 do 3,0 kW pri poveanju
promjera koare reetke od 600 do 3000 mm.

29

Strojarska tehnologija I

Od promjera koare reetke i dimenzija svijetlih otvora (6 i 10 mm) ovisi kapacitet

automatske fine reetke. Na S-1.2 je dana promjena kapaciteta s promjerom reetke, za
svijetle otvore 10 mm.

Slika S-1.2 Ovisnost protoka o promjeru koare reetke (SO = 10 mm)

Montaa, pogon i odravanje
Automatska fina reetka se pod nagibom od 35 spusti u kanal, horizontalni nosa utipla u
podlogu i spoji s vertikalnim nosaem povezanim s obujmicom uzlaznog kanala. Prostor
izmeu koare reetke i zidova kanala se zatvori limom, te ispred i iza koare reetke utiplaju
nosai i titnici senzora razine vode. Nakon toga se automatska reetka prikljuuje na
vodovodnu mreu preko elektromagnetnog ventila i elektromreu preko elektroormara. Na
kraju se sustav automatskog upravljanja radom automatske fine reetke, smjeten u
elektroormaru, spaja s pogonskim elektromotorom, elektromagnetnim ventilom i senzorima
razine vode ispred i iza koare reetke.
Rad reetke je automatiziran. Elektromotor dobiva impuls za start (ienje reetke,
transport i preanje izdvojenog otpada) kada razlika razina vode ispred i iza koare reetke
premai postavljenu granicu, na primjer, 10 cm. Nakon postavljenog broja okreta (na primjer,
5) elektromotor se zaustavlja i kratko otvara elektromagnetni ventil (pranje zone preanja).
Nakon to se napuni, skida se vrea s presanim otpadom i postavlja nova. Dinamika zamjena
vrea ovisi o koliini otpadne vode i sadraju komadnog otpada.
Automatska fina reetka zahtijeva minimalno odravanje. Na primjer, mazivo se iz
reduktora zamjenjuje novim nakon 10 000 pogonskih sati ili pet godina rada automatske fine
reetke.

07 Zatite

30

Pjeskolov mastolov

7.3.3 Zatita tla

Tlo obuhvaa kruti povrinski sloj Zemlje i sastoji se od:

Za opstanak biosfere je od posebnog znaaja zemljite kao kruta podloga za ivot organizama
i aktivni uesnik u biogeokemijskom kruenju tvari i energija.

Zemljite
Zemljite je bioloki aktivni, porozni medij sloene strukture, formiran ispod povrine
Zemlje dugotrajnim dinamikim uzajamnim djelovanjem litosfere (minerali), atmosfere
(zrak), hidrosfere (voda) i organizama.

31

Strojarska tehnologija I

Biosfera obuhvaa organizme, te dijelove litosfere (H), hidrosfere (H) i atmosfere (A) koji
utjeu na ivot organizama. Prema tome, zemljite (Z) je trosferni sustav (L + H + A) naseljen
organizmima.
Zemljita sadri: (a) krutinu koja se sa stoji od anorganskih (minerali) i organskih ivih i
neivih komponenti, te (b) pore ispunjene zrakom i/ili vodom.

Volumni procentni sastav zemljita je oko:

Zemljite se smatra obnovljivim prirodnim resursom. To je tono ukoliko se zemljite koristi

racionalno, potiui obnavljanje zemljita. Meutim, u sluaju unitenog zemljita
(zagaenjem i/ili erozijom) esto visina potrebnih sredstava i duina potrebnog vremena
praktino iskljuuju mogunost obnavljanja.

Zagaenje tla
Zagaenje tla (stijena i zemljita) obuhvaa fizike, kemijske i bioloke promjene prije svega
povrinskog sloja tla koje nepovoljno utjeu na ivot organizama. Do zagaenja tla dovode i
prirodne pojave (erupcije vulkana, poplave), ali je ono daleko ee posljedica razliitih
ljudskih aktivnosti.
Ne smije se zanemariti ni zagaenja stijena, ali odvijanje procesa u biosferi osobito
ugroava zagaivanje zemljita. Od kemijskih anorganskih supstancija znaajni su zagaivai
zemljita oksidi sumpora i duika, te olovo, kadmij, iva, cink, bakar. Zbog opasnosti po
zdravlje ljudi propisima se ograniavaju maksimalne dozvoljene koliine (MDK) opasnih i
tetnih tvari u zemljitu:
Kemijski element

Simbol

MDK, wi , mg/kg

Kadmij
iva
Olovo
Bakar
Cink

Cd
Hg
Pb
Cu
Zn

2
2
100
100
300

Oksidi sumpora i duika se emitiraju u atmosferu pri procesima izgaranja (energetika,

industrija, promet, naselja), te do zemljita dospijevaju posredstvom oborina kisele kie.
Prvo upozorenje na kisele kie je pojava pjega na liu, a intenziviranje zagaenja konano
dovodi do otpadanja lia. Pored toga, otpalo lie se ne razlae zbog nepogodnih uvjeta za
razvoj populacije mikroorganizama u zagaenom zemljitu. Najvei dio olova potjee iz
produkata izgaranja automobilskih motora istraivanjima je utvrena bitno poveana
koncentracija olova u zoni 200 m oko autoputa.

07 Zatite

32

Otpad
Otpad obuhvaa krute, polukrute i tekue nusprodukte razliitih aktivnosti koji se ne
mogu korisno upotrijebiti, te se sa ili bez prerade (usitnjavanje, presanje) odlou na deponije.
Danas se u svijetu godinje odlae stotine milijuna tona otpada, velikim dijelom i na
neureene deponije koje su jedan od najuoljivijih i najopasnijih vrsta zagaenja ekosustava.
Iz njih se kroz atmosferu, hidrosferu ili litosferu moe rairiti niz razliitih manje ili vie
opasnih sadraja.
Primjer je konstitucijskog sastava (Yerevan, Armenija):

Otpad odloen na neureene deponije izaziva razliite negativne uinke:

23. bioloke mikroorganizmi (bakterije, virusi) sadrani u ljudskom i ivotinjskom
otpadu direktno (dodir) ili indirektno (prijenosnici) izazivaju oboljenja,
24. kemijske razliiti, najee industrijski otpadi izaziva trovanja,
25. fizike zapaljive tvari izazivaju poare i/ili eksplozije,
26. mehanike komadi otrih bridova izazivaju povrede,
27. psiholoke osjeaj ugroenosti, ruan izgled okolia, trokovi saniranja.
Pravilnim izborom lokacije i ureenjem deponija negativni uinci se praktino eliminiraju.
Prema sastavu, prirodi i porijeklu, imajui u vidu mogunosti saniranja, moe se odlagani
otpad svrstati u slijedee grupe:
lako razgradivi organski otpad (ostaci proizvodnje, prerade i potronje hrane),
gorivi teko razgradivi organski otpad (papir, plastika, guma, koa, drvo, tkanine),
negorivi komadni anorganski otpad (staklo, metal, keramika),
krupniji komadni otpad (stara vozila, namjetaj, bijela tehnika, ambalaa, dio
odbaenog graevinskog materijala, te dio izdvojenih sadraja iz otpadnih voda),
sitnozrni otpad (praina, pepeo, ljaka, dio odbaenog graevinskog materijala),
industrijski otpad (metalopreraivaka industrija i brodogradnja, te prehrambena,
kemijska i petrokemijska industrija),
opasni otpad (bolnice) i
ostali otpad (poljoprivreda, promet, turizam).

33

Strojarska tehnologija I

Dio zagaenja se iri zranim strujama (plinovi, pare, sitnozrni otpad), a dio vodenim
strujama (tekuine, te rastvorivi i rasprivi sadraji). Pri irenju vodenim strujama se esto
javlja i koncentracija zagaenja uslijed isparavanja vode (navodnjavanje, poplave).
Otpad esto sadri tvari koje pri biolokom ili kemijskom razlaganju formiraju zapaljive,
eksplozivne, otrovne i/ili guee plinove. Ovi plinovi, zajedno s plinovitim produktima
normalnog razlaganja otpada (metan koji formiraju anaerobne bakterije), penetriraju kroz
propusni sloj otpada i/ili zemljita i ugroavaju iri okoli.
Sakupljanje i sanacija otpada
Saniranje otpada obuhvaa:
2. sakupljanje,
3. prijevoz i
4. odlaganje otpada na ureenoj deponiji.
U sva tri koraka se tei u maksimalnoj moguoj mjeri:
(a) odvojiti iz otpada sadraje koji se mogu korisno upotrijebiti,
(b) smanjiti volumen i/ili masu otpada i
(c) smanjiti prodore opasnih sadraja u okoli.
Tehnologija saniranja otpada se odreuje na temelju propisa (koji se moraju potovati) i
ekonomskih uinaka (koji se optimaliziraju pogodnim rjeenjima).
Primjer je sanacije krutog otpada (SAD, 1995. godine):

07 Zatite

34

Postupak prikupljanja ovisi o fizikoj prirodi otpada:

1. kruti, polukruti i natopljeni otpad se prikuplja runo ili uz pomo pogodnih
pomagala u kontejnere,
2. viskozni otpad se specijalnim crpkama, a tekui otpad normalnim crpkama
tlai u spremnike.
Najjednostavniji i najlaki nain uklanjanja prikupljenog otpada je odvoenje do ureene
deponije, kompostane ili spalione. Na prvi pogled se odvoenje rastresitog smea ini
jeftinije, ali to treba provjeriti jer se cijena odvoenja obraunava po jedinici volumena.
Volumen se smanjuje usitnjavanjem, preanjem i pakiranjem, a masa i volumen se smanjuju
odvajanjem korisnih sadraja (kompost, reciklirani materijali) i spaljivanjem. Danas brojni
proizvoai nude velik izbor razliite opreme za saniranje otpada, od jedinica specifine
namjene do cjelovitih sustava za saniranje otpada.

Recikliranje otpada

35

Strojarska tehnologija I

Prerada otpada i koritenje recikliranih materijala je najpogodnije rjeenje problema saniranja

otpada s gledita ouvanja prirodnih resursa, a provodi se ukoliko su ukupni trokovi prerade
otpada, umanjeni za prihode dobivene prodajom (koritenjem) recikliranog materijala, manji
od trokova provedbe drugih postupaka saniranja otpada.

Prema tome, prvi korak razrade varijanti saniranja industrijskog otpada je analiza mogunosti
ponovnog koritenja/prodaje nepreraenog otpada ili proizvedenih recikliranih materijala. Za
proizvodnju recikliranih materijala se koriste pogodna postrojenja za preradu otpada pri ijoj
se izvedbi i pogonu optimaliziraju postotci proizvedenih recikliranih materijala. Ostaci
prerade otpada se spaljuju uz koritenje topline ili se direktno koriste za saniranje zemljita.

Literatura
1. Zakon o zatiti na radu; Slubeni list Republike Hrvatske, broj 59 od 17.07.1996; Narodne novine,
Zagreb 1996. godina.
2. Ispravak Zakona o zatiti na radu; Slubeni list Republike Hrvatske, broj 94 od 08.11.1996; Narodne
novine, Zagreb, 1996. godina.
3. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zatiti na radu; Slubeni list Republike Hrvatske, broj 114 od
19.07.2003; Narodne novine, Zagreb, 2003. godina.
4. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zatiti na radu; Slubeni list Republike Hrvatske, broj 86 od
23.07.2008; Narodne novine, Zagreb, 2008. godina.
5. Ridley J., Pearce D.; Safety With Machinery, Second edition; Butterworth-Heinemann, Oxford, UK,
2006.
6. Hughes P., Hughes L.; Easy Guide to Health and Safety; Butterworth-Heinemann, Oxford, UK, 2008.
7. Helander M.; A Guide to Human Factors and Ergonomics, Second Edition (Nanyang Technological
University Singapore); CRC Taylor and Francis Group, Boca Raton, US, 2006.
8. Strasser H.; Ergonomics, Human Factors and Safety, Volume 1 Assessment of the Ergonomic Quality
of Hand-Held Tools and Computer Input Devices (Ergonomics Division, University of Siegen,
Germany); IOS Press, Amsterdam Nl, 2007.
9. Kutz M.; Environmentally Conscious Manufacturing; John Wiley and Sons, New Jersey, US, 2007.
10. Hodoli J., Badida M., Majernik M., ebo D.; Mainstvo u inenjerstvu zatite ivotne sredine; Fakultet
tehnikih nauka Univerziteta u Novom Sadu, Novi Sad, SRB, 2003.
11. Klein M.; Einfhrung in die DIN-Normen (DIN Deutsches Institut fr Normung), 14. neubearbeitete
Auflage, Beuth Verlag Berlin, D, 2001.
12. Dul J., Weerdmeester B.; Ergonomics for Beginners A Quick Reference Guide, Third Edition; CRC
Taylor and Francis Group, Boca Raton, US, 2008.
13. Schmidt L., Schlick C.M., Grosche J.; Ergonomie und Mensch-Maschine-Systeme; Springer-Verlag,
Berlin Heidelberg, D, 2008.

07 Zatite

14. Stanton N., Hedge A., Brookhuis K., Salas E., Hendrick H.; Handbook of Human Factors and
Ergonomics Methods; CRC Press, Boca Raton, US, 2005.
15. Ridley J.; Health and Safety . . . in brief, Third Edition; Elsevier Butterworth-Heinemann,
Oxford, UK, 2004.
16. Tweedy J.T.; Healthcare Hazard Control and Safety Management, Second Edition; CRC Taylor and
Francis Group, Boca Raton, US, 2005.
17. Marras W.S., Karwowski W.; The Occupational Ergonomics Handbook, Second Edition, Interventions,
Controls, and Applications in Occupational Ergonomics; CRC Taylor and Francis Group, Boca Raton,
US, 2006.
18. Bridger R.S.; Introduction to Ergonomics; Routledge Taylor and Francis Group, London, UK, 2003.
19. Bridger R.S.; Introduction to Ergonomics, Second Edition, Instructor's Manual; Routledge Taylor and
Francis Group, London, UK, 2003.
20. OSHA 3067 1992; Concepts and Techniques of Machine Safeguarding; U.S. Department of Labor
Occupational Safety and Health Administration, Washington, US, 1992.
21. Bischoff H.-J.; Risks in Modern Society Topics in Safety, Risk, Reliability and Quality (ISSA Section
Machine and System Safety); Springer, Mannheim, D, 2008.
22. ANSI/ASC Z49.1-94; Safety in Welding, Cutting and Allied Processes; American Welding Society,
Miami, US, 1998.
23. Yoshida T., Wada Y., Foster N.; Safety of Reactive Chemicals and Pyrotechnics (Industrial Safety
Series Volume 5); Elsevier, Amsterdam, Nl, 1995.
24. Macdonald D.; Practical Hazops, Trips and Alarms; Newnes, Oxford, UK, 2004.
25. Cox S., Tait R.; Safety, Reliability and Risk Management: An Integrated Approach, Second Edition;
Butterworth-Heinemann, Oxford, UK, 1998.
26. MacLeod D.; The Rules of Work A Practical Engineering Guide to Ergonomics; CRC Taylor and
Francis Group, Boca Raton, US, 2000.

36