Professional Documents
Culture Documents
Miloš Bogdanović Astrologija I Antropologija Webverzija
Miloš Bogdanović Astrologija I Antropologija Webverzija
ASTROLOGIJA I ANTROPOLOGIJA
Autor:
Lektor:
Marija Bogdanovi
Recenzenti:
Izdavai:
ASTROLOGIJA I
ANTROPOLOGIJA
ovek izmeu zvezda, gena i slobodne volje
Beograd, 2008
Astrologija i antropologija
Astrologija i antropologija
Sputa se tama srednjeg veka i uprkos zvaninom protivljenju autoriteta crkve i njenim povremenim represivnim merama protiv zastupnika
astrologije, sama astrologija u narodu ostaje i dalje veoma popularna. Uzalud je sveti Jovan Damaskin u sedmom veku posle Hrista, veku religioznog
sujeverja, pokuavao da argumentima razuma odvrati narod od astrolokog
sujeverja:
"Ako sve to radimo, radimo po sili rasporeda zvezda, onda postupamo
po nunosti. Ni razum nam na taj nain ne bi bio potreban, jer ako ovek ne gospodari ni jednim svojim postupkom, onda nemamo potrebu
ni o emu da razmiljamo." (Janja Todorovi, Od zvezda ka Bogu, str. 38)
Vremenom, meu autoritetima zapadne crkve, astrologija dobija sve
eu podrku. U "Astrolokom leksikonu" itamo:
"Neosporna je injenica da je odnos izmeu astrologije i hrianstva
tokom dve hiljade godina hrianske istorije bio neprestano obeleen
kontraverzom: vremena apsolutnog anatemisanja smenjivala su razdoblja izvesnog uvaavanja, u kojima su ak i neke pape, kao npr. Nikolo
V, Pije II, Sikst IV, Aleksandar VI, Julijus II, Lav X ili Pavle II drali
svoje dvorske astrologe." (Udo Beker, Astroloki leksikon, str. 78)
Papa Sikst IV je prvi papa koji se aktivno bavio astrologijom. Papa Julijus II odredio je datum svog krunisanja prema savetu astrologa. Papa Pavle
III, koji je legalizovao jezuitski red, traio je savete astrologa i sazivao sabore kardinala prema horoskopu. Papa Lav X osnovao je katedru astrologije
na Rimskom univerzitetu. Katolike katedrale su esto bile dekorisane sa
astrolokim simbolima. A zatim, jedno vreme, astrologija biva gotovo sasvim odbaena i zaboravljena pod uticajem prosvetiteljstva novog veka.
Poelo je sa Martinom Luterom, iji se argumenti protiv astrologije nisu
mnogo razlikovali od ranohrianskih:
"Bog je stvorio i smestio zvezde na nebu da bi obasjavale carstva na
zemlji, da bi razveselile ljude Gospodom, i da bi bile dobri znaci godinama i dobima. Ali oni koji gledaju u zvezde predstavljaju ove Boje
tvorevine kao da su opasne, kao da zamrauju i prave probleme na zemlji. Prava i istinska hrianska religija suproti se i opovrgava sve takve
prie. Astrologiju je izmislio avo da bi se ljudi plaili od ulaska u brak
i od svake boanske i ljudske odgovornosti i poziva. Na kraju, verovati u zvezde, ili uzdati se u njih, ili bojati ih se, jeste idolatrija i protiv
prve Boje zapovesti." (Martin Luter, The Table Talk of Martin Luther, p. 799)
"Doba prosvetiteljstva je proglasilo astrologiju korumpiranom i sujeverjem, i ona vie nije bila privlana najboljim umovima toga vremena." (Nina Grifon)
Iako astrologija nije zabranjivana nikakvim represivnim putem, ona je
izgubila svoju popularnost u narodu zajedno sa ostalim sujeverjem. Uverenje da je ovek sam odgovoran za svoje postupke bilo je u konfliktu sa uverenjem da za njegovu sudbinu neko drugi moe biti kriv, osim njega samog.
Francuski prosvetitelj Volter je pisao:
"Astrologija je za astronomiju ono to je sujeverje za religiju: luda erka
pametne majke. Ove dve keri, sujeverje i astrologija, vladale su svetom dugo vremena."
10
Astrologija i antropologija
11
Izgubili smo nae uverenje o svrsi ljudskog postojanja. ... U prolosti se u mnogim zemljama smatralo da je ovekov glavni zadatak u svetu - osim to treba da
zarauje za ivot - da slui Bogu, to jest da sprovodi Boje zapovesti. To isto vredi
za Ameriku u kolonijalnom periodu. Decu nikada niko nije uio da ona imaju
pravo na svoj lini ivot. Njima se stalno govorilo da moraju nadvladati svoje slabosti, kako bi odrasli na slavu Bogu. ... Retko je koje dete u SAD odgojeno tako
da zaista veruje kako mu je cilj da slui porodici, svojoj zemlji ili Bogu. Meutim,
smatram da bi mnoga naa deca rasla srenija kad bi stekla uverenje u detinjstvu
da je najvanije za oveka da slui oveanstvu i da ivi prema tom idealu. ... Postoje golemi zastraujui problemi u naoj zemlji i u svetu. Oslanjajui se na inicijativu i materijalna dobra, postigli smo tehnika uda. Ali poto smo zadovoljili
svoje materijalne potrebe, postalo je neprijatno vidljivo da nismo napredovali u
razvoju meuljudskih odnosa, u filozofskom razmatranju problema, u svetskoj sigurnosti. U SAD je procenat rastava, samoubistava i zloina na vrhu lestvice u
svetu. ... Mi posedujemo goleme zalihe najrazornijeg oruja za koje je svet ikada
uo. Pa ipak, pred nama se nalazi neposredna opasnost od unitenja, a ne znamo
reenje tih problema ni u dalekoj budunosti. Zbog toga to smo tako snani, arogantno se upliemo u poslove ostalih zemalja, pa tako podstiemo oseaj revanizma u celom svetu. ... Naa jedina stvarna nada, kako ja vidim, jeste: odgojiti
decu da nisu na svetu samo zbog zadovoljavanja svojih elja ve prvenstveno zato
da pomau drugima. Bendamin Spok, Kako negovati i odgajati dete, str. 6, 9.
12
Astrologija i antropologija
13
14
15
Astrologija i antropologija
Zapazimo kako uveni astrolog Linda Gudmen u svom bestseleru "Sunevi znaci Linde Gudmen" povezuje izgled ribe sa izgledom i karakterom
osoba roenih u znaku istoimenog sazvea:
"Kad sretnete ljude Ribe, pogledajte prvo njihova stopala. Ona su primetno mala i nena ili pak ogromna i iroka, kao kod neke umorne pralje. Oi Riba su vodenaste, tekih kapaka, pune neobinog svetla. esto, ali ne uvek, one su blago ispupene, okrugle i izuzetno sugestivne.
Plua nisu snana, a slabi prsti na nogama i lanci mogu se pojaviti kod
roenih u martu. Ribe ili imaju sputeno stopalo i metatarsalne povrede
ili pak izuzetno jaka i savitljiva stopala. Kada je ivot gurne - pljas - u
ustajale vode nesrenog neuspeha i beznadenih situacija, umesto da izleti iz mrane opasnosti, ona je spremna da se sakrije iza svojih bledozelenih iluzija koje joj ne dozvoljavaju da donese praktinu odluku."
Vidimo da astrologija poiva na naunom (ne)znanju starom vie hiljada godina, kada ljudi nisu znali da se zvezde i planete samo prividno
okreu oko Zemlje, da je udaljenost nebeskih tela od Zemlje razliita (pa
prema tome i njihov eventualni uticaj), i kada nisu znali za genetiku, pa su
verovali da fiziki izgled sazvea na nebu determinie fiziki izgled osobe
roene pod tim sazveem.
Svaki spoljni uticaj koji bi naveo organizam da se ponaa drugaije
nego onako kako je svrhovito potrebama njegove egzistencije, ugrozio bi
opstanak tog organizma, to znai da bi takvi organizmi, koji su podloni
spoljnim uticajima koji odreuju njihovo ponaanje, bili falini organizmi sa ugroenim entitetom. Niti bi takvi organizmi nastali mehanizmima
prirodne selekcije i evolucije (jer nemaju evolutivnu prednost u borbi za
opstanak), niti je mogue da bi ih Bog takvim stvorio (jer bi bilo nepravedno da naom razumnom linou vlada neko nerazumno nebesko telo).
Postoji jo jedna zaostavtina iz prolosti u savremenoj astrologiji. Iako
prosean astrolog trai nauna objanjenja astrolokog fenomena, on jo
uvek interpretira delovanje astrolokog faktora na nain koji odgovara drevnom verovanju da planete zapravo jesu boanske linosti koje imaju uticaja na karakter i ponaanje ljudi.
U astrolokoj literaturi itamo:
16
Astrologija i antropologija
Psiholoka analiza
Iako pokuaji naunih objanjenja astrolokog fenomena, koja nam pruaju sami astrolozi, ne mogu da zadovolje savest razumnih ljudi zato to su
besmisleni, injenica je da "tu neega ima" tj. da u odreenom broju sluajeva dolazi do izvanrednog poklapanja osobina astrolokog znaka sa osobinama osobe koja se u tom znaku rodila. Svrha naeg istraivanja i razmiljanja bie pokuaj da objasnimo zato i kada astroloki fenomen
prividno funkcionie.
Astrolozi prepoznaju razliite tipove ljudi i njihovo postojanje opravdavaju razliitim poloajem planeta i zvezda na nebu. Objasniemo da razlike izmeu ljudi imaju svoje vrlo konkretne (najee adaptivne) uzroke,
a da meu njima nema niti mesta za astroloki faktor, niti bi imalo smisla
da na formiranje ovekovih osobina linosti deluje i jedan drugi faktor, osim
potrebe njegove egzistencije i potrebe njegove sfere uticaja.
Psiholokom analizom emo objasniti da meu ljudima zaista postoje
psiholoki tipovi adekvatni odreenim horoskopskim znacima, ali da se oni
javljaju bez obzira u kom znaku su se ljudi zaista rodili. Zato emo koristiti
pojam psiholokog tipa Ovna, Bika, Blizanca, itd, kome mnoge osobe mogu
da odgovaraju, iako uopte nisu roene u njegovom realnom znaku ili podznaku. Mnogi itaoci e postati svesni da svojom psihom i svojim fizikim
izgledom vie odgovaraju nekom drugom astrolokom znaku, nego onome
koji im po roenju zaista pripada.
U antropolokoj analizi emo objasniti razloge zbog kojih postoje razlike izmeu psiholokih tipova i samim tim postojee razlike izmeu horoskopskih znakova. Pokazaemo da astrolozi na osnovu svog iskustva sami
pruaju dokaz da razliiti horoskopski tipovi nemaju svoje izvorite u poloaju zvezda na nebu, ve u genetskom nasleu i sluajnom ili namernom
roenju odreenog psiholokog i antropolokog tipa u adekvatnom horoskopskom znaku.
U religioznoj analizi emo objasniti zato astrolozi jo uvek interpretiraju uticaj astrolokog faktora kao u drevno vreme kada su bili uvereni da
su planete boanske linosti.
Podsetiemo se da je ovek bie odgovorno za svoje postupke i da je
njegova sloboda u rukama njegove slobode uma i slobodne volje.
Iskusnim astrolozima ova analiza e pruiti vanu prosvetiteljsku poruku koja ima za cilj da njihovo iskustvo oisti od sujevernog poverenja u
zvezde i determinizam, i da im pomogne da umesto dobrih astrologa postanu dobri psiholozi i antropolozi.
17
Svako ljudsko bie odlikuju ula, um i oseanja kojim ono postaje svesno potreba ivota, a takoe i osnovne psihofizike sposobnosti kojima ono
obezbeuje svoju egzistenciju i produetak vrste.
FUNKCIJA SVESTI
Na osnovu ula (na osnovu onoga to vidimo, ujemo, dodirujemo, itd)
mi dolazimo do informacija o deavanjima u spoljnjem svetu i u naem organizmu. Zatim, na osnovu tih ulnih informacija, kreiramo u svom umu
predstavu o stvarnosti, a onda naa umna predstava o stvarnosti izaziva adekvatna oseanja (emotivne doivljaje).
18
Astrologija i antropologija
OSEANJA
UMNE PREDSTAVE
RADOST
STRAH
OPASNOST
GNEV
NEPRAVDA
TUGA
GUBITAK
GAENJE
PRLJAVO, NEZDRAVO
Psiholoka analiza
19
razmiljanje. Da bismo na pravi nain odgovorili na potrebe ivota nije dovoljno samo da razumemo koje su potrebe ivota i da imamo psihofizike
sposobnosti da ih ispunimo. Da bismo odgovorili na potrebe ivota, potrebno je da imamo dobru volju tj. motiv da ih ispunimo. Ako ne bismo imali
pokretakih motiva, nae sposobnosti ne bi imale nikakvu funkciju, naa
egzistencija bi bila ugroena i na smisao ivota ne bi mogao biti ostvaren.
Iako nae sposobnosti daleko prevazilaze puke potrebe nae egzistencije,
nau prirodu odlikuju sklonosti ka motivima ponaanja koji su nesvrhoviti naoj egzistenciji. Mi pokazujemo sklonost da ugrozimo svoju egzistenciju radi
umnog (sujetnog), emotivnog ili telesnog uitka. Na primer, sujetan ovek e
rtvovati ivot zbog povreene asti, kao to e poroan ovek ugroziti ivot
svojom tetnom poronom navikom, svojom neumerenou i izopaenou.
Takoe, mi pokazujemo sklonost ka destruktivnim motivima i postupcima mrnji, nasilju i agresiji, koji ugroavaju druge ljude, a koji mogu da dovedu
do nae sopstvene autodestrukcije. Nae iracionalno ponaanje nema svoj izvor u okolnostima, ve ima izvorite u naem unutranjem nezadovoljstvu,
dok su razliite ivotne okolnosti, njegove prilike i neprilike, samo povodi da
se ono manifestuje.
FUNKCIJA MOTIVACIJE
Svojim sposobnostima ovek daleko prevazilazi sposobnosti svih drugih bia na planeti. Svojim naunim sposobnostima, saznanjima i dostignuima ovek je sebi olakao ivot, a svojim umetnikim sposobnostima
ga je sebi ulepao. Svojim moima ovek je daleko prevaziao potrebe svoje
egzistencije, u velikoj meri je zagospodario svetom oko sebe, proniknuo u
tajne strukture materije i njene do skora nesluene izvore energije, i, takoe,
krenuo u osvajanje svemira.
S obzirom da ovek pokazuje sposobnosti koje daleko prevazilaze potrebe njegove egzistencije, ini nam se da srea i blagostanje ljudskog roda
ne bi trebalo da budu dovedeni u pitanje. Meutim, ljudski ivot je isuvie
proet destrukcijom i nesreom da bismo konstatacijom o naim visokim
egzistencijalnim sposobnostima mogli da zadovoljno zavrimo ovo nae
Unutranje nezadovoljstvo menja funkciju naih ulnih, umnih i emotivnih doivljaja, pa umesto da nas ona ine svesnim potreba ivota, ona
postaju izvor satisfakcije naeg unutranjeg nezadovoljstva. Mi pokuavamo da uguimo svest o svom unutranjem nezadovoljstvu, i ta potreba
rezultuje izopaavanjem funkcije naih doivljaja. Isto unutranje nezadovoljstvo koje rezultuje traenjem nae satisfakcije kroz sebine motive ponaanja (kroz potragu za ulnim, umnim i emotivnim uitkom), rezultuje i
naom potrebom da to nezadovoljstvo izrazimo kroz destrukciju (gnevljivost, mrnju, agresivnost, itd) ili moda neki suptilniji oblik psihikog pranjenja (zloupotrebu muzike, sporta, meditacije, itd).
20
Astrologija i antropologija
Psiholoka analiza
21
Normalno je da u opasnosti oseamo strah, ali ukoliko smo ispunjeni unutranjim nezadovoljstvom tada smo u iskuenju da reagujemo kukavilukom
umesto hrabrou. Kukaviluk e nam oduzeti snagu da se izvoru opasnosti suprotstavimo na svrhovit nain. Normalno je da prizori nepravde u nama izazivaju adekvatno oseanje gneva, ali ako smo u biti nezadovoljni mi tada imamo
iskuenje da na nepravdu odgovorimo gnevljivou i mrnjom, umesto da sauvamo duh krotosti i razuma. Nezrela reakcija mrnjom na nepravdu navee nas da provociramo nepotreban sukob onda kada je potreban razuman dijalog da bi se sukob prevaziao. Normalno je da gubitak i nevolja u nama
izazivaju oseanja tuge i nelagodnosti, ali unutranje nezadovoljstvo rezultuje
iskuenjem da na izvor tuge odgovorimo depresijom i brigom, umesto mirom
i svrhovitim starateljstvom.
22
Astrologija i antropologija
Kao to neprijatni ulni doivljaji, umne predstave i adekvatna neprijatna oseanja mogu da budu izraz spoljne stvarnosti sveta koji nas okruuje, tako oni mogu da budu izraz i unutranje stvarnosti naeg bia.
Neprijatna oseanja
skreu panju naeg uma i
volje na na unutranji duhovni problem, i mi onda
imamo mogunost ili da
svoj unutranji problem reimo, ili da uklonimo svest
o problemu traei spoljne
izvore satisfakcije.
Da bismo uguili svest
o svom unutranjem nezadovoljstvu duha, mi pokazujemo sklonost da zloupotrebljavamo nae ulne,
umne i emotivne senzacije. A da bismo uguili glas savesti koji nas poziva na pokajanje zbog zloupotrebe ulnih, umnih i emotivnih doivljaja, mi smo skloni zloupotrebi i
izopaenju glasa savesti.
Psiholoka analiza
23
Zloupotreba ulnih doivljaja se manifestuje kroz nau potrebu za ulnim uitkom (prijatnim oseajima), to ini nas telesnima tj. robovima ula
ukusa, sluha, dodira, i raznih drugih telesnih doivljaja.
Najei izvor telesnih zadovoljstava jesu uivanje u hrani, seksualnosti i duvanu.
Telesnost nam oduzima snagu volje i ini nas neuzdrljivima, neumerenima, poudnima, poronima, i zavisnima od trenutnih ulnih doivljaja.
Telesni motivi nas navode na ponaanje koje ugroava na opstanak.
Vanije nam je da nam hrana bude ukusna, nego da bude zdrava. Poronost
u ivotu, prodrljivost u ishrani, neumerenost u piu navode nas da ugrozimo svoje zdravlje i samim tim svoju egzistenciju.
ovek bolestan od raka plua odbija da ostavi duvan sa reima "Uzalud mi je ivot, ako mi je bez zadovoljstva!".
Umesto da ulne, umne i emotivne senzacije budu povod za izraavanje harmonije i zadovoljstva naeg duha, mi emo u njima traiti satisfakciju
svog nezadovoljnog duha, a to traenje satisfakcije formira iracionalne motive ponaanja. Umesto da posluamo glas savesti i pokajemo se za svoje
loe motive, mi emo pribei odbrambenim mehanizmima koji nas takoe
navode na iracionalne motive ponaanja (potiskivanje, licemerstvo i samopravednost).
24
25
Astrologija i antropologija
Psiholoka analiza
Zloupotreba umnih predstava se manifestuje kroz nau potrebu da kreiramo predstave o stvarnosti u umu, koje nisu adekvatne realnosti ve naoj
elji da sebe i svoje vrednosti prikaemo u uobraenom svetlu.
Zloupotreba oseanja (emocija) nas ini sebinima tj. robovima oseanja voljenosti, posedovanja, pripadnosti i raznih drugih oseanja.
26
Astrologija i antropologija
Psiholoka analiza
27
28
29
Astrologija i antropologija
Psiholoka analiza
30
31
Astrologija i antropologija
Psiholoka analiza
Astrolozi tvrde da su najvee vrline osoba roenih u znaku Vage: izbegavanje sukoba, armantnost, pristojnost i drutvenost. Rado bismo pohvalili ove osobine Vage, kada bismo bili sigurni u kvalitet motiva koji se iza
njih kriju. Ali kada uzmemo u obzir one njene slabosti koje joj pripisuju
astrolozi, a to su njena laka uvredljivost i licemerje, tada nam postaje jasno
da su i dobre i loe osobine Vage samo razliite strane jedne iste prirode. injenica da se "Vaga lako vrea" (arls, E.O. Karter, Enciklopedija psiholoke astrologije, 8) otkriva da se iza njene armantnosti, pristojnosti i drutvenosti krije sujeta. Ako pothranjujemo "vrline" takvog psiholokog tipa,
tada pothranjujemo njegovu sujetu, koja e u vreme tekih ivotnih iskuenja da otkrije svoje drugo (pravo) lice. Zbog razvijene sujete takva osoba
postaje nemona rtva spoljnih uticaja koji je navode da postupa suprotno
svojoj savesti. Da bi izbegla ponienje u oima sredine, ona e pokazati
sklonost da se odrekne istine, da rtvuje svoje potenje i da izda svoje prijateljstvo. Zajedno sa Strelcem, Ovnom i Lavom, psiholoki tip Vage je pokrenut potrebom za zadovoljenjem line sujete (ponositost), to znai da
ima potrebu za podraavanjem uobraene predstave u umu o svojoj posebnoj vrednosti i veliini. Ali za razliku od Ovna, Lava i Strelca, tip Vage odlikuje kukaviluk, to se kod njega manifestuje kroz sujetan strah od gubitka
odobravanja sredine. Zbog sujete, psiholoki tip Vage nema svoj lini stav,
nego ima onaj stav kojim e stei odobravanje veine. On je preko svoje sujete rob trenutnog javnog mnjenja. Niko toliko ne laska prijateljima, i niko
32
33
Astrologija i antropologija
Psiholoka analiza
se tako lako ne odrie tog prijateljstva pod pritiskom straha i povreene sujete kao on. On esto studira fakultet koji ga u sutini ne zanima, radi posao koji ne voli, jer ga na izbor fakulteta i posla rukovodi potreba da u svojoj sredini ostavi utisak posebne vrednosti i veliine. Sujeta ga navodi da
glumi i pozira pred drugim ljudima, posebno na javnom mestu, kada pravi
neprirodne izraze na licu i pokrete kojima eli druge da armira i da im se
dopadne. Nesposobnost da se bude iskren u odnosu sa drugom osobom,
proima svaki oblik meusobnog udruivanja, od najjednostavnijeg prijateljstva, preko brane ili poslovne veze, sve do politike stranke. Laskanje
se shvata kao pokazatelj odanosti, a dobronamerna kritika kao gest neprijateljstva. Strah od gubitka odobravanja drugog oveka i odobravanje od
strane zajednice je kod tog psiholokog tipa toliko jak da mu prirodno formira plemenski nain razmiljanja, gde pitanje dobra i zla nije pitanje kakav je ko ovek, ve za koga je. Zloin nije zloin, ako je uinjen u interesu
zajednice, a istina, pravda i potenje, ukoliko nanose tetu zajednici, predstavljaju in izdajstva. Glas zdrave savesti je uguen i nadjaan glasom sujetnog ropskog povlaivanja miljenju okruenja, ijem sudu je neposredno izloen. "Spremne su na svaku rtvu, da prue utehu onima u njihovom
neposrednom domaem okruenju, ali su jednako spremne da rtvuju bilo
koju porodicu radi sopstvene, ako je neophodno." (Maks Hajndel & Avgusta Fos Hajndel, Zvezdani kod, str. 104)
34
Astrologija i antropologija
Psiholoka analiza
35
36
37
Astrologija i antropologija
Psiholoka analiza
porciju voa. Ako i hrli ka sebinom uitku, on e svesno da hrli. Nee pod
pritiskom savesti ili sujete zavaravati sebe da je na pravom putu, ako na
tom putu nije. Moda e neko vreme zbog toga da ga mui savest. Ali on
e onda svesno uzeti alkohol i piti ga sve dok glas sopstvene savesti ne uutka. Odsustvo emotivnog zanosa, kojim inae umiruje svoju nemirnu savest, ini ga nervoznim i formira potrebu da se bavi traarenjem, jer se u
mraku tuih slabosti i gluposti, koje svojim zdravim razumom vrlo lako
prepoznaje, sam osea uzvienije i pravednije nego u svetlu sopstvene savesti. Astrolog Doana Vajnbaum prua savet kako da se zadobije naklonost
Blizanaca: "Blizanci vole traarenje, pa sauvajte sone detaljie koje ste
proitali u novinama ili uli o prijateljima ili poznanicima." (Tajna seksualne astrologije, str. 18) No potreba za traarenjem je odlika i ostalih tipova koje odlikuje izraena savesnost (naravno, samo onda kada su sa njom
u sukobu), posebno psiholokog tipa Device, a takoe i ljudi tipa Raka i
korpije. Kod samih Blizanaca, odbrambeni mehanizmi, ako se tako uopte mogu nazvati, krajnje su iskreni i pragmatini. Oni nisu tip koji e pasti na laskanje ili optereivanje krivicom. Njima ne moe da se manipulie
kakvom ideologijom ili religijom. Njima moe da se manipulie jedino
preko njihovih sebinih interesa ili preko sebinog kukaviluka, jer oni svakako ne predstavljaju tip ljudi koji e radi ideala biti spremni da rtvuju
svoj ivot. Kako pomoi takvom psiholokom tipu da pobedi sebe i da postane ovek? ta rei takvoj osobi, a da ona toga ve prirodno na osnovu
svog zdravog razuma nije svesna? Postoji jedno sutinsko pitanje koje je
jedino tabuizirano kod Blizanaca, a to je pitanje sutinskog smisla bivstvovanja. Sebinost kao smisao ivota nikada ne moe da ispuni ono to obeava. Ma kako oseanja kojima sebino srce ezne bila snana, dugotrajna
ili uzviena, ona nikada ne mogu da zadovolje e due. Ipak, ona su samo
oseanja, a ne bit. Ona mogu samo da ugue svest o unutranjem nezadovoljstvu, ali ne i da ga otklone. Osoba koja je uzela tabletu protiv bola
iskreno ne osea bol. Ali oseaji kao i oseanja nisu relevantni pokazatelji
naeg stvarnog stanja, bez obzira koliko su iskreni. Kao to tableta uklanja
neprijatan simptom, a ne sam uzrok - bolest, tako i emotivni uici ne uklanjaju duhovni problem. U dubini due nezadovoljstvo i dalje ostaje. Promeniti svoja oseanja nije isto to i promeniti sebe. Da bi ovek postao istinski srean, a ne samo oseao sreu, njemu treba promena onoga to jeste, a
ne onoga to osea. Oseati sreu i biti srean nije isto.
38
39
Astrologija i antropologija
Psiholoka analiza
veka zajedno. ... Ponekad e devica vui ak i svoju sopstvenu vodu na put.
Nemojte se smejati - da li znate ta se moe desiti stomaku kada neka strana
tela u nepoznatoj vodi za pie uu u probavni sistem." (Sunevi znaci Linde
Gudmen, str. 220-221) "Ne voli da pria mnogo, uglavnom samo posmatra.
Obuena je neupadljivo." (Dr Milijana Puara, Ljubavni horoskop, str. 114)
"Devica je najee uredna i brine o odevanju, ali se retko kinuri." (arls,
E.O. Karter, Enciklopedija psiholoke astrologije, str. 11) Psiholoki tip Device odlikuju izraena sebinost (krtost i posesivnost). Kada se sretne sa
osobom u ijem ekstravertnom ponaanju prepozna sopstvene potisnute i
nepriznate motive ponaanja, ona je sklona izlivima prezira prema toj osobi,
a prema slabijim od nje i izlivima nasilja kojim bi je primorala na isto onakvo licemerno ponaanje na koje je sama primorana svojim sopstvenim oseanjem krivice. Njeno licemerstvo kod nje aktivira farisejsku netrpeljivost,
prezir i gaenje prema prljavima, prosjacima, bogaljima i otvoreno nemoralnim osobama. U delu Sunevi znaci Linde Gudmen itamo: "Iako nema
nikakvih simpatija prema prosjacima i uliarima, neizmerno je velikoduna kada je neki njen prijatelj u nevolji. Devica, koja je gotovo krta kada
su u pitanju njene line potrebe, uinie armantan gest finansijske pomoi
prema onima koji to zaista zasluuju ili ljudima koje zaista voli. Ali nikada
je neete videti kako nepaljivo rasipa novac, jer je troenje uvek razljuti.
Device rade marljivo za ono to imaju i ekstravagantnost ih okira. Uvek se
otro izraavaju o rasipnicima i onima koji iz lenjosti ne rade. Kao i prema
rasipnitvu, nita nije ljubaznija ni prema kanjenju. Mrze preteranu sentimentalnost, prljavtinu, vulgarnost, neurednost i dokonost. Device mrze neznanje, glupost i neuredno razmiljanje skoro isto koliko prljavtinu i vulgarnost. Samodisciplina je deo njihove prave prirode." (str. 225-226, 232)
Devica se odrie odgovornosti da svojim razumom preispituje ispravnost
smisla svojih motiva i postupaka, jer bi je to suoilo sa sopstvenom ispraznou, pa tu odgovornost prebacuje na pravila ponaanja koja slepo dri i
na autoritete koje slepo slua. Takav mehanizam Devicu pretvara u autoritarnu ("gestapovsku") linost koja ima potrebu za autoritetima koji e da
misle i odluuju umesto nje same, i za deurnim krivcima koji e da budu
krivi umesto nje same.
40
Astrologija i antropologija
Ostali psiholoki tipovi takoe mogu biti autoritarni, posebno u stresnim okolnostima, ali se njihova autoritarnost razlikuje od autoritarnosti
tipa Device. Autoritarnost Ovna i Strelca je na prethodno citiranoj F skali
liena taaka 2, 4 i 5, a autoritarnost Raka taaka 3, 4, 6 i 9. Nijedan drugi
tip autoritarnosti osim Device ne odlikuje taka 4.
RAK - PSIHOLOKI TIP SEBINE SENTIMENTALNOSTI
Kada bi se psiholoki tip Blizanaca zbog svoje koristoljubivosti opteretio krivicom, on bi dobio osobine Device. A kada bi se Devica suoila sa
svojom hladnoom i ispraznou, koji su plod njene optereenosti krivicom, i kada bi zatim odluila da tu prazninu due upotpuni, ne realnim pokajanjem za svoje potisnute motive ponaanja, ve izazvanim sentimentalnim oseanjima (opijajui se, na primer, nekim alkoholnim uitkom ili
meditacijom), ona bi dobila atribute psiholokog tipa Raka. Dakle, za raz-
Psiholoka analiza
41
liku od Device koja potrebu za reformom svog karaktera zavarava promenama u svom spoljnjem ponaanju, tip Raka sebe zavarava promenom na nivou oseanja. Kod Raka oseanja imaju vie pogrenih funkcija: pobuuju
se da bi zadovoljila sebinost (objekat uitka), da bi umirila neistu savest
(kao "dokaz" ljubavi), zatim kao pokretaka snaga (fanatizam), i ovek se
oslanja na njih, kada treba da prosudi ta je dobro a ta loe. Kreirajui kod
sebe oseanja koja nisu adekvatna stvarnosti, tip Raka gubi kontakt sa realnou i formira predstave o deavanjima u spoljnjem svetu u skladu sa svojim lanim optimizmom. Takva ivotna filozofija ga sputa na nivo deteta
kome se mata mea sa realnou i koji ivi u svom imaginarnom svetu. Iz
straha da ne ugrozi svoja prijatna oseanja koja su mu sutinski vana, jer
su objekat njegovog sebinog uivanja, on pokazuje nespremnost da se
suoi sa sopstvenom ivotnom odgovornou. Funkcionisanje odbrambenih
mehanizama kod Raka je moda najbolje objasniti primerom majke koja je
nemarna prema stvarnim potrebama svoga deteta i koju zbog toga mui neista savest. Da bi umirila svoju savest, ona, umesto pokajanja za svoju nemarnost, umesto reforme svojih unutranjih motiva, poinje da kod sebe do
krajnjih granica pobuuje sentimentalna oseanja prema svom detetu, zavaravajui njima svoju neistu savest. Kako pobuena oseanja ljubavi
prema detetu postaju objekat njene nepobeene karakterne sebinosti, ona
prema svom detetu postaje izraeno sebina i posesivna (zato i veoma ranjiva, a esto i zabrinuta). Kada zbog toga potrai pomo psihologa i kada
mu izusti: "Ja previe volim svoje dete!" psiholog lako posumnja na mehanizam obrnutog ponaanja. Naravno da je nemogue nekoga previe voleti.
Pojam "previe" je plod njene odbrane od glasa neiste savesti koji je opominje da u svom srcu i dalje nema prave ljubavi. Da ima prave ljubavi ona
ne bi dete "kupovala" i "podmiivala" povlaujui njegovim sebinim hirovima, ve bi razumno gledala ta je za dete zaista dobro i zdravo. Dok se
majka poziva na oseanje ljubavi kao dokaz da svoje dete iskreno voli, psiholog jedino racionalnom analizom smisla njenih postupaka prema detetu
moe imati uspeha da joj objasni njeno realno stanje i njenu realnu potrebu
za unutranjom reformom - reformom motiva, a ne oseanja. Analiza smisla ponaanja moe jednog narkomana navesti da shvati da njegovo snano
oseanje ljubavi prema njegovoj devojci nije kriterijum njegove stvarne ljubavi prema njoj, kada je on u izlivima svojih oseanja nudi narkotikom. Isto
iskuenje ima psiholoki tip Raka kada treba da shvati da njegova oseanja
ne samo to nisu znak ljubavi nego najee odbrana pred saveu zbog nedostatka ljubavi. Umesto oslanjanja na oseanja, Rak treba da probudi za-
42
43
Astrologija i antropologija
Psiholoka analiza
krljale snage zdravog razuma da bi shvatio da pozitivna oseanja nisu kriterijum ispravnog i dobrog. Treba da shvati da izbegavanjem negativnih misli i oseanja i izazivanjem kod sebe oseanja ljubavi on nee uspeti da iskoreni zlo iz svoga srca i da tako ostvari pravu ljubav. Izbegavajui misli i
oseanja adekvatna ivotnoj realnosti on samo uklanja povod za manifestaciju stvarnog sadraja svoga bia. Oseanja treba da budu adekvatna
stvarnosti, a ako beimo od stvarnosti u nameri da sami uinimo svoja oseanja prijatnim, postajemo nezreli za bilo kakav stres, koji e nas kad-tad
prisilno suoiti sa stvarnim sadrajem nae due i dovesti u stanje teke depresije. Sebinost prirodno dovodi do razoarenja u ivot, jer ivot nije tu
da bi nas zadovoljio i ispunio, ve da bismo mi njega uinili ispunjenim i
osmiljenim. Oslobaanjem od nerazumnog optimizma i skidanjem tabua
sa pojma samopreispitivanja, ovaj psiholoki tip pripravlja put za osloboenje od sebe samog. U suprotnom, on pripravlja put u duevnu bolest (manino-depresivnu psihozu). Astrolozi navode sledee osobine Raka koje
predstavljaju njegovo iskuenje: "Pada pod uticaj, popustljiv do slabosti,
menja raspoloenje prema vremenu i Mesecu, karakter je samo zbir doivljaja." (Mile Dupor, Ne verujte, proverite, str. 70)
ki put predstavlja zamku za roene pod ovim sunevim zrakom, sjajni mamac koji ih primamljuje, krijui opasnu udicu - protraen ivot. Biete impresionirani armom Riba i lenjom dobroudnom prirodom. Recite nekoj
Ribi da je drutvo dekadentno, da se vlada raspada, da e nas zagaenost
vazduha sve usmrtiti, i da svet nestaje, i ona e zevati ili se oaravajue nasmeiti, ili pak licemerno saoseati sa vama. Tipina Riba e uglavnom ii
linijom manjeg otpora. ... Ako realnost postane suvie strana da bi se suoila sa njom, ona obino bei u neosnovana ruiasta matanja... Kada je ivot gurne u ustajale vode nesrenog neuspeha i beznadenih situacija, umesto da izleti iz mrane opasnosti, ona je spremna da se sakrije iza svojih
bledo-zelenih iluzija koje joj ne dozvoljavaju da donese praktinu odluku."
(Sunevi znaci Linde Gudmen, str. 498-501) Astrolog Maja Lonari pie
za muki pol kod Ribe: "Mukarac trai enu koja je uvijek tu da ga tei
kad mu je teko." (Astrologija - Zvezde govore, str. 17) Psiholoki tip Ribe
odlikuje sklonost da sebe predstavlja kao da je jadan i nemoan da svoju ivotnu odgovornost na sebi ponese, pa kukanjem nad sobom i svojom navodnom nesrenom sudbinom on pokuava da uveri svoju savest da nije
kriv za posledice svoje ivotne neodgovornosti, ve da je rtva raznih ivotnih prilika i neprilika. Takvim stavom on sebe psihiki survava u dva
zla: u nezahvalnost i u nezrelu reakciju na stres. Kada bi gajio oseanja zahvalnosti, onda ne bi imao izgovora da kuka. Kada bi reagovao zrelo na stresne situacije, on takoe ne bi imao izgovora za svoje gunanje, jer bi svoje
probleme reio. Da bi imao izgovora on stalno mora da kuka, i sve njegove
potrage za reenjima su samo igre koje on sprovodi sa podsvesnom eljom
da se te potrage i napori pretvore u neuspehe koji e mu opet pruiti nove
povode za jadikovanje nad sobom i samosaaljenje. Na primer, ako psiholoki tip Ribe u trenutku krize potapete po ramenu, on e se neuteno rastuiti jo vie, a ne manje, to treba da bude opomena onome ko mu prua
utehu da ulazi u "igru" sa unapred predvienim ishodom, jer Riba podsvesno eli da i dalje ostane Riba. Ribi depresija odgovora, iako joj ne odgovaraju simptomi depresije - sama negativna oseanja i poremeen odnos sa
drugim ljudima. Svoja depresivna oseanja psiholoki tip Ribe pokuava
da ukloni raznim tehnikama (najee veselom muzikom), ali svojih temelja depresije ne eli da se odrekne, jer se plai susreta sa svojom ivotnom
odgovornou i odrastanja koje ono podrazumeva. Umesto u sebi, Riba
krivca za svoje stanje nalazi u drugim ljudima, u sudbini koju predstavlja
kao nekakvo prokletstvo, pa i izlaz iz svoje depresije ne vidi u svojoj odgovornoj akciji volje, svom htenju i borbi da ivot uini boljim i lepim,
44
Astrologija i antropologija
Psiholoka analiza
nego vidi u sluaju i srei koja e joj se moda konano u ivotu osmehnuti.
Otuda njena sklonost ka sujeverju, mistici i magiji. Istovremeno ona se tog
osmeha sudbine veoma plai jer u tom sluaju nee vie imati izgovora za
svoje unutranje nezadovoljstvo i svoju neodgovornost. Psiholoki tip Ribe
esto sam sebe dovodi u stanje depresije, na primer, preputa se oseanjima
nostalgije da bi razmiljajui o starim boljim vremenima sebe predstavio
kao gubitnika i tako pokrenuo oseanja samosaaljenja kojim e sebe opet
predstaviti jadnim i samim tim neodgovornim. Svojim mehanizmima on
podsea na povreenu maku koja lie i grize svoju ranjenu nogu, dok joj
noga usled tog grienja na kraju ne otpadne. Jedini nain da ovek pobedi
psiholoke mehanizme Ribe u sebi jeste da snagu i motiv za prevazilaenje
svog stanja trai izvan mehanizama same Ribe u sebi, a to podrazumeva
suoavanje sa svojim odbrambenim mehanizmima, odupiranje njihovom
uticaju i pokoravanje duhu nesebine zahvalnosti i kreativne odgovornosti.
Ono to psiholoki tip Ribe oekuje od drugih ljudi i od ivota je najee
ono to on sam zanemaruje drugim ljudima i ivotu da prui. On ne treba
da se preputa oaju zbog "zle sudbine", ve treba da je uzme u svoje ruke
i da je sam uini onakvom kakva bi ona trebalo da bude. Meutim, suoavanje sa samim sobom je kod psiholokog tipa Ribe kao i kod tipa Raka
veoma teko, jer je on sklon da takvo zalaenje u svoju linost smatra krenjem tabua u koji ne sme da se dira. Zaodenut svojom ideologijom ili religijom on ne dozvoljava da njegovi temeljni principi bivstvovanja budu
dovedeni u pitanje. Iako njegova depresija predstavlja svojevrsno priznanje
da je u problemu, on ne dozvoljava da se u taj problem dira. On podrazumeva da su mu sutinski ivotni principi ispravni, a da je za sve njegove probleme kriv neko drugi.
45
46
47
Astrologija i antropologija
Psiholoka analiza
njenice, same stresne situacije nisu loe same po sebi, ve one oveku pruaju svest o pravom sadraju njegovih motiva. One mu samim tim i pruaju
povod da te svoje motive pobedi i da tako reformie svoj sutinski karakter. Kada ovek zaista pobedi iskuenja koja su karakteristina za njegov
psiholoki tip, tada on postaje slobodan i od svog velikog Ega i od svojih
odbrambenih mehanizama, pa se za njega vie ne moe rei da odgovara i
jednom znaku u horoskopu. Na primer, poznato je da psiholoki tip Ovna
zbog svoje gordosti i buntovnosti nije u stanju da trpi nepravdu. Ali, ako on
pobedi svoju gordost i buntovnost, i postane sposoban da sa krotou i poniznou trpi nepravdu, nije li krajnje besmisleno tvrditi da on i dalje odgovara horoskopskom znaku Ovna iji je karakter definisan reima: "Sujetan,
osvetoljubiv, nagao." (Mile Dupor, Ne verujte, proverite, str. 74)?!
Priroda iskuenja je takva da ako ovek na iskuenje reaguje zrelo, on
tada dobija osobine suprotne svom horoskopskom znaku. Zrelom reakcijom ponosan postaje ponizan, buntovan postaje krotak, sebian - samoportvovan, osvetoljubiv - milostiv, kukavica - hrabar, bezuman - razuman,
nesavestan - savestan, neumeren - umeren, itd. Zato je potpuno neadekvatno nekome pripisivati znak Device, ukoliko je on svoju krtost pobedio i
postao velikoduan; pripisivati znak Raka, ako on vie nije posesivan, itd.
Onaj ko zrelo pobeuje ivotna iskuenja, on se ne ponaa u skladu sa svojim horoskopskim znakom, ve se u skladu sa saveu i zdravim razumom
ponaa svrhovito realnim potrebama ivota, slobodno od ikakve tipologije
horoskopskih znakova.
U nae potrebe ivota svakako spadaju i potrebe naeg branog saputnika. Naa spremnost i sposobnost da ivimo za drugoga svakako predstavlja pokazatelj zdravog razvoja nae linosti, koja je iz detinje egoistine
usmerenosti ka sebi samoj krenula putem odrastanja ka punini svoje zrelosti i na kraju osposobljena da ivi za drugoga. Namee nam se pitanje:
Da li nam astrologija svojim saznanjima pomae da uspenije prebrodimo iskuenja u izboru branog saputnika i u izgradnji same brane zajednice?
Mnogi veruju da je potrebno da se ovek bavi istraivanjem horoskopa
upravo zato da bi znao kako da pobedi ivotna iskuenja. Zato je opravdano pitanje da li nam astrologija pomae da lake pobedimo svoja iskuenja? Ili nas u tome moda ometa?!
48
49
Astrologija i antropologija
Psiholoka analiza
ASTROLOGIJA I BRAK
branu odluku, ili e branu odluku upravo da zasniva na nepobeenoj sebinosti i telesnosti. Iste te slabosti zbog kojih je ovek krenuo u vezu, mogu
jednoga dana da postanu razlog raspada te veze, kada one ne budu vie bile
zadovoljavane, ili kada budu bile usmerene da se zadovolje nekom drugom
osobom.
Prvo pitanje u izboru branog saputnika ne treba da bude - da li je osoba
takva da u ja moi da je volim, ve da li sam ja takav da u moi da je volim. Da li sam raistio sam svojom sebinou, telesnou, gordou, sujetnom uvredljivou, eljom za mo i moda cinizmom i angrizavou?
Dokle god sutinsko pitanje svoga duha ne reimo, mi nismo spremni da objektivno razmiljamo o kvalitetu potencijalnog branog saputnika, jer smo
ogranieni time da li nam se on svia ili ne svia.
Razlog zato nekoga volimo treba da bude u naem srcu, u ljubavi kojom volimo, a ne u samim vrednostima te osobe, zbog kojih je u tom sluaju volimo. Tek kada postanemo sposobni da je volimo bez obzira na njene
vrednosti ili nedostatke, tada treba da krenemo u analiziranje da li je ona odgovarajua osoba za brak sa nama tj. da li emo jedan drugome zaista biti
pravi prijatelji, spremni i sposobni da jedan drugome pomognemo u ivotu.
Strah od braka, koji je prirodan rezultat svesti o odgovornosti branog
zaveta, moe da se ne prebrodi na zreo nain i da zato formira potrebu oveka da se odrekne odgovornosti izbora branog saputnika. Nedostatak pravih temelja brane odluke se esto manifestuje kroz potrebu oveka da tu
odgovornost odluke preda nekom ili neemu drugom. Naravno da takvo
prebacivanje odgovornosti otkriva nedostatak ljubavi. U ovom naem sluaju, analiziraemo fenomen prebacivanja odgovornosti za izbor saputnika
na astroloki faktor i na astroloke savete.
50
51
Astrologija i antropologija
Psiholoka analiza
Za odnos Raka i Ovna astroloki autoritet kae: "Oseanja neusklaena, trpe oboje. Sukobi zbog kue, stana, roditelja, porodice i domovine."
(Mile Dupor, Astromedicina, str. 102) Izmeu Ovna i Raka postoje razlike
zbog kojih astrolozi zakljuuju da njihova veza nee biti uspena. Meutim,
na globalnom planu, psihike razlike izmeu partnera postoje ve na osnovu
same razlike u njihovim polovima, pa ako se te prirodne razlike izmeu
mukog i enskog pogleda na svet, vrste inteligencije, interesovanja, itd, ne
uvaju od zloupotrebe i izopaenja, one same e, umesto da budu izvor meusobnog zbliavanja i nadopunjavanja, postati izvor sukoba i razilaenja
izmeu partnera i moda uzrok propasti njihove zajednice. Sledei logiku
astrologa ne bi bilo dobro ni da dva razliita pola ulaze u vezu, zato to se
razlikuju i zato to te razlike mogu njihovu vezu da upropaste. Izmeu Ovna
i Raka upravo postoje razlike koje su tipine za razlike izmeu mukog i
enskog pola. Ovan se, zajedno sa Strelcem i Lavom, smatra tipinim mukim horoskopskim znakom, dok se Rak smatra tipinim enskim znakom.
Ovnovska gordost i sujeta sa jedne strane i rakovska sebina sentimentalnost sa druge strane, predstavljaju razliita iskuenja koja su tipina za razliite polove. Zbog tih razlika u iskuenjima koje su polne prirode, astrolozi
zakljuuju da je veza izmeu Ovna i Raka osuena na propast. Naravno,
njihova veza je zaista osuena na propast ako se oni odreknu one odgovornosti koja ih ini ljudima, a to je njihova odgovornost da svoje polne posebnosti ne zloupotrebljavaju tako to e im one same sebi biti cilj, ve da
ih upotrebljavaju na meusobnu dobrobit, zbog koje one i postoje. Iskuenje Ovna jeste da zloupotrebljava atribut svog mukog autoriteta, izopaavajui ga u gordost i samosebidovoljnost, zbog ega mu otvoreno izraavanje ili prihvatanje ljubavi u komunikaciji sa partnerom predstavlja
ponienje. Gordost moe biti iskuenje ak i enskog Ovna, one ene - Eve,
koja doivljava ponienje na pomisao da je nastala od Adamovog rebra.
Ona bi radije volela da je nastala kao i mukarac - od zemljanog praha, nego
od rebra voljene osobe. Za razliku od Ovna, iskuenje Raka jeste tipino
ensko iskuenje. Zloupotreba oseanja Raka ini sebinim, optereenim
dokazima ljubavi i prihvatanja. Neugasiva potreba Raka za svakodnevnim
znacima ljubavi od strane partnera Ovna, koji se iz svoje gordosti ustruava
52
Astrologija i antropologija
Psiholoka analiza
njegove zajednice sa drugima ljudima), on prethodno treba da bude rastereen, istinski zadovoljen i srean. Ni osvajaki uitak Strelca kome brak
deluje kao ropstvo, ni emotivni (posesivni) uitak Raka nisu u stanju da ih
zadovolje, ve samo da ugue svest o njihovom unutranjem nezadovoljstvu. Njihovo jedino pravo reenje nije da podilaze svojim slabostima, ve
da se za njih pokaju. Ali, umesto da samokritiki preispituju svoje postupke
i pobude svojih srca, astrologija ih svojom sujevernom korelacijom navodi
da skrenu panju sa izvorita svog problema na izgovor za svoje slabosti
koji nalaze u zvezdama, i da zatim, obeshrabreni "kosmikim redom" ili
"viom silom", odustanu od borbe za ispravnu vezu sa svojim saputnikom.
Zbog svojih razliitih iskuenja psiholoki tipovi Strelca i Raka upravo
mogu biti dobri za vezu jer e jedan drugome moi da pomognu vie nego
iko drugi na njihovom mestu, jer svako od njih jasno vidi one slabosti druge
strane koje treba da se nadvladaju da bi njihova veza zaista bila utemeljena
na ljubavi, a ne slabostima koje su jue bile razlog njihovog zbliavanja, a
sutra ve mogu da budu razlog njihovog razilaenja. Najvea prepreka u
izgradnji i funkcionisanju brane zajednice nije u neadekvatnim osobama,
ve u odsustvu dobre volje branih saputnika da vezu uine kvalitetnom.
Ukoliko je zajednica ljudi utemeljena na sebinosti i telesnosti, tada vremenom brani saputnici postaju jedan drugome nezanimljivi, jer je prirodno
da se ovek navikava na konstantne ulne i emotivne doivljaje. Meutim,
ukoliko je zajednica utemeljena na pravoj nesebinoj ljubavi, onda vremenom saputnici postaju sve zanimljiviji jedno drugom, jer se vremenom meusobno bolje upoznaju i uspenije odgovaraju na potrebe jedno drugoga.
Dok e u prvom sluaju ovek alosno da konstatuje da mu je saputnik vremenom dosadio, u drugom sluaju e radosno da konstatuje da ga je u meuvremenu jo vie zavoleo. Osobe koje nisu spremne da se samoportvovano odriu sebe (svojih slabosti karaktera) i da se bore za izgradnju
zajednice, one nisu ni dostojne blagoslova braka. Najvie to astrolog moe
da uini je da pozove oveka da umesto da promeni partnera, promeni svoje
sopstveno ponaanje. Ali promeniti ponaanje nije isto to i promeniti sebe.
Astroloki saveti, utemeljeni na poverenju u determinisanost ljudskog karaktera poloajem zvezda na nebu, ne usuuju se da oveka pozovu da promeni sebe samog, jer e u tom sluaju, njegova slinost sa sopstvenim znakom biti izbrisana, a njegov budui ivot osloboen od potrebe za
horoskopom. Promeniti politiku odnosa prema drugim ljudima, jeste u svojoj sutini lukavstvo, a promeniti sebe, to znai postati zaista ovek.
53
54
55
Astrologija i antropologija
Psiholoka analiza
votu je esto vrlo uspena. Za to je izgleda zasluan Lav koji dragovoljno pristaje da bude rtva muiavosti i kapricioznosti Raka koji maksimalno koristi velikodunost Lava." (Drutvo astrologa Jugoslavije,
Upoznajte astrologiju i sebe, str. 71) Vidimo da astrolozi podraavaju
potinjen i autoritaran odnos Raka prema Lavu. Kada bi Rak postao svestan svog ropstva, tada bi po svom iskuenju bio blii tipu Blizanca koga
odlikuje zdrav razum i svest o iskuenju. Da li u tom sluaju astroloki
saveti tee Blizanca da on ima slobodu volje da se odupre svojoj potinjenosti Lavu? Pogledajmo astroloki savet: "Lavova apa je epala i
ne naputa svoj plen! Siroti Blizanac ovde nema nikakve anse da se izvue. Brzo e shvatiti da nijednim trikom iz svog arsenala ne moe pomeriti Lava sa mesta gospodara i ostae mu zauvek podanik i pratilac."
(Drutvo astrologa Jugoslavije, Upoznajte astrologiju i sebe, str. 71) Dakle, ako ovek, zbog svoje emotivne opijenosti, nije svestan svog ropstva, onda mu astrolozi laskaju da je ono ak izraz dobre volje njegovog
gospodara. Astrolozi tada ne vide nikakvu lavlju apu nad njime. Ali,
ako je zahvaljujui zdravom razumu ovek postao svestan svog ropstva,
onda oni tvrde da on nema snage da se njega oslobodi.
slabosti licemerno sputa u izraavanju i da uiva u miru svoje povrne i legalistike savesti. On je sklon premetanju krivice, pa umesto da osea krivicu za motive koji realno jesu greni, on osea esto krivicu za postupke
koji nisu izraz njegovog sutinskog problema. Tip korpije odlikuju izraene emocije, a posebno oseaji, pa mu je lake da uivanjem u svojim telesnim doivljajima uguuje glas svoje neiste savesti. Veza izmeu korpije i Device dovodi do izraaja njihove meusobno suprotstavljene
mehanizme i motive ponaanja, pa im na taj nain prua priliku da ih postanu svesni i da ih pobede. Ukoliko je Devica zaista istog srca, bie i iste savesti, i tada nee imati unutranjih prepreka da svoju ljubav izrazi kroz
seksualnost, adekvatno potrebi njenog ivotnog saputnika. Ukoliko je korpija zaista pokrenuta pravom ljubavlju, njoj nee biti iskuenje ukoliko njen
partner nije svakodnevno zainteresovan za seksualan kontakt sa njom. Seksualni odnos, uostalom, predstavlja samo jedan mali procenat vremena i
komunikacije koji proima odnos dve osobe koje se vole. Ako se zaista
vole, onda e biti zainteresovani da prepoznaju sve potrebe svoga saputnika koje je potrebno ispuniti. Njihov seksualni odnos e tada biti rastereen, bilo od line potrebe korpije za satisfakcijom, bilo od samopravedne
sklonosti Device da zbog njega osea krivicu. On nee biti niti zamena za
ljubav, niti izvor sree, ve samo sredstvo izraavanja ljubavi, povod da se
unutranja srea duha izrazi i podeli. U dananje vreme seksualnost ima
izopaenu funkciju kod gotovo svih psiholokih tipova, jer se pobuuje bez
branog zaveta, radi line satisfakcije; na taj nain ovek se onesposobljava
za zdravu funkciju seksualnosti u braku.
Seksualno optereen tip korpije i slabo zainteresovan za seks tip Device prirodno imaju konflikt zbog svoje seksualne neusklaenosti. Za razliku od korpije koja satisfakciju svog unutranjeg nezadovoljstva trai u seksualnom uitku, Devica trai satisfakciju u istoti svoje savesti. Svako ima
svoj izvor zadovoljstva koji u praksi rezultuje njihovom meusobnom neusklaenou. Svako od njih otkriva da ima potrebu koja mu je vanija od
samog partnera. Devica otkriva problem neiste savesti koja je optereuje
kod gotovo svakog telesnog uitka. korpija otkriva sklonost ka telesnosti
kada svrha seksualnosti nije izraavanje ljubavi prema svom partneru, ve
pokuaj da seksualnou ostvari sopstvenu satisfakciju. Svaki ovek ima
problem sa saveu kada ga pokreu greni motivi, ali postoje razlike izmeu ljudi u nainu na koji oni reavaju svoj konflikt sa svojom saveu.
Tip Device odlikuju slabo izraene emocije i oseaji pa mu je lake da svoje
56
Astrologija i antropologija
Psiholoka analiza
Ako oekujete da neka srena zvezda podari vaoj vezi ono to stoji
upravo do tebe i tvog partnera, ne treba vam nikakva posebna mudrost da biste razumeli da je takva veza osuena na propast, ne zbog nekakvih mistinih razloga, ve zato to kvalitet i uspenost vae veze stoji do vas samih.
Onoliko koliko sebe date za svoju vezu, toliko e ona biti kvalitetna, onoliko koliko se rtvujete jedan za drugoga, toliko e vaa veza biti uspena.
Uostalom, ta biste mislili o sebi samima kao svesnim i odgovornim biima
da to sve do vas ne stoji? Koliko biste sami bili zadovoljni zbog sree vae
ljubavi u kojoj ste bili samo publika, a niste imala htenja i udeo u stvaranju
i izgradnji svoje sopstvene veze? Ipak, horoskop vam moe rei i da tvoj
partner tebi ne odgovara, i da ti ne odgovara njemu, zato to imate karaktere koji se prirodno meu sobom ne trpe. A ta to znai? To drugim reima
znai da svako od vas ima ozbiljne karakterne nedostatke koji vas spreavaju da zajedno funkcioniete, jer jedan drugome zbog tih karakternih nedostataka smetate. Ali, ako jedan drugoga zaista volite, zato onda zarad te
ljubavi ne rtvujete te slabosti karaktera? Zar vam je gajenje vaih nedostataka milije nego izgradnja vae ljubavne veze? Pa upravo te razlike koje
eventualno postoje izmeu vas mogu biti put da se kao ljudi izgraujete na
onom planu na kojem inae ne biste bili svesni da vam ita nedostaje. Ostale
nekarakterne razlike koje postoje izmeu vas ne moraju da budu same po
sebi loe, jer vi treba da se meusobno nadopunjujete, a ne da se samo udvostruavate. Ako jedan drugoga zaista veoma volite, zar e vam biti teko da
obeate da ete svaku rtvu uiniti za dobro drugoga? Ako na takvu rtvu niste spremni, onda ne postoji osoba koja je dostojna zajednice sa vama. Kakva je vrednost vae veze, ako ona nije plod vae obostrane odluke da ivite
jedan za drugoga? Koliko ti ceni ljubav partnera kada ima vie poverenja
u zvezde, nego u njegovo iskreno htenje da te voli i da ivi za tebe? Da li moe biti zahvalan partneru koji te voli, ne zato to je okuan izdrao probe
ivota i tako sam odluio da te voli, ve zato to je takav zbog vie sile koja
je na njega delovala mimo njegovog htenja i izbora?! Naravno, takav brak
koji svojim sutinskim sadrajem ovek nije izabrao, nije ni dostojan da opstane kao uspean brak. Prava brana zajednica je odluka utemeljena na nesebinoj i samoportvovanoj ljubavi i ona se kroz ivotna iskuenja izgrauje. Samo onda kada odluka za brak nije utemeljena na spremnosti da se
ovek bori za osobu koju je izabrao, tada on ima potrebu da potrai savete
i sigurnost svoje veze u astrolokim predvianjima, odriui se na taj nain
svoje odgovornosti za kvalitet i uspenost svoje veze.
57
58
59
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
osnovnim raunskim operacijama). enska deca vie vole da se igraju porodinih odnosa, sa lutkama koje hrane, paze i maze, dok se muka deca
vie interesuju za igre tehnike, konstrukcije, moi, uspostavljanja uticaja,
borbe i osvajanja. Dok je ena vie obdarena emocionalnom inteligencijom
koja otkriva njenu sferu odgovornosti i starateljstva - a to su osobe sa kojima je neposredno bliska, dotle mukarca vie odlikuje apstraktna inteligencija - pitanja od opteg znaaja koja ga navode da bude izvor sigurnosti njegove ene i porodice, i izvor pravde u ljudskoj zajednici. Zato, sasvim
svrhovito njihovom mestu pod suncem - eni je vanije kako se osea, a
mukarcu je vanije da li je to to on radi vredno, mono, znaajno i pravedno. Da ne bi mukarac u svojoj odgovornosti bio dekoncentrisan onim
odgovornostima koje prevashodno odgovaraju enskom polu, njegova emotivnost kao i sposobnost da radi vie stvari istovremeno, blokirana je u razvoju mukim hormonom testosteronom. Sposobnosti mukog i enskog
pola se meusobno komplementarno nadopunjuju. Na jednu istu stresnu situaciju ena e pre da reaguje emocijom straha i defanzivno (da bi sauvala decu), dok e ofanzivnost prepustiti mukom polu koji je za agresivnu
odbranu porodice i drutva osposobljen svojim psihofizikim posebnostima.
60
Astrologija i antropologija
grudima, kukovima i stomaku (ena treba da bude sposobna za starateljstvo nad decom). Glas mukarca postaje dubok, a ene visok. Viak hormona rezultuje podizanjem telesne temperature i pojavom specifinog telesnog mirisa. Dolazi i do pojaane ulnosti, to se manifestuje kroz
poveanu potrebu za hranom, to je adekvatno potrebama ubrzanog psihofizikog razvoja, i kroz seksualnu zainteresovanost, koja je svrhovita nalaenju branog saputnika. U vreme puberteta dolazi do buenja potrebe ljudskog bia da se osamostali i da na sebe preuzme svoju ivotnu odgovornost.
Kod ene se javlja snana potreba da ima decu, dok kod mukarca tek miris bebe aktivira potrebu za oinskim starateljstvom. Razliite sposobnosti
se aktiviraju i stoje oveku na raspolaganju, a od njegovog izbora i interesovanja u velikoj meri zavisi koje e se od njih sauvati i zatim dalje razvijati.
Oko tridesete godine dolazi do novog (ali veoma blagog) skoka hormona koji ima za cilj aktiviranje onih sposobnosti koje su adekvatne najviem nivou ovekove odgovornosti prema porodici i drutvu. Poto su obavili svoju razvojnu funkciju, nivoi hormona se zatim smanjuju.
Antropoloka analiza
61
deblji sloj masnog tkiva, a nos bolje zatien. Oi pravih utih ljudi su
specifinije nego oi svih drugih ljudi: ona duplja je uska, a oko u njoj
i zatitnim organima dobro je obloeno mau; pored toga, gornji kapak pokriva unutranji ugao oka i time ini da suze otiu u nos: to je karakteristino "mongolsko oko". Uska ona duplja titi oko i od tetnog
bljetanja - odsjaja sa ledenih i snenih povrina. Dalje specifinosti
tungida su kruta crna kosa, veoma retka brada i slaba maljavost. ... Gusta i moda ak kovrdava brada zadrava izdahnutu vlagu koja se zamrzne, a to, opet, ugroava deo lica oko usana." (Boo kerlj, ovek, str.
315-317)
62
Astrologija i antropologija
"Keith (Kis) je prvi pokuao da objanjava rasne razlike na podlozi razliitog delovanja hormonalnih lezda, zapravo na podlozi biohemizma.
Ta razlika svakako ima svoje uzroke i ne moe biti samo po sebi prauzrok rasnim razlikama. No, fakat je da su rase, ako ih objanjavamo
kao adaptacijske odlike oveka, ipak u sebe dovreni tipovi, koje ne
smemo razmatrati samo kao apstrakciju, ve samo s gledita celine moda zapravo kao posebne morfoloke vektore. Moemo zapaziti i ve
dokazati biostatistikim metodama, da - bar do sada ba u Evropi - su
neke podrase ili tipovi morfoloki vie vezani za muki pol i za leptosomatski vektor. Alpidi na primer, su blie evrisomatskom i enskom
vektoru, mediteranidi i atlantidi leptosomatskom i mukom. Tako se
moe teorijski za svaku podrasu ili tip smatrati kao "rasni znak" mukost ili enskost i lepto ili evrisomatinost. Ovaj ovde samo za evropske podrasne tipove utvreni pregled moe se proiriti na sve rase. uti
- uopte - vie su evrisomatski i vie "enski" nego crnci. Meu utima
su, na primer, palemongolidi vie enski i evrisomatski od sinida."
(Boo kerlj, Opta antropologija, str. 89)
Antropoloka analiza
63
Vii nivo testosterona u vreme prenatalnog razvoja dovodi do poveane duine domalog prsta u odnosu na duinu kaiprsta. Odnos kaiprsta sa domalim prstom je zato najmanji kod mukaraca, a najvei kod ena. Najmanji je kod crne rase, zatim kod bele, a najvei kod ute rase.
Ako su u prenatalnom periodu zastupljeni u veoj meri i muki i enski hormoni, oni aktiviraju istovremeni razvoj i muke i enske inteligencije, pa je osoba natproseno inteligentna i samim tim obdarena za uspeno
obavljanje poslova koji zahtevaju obe vrste inteligencije. Istraivanja su pokazala da takve osobe jo u ranoj mladosti pokazuju izraeno interesovanje
za oblast nauke. Dodue, odreen procenat tih osoba u vreme puberteta postaje devijantan na seksualnom planu. A ako osobu u vreme prenatalnog
razvoja odlikuje manji nivo obe vrste polnih hormona, tada je drugaiji
spektar njenih razvijenih sposobnosti i ona moe pojedine poslove od najpraktinijeg ivotnog znaaja da obavlja uspenije nego da ima istovremeno
naglaenu muku i ensku vrstu inteligencije. Ona je sposobna da disciplinovano i pedantno obavlja svoj posao, bez skretanja na pitanja koja bi je u
tom poslu dekoncentrisala i tako umanjila njenu uspenost.
Ne moe se zamisliti uspeno drutvo koje ine iskljuivo naunici, ratnici, trgovci, itd. One enske osobe koje zbog svog antropolokog porekla
imaju viak mukih hormona, i samim tim izraenu muku inteligenciju,
normalno je da treba da se bave zanimanjima u kojima e pokazati svoju
najveu osposobljenost. Isto vai i za mukarce koji imaju razvijenije enske sposobnosti. Svaki ovek ima svoje mesto pod suncem i svojim sposobnostima moe da doprinese dobru itave ljudske zajednice.
64
65
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
66
67
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
valnost, ili nezahvalnost, telesnost, sujetu i sebinost. Stres koji u nama izaziva negativne doivljaje, takoe u zavisnosti od naeg izbora, moe u nama
da pokrene ili dobre motive (hrabrost, odlunost, krotost, poniznost i razumno starateljstvo), ili destruktivne motive (kukaviluk, mrnju i brigu).
Smisao pozitivnog ili negativnog uticaja spoljnih okolnosti na na duh u
naim je rukama.
OVEKOVA ZRELOST
Ipak, iako spoljni faktori ne mogu da nadomeste znaaj ovekove slobodne volje, oni mogu da mu pomognu da njegov pozitivan izbor bude slobodniji i laki. Ispravnim vaspitanjem roditelj nee imati za cilj da dete oslobodi od odgovornosti za njegovo ponaanje (to je filozofija oveka
savremenog doba), niti da manipulie njegovim prirodnim slabostima: sujetom, krivicom i sebinou, da bi ga naveo na poslunost svojim a zatim
kulturnim vrednostima drutva u kojem ono ivi. Kroz ispravno vaspitanje
dete e od najranije mladosti biti navoeno da pobeuje svoje slabosti (sujetu, sebinost, telesnost, itd), kroz razliite odgovornosti koje e roditelj na
dete da stavlja adekvatno njegovoj moi da ih ono ispuni. Po uvenom pedagogu dr Bendaminu Spoku, takvo vaspitanje poinje veoma rano:
"Devetomeseno dete ne mora da misli kako je sve u redu ako vue
majku za nos ili grize njen obraz, nego da je duno potovati je. Izmeu
prve i druge godine ne treba dopustiti detetu da namerno unitava igrake ili da namerno ostavlja nered. Nakon njegove druge godine od deteta se moe traiti da pomogne majci pri spremanju svojih igraaka. U
njegovoj 3. godini detetu se mogu dodeliti sitne obaveze kao to su pomaganje pri postavljanju stola ili ienju kosare za smee, iako dete u
tom dobu ne utedi majci mnogo posla. U svojoj 7. i 8. godini dete treba
da svakoga dana izvrava korisne poslove u kui. U porodici je dobro
da deca prisustvuju razgovorima roditelja o problemima zajednice,
zemlje i sveta. Deca treba da vide kako njihovi roditelji neposredno doprinose reavanju problema time to uestvuju u drutvenim poslovima
i odborima za pruanje pomoi. U koli deca treba da prouavaju ne
samo velika dostignua svoje zemlje ve i njene nedostatke i pogreke.
... Smatram da bi mnoga naa deca rasla srenija kad bi stekla uverenje u detinjstvu da je najvanije za oveka da slui oveanstvu i da
ivi prema tom idealu." (Bendamin Spok, Kako negovati i odgajati dete, str.
6.9-10, 1971.)
68
69
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
Ukoliko u najranijoj fazi vaspitanje nije obavljeno kako treba, kasniji vaspitni pritisci mogu kod deteta podsticati pogrenu upotrebu volje, pa e ono biti
sklono da svoje slabosti samo potiskuje u izraavanju, umesto da ih iskreno odbacuje. To se moe prepoznati po reakciji deteta koje posle vaspitnog saveta ili
ukora nije rastereeno i radosno ve depresivno i utueno. Pravilna uloga enskog roditelja - majke, razvie kod deteta karakter opreznosti, saoseanja i
samilosti, ali bez sentimentalne slabosti, a pravilna uloga mukog roditelja
- oca, razvie kod deteta karakter hrabrosti i pravdoljubivosti, ali bez grubosti i surovosti. Takvo dete e ustupiti starijoj osobi mesto u autobusu zato
to je odluilo da ljude voli i potuje, a ne zato to je na to nagnano sujetom,
krivicom ili sentimentom. ak i naknadno prosvetiteljsko buenje svesti
odraslog oveka o linoj odgovornosti za sopstvene motive i postupke pruie mu veu slobodu da sebe lake sutinski promeni, i uzdigne iznad negativnih uticaja koji su na njega do tada delovali, bilo spolja, bilo iz sopstvene prirode.
RAZLIKE U POLU
Izmeu mukog i enskog pola postoje psihofizioloke razlike koje savreno odgovaraju zajednici izmeu oba pola u njihovom formiranju porodice, egzistenciji i podizanju potomstva, kao i njenoj optedrutvenoj ulozi.
Meutim, unutranje nezadovoljstvo duha rezultuje time da pripadnici oba
pola zloupotrebljavaju one svoje posebnosti koje imaju na raspolaganju.
Kako su eni, zbog njene uloge u porodici, vanije emocije nego mukarcu,
Jedna od podela astrolokih znakova je prema tome koliko su oni "muki" ili "enski". Kako nam takva podela najvie ukazuje na poreklo posebnosti razliitih znakova, mi emo se te podele drati u njihovoj psiholokoj i antropolokoj analizi.
Horoskopski znaci sa izraenim mukim atributima jesu Vaga, Strelac,
Ovan i Lav. Kod njih vidimo izopaavanje razliitih atributa mukog pola
koji bi inae imali korisnu funkciju, dok ovako, pod uticajem unutranjeg
nezadovoljstva duha, oni postaju destruktivni.
Muka sposobnost apstraktnog razmiljanja koju odlikuje sposobnost
preispitivanja vrednosti i opteg znaaja sopstvenog ponaanja, izopaava
se u sujetnu optereenost predstavom o sopstvenoj uobraenoj vrednosti i
veliini kod svih mukih znakova, a u "najistijem" obliku kod psiholokog
70
71
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
tipa Vage. Muka samostalnost i nezavisnost se pretvara u oholost kod psiholokog tipa Strelca. Kod istog tipa lovaki dar se transformie u sklonost
ka avanturizmu. Muki autoritet, dostojanstvo i pravdoljubivost se izopaava u gordost i gnevljivost psiholokog tipa Ovna. Muka sposobnost uticaja i moi predviena za upravljanje drutvenim odnosima (dar voe), kao
i za zadovoljenje potreba i odbranu sopstvene porodice, transformie se u
elju za mo i sklonost ka nasilju psiholokog tipa Lava.
Pojedini astrolozi svrstavaju u muke znakove i znak Blizanaca, a pojedini ga smatraju neutralnim. Blizanac zapravo predstavlja vrlo umerenu
kombinaciju razliitih mukih i enskih posebnosti. Izraena enska komunikativnost i priljivost koja ima za svrhu da se deca naue da govore,
izopaava se kod ovog znaka (kao i kod Strelca) u sklonost ka psihikom
pranjenju kroz brbljivost. Usmerenost majke ka sopstvenoj deci i porodici
pretvara se u egoistinu narcisoidnost koja je nezainteresovana za potrebe
drugih i koja se zatim u kombinaciji sa mukom razumnou pretvara u koristoljubivost.
Horoskopski znaci sa izraenim enskim atributima jesu Rak, Riba i
Devica. Kod njih takoe vidimo izopaavanje prirodnih atributa enskog
pola pod uticajem nezadovoljstva duha.
enska sposobnost emotivnog doivljaja stvarnosti koja ima svrhu prepoznavanja potreba osoba sa kojim je u bliskom neposrednom kontaktu,
izopaava se u sebinu sentimentalnost kod svih enskih znakova, a posebno kod psiholokog tipa Raka. enska potreba za sigurnou koju joj prua
mukarac, izopaena je u potrebu za autoritetom koji e da misli i odluuje
umesto nje same, to je takoe odlika Raka, Ribe i Device. Izraena materinska oseanja pretvaraju se u sebian odnos ropske vezanosti prema deci
kod psiholokog tipa Raka. Adaptivni atribut za hladnu klimu - skupljaki
dar izopaava se u izraenu posesivnost prema stvarima i stvorenjima i kod
Raka i kod Device. Devicu odlikuje smanjen nivo hormona, pa je emotivno
hladna (manjak enskih hormona) i bez sklonosti ka filozofiranju o viem
smislu svojih postupaka (manjak mukih hormona). Devicu odlikuje izraena sklonost ka zloupotrebi adaptivne potrebe za pravljenjem zaliha, to je
ini krtom. Psiholoki tip Ribe je blizak tipu Raka, ali bez adaptivnih atributa za hladnu klimu - skupljakog instinkta za pravljenjem zaliha, a takoe i bez izraenog materinskog instinkta, ali sa izraenijom imaginacijom
tj. znaajnijom ulogom desne modane hemisfere (centrom umetnikih
sklonosti), u emu je blizak Strelcu. Sklonost ka saoseajnosti je kod psiholokog tipa Ribe pretvorena u sentimentalnu slabost i u funkciji je od-
Jedan isti ovek pokazuje razliitu vrstu i nivo svojih psihofizikih sposobnosti u zavisnosti od svoje ivotne dobi. U vreme ranog razvoja sposobnosti deteta su usmerene na njegove osnovne egzistencijalne potrebe na uzimanje hrane i na vrenje nude. Zadovoljenje ili nezadovoljenje njegovih potreba izaziva adekvatne prijatne ili neprijatne ulne doivljaje,
umne predstave o sigurnosti ili nesigurnosti, i adekvatna prijatna ili neprijatna oseanja. Na taj nain dete postaje svesno svoje potrebe, i zatim moe
da skrene panju roditelja koji e njegovu potrebu da zadovolji.
Meutim, kao i odrastao ovek, tako i dete ima iskuenje da dozvoli
da njime ovlada unutranje nezadovoljstvo (koje pojedini psiholozi nazivaju pojmom "libida") koje e u tom sluaju da "parazitira" na detinjim prijatnim ili neprijatnim doivljajima. Nezadovoljstvo izopaava funkciju ulnih, umnih i emotivnih doivljaja kod deteta, i navodi ga da na prijatne
doivljaje stvarnosti odgovara sebinou (prepoznavanjem izvora satisfakcije kojom se uguuje unutranje nezadovoljstvo), a na neprijatne destrukcijom (prepoznavanjem povoda za "psihiko pranjenje" kroz destruktivnu manifestaciju svog unutranjeg nezadovoljstva).
Bez uplitanja unutranjeg nezadovoljstva dete bi imalo oseanje nesigurnosti dokle god doivljava objektivan stres koji izaziva adekvatno oseanje nesigurnosti. Sa zadovoljenjem njegove potrebe za sigurnou, njegovo oseanje nesigurnosti bi bilo zamenjeno adekvatnim oseanjem
sigurnosti. Meutim, ukoliko je oseanje nesigurnosti bilo iskuenje detetu
da njim ovlada unutranje nezadovoljstvo, tada roditelj moe biti zbunjen
kada primeti kako je dete nezadovoljno i depresivno uprkos tome to su
72
Astrologija i antropologija
njegove realne potrebe zadovoljene. Nezadovoljstvo koje je detetom ovladalo u vreme njegovog ranog razvoja, moe da ostane tokom itavog njegovog ivota. Njegova potreba, uprkos svesrdnom objektivnom i emotivnom zadovoljavanju, u tom sluaju, ostaje neutoljiva. Unutranje
nezadovoljstvo dovodi do zastoja u duevnom razvoju deteta zbog njegovog vezivanja za izvor doivljaja koji su odgovor ne na realne potrebe ivota, ve na iracionalne porive njegovog "libida". Takvo vezivanje psiholozi nazivaju pojmom uvrenja (fiksacije):
"Duevni razvoj deteta odvija se postupno kroz pojedina razdoblja. U
svakom novom, uznapredovanom i uslovno reeno zrelijem razdoblju
zaostaju i uvruju se (fiksiraju), u manjem ili veem obimu zaostaci,
uporine take, prethodnog razdoblja. Koliko e se razvoj zadravati i
uvrstiti na jednoj ravni zavisi od biolokih obeleja ali i iskustva deteta u odnosima sa okolinom. Pod pritiskom loih iskustava i jakih osujeenja, dete doivi snaan strah i strepnju i "okleva" da se izlae novim, bolnim i osujeujuim iskustvima. Ono se osea mnogo sigurnije
u ve zauzetom poloaju, "busiji". Kao da mu se "ne ide dalje", "ne raste" i "ne razvija", jer bi ova nova iskustva u odnosima mogla biti neizdrivo bolna. Tu poinju prava vezivanja i uvrenja nagonske energije u pojedinim fazama razvoja." (Nevenka Tadi, Psihijatrija detinjstva i
mladosti, str. 69)
Antropoloka analiza
73
"Vremenski posmatrano, polno uobliavanje jedinke sastoji se od nekoliko perioda: u prvom, jedinka se bavi sopstvenom linou kao objektom svoje erotike (autoerotini period), kasnije obraa svoju panju
na drugu osobu (aloerotini period), prvo istog pola (homoerotini period), a zatim suprotnog pola (heteroerotini period)." (Aleksandar Kosti,
Polno sazrevanje - III, str. 80)
74
75
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
uvreenosti, grubosti i agresiji. Naime, u zrelom dobu dolazi do maksimalnog izraaja posebnost mukog pola u njegovoj potrebi da ono to on
radi bude vredno i znaajno, pa ako je ta predstava o njegovoj vrednosti
izopaena u potrebu koja je sama sebi cilj, ona mukarca ini sujetnim, i samim tim sujetno osetljivim, uvredljivim i agresivnim.
Nivo hormona opada u poznijim godinama, ivotne funkcije i sposobnosti slabe, pa ukoliko ovek nije pobedio svoje telesne, sujetne i sebine
elje, on gubi orue njihovog zadovoljavanja. Samo nezadovoljstvo, ukoliko mu se on ne suprotstavlja, i dalje ostaje. Kako tada doivljaj uitka postane slabiji od oseanja krivice, dolazi do nadvladavanja oseanja krivice
i potiskivanja nepobeenih elja u podsvest. To dovodi do formiranja linosti sklone autoritarnosti, lanom moralisanju, strogosti i licemernom osuivanju mlaih ljudi, koji su svoje elje sposobniji da zadovolje.
Nezadovoljstvo duha se ne moe ukloniti nikakvom promenom hormonalne aktivnosti. Ono se ne moe ukloniti niti smanjenjem strasti, bilo
prirodnim koje se javlja u starosti, bilo vetakim kroz tablete za smirenje
ili moda nekakvim tehnikama meditacije, ve jedino ovekovim iskrenim
pokajanjem za unutranje nezadovoljstvo duha, koje izopaava njegove sposobnosti u grene i samopravedne motive ponaanja.
HORMONALNA
AKTIVNOST
IVOTNO DOBA
I POL
MUKI
HORMONI
ENSKI
HORMONI
MUEVNOST ENSTVENOST
VIAK
HORMONA
MANJAK
HORMONA
PUBERTET
STARAKO
DOBA
MOTIVACIONI
PRIORITETI
VREDNOST
EMOTIVNOST
ULNOST
SAVESNOST
PRIRODNA
INTELIGENCIJA
APSTRAKTNA
EMOTIVNA
KREATIVNA
PRAKTINA
SUJETA I
SEBINOST I
TELESNOST
KRIVICA I
ISKUENJE KA
IZOPAENJU
ASTROLOKI
TIP
OVAN, LAV,
STRELAC
RAK
KORPIJA
DEVICA
ANTROPOLOKI
TIP
DINARAC,
ATL. MEDITERAN.
KROMANJONAC
MONGOL
SEMIANIN
ALPID
STRANAKO
OPREDELJENJE
SRS
DS
LDP
DSS
76
77
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
78
79
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
sioci dui vremenski period iveli u meusobnoj izolaciji, inae jedinstvenosti jezikih grupa ne bi bile tako oigledne. Takav period lingvistike izolacije ukazuje i na period genetike izolacije onih populacija koje su bile nosioci jezikih grupa. Izmeu geografske rasprostranjenosti razliitih jezikih
grupa i rasprostranjenosti antropolokih populacija moemo videti korelaciju koja nam otkriva da je nekada davno svakoj jezikoj grupi odgovarala
odreena antropoloka populacija.
Na primer, rasprostranjenost indoevropske
jezike
grupe se poklapa sa
rasprostranjenou
antigena HLA-A1
koji odlikuje nordijski antropoloki tip,
to ukazuje na to da su izvorni nosioci indoevropske grupe jezika bili nordidi.
Na isti nain se moe utvrditi da nosiocima uralske jezike grupe odgovaraju
ugrofinci (baltidi). Nosiocima altajske jezike grupe odgovaraju mongoli. Nosiocima afroazijske - semiani (armenoidi i orijentalidi); sinotibetanske u centralnoj i istonoj Aziji - sinidi; nilosaharske u Africi - niloti, itd.
Na osnovu razliitog stepena meusobne strukturalne bliskosti genetikih markera koji odlikuju razliite antropoloke populacije, moemo te
populacije da svrstamo prema razliitoj meusobnoj genetskoj bliskosti. Na
primer, genetska analiza nordijskog antigena HLA-A1 pokazuje njegovu
vrlo malu strukturalnu razliku u odnosu na genetike markere koji odlikuju
utu rasu. Nordijski HLA-A1 je veoma blizak sa HLA-A3 (alpidima i baltidima), A11 (paleomongolima), A30 (populacijom sa elementima ute rase,
koja je u Africi dominantna kod Bantu crnaca, Bumana i Hotentota; a u
80
81
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
kriva antropoloko - astroloko iskustvo), a razlog je u jednostavnoj injenici da se geni nasleuju u itavim blokovima (delovima tj. pariima hromozoma). Mozaini blokovi koji determiniu vane elemente ljudske motivacije i fizikog izgleda, vrlo teko mogu da se sitnije razbiju i da izgube
svoju fenotipsku prepoznatljivost tj. za takav proces potrebno je da vie od
nekoliko hiljada godina razliite ljudske rase ive zajedno. Dokle god budemo izmeu ljudi prepoznavali njihove fizike posebnosti, prepoznavaemo i psihike.
Mnogi astrolozi su u stanju da na osnovu fizikog izgleda pretpostave
kom znaku ili podznaku pojedinac odgovara, ime zapravo oni prepoznaju
antropoloko poreklo pojedinca. Zapravo, astrolozi su primetili da postoji
veza izmeu izgleda i psiholokog tipa, koju oni sami zbog svog sujeverja
ne vezuju za ovekovo antropoloko poreklo, ve za astroloki faktor. Na
primer, astrolozi tvrde da rani gubitak kose (elavost) odlikuje znakove
Lava, Ovna i Strelca, koje po horoskopu odlikuju izraeni muki atributi
(astrolozi takoe tvrde da su to vatreni, energini i kolerini horoskopski
znaci). Da li je u nauci poznata ikakva korelacija izmeu ovekove mukosti i ranog opadanja kose? Utvreno je da visok nivo mukog polnog
hormona testosterona dovodi do ranog opadanja kose. Dakle, uzrok izraenih mukih psiholokih atributa pomenutih horoskopskih znakova i njihovog ranog opadanja kose je zajedniki, a to je viak mukog hormona testosterona. Takoe, astrolozi tvrde da osobe koje su roene u znaku Lava
odlikuje lavlji izgled, jake kosti i via telesna visina; to su zapravo atributi
poveanog luenja hormona rasta (plod prednjeg renja hipofize): "Visina
im moe dosegnuti i preko 2 m. To orijatvo nastaje zbog toga to hipofiza
u pojaanoj meri lui svoj hormon rasta u vreme kada rast kostiju jo nije
zavren. Ali, ako hipofiza nastavi proizvodnju svog hormona onda kada je
rast kostiju sasvim zavren, tada se razvijaju ljudi s visokim nogama i dugakim rukama (akromegalija), ili pak vidimo da su se uz takav rast pojedine kosti lice osobito razvije. Tada takvi ljudi dobijaju lavlji izgled." (Dr
Davor Rogi, O spolu, o poroaju, o novoroenetu, str. 31) Dakle, astrolozi
imaju iskustvo koje bi moglo da bude od velikog doprinosa antropologiji,
jer su primetili i zabeleili jasnu korelaciju izmeu ovekovih psihikih i fizikih atributa, i time ak sakupili obimne dokaze da poreklo razliitih psiholokih tipova nije u astrolokom faktoru ve u nasleu.
Astrolozi po inerciji pokuavaju da sve postojee fizike posebnosti
(na primer, boju oiju, razne nasledne bolesti...) dovedu u korelaciju sa odreenim psihikim posebnostima koji po njima imaju zajedniki astroloki
uzrok. Meutim, samo odreeni fiziki atributi pokazuju korelaciju sa odreenim psihikim posebnostima - oni koji imaju izvorite u zajednikog genu
(uglavnom vezanim za funkciju hormona) ili koji imaju izvorite u razliitim genima ali se nasleuju u zajednikom paretu hromozoma i tako ostaju
zajedno uprkos meanju sa genetikom ljudi drugaijeg porekla. To je dokaz
da astroloki faktor ne stoji iza odreenih tipova, ve logika i principi genetskog nasleivanja.
Pa zato se onda astrolozi ipak radije odluuju da istrauju poloaj zvezda na nebu nego svoje pretke i antropologiju? Ako im je cilj ljudska psihologija, zato se ne bave njom, nego astrologijom?
Odgovor na ovo pitanje je istovremeno odgovor na pitanje zato ovek
ima potrebu za sujeverjem. Zato to sujeverni nain razmiljanja oveka
oslobaa od sopstvene odgovornosti. Ako moja sudbina zavisi od poloaja
nebeskih tela, onda ja tu nita ne mogu da uradim, jer ne mogu da promenim poloaj nebeskih tela. Mogu samo da se informiem o svojoj sudbini,
ali ne i da je promenim, jer ta ja mogu protiv "vie sile"?! ak i ako smatram da imam slobodnu volju, verovanje u astroloki faktor e mi podsvesno predstavljati iskuenje da izbegavam suoavanje sa sopstvenom odgovornou za svoje postupke, jer u se baviti zvezdama, umesto svojim
duhom. Meutim, ako sam svestan da je izvor problema u meni i u mojoj
prirodi, onda sam prirodno skoncentrisan na stvarni izvor mojih problema,
a ne na zvezde, i suoen sa sopstvenom grenou suoavam se sa odgovornou da radim na sebi i da nadvladavam grene sklonosti svoje prirode
u svom korenu.
No, moda e pojedini astrolozi pokuavati da dokau da astroloki
faktor deluje na nae naslee i da nas on ini grenim, jedne na jedan, a
druge na drugi nain. Meutim, da li je za nae naslee presudan trenutak
roenja, od koga po astrolozima zavisi naa sudbina? Ne, jer se nasledne
osobine determiniu oko devet meseci ranije, u trenutku zaea, a ne u trenutku roenja. Pored toga, osoba ne moe nita vie da nasledi od onoga to
joj njeni roditelji pruaju na raspolaganju. Roditelji nam pruaju na raspolaganju etiri seta gena u trenutku zaea. Od svakog roditelja ponaosob mi
moemo da nasledimo samo po jedan gen, od dva ponuena po roditelju, za
svaku osobinu. Bez obzira na horoskopski znak u kojem smo roeni, mi ne
moemo da povuemo nita vie od onoga to su nam roditelji pruili. Ako
oba naa roditelja nemaju gen za tamnu boju kose, ve oba imaju po dva
gena za svetlu kosu, mi ne moemo da dobijemo tamnu kosu ma u kom
znaku ili podznaku da smo se rodili.
82
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
83
Horoskopski znak korpije je ranije nosio naziv Orla. Naime, dok su ranije astrolozi u zvezdanom sazveu Orla prepoznavali kljun od orla, danas
prepoznaju korpiju. Kljun od orla lii na profil tipinog Arapina, dok korpija svojom aokom ukazuje na njegov osvetoljubiv karakter. Namee nam
se hipoteza da tip korpije odgovara semianima: Arapima, Jevrejima i raznim semitizovanim narodima Mediterana i Bliskog istoka (Grcima, Turcima, Jermenima, Egipanima, itd), pa moda ak i njima genetski srodnim
Elamo-Dravidima na podruju Indije.
Semiane moemo da prepoznamo
po "orlovskom" nosu i izraenim
nozdrvama, debelim i mesnatim
usnama, zagasitoj boji koe, izraenoj maljavosti, jakim obrvama, kovrdavoj kosi, izbuljenim crnim
oima, zaobljenim (bademastim)
korenima noktiju i karakteristinom
guturalnom (grlenom) govoru (setimo se arapskih grlenih glasova
koje mi jako teko izgovaramo).
Semiane odlikuju naglaeni i prolongirani atributi puberteta: izraena ivahnost
i entuzijazam, naglaena potreba za uivanjem u hrani i seksualnosti, sklonost ka bubuljicama i jai telesni miris. ene odlikuje
rani poetak enskog ciklusa (menarhe).
Varijetet semiana koji se rasprostire
na podruju severne Afrike i Saudijske
Arabije antropolozi nazivaju orijentalidima, a varijetet na podruju Male Azije
armenoidima. Razlike su posledica meanja semiana sa mediterancima (kod orijentalida), i dinarcima i alpidima (kod armenoida).
84
Astrologija i antropologija
"Armenidi. Srednje visine, snani ljudi, disponirani za debljanje. Lobanja brahikefalna, od ela ide strmo prema temenu tako da dugaak izboen nos esto dolazi gotovo u istu ravninu sa eonom i lobanjskom
usponskom linijom. Nos je jo vei i dui nego u dinarca, povijen, kao
da "visi iz lica". Lice je ire nego u dinarca. Jagodine kosti nie poloene u smeru ka bazi nosa, brada sa vilinom kou neizrazita i natrag
zavraena, tako da se u profilu dobija utisak ptije fizionomije. Usne
debele, mesnate. Koa je zagasite boje, pigmentacija kose i oiju
tamna." (Vladimir Dvornikovi, Karakterologija Jugoslovena, str. 175)
Astrolozi opisuju znak korpije istim atributima:
"Nos je najistaknutija crta korpije; veliki je, izbaen i kukast, podsea
na kljun orla, obrve su bunaste, oi otre i prodorne; vilica je veoma
snana; svetlucanje pogleda i poloaj vilice ukazuje na veliku odlunost
koja je najistaknutija karakteristika korpije. Ten taman, kosa takoe.
Telo je nisko i zbijeno, sa kratkim irokim vratom." (Maks Hajndel & Avgusta Fos Hajndel, Zvezdani kod, str. 105)
Antropoloka analiza
85
86
87
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
Predstava o poreklu koju formiramo samo na osnovu analize Y hromozoma nije realna zato to otkriva poreklo populacije samo sa muke strane,
koje esto pretee u korist poslednjeg okupatora ili nosioca vlasti koji je unitavanjem starosedelaca mukog porekla ili pravom prve brane noi dao
osvojenoj populaciji svoje dominantno poreklo.
Otuda veina afrikih crnaca ima sa svoje
muke strane semitsko
poreklo (HG-E), dok
analiza drugih genetikih markera koje nasleuju oba pola, otkriva vrlo aroliko
poreklo naroda Afrike.
88
89
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
Kako zbog svojih talenata Jevreji esto postiu visoke rezultate u svojim poslovnim aktivnostima i ostvaruju visoke poloaje u drutvu,
time izazivaju zavist i antisemitizam posebno
kod onih pojedinaca i naroda koji imaju kompleks nie vrednosti. Kod drugih grana semiana prirodne nadarenosti su mnogo vie oskrnavljene telesnou i zato nefunkcionalne.
Iskuenje telesnog uitka u trgovini se prepoznaje gotovo kod svih grana semiana po njiho- Savremeni antisemitizam:
karikatura Jevreja
voj sklonosti ka cenkanju, a iskuenje u zanatstvu i uopte u svakom manuelnom radu u sklonosti da rade samo ako e
imati uitak neposredne trenutne zarade. Ta sklonost je moda najvie izraena kod Roma, koji u velikoj meri vode poreklo od Elamo-Dravida, za
koje genetika otkriva da su vrlo bliskog porekla (zajedniki HLA-A24) sa
semianima arapsko-jevrejskog porekla (iako su Romi veoma izmeani i sa
antropolokim tipovima koji odgovaraju psiholokom tipu Ribe). Naime,
90
91
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
Zaraen novac, ma kako bio velik, skloni su da nepromiljeno brzo potroe na telesne uitke, iako e posle toga due vremena da pate u siromatvu.
Astrolozi opisuju korpijin materijalizam sledeim reima:
"korpija je tu apsolutno nepredviena. Moe tedeti dok ne udvostrui
novac, a zatim ga iznenada ekstravagantno potroiti. Jedno je sigurno.
Ona uiva u novcu bilo da ga uva u slamarici, bilo da ga troi na skupe
stvari." (Sunevi znaci Linde Gudmen, str. 333)
"Oboavaju polovne stvari, vole ih vie nego nove, i koriste ih takve kakve su, ili ih prerauju po svojoj elji." (Drutvo astrologa Jugoslavije,
"U nameri da poboljaju svet korpije nekada mogu biti pravi fanatici
opsednuti pogrenim nainom da to ostvare. Tada pokazuju prkos i destruktivnost kojima stvaraju razarajue stanje oko sebe." (Drutvo astrologa Jugoslavije, str. 101)
"Nii tip slua svoje nagone, teti sam sebi, ljubomoran je, osvetoljubiv, egoista, radi drugima za leima, voli uitke, nemogue mu je izbiti
iz glave njegove ideje, iivljava se do sadizma, ... kad nema izbora vri
samoubistvo." (Maja Lonari, Astrologija - Zvezde govore, str. 43)
Poznatu arapsku sklonost ka sumnjiavosti, strahu* od neprijatelja i zavere, prepoznajemo u astrolokom opisu korpije:
"ivotni moto svake korpije zvui ovako: nita nije onako kako izgleda da jeste." (Hana Hart, Mukarac na dlanu, str. 90)
"korpion je takoe esto sumnjiav, verovatno usled projektovanja
vlastitih karakternih slabosti i zamrenosti u druge ljude." (arls, E.O.
Karter, Enciklopedija psiholoke astrologije, str. 59)
*Interesantno je da je nasledna sklonost ka paranoidnoj izofreniji u korelaciji sa semitskim antigenom HLA-A24, posebno kada je u kombinaciji sa dinarskim antigenom HLA-B5
(http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/69538), to je esta kombinacija na podruju S. Arabije.
92
93
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
Ovako ubedljivo poklapanje opisa astrolokog znaka korpije sa antropolokim tipom semiana, moe biti povod da preispitamo da li su semiani dobili svoje atribute pod uticajem sazvea korpije ili su osobine
znaka korpije takve zato to su im astrolozi pridali psihofizike atribute semiana koje su sretali izmeu sebe, a koji su im fiziki liili na lik Orla ili
po karakteru na korpiju istoimenog sazvea?!
Da li su semiani dobili orlovski nos pod uticajem sazvea Orla ili su
oni takvi zbog svog genetskog porekla?
Mediteranac Italijan
94
95
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
Postoji izraena podudarnost izmeu astrolokih opisa Vage i antropolokih opisa izgleda ljudi mediteranskog tipa. Sada nas zanima da li postoji
bliskost i izmeu njihovih psiholokih atributa.
Astrolozi su kod Vage prepoznali njihovu izraenu drutvenost:
"Prema drutvu - socijalan. Ceni druga. Zna se staviti u poloaj slabijeg. Vrline: Takt, pristupanost svakome. ... Voli ljude. Lako sarauje."
Potreba za dopadanjem formira istananu sposobnost da se stvari i pojave procene po svojoj spoljanjoj vrednosti. Govorei o tom atributu kod
mediteranaca, antropolog dr Branimir Male kae:
"Umeju da cene stvari i pojave po njihovoj stvarnoj vrednosti." (Brani-
Povrnost u odnosu sa drugim ovekom, koja se zavrava samo na laskavim reima, bez spremnosti da se praktino rtvuju za njega, opisali su
astrolozi kao osobinu Vage:
"Znaju da sasluaju ljude, ak i da im daju pametan i razloan savet, ali
nemaju ni elje ni strpljenje da se lino angauju i udube u reavanje
problema." (Drutvo astrologa Jugoslavije, Upoznajte astrologiju i sebe, str. 91)
Antropolog Hans Ginter tvrdi da mediterance odlikuje lenjost:
"Mediteranski ovek nije ba vredan, esto je lenj; on vie voli da uiva
u ivotu." (Hans F. K. Gnther, The Racial Elements of European History, p. 56)
Lenjost svakako jeste odlika veeg dela stanovnitva bive Jugoslavije,
u kojem dinarci i mediteranci predstavljaju njegove najzastupljenije antropoloke tipove. Antropolog Vladimir Dvornikovi o lenjosti jugoslovenskog oveka pie:
"Patrijarhalac i epsko-herojski ovek napregnue u asu potrebe sve
svoje ivotne snage i poinie dela kojima e se svet zadiviti. Kada ga
nevolja natera, jugoslovenski ovek ini uda od energije i napora.
Kada se len nakani, ceo svet popali. Ali posle toga dolazi neki sumnjivi apatini odmor; ni najprostiji svakodnevni poslovi ne miu ga s
mesta. ovek borac die samo u velikoj amplitudi: krajnji napor i krajnji nerad, visok uspon ili duboka amotinja." (Vladimir Dvornikovi, Karakterologija Jugoslovena, str. 667)
96
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
97
Ovo objanjenje lenjosti bi moglo da se kae drugim reima, bez ulepavanja. Kako je prirodno neodgovoran i lenj, mediteranca samo nuda
moe pokrenuti na rad. Za njega rad i vrednoa ne predstavljaju prirodno
stanje, ve svojevrstan stres na koji se on esto ali kao da je rad neto neprirodno. Da bi mediteranac imao motiva da radi sklon je da pobuuje kod
sebe sujetu takmiarskog duha, to ga moe navesti i na radne podvige. Pokrenut fanatinim motivima on moe na kratko da pokae neverovatnu revnost, a kada se neposredan motiv za rad izgubi, on se vraa u svoje prirodno stanje. Dokaz da rad i vrednoa nisu izraz njegovih prirodnih motiva
vidi se po tome to ga rad i vrednoa odlikuje samo na poslu, a ne i kada se
vrati kui, za razliku od drugih nekih populacija koje istu vrednou pokazuju u svim situacijama. Lenjost je odlika i svih onih tipova koji su sa mediterancem antropoloki (genetski i psiholoki) bliski, a koje sve zajedno
odlikuje veliki Ego, a to su sve ostale grane mediteranaca, dinarski i kromanjonski antropoloki tip (takozvani muki znaci). Osobe koje imaju
veliki Ego, svaku svoju nameru i akciju koja je odgovor na razumne potrebe ivota, uslovljavaju odobravanjem svog velikog Ega, pitajui ga za
"dozvolu", da li ono ima motiva da ispuni tu potrebu. Na primer, ako treba
da opere sudove posle jela, takav tip e prvo da pita sebe da li mu se peru
sudovi. Ako se njegovom Ja ne peru sudovi, on e onda zaista teko to moi
da uradi.
Oigledno je da je tip Vage nastao kao posledica prepoznavanja psihofizikih atributa mediteranske populacije, i pokuaja da se izvorite Vaginog
karaktera sa ljudske prirode prebaci na poloaj planeta u trenutku neijeg roenja. Kako postoji vie mediteranskih tipova, mi emo ovaj tip nazvati zapadnomediteranskim antropolokim tipom. Zapadni mediteranci su u svetu
najzastupljeniji na Sardiniji, kod Baskijaca, Italijana, junih Francuza, u Grkoj
na Peloponezu, na zapadnom Balkanu i kod junih Rumuna. Kod nas je najzastupljeniji na podruju Crnogorskog primorja, Kosova, Istone Srbije i Banata (na podruju zetsko-lovenskog i kosovsko-resavskog dijalekta). Njega
odlikuje genetiki marker antigen HLA-B18.
Analiza strukturalne bliskosti antigena HLA-B18 sa ostalim antigenima, otkriva da je zapadnomediteranski antropoloki tip blizak genetski
brat od dinaraca (Ovna) i istonih mediteranaca (Riba), ali analiza njegovog
Y hromozoma (HG-E) otkriva da on sa muke strane vodi poreklo od jedne
grane semiana (korpija) bliske Jevrejima i Arapima.
ta prepoznajemo kod zapadnih mediteranaca (Vaga), a da je blisko semianima (korpijama)?
Semiani, kao sposobni trgovci, imaju dar da ubede svoju muteriju da
kupi njihovu robu, ali dok je kod njih taj dar u funkciji njihove koristoljubivosti, kod zapadnih mediteranaca je u funkciji njihove sujete. Zapadni
mediteranci se hvaliu, ne radi uspene prodaje, ve radi sticanja tueg odobravanja. Istorija nastanka znaka Vage potvruje konekciju zapadnih mediteranaca sa semianima:
"Pre tri hiljade godina vavilonski astrolozi su odvojili Vagu kao posebno sazvee jer se do tada dralo da je ona produetak korpije, tanije korpijina kljeta." (Drutvo astrologa Jugoslavije, Upoznajte astrologiju
i sebe, str. 87)
Sam pojam Vage svojim znaenjem otkriva kompromis, koji je posledica njegovog sujetnog straha od dolaenja u sukob sa drugima ljudima. Za
psiholoki tip Vage astrolozi kau:
"Veruje u kompromise pa je stoga dobar diplomata. Vole lepotu i rafiniranost. ... armantni su i drueljubivi." (Doan Mekevers i Marion Mard,
Astrologija, 66)
98
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
99
Na podrujima gde su
zapadni mediteranci dominantni u populaciji, u govoru ih
odlikuje izraena melodina
akcentuacija, sa melodijom i
ritmom govora koji su tipini
za Italijane. Kod nas se javlja
ve u prigradskim naseljima
jugoistono od Beograda i
uopte na itavom podruju
kosovsko-resavskog i zetRumun
Korzikanac
sko-lovenskog dijalekta: na
potezu od Vrca u Banatu, Predstavnici mediteranskog antropolokog tipa
preko istone i june Srbije, Kosova, istone Crne Gore, sve do Crnogorskog primorja. Normalno je da ovek svojom melodijom reenice otkriva
emocije koje su adekvatne onome o emu on govori. Meutim, narode sa
melodinom akcentuacijom rei otkriva jedna ista melodija koju oni ponavljaju ma o emu govorili. To znai da emocija njihovog govora nije posledica objektivne predstave o stvarnosti u njihovom umu, jer kako se menja stvarnost, menjala bi se i melodija adekvatno trenutnim oseanjima, ve
je njihova tipina melodija posledica njihovog velikog Ega.
Konkretno, kod zapadnih mediteranaca (koji su tipini za Italijane) njihova akcentuacija i intonacija otkriva njihovu elju da se drugima dopadnu
a takoe i njihov strah od gubitka odobravanja. Ukratko - njihova poruka
proeta eljom da se drugi armiraju i da se po svaku cenu zadri njihovo
odobravanje glasi "Nemoj da me dira, ja sam "faca"!" Taj motiv je toliko
jak da zapadne mediterance odlikuje ne samo specifina melodija govora
ve ista melodija koju prepoznajemo u njihovom govoru jeste odlika i njihove etno muzike, i to muzike njihovih najrazliitijih anrova. Revolucionarna pesma "Bandiera Rosa" sadri u sebi slian motiv kao i zabavna pesma "Marina, Marina". Kada se mnotvo zapadnih mediteranaca nae
zajedno, prirodno e teiti da progovore svojom originalnom akcentuacijom. Ali ak i kada su kao pojedinci sami i okrueni populacijom drugaijeg porekla i karaktera, oni e takoe biti skloni da u nekoj meri otkriju svoj
100
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
tipian karakter kroz govor, i to u dva sluaja: kada osobu odlikuje veoma
veliki Ego, pa prema tome faktor sredine na nju slabo deluje, i u sluaju da
je osoba u stresu. Interesantno je da su astrolozi primetili kao odliku horoskopskog znaka Vage da on govori sa akcentuacijom koja bi po naem zakljuivanju odgovarala zapadnim mediterancima. Za govor Vage, arls Karter pie da je on "mekan, ali esto mrzovoljan, otegnut i oseajan." (arls,
E.O. Karter, Enciklopedija psiholoke astrologije, str. 18)
Melodina akcentuacija odlikuje i ostale antropoloke tipove koji su
genetski bliski zapadnim mediterancima, s time da svaki tip ima drugaiju
melodiju koja otkriva njegov psiholoki tip. Dinarci (Ovnovi) govore gordo,
odseno i grubo, kromanjonci (Strelci) disharmoninom intonacijom, istoni mediteranci (Ribe) sa elementima depresije (slino Latino-amerikancima, Indusima i Palestincima), i atlantski mediteranci (Lavovi) govore specifinom melodijom koja podie svoj ton (slino Nikianima, Splianima,
severoistonim Kinezima). ak i sami alpidi (Device) imaju u govoru elemente (ali rastegnute) bliske istonim mediterancima (Ribe). Za razliku od
populacija sa velikim Egom (dinaraca, kromanjonaca i svih grana mediteranaca), koje odlikuje melodina akcentuacija rei, semiane, nordide, ugrofince i mongole u njihovom istom obliku odlikuje dinamika akcentuacija
(re se izgovara udarno, bez melodije). Dinamiku akcentuaciju moemo
prepoznati u govoru gradskog stanovnitva zapadnog Balkana koje je pod
entitetom Islama sauvalo veu zastupljenost Slovena, izvornih pripadnika
nordijskog antropolokog tipa. Na primer, umesto melodinog slanina
uemo dinamiki (udarni) izgovor te rei kao slanna.
Mapa (desno) predstavlja
sfere uticaja antropolokih tipova na melodiju i ritam govora
onih dijalekata na kojima su oni
posebno zastupljeni.
Alpsko otezanje u govoru se
protee u kontinuitetu od Vojvodine sve do Bavarske i Savoje u
Francuskoj (izuzev Slavonije).
Dinarski odsean govor odlikuje
zapadnu Crnu Goru, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, ali takoe i
Gruziju na Kavkazu.
101
Sposobnost uspenog lova zahteva da populaciju odlikuju izraena prostorna i kinestetika inteligencija, koje su utemeljene na radu desne hemisfere mozga, dok su apstraktna i logika inteligencija - vie odlika leve hemisfere mozga.
Prostorna inteligencija se manifestuje kroz sposobnost umetnikog izraavanja kroz vajarstvo i slikarstvo, dok se kinestetika inteligencija manifestuje kroz zanimanje za sport i igru (ples). Prirodna hiper aktivnost
desne hemisfere mozga znai i poveanu mo imaginacije (sklonost ka religioznim predstavama), ali moe znaiti i zanemarivanje leve hemisfere
mozga, i samim tim manje rezultate nivoa inteligencije na testovima koji testiraju sposobnosti vezane za govor, itanje, pisanje i matematike opera-
102
103
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
Postoji li podudarnost izmeu astrolokog opisa izgleda Strelca i antropolokog opisa izgleda kromanjonca?
Astrolozi tvrde da Strelca odlikuje izraena telesna visina:
"Strelac je, u proseku, najvii znak, a Lav i Jarac takoe daju visinu."
(arls, E.O. Karter, Enciklopedija psiholoke astrologije, 58)
"Po tom nalazitu (Cro-Magnon u Francuskoj) prozvana je kromanjonska rasa koja se odlikuje visokim rastom, irokim licem i etvorougaonim onim upljinama." (Enciklopedija leksikografskog zavoda I, str. 664)
"Odlike kromanjonskog tipa: visok rast (179-194 cm), snana graa,
velike ake, dolihokefalna lobanja, lice kratko i iroko, nos dug i uzak,
elo visoko. R.R. Schmidt: L'aurore de l'espirit humain. Payot, Paris,
1936." (Marija uri-Sreji, Uvod u fiziku antropologiju drevnih populacija, str. 296)
104
Astrologija i antropologija
Antropoloki izvori otkrivaju da je kromanjonac imao lobanju kupolastog oblika i velike zapremine:
"On je imao lobanju u obliku kupole i iroko elo. Njegova lobanja od
1600 cm3 je iznad proseka lobanje savremenog oveka." (Harun Jahi,
Obmana evolucije, str. 69)
Antropoloka analiza
105
106
Astrologija i antropologija
107
Antropoloka analiza
No, ako pogledamo istorijske izvore, moda ipak moemo da pronaemo takve elemente, koji su u svom sadraju verovatno u nekoj meri ipak
prosveeni. U delu arlsa Morisa "Historical Tales, Vol. 9 The Romance of
Reality, Scandinavian" (godina 1908) itamo o stanovnitvu Dalarne:
"Ljudi Dalarne, rekao je, odavno su ve
zapaeni zbog svoje hrabrosti kada im
je zemlja u opasnosti. Oni su bili uveni po tome u istoriji i svi veani ih
smatraju najvrim braniocima svojih
prava. ... Dalarna se smatra centrom
vedskog patriotizma, znaajan broj
progonjenih plemia tamo je naao utoite." (str. 268-270)
Primeri kromanjonskog tipa iz Dalarne
po vedskom antropologu Bertilu Lundmanu
Stanovnitvo Dalarne odlikuje vie antropolokih posebnosti: izraena izduenost lobanje, izraena telesna visina i visoka zastupljenost nulte krvne grupe (koja inae odlikuje
dinarce i razne mediterance). Njihova specifina nazalnost i melodina akcentuacija u govoru, poznati su iroj javnosti kroz govor
vedskog kuvara iz Mapet oua, koji karikira posebnosti njihovog dijalekta. Visok
procenat antigena HLA-A28 na podruju Dalarne i zapadne Finske moe znaiti da je on
upravo odlika kromanjonskog tipa, i tako nam
moe dati klju za utvrivanje ire zastupljenosti kromanjonske populacije po svetu.
HLA-A28
108
109
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
Kako kromanjonce odlikuje izraena telesna visina, pogledajmo korelaciju izmeu svetske zastupljenosti antigena HLA-A28 i rasprostranjenosti stanovnitva sa velikom visinom.
Iako
nosioci
HLA-A28 nisu jedina
populacija koju odlikuje izraena telesna
visina, mi vidimo veliku korelaciju HLAA28 sa izraenom telesnom
visinom
stanovnitva u svetu,
posebno na podruju
Dalarne u vedskoj,
zatim na podruju
Nilo-Saharske jezike
grupe u Africi, na poTelesna visina
druju Kuzistana u
stanovnitva
Iranu i na podruju
Patagonije u Junoj
Americi.
Velika zastupljenost kromanjonskog antigena HLA-A28 u Africi, na
podruju nilosaharske jezike grupe, moe da bude argumenat za staru hipotezu o poreklu kromanjonskog tipa iz Afrike, ili u svakom sluaju, potvrda njihovog bliskog zajednikog genetskog porekla:
"Prema nekim antropolozima, kromanjonski ovek je doao u Evropu
iz severne Afrike, gde se zadrao kao rasni tip i u docnijim razdobljima." R.R. Schmidt: L'aurore de l'espirit humain. Payot, Paris, 1936.
"Iako je kromanjonski ovek smatran evropskom rasom, graa i zapremina njegove lobanje veoma mnogo su nalik na grau i zapreminu
lobanja kod nekih rasa koje danas ive u Africi i tropskim predelima.
Oslanjajui se na ovu slinost, procenjeno je da je kromanjonski ovek
bio arhaina afrika rasa." (Harun Jahi, Obmana evolucije, str. 69)
Ukoliko su izvorni nosioci HLA-A28 zaista adaptirani za ivot u afrikoj klimi, namee nam se pitanje, da li su oni moda genetski osloboeni
od potrebe za odeom, koja bi mogla da im predstavlja smetnju u njihovoj
adaptaciji na veoma toplu klimu Afrike?
"Strelac = nudizam, sport, priroda." (Mile Dupor, Ne verujte, proverite, str. 197)
Da li je zaista mogue da sklonost ka nudizmu jeste izopaena posledica ovekove adaptacije na veoma toplu klimu?
To moemo da proverimo ukoliko takvu sklonost prepoznamo kod populacije HLA-A28 u uslovima u kojima klima ne namee noenje odee.
Eskimi, koji predstavljaju utu rasu, jesu izmeani i sa populacijom
HLA-A28, koja im je pored lovakog dara pruila i fantastino visoku sposobnost orijentacije u prostoru, po kojoj su Eskimi uveni. Poznato je da u
svojim igloima (kuama od leda) Eskimi borave nagi, i da nemaju oseanje
stida da budu nagi pred osobom suprotnog pola.
O Patagoncima krajnjeg juga June Amerike, koje odlikuje visoka distribucija kromanjonskog antigena HLA-A28, itamo u antropolokoj literaturi:
"Njihova prebivalita su ostrva koja ibaju
strane bure, kie i sneg. Bave se lovom i
ribolovom. Kreu se skoro nagi, to dokazuje da su izvrsno graeni, o emu je pisao
jo arls Darvin u Putovanju brodom
Bigl." (Boo kerlj, ovek, str. 279)
U astrolokoj literaturi itamo:
"Jupiterijanci su krajnje toplokrvni i zapanjie druge nosei majice sa kratkim rukavima po otroj zimi. Oni dobro proizvode
svoju sopstvenu toplotu i slobodno se znoje.
Nose sandale i nesputavajuu odeu, a to je
Pripadnik patagonskog
verovatno usled tendencije da se prekoplemena Ona
merno znoje." (Aleksandar Imiragi, Toak
sudbine, str. 387, 390)
110
Astrologija i antropologija
Naravno, treba da imamo na umu da je populacija HLA-A28 u svetu izmeana sa populacijama drugaijeg porekla. Ukoliko na nekom podruju u
svetu svaki deseti stanovnik ima kromanjonski antigen HLA-A28 nasleen
od jednog roditelja, onda po verovatnoi znai da tek svaki stoti stanovnik
tog podruja ima taj isti antigen nasleen od oba svoja roditelja. To znai da
u veini sluajeva nosilac kromanjonskog antigena (ili bilo kog drugog malobrojnog antigena) ima od drugog roditelja nasleeno drugaije poreklo. A
to praktino znai da su osobe koje imaju iste osobine kromanjonca (ili
Strelca) veoma retke u Evropi. Verovatno je da se u osobinama Strelca esto prepoznaju i dinarci (Ovnovi) koji su kromanjoncima psiholoki veoma
bliski. Kada se kromanjonac pomea sa predstavnikom po karakteru suprotnog antropolokog tipa (sa smanjenim mukim polnim hormonima),
njemu je u horoskopu adekvatan psiholoki tip Vodolije.
U Evropi su kromanjonci u korenu izmeani sa nekim elementima nordijskog antropolokog tipa, pa ih zato esto odlikuju svetle oi i plava kosa
u mladosti, koja po antropologu B. kerlju kod njih kasnije potamni, dok su
u Africi semitizovani, pa ih zato esto odlikuju debele usne i kovrdava
kosa. Sa muke strane ih, u Africi, kao i veinu ostale afrike populacije,
odlikuje semitska haplo grupa E. Uprkos meanju sa populacijama drugaijeg porekla, nosioci HLA-A28 su u svetu sauvali i druge antropoloke
posebnosti osim svoje velike telesne visine: pojedine fizike atribute evropskog kromanjonca, dar za lov, sklonost ka nazalnom govoru, a esto i
elemente disharmonije u svojoj intonaciji govora i etno muzici, koji su bliski bluzu. Elementi disharmonije izraavaju njihov duh koji disciplinu, red
i harmoniju shvata kao guenje svoje slobode, kao atak razuma na njihov veliki samovoljni i nezavisni Ego.
Antropoloka analiza
111
Afrike crnce (nilosaharce) i Strelce u horoskopu odlikuju mnoge zajednike fizike posebnosti. Antropoloki izvetaj kae o afrikim crncima:
"Telo je vitko, noge imaju slabo razvijen listni mii, stopala su plosna, rast moe biti vrlo veliki, neka plemena imaju proseno preko 180
cm visine. Glava je kod veine izduena, lice veinom nisko i iroko,
jagodice jake." (Boo kerlj, Opta antropologija, str. 61)
Slabe listne miie na nogama opisuju i astrolozi kao odliku Strelca:
"Noge su esto prelepo oblikovane, iako ponekad prilino mrave, posebno kod glenjeva i listova." (Aleksandar Imiragi, Toak sudbine, str. 387-390)
Takoe, opte je poznato da crnce odlikuje "lelujanje" u hodu. Njega su
astrolozi prepoznali u potomcima drevnih evropskih kromanjonaca i pridali ga atributima Strelca u horoskopu:
112
Astrologija i antropologija
"Ovi sretni ljudi imaju Jupiter kao vladajui planet, zbog ega su bezbrini, veseli, povrni. Vole putovanja, strane zemlje i egzotiku u svim
oblicima. ... Nepouzdani su, ne potuju norme. ... Strelac voli novosti,
muziku, sportove, bori se za ljudska prava, dugo zadri mladenaki izgled i mladi duh. Zanimaju ga afrodizijaci i inostrane kuhinje. Mnogo
govori, daje dosadne savete, sve komentarie, ponekad je svadljiv i nepotrebno borben. Kad galami nije mu se dobro suprotstaviti ni protivreiti." (Maja Lonari, Astrologija - Zvezde govore, str. 8, 44)
"Veoma je radoznao, uiva u slobodi, ne voli pravila i disciplinu i vrlo
rano poinje da se pita zato mora da ispunjava zahteve roditelja i da se
povinuje nekim drutvenim normama. ... Ne obaziru se na modu, odabiraju sopstveni stil odevanja i dosledno ga se pridravaju. ... U ranim
godinama ivota imaju problema sa roditeljima zbog sasvim razumnih
ogranienja koja oni postavljaju, ili nekih posebnih zahteva vezanih za
norme ponaanja." (Drutvo astrologa Jugoslavije, Upoznajte astrologiju i sebe,
str. 114-116)
Antropoloka analiza
113
"Strelci su obino nemirni. Mrze da sede ili stoje mirno. Fiziki su upadljivi, ako ni zbog ega drugog, onda zbog njihovog samopouzdanja i
neobaziranja na konvencionalno ponaanje." (Linda Gudmen, Sunevi
znaci Linde Gudmen, str. 358)
U lanku "Istraivanje o disciplinskim i suspenzijskim podacima" objavljenim u asopisu "The Journal of Negro Education" itamo o disciplinskim merama i iskljuenjima studenata iz kola i sa fakulteta:
"U ejker Hajtsu, Ohajo, disciplinski problemi meu crnakim studentima bili su glavni faktor koji je doprineo akademskom razreenju
(Ogbu, 2003), a u Ouklendu, iako ponaanja koja su podrazumevala
tuu, prkos prema autoritetima, nepotovanje, i vulgarnost, jesu zapaena i meu belakim, meksikim, latinoamerikim, kineskim i filipinskim studentima, ona su u mnogo veoj meri primeena meu crnakom studentskom populacijom (Ogbu, 1998)." (An Exploration of
Discipline and Suspension Data, Journal of Negro Education, The, Fall 2004 by
Nichols, Joe D)
Poznat stereotip* o crncima jeste da su lenji. U Africi je lenjost crnake populacije dola do izraaja kada su se kolonisti povukli iz Afrike. Bez
spoljnih pritisaka ili jake motivisanosti posledicama svog rada, afriki narodi ne pokazuju volju za rad. Naravno, u potrebi za spoljnim motivacionim
faktorom za radnu aktivnost crnci su slini onim populacijama sa kojima su
i genetski bliski - raznim mediterancima i dinarcima.
114
115
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
Dajui savete osobi koja je zainteresovana za brak sa Strelcem, astrolog Hana Hart kae: "On moe da ivi jedino sa enom koja moe da ivi
bez njega. Ako mu zatrai da ti se zakune na "ljubav do groba", on e vau
odmah sahraniti." (Mukarac na dlanu, str. 109) Odsustvo brane vernosti koje
je odlika Strelca, posebno je iskuenje crnakih branih veza: "Danas samo
jedna treina crnake dece ima dva roditelja u porodici. ... Crnaka deca ...
osam puta vie nego bela deca ive sa nevenanom majkom." (Maggie Gallagher, The Abolition of Marriage, p. 117)
Poznato je da su skraivanje rei i sleng upravo izraena odlika amerikih crnaca. Na primer, reenica "What is happening in the neighborhood?"
- na srpskom "ta se deava u komiluku?", u crnakom slengu se kae
"Haps in the hood?" - kao kada bismo mi rekli: "De u luku?"
116
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
117
"Ovnovi se ne ue na grekama. Duh im je veoma popustljiv, ali je narav tvrdoglava." (Linda Gudmen, Sunevi znaci Linde Gudmen, str. 26)
Kada itamo o ovim karakternim atributima Ovna, tada ne moemo da
u njima ne prepoznamo elemente karaktera naroda bive Jugoslavije, posebno sa podruja zapadne Srbije i Hercegovine, Crne Gore i Dalmacije. Prirodno nam se namee pitanje o kojoj antropolokoj populaciji je re?
U delu "Karakterologija Jugoslovena" antropologa Vladimira Dvornikovia, itamo:
"Na jugoslovenskom etnikom podruju dinarci su najjae zastupljena
rasa. ... Dinarci, u svom jezgru, zauzimaju dugaki zapadno - balkanski krenjaki plato, od Istre i Alpa, sve do u Epir i severnu Grku, sa
jaim ili slabijim ograncima u istone planinske i severne panonske
predele Jugoslavije. U manjem procentu oni se ire i daleko van tog
podruja, u june Alpe, u Junu Nemaku i Austriju, pa i u severnu Italiju. Preko srodnih armenida jednog dela istonog Balkana, Male Azije,
Jermenije, Kurdistana i jo nekih delova prednje Azije, dinarci su posredstvom nekog zajednikog dubljeg i starijeg sloja, vezani sa kavkaskom grupom, koja im je (naroito Oseti i Gruzini) antropoloki vrlo
bliska." (Karakterologija Jugoslovena, str. 176)
Da li fiziki atributi Ovna odgovaraju antropolokim atributima dinarca?
Gruzin
Crnogorac
Tipini predstavnici dinaraskog antropolokog tipa
Astrolog Mile Dupor kae za fiziki izgled Ovna: "Vitak, opaljen, zabaeno elo." (Astromedicina, str. 29) "Od korena povijen istaknuti nos,
tanke stisnute usne, energine vilice." (Ne verujte, proverite, str. 56) Antropolog Vladimir Dvornikovi za fiziki izgled dinarca takoe kae: "Stas
visok i vitak, koa zagasita, elo natrag zabaeno, nos visokog korena, dugaak, istaknut, stisnute usne, tanka linija dinarskih usta, istaknute vilice."
(Karakterologija Jugoslovena, str. 174-175)
Drutvo astrologa Jugoslavije kae za Ovna: "Krute kosti, snano telo,
vrat dug, izraene obrve." (Upoznajte astrologiju i sebe, str. 16) Antropolog
Vladimir Dvornikovi takoe kae: "Kosti jake i miii snano razvijeni,
vrat dugaak, jake obrve, izboene i jako svedene." (Karakterologija Jugoslovena, str. 174)
Astrolog Mile Dupor kae za Ovna da ga odlikuju "sjajne prozirne oi"
(Ne verujte, proverite, str. 56), dok antropolog Dvornikovi kae za dinarski pogled da je "sjajan i otar pogled", koji, po njemu, odgovara epskom
"oku sokolovu." (Karakterologija Jugoslovena, str. 197)
Astrolog Linda Gudmen: "Jasne obrve se esto spajaju formirajui znak
Ovna, a slue moda da upozore svakoga ko doe na luckastu ideju da ga
zaustavi ili potini." (Sunevi znaci Linde Gudmen, str. 3) Antropolog V.
Dvornikovi: "Jakim obrvama i kukastim nosom, uokvireno oko slobodnog branina ... taj pogled preti i dri svakog na odstojanju." (Karakterologija Jugoslovena, str. 197)
118
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
119
120
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
121
122
123
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
Astrolog Mile Dupor govorei o Ovnovima, nabraja atribute koji zapravo odgovaraju dinarskom tipu:
"Oseanja: vatrena, estoka, patriotska. Teka kontrola. Lako padanje
u afekat. Teko koenje. Volja: potaknuta afektima, redovno iznad razuma. Teko trpi da drugi imaju drugaija miljenja. Temperamenat:
kolerian, eruptivan, bujan. Prema drutvu: u drutvu lako vrea. Tee
se snalazi u kolektivu. Vrline: poten, astan, istinoljubiv, patriota, oduevljen idealist, eli podvige, ponos, hrabrost, rado heroj. Mane: diktator bez kompromisa, potcenjuje opasnost, netrpeljiv, gubi mir, nagao,
jednostran, glavom o zid, ne obazire se na sreu drugih, radi "navrat nanos", sujetan, osvetoljubiv, nema takta, osetljiv na uvrede, ne ekonomie snagama, i ako ne postigne cilj - hvali se. Voli: odlikovanja,
aplauz, odobravanja (inae se umara), pozu, uniforme, mariranje,
oruje. ..." (Mile Dupor, Ne verujte, proverite, str. 74)
"Netrpeljiv je, ne trpi meanje u posao, stalno u nekoj agresiji. Mea se
u tue odnose. Lako ga je provocirati." (Mile Dupor, Astromedicina, str. 100, 29)
Drutvo astrologa Jugoslavije pie o Ovnovima sledee:
"Vrlo su vitalni, direktni i odluni. Mada su intelektualni, retko se pouzdavaju u svoj nemirni um, pa akcije ee zasnivaju na intuiciji nego na
promiljenosti. Veliki su takmiari. ele da budu prvi i najbolji u svemu
to rade, tee za vostvom, autoritetom i superiornou i uradie sve da
steknu slavu i priznanje. esto preteruju u svojoj samouverenosti, nagli su, neoprezni, i ne razmiljaju o posledicama preduzetih akcija. ak
ni u zrelosti ne mogu da se oslobode tvrdoglavosti, ni samovolje i
steknu neophodnu dozu opreznosti. Obino nisu u stanju da se obuzdaju, nedostaju im spokojstvo i pribranost, nestrpljivi su i nesposobni
da prihvate savete. U svojoj udnji za vostvom esto su neobuzdani,
bez mere i takta, umesto razuma i diplomatije koriste napadnost i agresivnost to ih ini u najmanju ruku smenima. To je naroito vidljivo u
sluajevima kada su bez pravih kvaliteta, a ele da se nametnu i nadmae one koji poseduju predispozicije za voe. Ovnovi teko prihvataju poraze. Neuspeh im nikada nije razlog da odustanu od onoga to
su naumili. ... Nisu sposobni za posao koji na due vreme zahteva predanost i strpljivost i koji u svojim delovima ne daje mogunost za linu
inicijativu. ... U svom htenju i nestrpljenju da ostvare najvie to mogu,
stavljaju interese iznad principa, preuveliavaju svoju snagu, prema
drugima se ponaaju osiono i bezobrazno i gue njihove ambicije. ...
124
Astrologija i antropologija
vost, sujeta, primitivno i grubo ispoljavanje zavidljivosti, bolesni i samoivi egocentrizam, to su osnovne karakterne crte koje u toj sredini
koe stvaranje svakog vieg drutvenog reda i potom moralnog i materijalnog prosperiteta. ... Poznate su nae temperamentne, pa une, a
najzad dumanske diskusije koje se, u najboljem sluaju, svravaju tim
da svako jo ogorenije, i jo upornije zadri svoje stanovite." (Vladimir Dvornikovi, Karakterologija Jugoslovena, str. 661-662, 708, 725, 737, 815)
Englez Robert Liton, koji je 1861. godine objavio zbirku srpskih narodnih pesama na engleskom jeziku, opisuje karakter nae epike reima
koje zapravo predstavljaju opis dinarskog mentaliteta:
"Tuno je posmatrati demoralizaciju naroda u njegovoj poeziji. Ona
uzdie u nebo kao optu vrlinu izdaju prema zajednikom neprijatelju;
pogreno shvata da je podvala strategija, laganje finoa, surovost odlikovanje, i doputa u karakteru jednog heroja svaki drugi greh sem greha
fizikog kukaviluka." (Vladimir Dvornikovi, Karakterologija Jugoslovena, str. 546)
Iako u svom junatvu za optu stvar dinarac pokazuje fanatinu hrabrost i izraenu emotivnost, on u odgovoru na konkretne potrebe ivota sa
kojima se neposredno susree otkriva lenju ravnodunost i emotivnu tupost.
Moda obe objedinjene osobine verno doarava antropolog Vladimir Dvornikovi kada za Gruzine, koji su u velikoj meri dinarskog antropolokog
porekla, kae da su "herojski lenjivci".
Antropolog Jovan Cviji iznosi o dinarcima Balkana sledea zapaanja:
"Mahom vrlo impulsivni koji odmah i esto bez dueg razmiljanja
rade. Najvei broj tzv. darovitih davao je do sada male rezultate. Mahom ne razrade poslove (ne samo na delu ve i u mislima) do krajnjih
konzekvencija. Vrlo retko urade togod potpuno. ... Kad im nedostaje
iskustvo, jaka osetljivost ih uini naivnima. esto se podaju sentimentalnom i neuputnom optimizmu. Njihova krajnja osetljivost esto postaje slabou; njihova velikodunost ih uini nepravinim." (Jovan Cviji, Balkansko poluostrvo i Junoslovenske zemlje, Osnovi antropogeografije, str. 21)
Izraena gordost formira kod dinarskog oveka veliki Ego koji ga navodi da ivi samo za sebe i da bude nezainteresovan za realne potrebe drugih ljudi, izuzev ako njihovim ispunjenjem nee zadovoljiti sopstvenu sujetu. Astrolozi kau za Ovna:
"Ne obazire se na sreu drugih." (Mile Dupor, Ne verujte, proverite, str. 74)
Antropoloka analiza
Linda Gudmen kae da "Ovnovi nastupaju samouvereno, vodei malo rauna o oseanjima drugih, i, naroito u mladosti sa stavom Ja, prvi. ... Veina politiara saeka da
vidi elje javnosti, pa tada iznosi svoje stavove. Prosean Ovan ima svoje vlastito miljenje o potrebama naroda, bez obzira na to
ta oni sami ele i on hoe da oni to i dobiju.
... Ovan je jedino svestan samog sebe. ... Njegove potrebe su na prvom mestu." (Linda Gudmen, Sunevi znaci Linde Gudmen, str. 7, 2)
125
Zoran ini u jednom svom govoru opisuje primer koji na veoma jasan nain otkriva nezainteresovanost naeg oveka za potrebe koje prevazilaze potrebe njegovog velikog Ega i koje imaju iri drutveni znaaj:
Ja sam doao danas, jutros ... pred fabriku kablova u Jagodinu, i video
sam jedan lep sat, divan jedan sat na ulazu koji ne radi. Ja sam hteo da
se vratim. Rekao sam - Ok! Imate problema sa tehnologijom, imate
problema sa sirovinom, imate problema sa obrtnim kapitalom, ali koji
je problem da ovaj sat radi? Je l' to problem? I to je ono to sam hteo
da vam kaem. Dajte da uradimo ono to moemo da uradimo, a da se
ne vadimo na opravdanja - svetska zavera.
Moda ima i svetska zavera! Ali hajde prvo da vidimo ta mi radimo u
svom dvoritu, ta mi radimo u svom gradu, ta mi radimo u svojoj
zemlji, pa ako uradimo svoj domai zadatak, onda da vidimo da li nas
mrzi nastavnik ili nas ne mrzi nastavnik.
Antropolog Vladimir Dvornikovi kae za jugoslovenskog oveka da
ga odlikuje: "Slaba simpatetika." (Karakterologija Jugoslovena, str. 767) "Slabo
razvijen organ za socijalni ivot." (Isto, 711), da je kod njega "socijalno ulo
rudimentirano" (Isto, 767), da je "zaokupljen sam sobom." (Isto, 768). "Egocentrino irenje i zaboravljanje na one druge, znaajno se ogleda na naem inteligentu, javnom radniku, oveku od imena, poloaja, itd." (Isto, 726)
"Na inteligentni, obrazovani ovek nije nauio da mnogo vodi rauna o
tome da li njegova lina afirmacija, njegov interes, pa ak i njegova udobnost, dolazi u sudar sa opravdanom linom sferom nekog drugog oveka.
Jednom je po sredi nedostatak svesti da je obzir prema drugome sutina
svake, ne samo drutvene, kulture, a drugi put se moe - i to suvie esto iz gestova naih ljudi osetiti i neto kao prkosno, pa i cinino ignorisanje
svih "budalastih obzira" prema drugim ljudima." (Isto, 725)
126
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
127
U okviru dinarsko-mediteranske haplo grupe J, dinarce odlikuje grana HGJ2a. Vidimo da se rasprostranjenost J2a u velikoj meri poklapa sa zastupljenou dinarskog tipa na osnovu analiza fizikih antropologa.
Dinarska grana HG-J2a se deli na nekoliko podgrana (J2a1, J2a2, itd) izmeu kojih J2a1 odlikuje nau populaciju, a takoe predstavlja i najzastupljeniju HG-J varijantu kod Gruzina. Grana J2a1 se takoe deli na nekoliko
grana (J2a1a, J2a1b, itd), od kojih J2a1b jeste najzastupljenija varijanta dinaraca kod Beograana.
Kao to smo ranije primetili, analiza porekla samo na osnovu razliitih mutacija Y hromozoma nije sveobuhvatna jer prati samo muko poreklo, pa
emo zato sada uzeti u analizu i podatke HLA sistema.
128
Astrologija i antropologija
129
Antropoloka analiza
Po bestseleru "Astrologija kroz oi psihologa" Silvije Braun osobe roene u znaku Lava odlikuje velika telesna visina. U delu "Upoznajte astrologiju i sebe" itamo o fizikim osobinama Lava:
"Izgled: Vii rast, snana graa tela, u mladosti mravi, kasnije skloni
debljini, krupne kosti, prav nos, dostojanstveno dranje." (Drutvo astrologa Jugoslavije, Upoznajte astrologiju i sebe, str. 65)
Antigen HLA-B5, koji odlikuje dinarce, najzastupljeniji je HLA-B antigen kod Patuna (39,9%), Kurda (29,8%), Gruzina (25,5%), u Saudijskoj
Arabiji (36,6%), Omanu (39,0%), Iraku (33,9%), centralnoj Portugaliji
(31,1%), i na podruju centralne i severne Italije (31,7%). Skoro svaki trei
stanovnik (29,02%) bive Jugoslavije ima od jednog roditelja nasleen dinarski antigen HLA-B5. To znai da bi svaka trea osoba na tom podruju
mogla da kod sebe prepozna karakterne osobine Ovna (ukoliko se odnosi
neodgovorno prema svojim slabostima), bez obzira u kom znaku ili podznaku bila roena, i da bi imala iskuenje da poveruje u astroloki faktor.
Na osnovu saznanja iz genetike moemo utvrditi koje populacije su dinarcima najsrodnije u svetu. Razliitim alelima HLA-B gena koji ekspresuju u dinarski antigen HLA-B5 po svojoj strukturi su najblii aleli antigena
HLA-B35, B78 i B53. HLA-B35 je tipian za mediteransku populaciju (drevne Pelazge, Filisteje, Etrurce, i sl). HLA-B78 je tipian za Senegal (grad Dakar) u Africi (16,1%). HLA-B53 je najzastupljeniji u centralnoj Africi i Kazahstanu. Antigen B53 je takoe najzastupljeniji HLA-B antigen kod
amerikih crnaca (23,96%). Vidimo da drastina razlika u boji koe izmeu
razliitih antropolokih tipova (a koja je adaptivnog porekla), ne mora da
podrazumeva i veliku genetsku distancu u poreklu, pa samim tim ne mora da
podrazumeva ni veliku razliku u karakternim iskuenjima. Sledee optube
koje rasisti primenjuju na crnce, mogu se isto tako primeniti i na one belake populacije koje su sa crncima genetski i psiholoki bliske, i koje nikada
nisu imale iskustvo duhovnog prosvetiteljstva i reforme karaktera:
"Teorija o inferiornosti obojenih tvrdi, na primer, da crnci nisu u stanju
da prevaziu primarnu plemensku (tribalnu) socijalnu strukturu. Stoga
i ne mogu dosegnuti vie oblike dravne organizacije, ve se, u najboljem sluaju, mogu uzdii na visinu evropskih drava iz XVII i XVIII
veka kada je vladao apsolutizam." (Ljubomir Tadi, Nauka o politici, Beogradski izdavako-grafiki zavod 1996., drugo, dopunjeno izdanje)
U univerzitetskom
antropolokom udbeniku itamo da u Evropi
najviu telesnu visinu imaju atlantski
mediteranci, a u
Aziji - sinidi. Obe
populacije pokazuju
i druge antropoloke
slinosti, koje ukazuju na njihovo dalje
zajedniko poreklo.
"Atlantidi su visokog rasta, dugoglavi ljudi, mrkih oiju, i kose, esto
vrlo tamni. Njihov stas je vitak, ipak krepak. Nalazimo ih po itavoj
atlantskoj obali, i jo u Sredozemlju. ... Sinide nalazimo u severnoj Kini
i Koreji; visina mukih je 164 do 168 cm, tako da su od svih azijskih
utih najvei, glava je poizduena. Stasa su znatno vitkijeg od ostalih
utih." (Boo kerlj, Opta antropologija, str. 69, 65)
"Severni Kinezi - sinidi
- takoe su uti ljudi,
mada kod njih retko
gde vidimo krajnje
oblike adaptacije na artiku oblast. Vii su od
tungida i manje su zdepasti; po svojim proporcijama vie lie na
mediterance." (Boo
kerlj, ovek, str. 318)
Atlantski mediteranac
Sinid
130
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
131
132
133
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
U Africi je
HLA-B12 posebno
zastupljen kod plemena Tsvana i Tutsi,
to tim plemenima
daje onu antropoloku posebnost zbog
koje lie na pripadnike bele rase i zbog
Pripadnik afrikog plemena Tutsi
kojeg su Tutsi imali
privilegovan poloaj pred evropskim kolonizatorima. Na podruju severne
Dalmacije (Rijeka) HLA-B12 ima 22,22% stanovnitva, a na podruju centralne Dalmacije (Hvar) 26,2%. Na podruju Srbije je HLA-B12 zastupljen
sa 16,46%. Za podruje Dalmacije antropolog arleton Kun tvrdi: "Dalmacija je dom jake atlantsko-mediteranske struje ... koja vodi poreklo iz
daleke antike." (The Races of Europe, p. 591) Gen HLA-A otkriva nekoliko
grana atlantskih mediteranaca u Evropi (HLA-A29, 31, 32) i u Aziji (A31,
A33) koji u HLA-B genu imaju B12 ili B13, i u HLA-DR genu DR7 antigen. Antigeni A29, 31, 32 i 33 su izmeu sebe veoma genetski bliski.
No, namee nam se pitanje: Zar Hercegovci nisu tipini pripadnici dinarskog antropolokog tipa? Antropolog arleton Kun, zbunjen izraenom
telesnom visinom dinarske populacije na centralnom podruju zapadnog
Balkana (od Hrvatske do reke Drim u severnoj Albaniji), pie: "Poreklo
ovog dinarskog gigantizma je nejasno." (Carleton Stevens Coon, The Races of
Europe, p. 254) Na osnovu savremenih saznanja iz genetike, mi vidimo da je
izvor dinarskog gigantizma u njihovom meanju sa atlantsko-mediteranskim tipom na podruju centralne Dalmacije, Hercegovine, zapadne Crne
Gore i zapadne Srbije.
Analiza Y hromozoma, koji odlikuje samo mukarce, otkriva na podruju visoke telesne visine stanovnitva zapadnog Balkana, umesto dinarske haplo grupe J2a, najveu na svetu distribuciju haplo grupe I, koja odgovara atlantskim mediterancima. Istraivanje raeno 2005. godine na
podruju Bosne i Hercegovine, otkrilo je da je HG-I zastupljena kod Hrvata sa 73,3%, Bonjaka sa 48,2%, i Srba sa 34,6%. Analizirani Hrvati su
uglavnom sa podruja Hercegovine, Bonjaci iz centralnog podruja Bosne, a Srbi sa podruja Republike Srpske, pa su zato nacionalne razlike u zastupljenosti HG-I tako velike. Kod Beograana je HG-I zastupljena sa
36,28%.
Ako atlantski mediteranci ive pomeani sa dinarcima na podruju zapadnog Balkana, onda nam se namee pitanje koliko je objektivno tvrditi da
su najbizarniji zloini posledica i atlantsko-mediteranskog a ne samo dinarskog uticaja? Iako su oba tipa sklona zloinima, izmeu njih postoji razlika
u karakteru. Za razliku od dinarca, koji e u ratovima Balkana da ubija protivnike iz osvete zbog povreene gordosti svog plemenskog ili nacionalnog
134
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
135
"Mnogo e lake nagovoriti Germana da poe u rat i da se kolje s neprijateljem, nego da ore zemlju i da eka ta e mu doneti letina. ak
je sa njegovog gledita lenjost i kukaviluk dobiti znojem ono to se
moe dobiti krvlju. Kad nema rata, onda obino idu u lov, ali veinom
sede besposleni, i provode vreme u spavanju i jedenju. Najbolji junaci
ne rade nita, a kuu i penate i polje ostave enama, starcima, i slabijoj eljadi: dok ovi rade, oni lenstvuju. udne su krajnosti u njihovoj
prirodi: jedni te isti ljudi vole nerad, a mrze mir." (Caius Cornelius Tacitus, Germany, p. 17)
136
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
137
138
Astrologija i antropologija
"Megalitska kultura. ... U Evropi se ta arhitektura javlja prvi put na Pirinejskom poluostrvu, odakle se proirila u Francusku, Italiju, Englesku,
Holandiju, Nemaku, Dansku i vedsku. Poreklo joj verovatno treba
traiti negde u zemljama jugoistonog Mediterana (Libija, Palestina),
gde se javlja ve u V milenijumu pre n. ere." (Enciklopedija leksikografskog zavoda 4, str. 294, Zagreb, 1968.)
Antropoloka analiza
139
140
Astrologija i antropologija
Han znai nasilnik. Duh nasilja sa izraenim nepotovanjem ovekove linosti proima itavu istoriju Kineza, bilo drevnu, bilo savremenu. Savremena deavanja u Kini i severnoj Koreji otkrivaju isti totalitaran duh. Veinsko stanovnitvo mongolskog i ugrofinskog porekla otkriva kukaviku
nesposobnost da se odupre nasilju malobrojnih ali nasilnikih raspoloenih
Hananovih potomaka.
Nekadanji Vikinzi, potom ratoborni veani, Danci, severni Nemci,
postali su u meuvremenu miroljubivi i krotki. No, naputanjem ideje prosvetiteljstva, njihov duh elje za mo i varvarizma ponovo se budi. Iako je
u svom otvorenom ispoljavanju sputan zbog savremenih kulturnih vrednosti, moemo ga prepoznati kroz njihove agresivne sportove i huligansko ponaanje njihovih navijaa, a i kroz njihovu spoljnu politiku koja eli da mir
u svetu ostvari nasiljem, umesto prosveenou. Njihova filmska umetnost
je takoe sve vie proeta nasiljem. Njihova elja za mo je oliena u savremenim filmskim ostvarenjima iji junaci pravdu sprovode svojom natoveanskom moi i nasiljem. Tipian atlantsko-mediteranski smisao za
humor, proet nasiljem i bizarnou, prepoznajemo u britanskoj seriji filmova pod nazivom "Monti Pajton". Tipini atributi Lava su do dana dananjeg najvie sauvani na onim podrujima zastupljenosti atlantskih mediteranaca gde reformacija i prosvetiteljstvo nisu nikada uhvatili korena, na
podruju Irske, istone Evrope (Poljske, Ukrajine, Moldavije, istone Bugarske, severnog Kavkaza...) i na podruju zapadnog Balkana. Setimo se
baskijske teroristike "Ete", irske teroristike "Ire", bosanske teroristike
"Mlade Bosne" ili nase srbijanske "Crne ruke".
Ne samo to su narodi atlantsko-mediteranskog i sinidskog porekla
sami skloni nasilju ve esto i stradaju kao rtve nasilja i nepravdi, koje ponekad svojim provokativnim karakterom i sami na sebe prizivaju.
Setimo se samo nesrea i nepravdi koje su doivljavali Hercegovci
(Hercegovake jame iz Drugog svetskog rata), Poljaci (Katinjski masakr,
propast varavskog ustanka izazvan sovjetskom neintervencijom), Ukrajinci (genocid koji je namerno izazvanom glau od 1932. do 1933. usmrtio
milione Ukrajinaca), erkezi (oko pola miliona ljudi je stradalo u ruskom
genocidu nad erkezima sredinom XIX veka), stotine hiljada Kozaka koji
je po zavretku rata Zapad isporuio nazad Sovjetima pravo u smrt, itd. Narodi sa dominantnom hananskom genetikom uglavnom imaju problema sa
svojom samostalnou kroz istoriju: Irci, Baskijci, Kurdi, erkezi, eeni,
Moldavci, Ukrajinci, Poljaci, Hercegovci, i dr.
141
Antropoloka analiza
142
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
143
"Maksimalno se koriste reima, imaju veliku snagu izraavanja, a veti su u svim vidovima komunikacije. ... Vrlo su veti u korienju reima i one su njihovo najjae oruje kojim se koriste u odbrani kada pokazuju neodmerenost i sarkazam. esto ne tede rei, zloupotrebljavaju
ih, neumorno brbljaju... Ljudi ponekad zaziru od sarkazma Blizanaca i
zauzimaju odbrambeni stav prema njima." (Drutvo astrologa Jugoslavije,
Upoznajte astrologiju i sebe, str. 40-41, 43)
Antropolog Hans Ginter pie o nordijskoj narativnosti i njihovom smislu za humor sledee:
"Dar narativnosti kao i smisao za opisivanje dogaaja i predela, i sklonost ka vragolastom humoru uobiajen je u nordijskoj rasi." (Hans F. K.
Gnther, The Racial Elements of European History, p. 52)
144
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
145
"Ako imate ekstremna ili fanatina ubeenja u religiji ili politici, neete
se slagati sa Blizancem. Oni prejasno vide svaiju stranu. Liberalni su
i tolerantni po prirodi, i ljudi uskog uma nee daleko stii sa njima."
(Isto, str. 18)
146
Astrologija i antropologija
Protestantska reformacija,
iji poziv je u njenom prvobitnom obliku bio upuen samo na
zdrav razum, a ne na ljudska
oseanja ili na potrebu da se
radi satisfakcije neiste savesti
dre pravila koja su sama sebi
cilj, najvei odziv je imala
upravo na podruju najvee zastupljenosti nordijskog antropolokog tipa. Nordijskom tipu
nije lako da usvaja filozofiju ili
Rasprostranjenost protestantizma u Evropi
religiju koja svojim smislom
nije u stanju da izdri kritiku zdravog razuma. Sluati glas razuma znai
biti u sukobu sa ljudskom glupou i sa svakim oblikom sujeverja i praznoverja. O tom atributu nordida koji je bio odlika i srednjevekovnih Slovena, govori antropolog Vladimir Dvornikovi kada opisuje karakter bogumila:
"U bogumilstvo uviru najdublje atavistike crte slovenskog oveka. U
prvom potezu, po svojoj genezi, bogumilstvo je, i kao psiha i kao verskosocijalni pokret, negativizam i reakcija. Bogumil je pre svega oseao: ta ne moe i ta nee. On nije hteo disciplinu kojoj nije mogao da
dokui smisao, i koja se protivila njegovoj najdubljoj unutranjosti."
(Vladimir Dvornikovi, Karakterologija Jugoslovena, str. 967)
Antropoloka analiza
147
Kada Jovan Cviji opisuje karakter takozvanog centralnog tipa tj. stanovnitva jugoistone Srbije i Makedonije, on zapravo opisuje karakter nordijskih Slovena, koji su, prema savremenim genetikim saznanjima, na Balkanu najvie zastupljeni kod grkih Makedonaca:
Realistine crte. Ovo je najizrazitija osobina centralnog tipa. ... Pravi
predstavnici ovoga temperamenta u centralnom tipu, oni to vrlo malo
govore i u govoru kratko seku, isto se dusnu kad ih pitate o priama i
pesmama, i tim kau kako su to besposlice i zaludnice, jer to nije rabota, pravo zanimanje ovekovo. ... Ree nego ljudi dinarskog tipa
tee da je njihova kua najlepa i najbolje snabdevena, da su njihovi zadrugari bolje odeveni, osim to, izuzetno, poneka ena uspe da nametne svoj ukus; naprotiv su bogati esto ravo obueni, katkad su kod
kue ak i u dronjcima. Malo ili gotovo nimalo ne cene lepoga i dobro
opremljenoga konja i ne oseaju kao dinarski ljudi potrebu za spoljanim sjajem. ... I pored ovih realistikih crta kod ljudi ovoga tipa nema
one sirove i surove gramzivosti koja se esto javlja kod istono-balkanskog tipa. U njihovu ivotu ima manje prostatva. Protivno geografskom poloaju, prema kome bi centralni tip trebao biti junjaki i
ekspanzivan, on u celom psihikom ivotu pokazuje neega zavezanog
i skuenog. ... Jo je tee razaznati njihova prava unutranja oseanja.
Umeju da procene ljude, njihove osobine i strasti; ali dok ljudi dinarskog tipa esto iskazuju svoja opaanja, ovi to ine samo izuzetno. Teko je zadobiti njihovo poverenje. Ali im dua odmekne i isto procveta
148
149
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
pod uticajem slobodnog ivota za kojim su vekovima eznuli. ... Takoe se kod njih zapaa neka naroita srdanost, topla i dirljiva, koja
izgleda uvek kao zbunjena i neuka. ... Imaju vie dara za lirske no za epske pesme. Epske su pesme ree no u dinarskoj oblasti. Ljudi centralnog tipa imaju mnogo takta i obazrivosti. Retko se gde u junoslovenskim zemljama ljudi manje vreaju reima nego u ovoj oblasti i retko
se gde uvrede reima mirnije snose no ovde. tede mane i slabosti drugih i esto krupnim moralnim pogrekama lako progledaju kroz prste,
kad se one tiu rabote. Umeju da vladaju sobom: mogu da zaustave
oseanja i elje, da se predomisle i razmisle; retko ima prenagljenosti;
gotovo su uvek smotreni i obazrivi. Otuda je u centralnom tipu relativno manje onih violentnih, odlunih i snanih temperamenata, koji
ne mogu da trpe nepravdu. Njih ima u mnogo veem broju u zapadnomakedonskom i u kosovsko-metohijskom varijetetu. Nesumnjivo je da
su ljudi centralnog tipa bistri i brze shvatljivosti. Uvek imaju pri sebi
sva svoja ula i duh; gotovo su uvek pribrani. Ali je njihova inteligencija najee upravljena na materijalne obzire i na lini interes. Ljudi
centralnog tipa lako se prilagode najrazlinijim drutvenim sredinama.
I to je jamano u vezi sa realistikim crtama njihove due i sa brzinom
shvatanja praktinih stvari; moda, takoe, kod njih nema one otporne
snage koja dolazi od starih narodnih tradicija. Vrlo brzo primaju tekovine materijalne kulture i spoljne znake civilizacije. ... Odobravaju i
usvajaju materijalne, moralne i duhovne novine, koje olakavaju ivot
i donose koristi. (J. Cviji, Balkansko poluostrvo i Junoslovenske zemlje, str. 78-81)
Bez obzira na to to ga odlikuje zdrav razum, nordijski tip odlikuje i
iskuenje sebine i egocentrine koristoljubivosti. Zato se kroz istoriju Zapada blagoslov njegove trezvenosti uskoro poeo pretvarati u prokletstvo
njegovog hedonizma. Politika nordijskog Zapada postaje sve vie proeta
koristoljubljem i bezobzirnou prema drugima. No, neko bi na ovo postavio primedbu - Zar ima politike koja nije koristoljubiva? Odgovor moemo
nai u politici naroda koje odlikuje visoka zastupljenost dinarskog antropolokog tipa. Srpska politika jeste tipian primer politike koja nije koristoljubiva, ve koja na tetu egzistencijalnih interesa svoga naroda sprovodi politiku gordosti, inata i destrukcije. Setimo se najdrastinijeg primera
27. marta 1941, kada je narod uzvikivao "Bolje grob, nego rob; Bolje rat,
nego pakt.", i raznih slinih primera kroz celu njegovu istoriju. Sa pravom
je Zoran ini govorio:
"Svet je surovo trite. I niko ne voli nikoga. Svi vole samo sebe. Ali
daj da mi volimo sebe onoliko koliko Amerikanci vole sebe, pa onda da
vidimo ko je uspeniji. A poto mi ne volimo ba sebe, a oni vole sebe,
oni su uvek uspeniji. A jel smo mi krivi to mi ne volimo dovoljno
sebe, ili nam je neko drugi kriv? Sami smo krivi! Hajde da volimo sebe,
da vidimo ta su nam potencijali, da vidimo koji su ljudi dobri da dou
na dobra mesta, i da iskoristimo svoje potencijale na najbolji nain."
Naravno, pojam prave ljubavi prema sebi treba razlikovati od sebine
koristoljubivosti koja ima za cilj emotivni i telesni uitak na raun stvarnih
interesa oveka i naroda, i koju prirodno odlikuje bezobzirnost prema drugima. Savremena politika Zapada postaje sve vie koristoljubivija i bezobzirnija, i sve manje ima prosveenog duha Novog veka, o kojem je engleski istoriar Dord M. Treveljan u "Britanskoj istoriji XIX veka" pisao:
"Poteno je da se visoko hvali uticaj evangelikalizma na nau politiku
u danima kada se nijedna delimino prosveena doktrina nije mogla
uti. Evangelikalizam je doneo potenje, nesebinost i ovenost, i na
visokim mestima, i u svom pozivu upuenom javnom mnjenju." (George
Macaulay Trevelyan, British History in the Nineteenth Century, p. 54)
150
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
151
Ipak, i alpidi i baltidi su sauvali mnoge adaptivne psihofizike atribute koji ih osposobljavaju da ive u polarnoj klimi. Odlikuju ih uske i sitne oi, izraena cirkulacija krvi u licu, zatitne naslage sala, genetska sklonost gojaznosti, kratki ekstremiteti, iroka brahikefalna lobanja, okruglo i
iroko lice, a crte na njemu neizraene. este su "kesice" pod oima i naslage sala. Jabuice su unekoliko naglaene. Nos je kratak, spljoten, prast
ili prav. Usta su iroka. Zubi nisu sasvim zbijeni kao kod ostalih antropolokih tipova u Evropi. Brada je retka. Maljavost je slabo izraena. Odlikuju
ih, takoe, instinktivna potreba za pravljenjem zaliha, strah od vode, izraena gadljivost, itd.
152
Astrologija i antropologija
Astrolozi Maks Hajndel i Avgusta Fos Hajndel opisuju izgled Device: "Ten ukast. ...
Stopala su mala, noni prsti savijeni unutra,
dajui ovim ljudima specifian otean hod."
(Maks Hajndel & Avgusta Fos Hajndel, Zvezdani kod, str. 102) A antropolog Boo kerlj
pie o pripadnicima ute rase: "aka i stopala su izuzetno mali." (Boo kerlj, ovek,
str. 315-317) Po astrologu Miletu Duporu:
"Devicu odlikuje okrugla koata glava,
glatko lice..." (Ne verujte, proverite, 78) Po
Bavarac, crte Viole Baier
astrologu arlsu Karteru njihova "Boja lica
je bledouta i esto mutna". (Principi astrologije, str. 161)
Po astrologu Lindi Gudmen: "Devica je obino nia rastom." (Sunevi
znaci Linde Gudmen, str. 219) Astrolog Hana Hart kae za Devicu: "Moe da
ga prepozna po visini, jer je uglavnom najnii u drutvu." (Mukarac na
dlanu, str. 64)
I po antropologu dr Bou kerlju: "Alpidi su vie malenog rasta (163164 cm). ... Nalazimo ih u srednjoj Francuskoj, razasute svuda po Alpima,
u ehoslovakoj, delimino takoe u zapadnom i severnom delu Jugoslavije." (Opta antropologija, str. 69)
Alpidi su najzastupljeniji na
podruju pokrajine Savoje u
Francuskoj, u junoj Nemakoj
(vabiji i Bavarskoj), na podruju Austrije, Slovake, Slovenije,
Hrvatskog Zagorja, a kod nas na
podruju Vojvodine (starosedeoci), i delimino severozapadne umadije. Psiholoke posebnosti alpida jesu posledica
izopaenja njihovih adaptivnih
atributa za hladnu klimu - sku- Slika Lale sa table Welcome to Panevo
pljakog instinkta koji se usled unutranjeg nezadovoljstva lako transformie u krtost. Otuda, na celom podruju zastupljenosti alpskog tipa, od
Banata do Bavarske i Savoje, sreemo ljude koji po svojoj izraenoj krtosti odgovaraju psiholokom tipu Device.
Astrolog Maja Lonari pie sledee:
Antropoloka analiza
153
Smatra se da je sever Nemake tradicionalno razvijeniji od juga zato to njegovi stanovnici zaraen kapital radije ulau u dalju
proizvodnju, dok Bavarac zaraen novac radije stavlja u slamaricu. Nemci sa severa Nemake i dan danas priaju viceve kojima se Bavarka, crte Viole Baier
rugaju sebinom karakteru svojih zemljaka junjaka (alpida), njihovom rasizmu i rigidnosti* miljenja. Mladi i devojka iz Bavarske tede novac da bi
zajedno otili na more, ali kako ona nije zaradila dovoljno, mladi odlazi bez
nje na letovanje. Imaju desetine recepata kako da iskoriste hleb za jelo koji
je okamenjen jer je star desetak dana. Skloni su da krtare na beznaajnim
stvarima na tetu svoje telesne ugodnosti, pa ak i na raun svoga zdravlja.
O samom zdravlju prilino vode rauna, ali ne toliko iz ljubavi prema zdravlju, koliko iz straha od bolesti. Oseanje svojine je izraeno do maksimuma,
pa ima zabeleenih sluajeva ubistava zbog branja voaka sa grana koja
prelazi ogradu, i sudskih sporova koji traju decenijama (kao na primer jedan spor oko pevca, u Mavi, koji je trajao oko tri decenije). Sebina zavist
prema bogatima je bila temelj njihovog zalaganja za socijalne reforme kroz
nacizam u centralnoj Evropi i komunizam na Istoku.
Sledei atribut alpida jeste plod njihove smanjene hormonalne aktivnosti, to ih navodi da vie uivaju u oseanju svoje "devianske" istote
pred sopstvenom saveu, nego u slabo izraenim emotivnim i telesnim uicima. Sklonost da uivaju u istoti svoje savesti ih navodi na licemerno potiskivanje sopstvenih slabosti u podsvest (to je inae iskuenje veine ljudi
u poznim godinama), a takvo potiskivanje rezultuje njihovim specifinim
autoritarnim i "gestapovskim" simptomima u psihi.
* ta se desi kada se plavua preseli iz Berlina u Bavarsku?
Dolazi do kolektivnog skoka IQ-a na oba podruja!
154
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
155
ist, uredan, tedljiv, praktian. ... Prema sebi nepravedan, ivi da radi,
metod vaniji od produkta, oteava sam sebi posao, komplikuje da bi
udovoljio propisima, ne uzima sva prava, a uzima sve dunosti. ...
Mrzi neistou, prostakluk, nemarno ponaanje, nekonvencionalno
odevanje i dranje, ak i nemarno jeziko izraavanje." (Mile Dupor, Ne
verujte, proverite, str. 78-79)
"Oni mogu biti hronini pronalazai greaka, mrzovoljni, puni predrasuda i ogranieni u svojim gleditima, sa takvim rezultatima da postanu
nepopularni meu onima koji ih ne razumeju." (arls E.O. Karter, Principi
astrologije, str. 71)
156
157
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
Psiholoki gledano, odlikuju ga tedljivost, oprez i marljivost; obdaren je zdravim razumom (le bon sens), i vezan je za tradiciju. On
vie apsorbuje ideje nego to ih sam stvara. Iako je marljiv, posao
obavlja sporo i bez intenziteta. ...
Homo Alpinus zna samo za plaljivu odbrambenu solidarnost stada
ovaca gde svako tei da se sakrije iza svog suseda. Alpid je generacijama bio "savren rob, idealni kmet, primerni podanik, a u republikama poput nae najhvaljeniji graanin, jer doputa sve zloupotrebe". Ovaj tip se teko menja i zato ima malo genijalaca. Katolik
je, zavisi od dravne akcije u politici, protivi se individualnoj posebnosti i superiornosti, voli osrednjost i boji se napretka. Njegov
pogled ne see dalje od trenutnih potreba njega samog i njegove porodice, dok su dravniki poslovi izvan njegovih moi. (Frank H,
Hankins, The Racial Basis of Civilization, p. 107-108)
158
159
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
tian duh alpid pretvara u trgovinu sa Bogom, bilo oprotajnicama, bilo dobrim delima ili nekom svojom rtvom, za koje je uveren da Boga mogu da
uine manje ljutim i nemilosrdnim. Zapravo, pritisak sopstvene neiste savesti on pridaje Bogu, pretvarajui Njegovu pravdu u surovost, a svoj licemeran prezir prema duhovno nepodobnima i prljavima u Boju mrnju
prema jereticima i grenicima. Krivica rezultuje licemernim pokajanjem.
Ljudska slabost biva samo sputana u izraavanju, umesto pobeena. Moda,
ako je katolik on zaista veruje u Hristovu rtvu na krstu, ali zbog sopstvenog nepokajanja krivica je na njemu jo uvek ostala, i zato on sada pokuava da se iskupi sopstvenom rtvom, stalno izmiljajui nova pravila i obaveze. Boji zakon ne shvata kao uzvieni kriterijum, definiciju sutinskih
motiva, uzor koji rui ljudsko samozadovoljstvo da bi se grenik razoarao
u sebe i podigao svoj vapaj k Nebu, ve ga shvata kao skup formalnih pravila ponaanja, ijim ispunjenjem sebe iskupljuje i ostvaruje satisfakciju
svoje neiste savesti. Boji zakon on dri formalno i slepo, ne shvatajui da
je ljubav ispunjenje zakona, i da Boje zapovesti postoje radi ljudi, a ne
ljudi radi zapovesti. Takvu pogrenu funkciju Bojeg zakona apostol Pavle
je osudio u svojoj poslanici alpidima Male Azije - Galatima: "A da se zakonom niko ne opravdava pred Bogom, poznato je: jer pravednik od vere
ivee. Jer ako pravda kroz zakon dolazi, to Hristos uzalud umre. Izgubiste
Hrista, vi koji hoete zakonom da se opravdate." (Galatima 3,11; 2,21; 5,4)
ivot u skladu sa Bojim zakonom jeste posledica vere u Hristovo opravdanje i osloboenje, a ne uzrok opravdanja. Svrha Bojeg zakona nije da se
njegovim dranjem iskupimo, ve da postanemo svesni potrebe za Bojim
iskupljenjem i oienjem od greha. Apostol Pavle kae da je zakon dat "da
bude greh odvie grean zapoveu" (Rimljanima 7,13). Kada je ovek pokrenut nesebinom ljubavlju, on se spontano ponaa u skladu sa Bojim zakonom. "Jer se sav zakon izvruje u jednoj rei, to jest: Ljubi blinjeg svog
kao sebe." (Galatima 5,14)
Ova kritika koju je Galatima uputio apostol Pavle postae temeljna kritika katolianstva od strane protestantske reformacije. Zapravo, kroz celi
srednji vek alpski tip Italije i centralne Evrope je svoj religiozni formalizam
i autoritarnost otkrivao kroz katolianstvo.
Duh katolike religije jasno moemo da prepoznamo u astrolokom
opisu Device:
160
Astrologija i antropologija
"Devica: oseaj za red, urednost, praktino, kritiki duh, sadomazohizam... preterano polae vanost na formu, ljuti se i otro kritikuje sve i
svakog, dosadan, dogmatian. Zbog sterilnosti i zajedljivosti, ovaj znak
ne uiva najbolju reputaciju. Svoj nos gura svuda, trai dlaku u jajetu,
... kritikuje sve i svata, ogranienih je i skuenih vidika. Narav Device je pesimistina, podlona destruktivnim impulsima ali usavrava
detalje do najmanje elije. Ne preputa se emocijama, sve se mora bazirati na logici a svom ivotu eli dati red. Odatle hladnoa, pedanterija, konzervativnost, moralizam ... starinski mentalitet. Ljudska toplina
je odsutna. Pedantan, uredan, precizan, cinik, preosetljiv. Devica omalovaava sve pa i samu sebe." (Maja Lonari, Astrologija - zvezde govore,
str. 16, 24, 26, 40)
U nastavku svog naunog dela Maks Veber objanjava da duh pijetisticizma (puritanskog protestantizma) dovodi do prevazilaenja takvog
rigidnog i konzervativnog duha:
"Drukije to - a to za naa razmatranja nije nevana taka - obino redovno stoji samo sa specifino religiozno odgojenim devojkama, naroito sa devojkama pijetistikog porekla." (Maks Veber, Protestantska etika
i duh kapitalizma, str. 34)
Antropoloka analiza
161
162
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
163
*Po svojoj nespremnosti da se zauzme za potrebe onih sa kojima je blizak, kao i po nezainteresovanosti za pitanja od opteg znaaja, odreen procenat semiana pokazuje velike bliskosti sa alpidima. Zloupotreba telesnih doivljaja radi satisfakcije unutranjeg
nezadovoljstva prirodno dovodi do zakrljavanja muke i enske inteligencije, posebno
ako se osoba preputa telesnim iskuenjima u vreme jo nezavrenog psihofizikog
razvoja. Osobe koje zloupotrebljavaju muku i ensku inteligenciju e uprkos svojoj
zloupotrebi razvijati svoju inteligenciju, dok e kod telesnog tipa ljudi ona prirodno
zakrljati usled zanemarivanja.
164
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
165
U Orvelovoj 1984. itamo objanjenje fenomena skraenica psihologijom koja jasno odgovara alpidima:
"Bezbroj drugih rei - ast, pravda, moral, internacionalizam, demokratija, nauka i religija - jednostavno su prestale da postoje. Njihovo
znaenje je obuhvatala, - i obuhvatajui ga, ukidala - aica uoptenih
rei. ... Nazivi svih organizacija, svih grupa ljudi, svih doktrina, svih zemalja, svih ustanova i svih javnih zgrada bili su bez izuzetka kresani da
dobiju eljeni oblik - jednu jedinu re, laku za izgovor, koja sadri najmanji mogui broj slogova potreban da ukae iz kog korena potiu. ...
Cilj ovoga nije bio samo da utedi u vremenu. Jo u prvim decenijama
dvadesetog veka, 'teleskopirne' rei i izrazi bili su jedna od karakteristinih crta politikog jezika; primeeno je bilo da je sklonost ka upotrebi ovakvih skraenica najizraenija u totalitarnim dravama i organizacijama. Primer za ovo su rei Naci, Gestapo, Kominterna,
Inspektor, Agitprop. Primetilo se naime da se tim skraivanjem naziva
suavalo i na suptilan nain menjalo znaenje izraza, utoliko to su se
tim postupkom od njih otkidale sve asocijacije koje bi inae povlaili.
Izraz Komunistika internacionala, na primer, stvara kombinovanu
sliku opteg ljudskog bratstva, crvenih zastava, barikada, Karla Marksa
i Pariske komune.
S druge strane, re Kominterna stvara samo sliku vrsto sastavljene organizacije i precizno odreenog doktrinarnog programa. Ona se odnosi
na neto to se prepoznaje gotovo isto onako lako kao sto ili stolica, i
to ima isto tako suenu svrhu. Kominterna je re koja se moe izgovoriti skoro bez razmiljanja, dok je Komunistika internacionala izraz
na kome se ovek mora zadrati bar na trenutak. ... Cilj je bio odvojiti,
u najveoj moguoj meri, govor - osobito ako su u pitanju bile stvari
koje nisu bile ideoloki neutralne - od miljenja. U stvarima svakodnevnog ivota bilo je bez sumnje potrebno, ili bar ponekad potrebno,
razmisliti pre nego to e se neto rei, ali lan Partije koji se nae u situaciji da treba da iznese sud o nekom pitanju politike ili etike morao
je biti u stanju da izbacuje pravilna miljenja isto onako automatski kao
to mitraljez izbacuje metke. ... Svako suavanje je predstavljalo dobitak, jer to je izbor manji, manje je i iskuenje da se razmilja. Tvorci
Novogovora su se nadali da e se konano dospeti do artikulisanog govora koji bi tekao samo iz grkljana, bez ikakvog uea viih modanih centara." (Dord Orvel, 1984., str. 146-149)
166
167
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
Sklonost ka kovanicama i skraenicama u govoru podrazumeva podreivanje govora krajnje pragmatinoj svrsi jasnog i jednostavnog sporazumevanja, a na raun umetnike lepote jezika, to otkriva nedostatak sadraja koji bi se lepotom rei u komunikaciji razmenio.
Takav mentalitet lien emotivnosti i apstraktnosti pokazuje savren
mentalitet vojnika, koji bez pogovora i preispitivanja slua nareenja pretpostavljenih. Tajna velike uspenosti rimskih legija i nacistikih vojnika u
Drugom svetskom ratu vrlo verovatno ima zajednike uzroke.
Zbog smanjenog nivoa polnih hormona, alpide odlikuje iskuenje melanholinog temperamenta koje, ako se ne pobedi zrelom reakcijom volje,
formira karakter psiholokog tipa Device. Za razliku od alpida, njihovu blisku brau - mongole, zbog povienih enskih hormona, odlikuje iskuenje
flegmatinog temperamenta, koje ako se ne pobedi formira karakter Raka.
Sangviniki karakter odgovara relativno uravnoteenom temperamentu Blizanca (nordida), dok koleriki temperament odgovara povienim mukim
hormonima Ovna (dinarca), Lava (atlantskog mediteranca) i Strelca (kromanjonca i nilosaharca).
Bez obzira na prirodno iskuenje koje oveku donosi njegov hormonalni balans ili disbalans, ukoliko je ovek pokrenut nesebinom dobrotom,
on e prepoznati realne potrebe ivota i svojim sposobnostima, koje u svakom sluaju prevazilaze puke potrebe njegove egzistencije, on e uspeno
moi da prui doprinos njihovom ispunjenju. Problem nedostatka zdrave
motivacije je vei problem od prirodne psihofizike nenadarenosti za odreeno zanimanje.
Iako po prirodi lien izraene emotivne i apstraktne inteligencije, alpid
moe biti uspean roditelj i politiki odgovoran graanin, ukoliko je u ivotu pokrenut motivom nesebine dobrote. Visoka emotivna i apstraktna
inteligencija kod drugih populacija donosi malog praktinog doprinosa porodici i drutvu, zato to u ogromnom broju sluajeva biva zloupotrebljena
radi ovekove line satisfakcije, a na tetu realnih potreba porodice i drutva.
Upravo oni narodi za koje je opte poznato da imaju najivlji temperament, najbri metabolizam i najvee fizike sposobnosti za rad, oni su najleniji i najmanje koriste svoje radne potencijale, dok oni narodi koji su najusporeniji i fiziki najmanje razvijeni, oni upravo pokazuju najvredniji,
najsavesniji i najpedantniji radni karakter.
Alpski tip je odsustvom izraene emotivne i apstraktne inteligencije lien mnogih iskuenja koje odlikuju ostale populacije, ali je zato dobio iskuenje da uiva u oseanju sopstvene samopravednosti, sa svim svojim "gestapovskim" nuspojavama.
Njemu je vrlo lako da se ponaa moralno devianski, kada u svojoj prirodi gotovo da nema na raspolaganju druge izvore satisfakcije, osim sopstvene moralne ispravnosti. Meutim, ono to nema u svojoj prirodi, on
moe da nae u svom okruenju. ak i prirodno emotivno hladna osoba
moe da uiva u svojim oseanjima ukoliko ih izazove spoljnim sredstvima,
alkoholom ili zloupotrebom muzike. Konzumiranje ukusne hrane (posebno
slatkia) pored telesnog uitka izaziva i prijatna oseanja koja se takoe
mogu zloupotrebiti radi uguenja svesti o unutranjoj ispraznosti. To znai
da spoljni faktori mogu da imaju znaajnu ulogu u uguenju ili provociranju razliitih mehanizama kod istih ljudi. Miran ivot u ekonomskom blagostanju i teak stres izazvan ugroavanjem alpida u njihovom oseanju
svojine nad sopstvenim stvarima, mogu da izazovu razliite reakcije jedne
iste ljudske prirode i da aktiviraju kod nje razliite mehanizme. Dok je velika ekonomska kriza posle Prvog svetskog rata bila iskuenje alpskom tipu
Nemake i Austrije za eskalaciju autoritarnosti kroz nacizam, dotle su oporavak i ekonomski blagoslov koji su oni imali posle Drugog svetskog rata,
doveli su do delimine transformacije karaktera alpida u smeru njegovog
bliskog genetskog brata o kojem govori sledee poglavlje. Ukoliko osoba
koja je emotivno hladna pokuava da svoj nedostatak ljubavi nadoknadi
izazivanjem oseanja, a ne promenom motiva i karaktera koji se kriju iza tih
oseanja, ona pada u iskuenje koje je tipino za opis horoskopskog znaka
Raka.
168
169
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
"Mongoloidi (tzv. uta rasa) imaju ukasto smeu boju koe, dlakavost
tela i lica je slaba, kosa glatka, tvra, boje crne ili crno smee, irokotelesni konstitucijski tip, glava velika, nos slabo istaknut, line kosti
jako istaknute, otvor vea smeten ukoso (tzv. mongolski nabor)." (Enciklopedija leksikografskog zavoda V, str. 392)
U utu rasu koja odgovara opisu Raka moemo svrstati i jednu granu
ugrofinaca - baltide (istonoeuropide) koji su na podruju istone Evrope
veoma izmeani sa mongolima i nordidima, pa su od njih poprimili i neke
str. 26-27)
170
Astrologija i antropologija
da na vreme naprave zalihe hrane za period oskudice. U svom izopaenju taj instinkt se manifestuje
kroz potrebu oveka za skupljanjem, posedovanjem i zadravanjem nepotrebnih stvari, kupovinom stvari da bi se imale, a ne da bi se upotrebljavale, itd.
Astrolozi prepoznaju tu sklonost kao odliku
Raka:
"Vole da skupljaju stvari." (Nikola Ogrizovi,
Astrologija, str. 6)
"Uvek gomila materijalne stvari za sluaj neke zamiljene budue katastofe. Imaju naviku da uvaju stvari. Rakovi nikada ne skupljaju novac zbog statusa ve zbog svoje vlastite sigurnosti. tednja je za njega
mnogo privlanija od troenja." (Linda Gudmen, Sunevi znaci Linde Gudman, str. 139, 157, 145)
Po astrolozima, vladar sazvea Raka je Mesec. Samim tim astrolozi zakljuuju da razlog zato su neke osobe "okruglaste" (zdepastog tela i okruglaste glave) jeste u tome to je na njih delovao Mesec koji je okrugao, a
ne adaptacija na hladne klimatske uslove koja zahteva smanjenu povrinu
tela radi smanjenog oslobaanja toplote i vlage. Astrolozi su na osnovu linog iskustva primetili da osobe koje su "okruglaste" imaju i nii rast i posesivan karakter, to se svakako ne moe dovesti u vezu sa izgledom Meseca, ve sa ostalim adaptivnim atributima ute rase na polarnu klimu. Ali,
astrolozi su takoe pridali osobama roenim pod uticajem Meseca i sklonost da vole vodu. Oni su doli do tok zakljuka ne na osnovu iskustva, ve
na osnovu logike astrolokog sujeverja: zakljuili su da kako Mesec privlai vodu (fenomen plime), da isto tako i osobe roene pod njegovim uticajem treba da vole aktivnosti koje ih dovode u vezu sa vodom (plivanje,
ronjenje). Meutim, one osobe koje su svojom okruglastom glavom i zdepastim telom adaptirane na polarnu klimu, one kao sastavni deo iste adaptacije na polarnu klimu imaju genetski usaen strah od ulaska u vodu, zato
to u polarnim uslovima ulazak u vodu prouzrokuje smrt od trenutnog smrzavanja. Dakle, autentinost astrolokih nagaanja je samo u njihovom
oslanjanju na realno antropoloko iskustvo koje prepoznaje koje osobine
se nasleuju zajedno kod istog tipa ljudi, a ne u oslanjanju na oblik sazvea ili izgled nebeskog tela pod kojim je neko roen.
Antropoloka analiza
171
"Ljubav prema domu i posedovanju pretvara se u pohlepu, u jednu grabeljivu prirodu koja nikako nee da ispusti ono to dri u svojim kljetima, dok se istovremeno neprekidno ali i guna. Materinska ljubav
i zatitniki instinkt pretvaraju se u nepodnoljivu pristrasnost gde samo
jedna osoba biva zatiena na raun svih ostalih." (Vivijen Robson, Ljubav, seks i astrologija, str. 26)
172
Astrologija i antropologija
Kao to vidimo, ovde je re o populaciji sa naglaenim atributima enskog pola, koja je u iskuenju da svoju odgovornost za svoje sopstveno miljenje i ponaanje prebaci na autoritet mukarca, koga u ovom sluaju predstavlja autoritet drave. Odricanje od odgovornosti i autoritarna naklonost
koja narode Istoka navodi da neko drugi misli i odluuje umesto njih samih,
moda je najbolje opisao Nikolaj Berajev uporedivi karakter Rusa sa karakterom Nemca:
Antropoloka analiza
173
"Nemac osea da ga Nemaka nee spasti, da on sam mora da spase Nemaku. A Rus misli da nee on spasti Rusiju, ve da e Rusija spasti
njega. Rus se nikada ne osea kao organizator. On je navikao da ga organizuju. I ak u ovom stranom ratu (Prvi svetski rat), kad je ruska drava u opasnosti, teko ruskog oveka dovesti do svesti o toj opasnosti, probuditi u njemu oseaj odgovornosti za sudbinu otadbine,
izazvati napor energije." (Nikolaj Berajev, O vlasti prostora nad ruskom duom, Fenomenologija ruske due, str. 25-26)
Odricanje od odgovornosti i njeno prebacivanje na vii autoritet otkrivalo se ak i u autoritarnom odnosu ruskog oveka prema vremenskim nepogodama:
"Naroito zapanjuje pokornost ruskog seljaka 18-19. veka nevoljama
izazvanim nepogodama i gromom. Bolotov pominje iroko rasprostranjeno verovanje da "drvo koje je rascepio grom ne treba upotrebljavati
ni za to, a kuu koju je zapalio grom ne treba gasiti." Dalj uoava i
ove psiholoke stavove: "Boji oganj je greno gasiti" ... Poar se ne
gasi nego obilazi s ikonama koje se stavljaju na uglovima. ... Ta pokornost je oigledno bila toliko snana, da je Dalj uoio paradoks u odnosu seljaka prema protivpoarnim sredstvima: Drati protivpoarna
sredstva u ispravnosti - znai iskuavati Boga. (Leonid Milov, Prirodnoklimatski faktor u mentalitetu ruskog seljatva, - Fenomenologija ruske due, str. 149-150)
174
Astrologija i antropologija
Zauujui su primeri ravnodunosti naroda na Istoku prema autoritarnim i esto besmislenim postupcima njihovih vladara. Bivi
predsednik Turkmenistana - Saparmurat Atajevi Nijazov (19. februar 1940. - 21. decembar 2006.) bio je poznat po sklonosti da svoje
line ekscentrinosti namee celoj turkmenskoj naciji. Sebe je prozvao "Turkmenbai",
to znai "otac svih Turkmena". Zatim je preimenovao naziv grada Krasnovodska u Turkmenbai, pa je preimenovao i nekoliko kola,
Saparmurat Nijazov
aerodroma, ak i jedan meteorit po sebi i lanovima najue porodice. Takoe je naziv meseca januara prozvao svojim
imenom, a mesec april imenom svoje pokojne majke. I turkmensku re orek (hleb), 2002. godine je preimenovao u "Gurbansoltan edzhe" - ime
svoje majke. Spomenici koji prikazuju njega i njegovu majku razasuti su
svuda po zemlji. Na veem broju vrsta alkoholnih pia nalazila se nalepnica
sa njegovim likom, kao i na pojedinim ajevima i prehrambenim namirnicama. Osim ulica s njegovim imenom sve druge ulice imale su samo brojeve. Poznat je po svojoj izjavi: "Lino sam protiv izlaganja svojih slika i
spomenika po ulicama, ali to je ono to ljudi ele." Strancima je zabranjivao pojavljivanje u javnosti posle 23 sata. Proglasio je "Dan dinje" dravnim praznikom. Kada je zbog operacije srca 1997. godine bio prinuen da
ostavi duvan, dekretom je zabranio puenje na javnim mestima u zemlji.
Dekretom je TV voditeljima zabranio upotrebu minke, sa besmislenim
obrazloenjem da ima potekoa da razlikuje muke od enskih voditelja.
Zabranio je mlaoj populaciji noenje zlatnih zuba, savetujui da to vie
glou kosti i na taj nain sauvaju zdravlje svojih zuba. Zabranio je i kopiranje kljueva, pevanje na plej bek, itd. Doneo je dekret da lekari moraju da
polau zakletvu Saparmuratu Nijazovu umesto Hipokratove zakletve. Redefinisao je ivotna doba, pa se osobe do 25. godine smatraju maloletnima,
mladost traje do 37. godine, a starost poinje od navrene 85. godine.
Autoritaran duh naroda Istoka rezultuje odsustvom politike odgovornosti i kukavikom pokoravanju onome ko je u odreenom trenutku na viim pozicijama moi u drutvu. Poznati ruski mislilac Vladimir Solovjov
(1853 - 1900) pisao je o mentalitetu Istoka:
Antropoloka analiza
175
176
Astrologija i antropologija
ta moe ak i najmanja oboljenja pretvoriti u ozbiljna i hronina. Patriota "do daske". Vole svoj dom sa dubokim potovanjem." (Linda Gudmen, Sunevi znaci Linde Gudmen, str. 132-138)
Antropoloka analiza
177
178
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
Ruski pisac Fjodor Dostojevski takoe pie o istoj slabosti ruskog oveka:
179
litiku radi svoje spoljne sigurnosti od onih koji bi mu izneli neeljeno raskrinkavanje njegove zablude. On svoju savest umiruje izgovorima koji ne
mogu da izdre kritiku zdravog razuma i zato ima potrebu da te izgovore
uvije u formu onih ideolokih i kulturnih vrednosti koje je u njegovoj sredini bogohulno dovoditi u pitanje i preispitivati. Moan politiki autoritet
treba da ga sauva od "neprijatelja" koji racionalnim raskrinkavanjem njegove zablude kvare mir njegove uljuljkane savesti.
Zbog svoje sebine zavisnosti od oseanja, ovek Istoka nije spreman
da se suoi sa nepravdom, da je nazove njenim pravim imenom i da joj se
suprotstavi, ve pod pritiskom nepravednog autoriteta pokazuje slabost izdajstva i kukaviluka. U svom delu "The Races of Man" antropolog J. Deniker pie za azijatske narode da ih odlikuje "pretvaranje, licemerstvo i izdajstvo" (str. 400).
Pokuajmo da razumemo kako predstavnik takvog mentaliteta lako biva
uveden u zlo samo zbog svog nepobeenog kukaviluka. Smatra se da je
pod Staljinovom diktaturom stradalo izmeu 10 i 20 miliona ljudi. U paranoidnoj atmosferi njegove diktature nevin ovek je zbog najbesmislenijih
razloga mogao biti proglaen disidentom i zatim prognan u Sibir. Deavalo
se da njegova ena ostane na svom poslu bez veih problema sa vlastima.
Njene kolege na poslu, prijatelji, roaci i komije znaju da je njen suprug
nevin, i kako su veoma savesni, imaju potrebu da ustanu u odbranu nevino
osuenog. Ali, zbog svoje plaljivosti nemaju snage da se suprotstave nepravdi. Zbog kukaviluka dolaze u teak sukob sa svojom saveu. I zatim,
da bi reili sukob, pokuavaju sebe da uvere da nevin ipak nije nevin, da
vlast ipak zna ta radi, da oni nisu pozvani da ispituju sluaj, itd.
Ali, njihovo zavaravanje neiste savesti se na tome ne zaustavlja.
Da bi uguili osvedoenje koje ih opominje da gree, oni poinju patoloki da mrze onoga koga su do skora smatrali nevinim. Kako nemaju razumnih argumenata, mrnja i besmislice poremeenog razuma im preostaju
kao jedini argumenat protiv nevino osuenog. ena disidenta uskoro biva
ikanirana na poslu, doivljava prezir od svojih prijatelja i roaka, i prolazi
gore od svojih bivih prijatelja i kolega, nego od Staljinove strahovlade.
Ljudi koji nisu skloni mrnji, koji su po prirodi mirni i plaljivi, mogu
da postanu ispunjeni paranoidnom sumnjom ili patolokom mrnjom, samo
da bi uguili glas savesti koji ih opominje da su prema nekome pogreili, jer
su iz kukaviluka odluili da rtvuju naela potenja i pravde. Onoliko ko-
180
181
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
liko su slepi za zlo onih koji su na viim pozicijama moi od njih samih, toliko, zbog sopstvene neiste savesti, imaju potrebu da umiljaju zlo kod
onih koji su na niem hijerarhijskom poloaju od njih u drutvu.
Astrolozi za znak Raka kau:
"Rak pati od gomile strahova, kako onih pravih, tako onih uobraenih.
Oni prave komplikovanu mreu optereujuih sumnji koje ga proganjaju i stvaraju mu oseanje nepodobnosti, koje autoritet i vostvo olakavaju kao to anestetik olakava bol." (Sunevi znaci Linde Gudmen, str.
173)
182
Astrologija i antropologija
Ruski pisac Maksim Gorki opisuje kako se ta ruska dobrodunost pretvarala u veliko zlo i pre vladavine Sovjeta:
"Setimo se kako je dobroduni ruski narod zabijao eksere u lobanje Jevreja iz Kijeva, Kiinjova i drugih gradova, kako su 1906. godine radnici Ivanovo-Voznesenska kuvali u kotlovima s vrelom vodom svoje
drugove koje su tu bacili ive, kako su tamniari sadistiki muili zatvorenike, kako su crnostotinai mrcvarili u svom gnevu devojke revolucionare nabijajui im klinove u polni organ, setimo se na trenutak krvavih bestidnosti 1906. i narednih godina.
Ljudi koji su tako hvalisavo i odvratno galamili da je Rusija ustala na
noge "da oslobodi Evropu okova lane civilizacije uz pomo duha istinske kulture", ti po svojoj prilici iskreni i zbog toga i nesreni ljudi brzo
Antropoloka analiza
183
184
Astrologija i antropologija
Za razliku od antropolokih tipova sa izraenim mukim atributima (dinarcima, atlantskim mediterancima i kromanjoncima) koji imaju iskuenje
da zbog svoje gordosti, oholosti i elje za mo - ne mogu krotko, ponizno i
bez mrnje da trpe nepravdu od strane nepravednih autoriteta, antropoloki
tipovi sa naglaenim enskim atributima (mongoli, nordidi i ugrofinci),
imaju iskuenje da zbog svoje sebinosti i kukaviluka, pod pritiskom nepravednih autoriteta, ine nepravdu drugima.
SAVREMENI ZAPAD U ZNAKU DREVNOG ISTOKA
Antropoloka analiza
185
186
187
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
"U najstarijoj istoriji (palestinske) zemlje odigrali su vanu ulogu Filisteji, u egipatskim izvorima zvani Pelitim, odakle je i postao naziv
cele zemlje - Palestina. Oni su se tu pojavili sa kulturom egejskog karaktera." (Jiri Neustupni, Praistorija oveanstva, str. 132)
Pelazgi pripadaju nosiocima drevne Minojske kulture, a antropoloki
jednoj grani mediteranaca, koje emo nazvati istonim mediterancima, koja
sa dinarcima deli zajedniku haplo grupu J. Ali dok dinarce odlikuje grana
J2a, Pelazge odlikuje J2 (bez ikakvih mutacija). Najzastupljenija je kod sefardskih Jevreja (23,8%), Libanaca (20%), na podruju centralne Turske
(17,8%), june Italije (16,3%) i kod francuskih Baskijaca (13,6%).
Po tradicionalnom astrolokom shvatanju planeta Jupiter vlada i Strelcem i Ribama: "Jupiter vlada Strelcem, pokrenut vatrom i Ribama, pokrenut vodom." (str. 48) Meutim, skoranjim otkriem planete Neptuna, astrolozi su odluili da ga proglase vladarem Ribe. Astroloki opis psihe Strelca
i Ribe otkriva kod oba tipa dominantnu ulogu desne modane hemisfere,
koja je odgovorna za prostorno poimanje, celovitost, imaginaciju, kreativnost, i razne druge, uglavnom umetnike sposobnosti. Atributi novootkrivenog "vladara" Ribe - Neptuna, ukazuju na psihike specifinosti kojima
se tip Ribe razlikuje od tipa Strelca:
"Neptun je planeta kreativne imaginacije, koja ide od inspiracije velikih poeta i umetnika do stranih i bolesnih fantazija kriminalaca i mentalno oteenih. Ovo je planeta izgovaranja, obmana, ukljuujui takoe i samoobmane; ima uopte tenju da uini da se stvari pojavljuju
drugaije nego to jesu, pa odatle ima veze sa pozornicama i filmom."
(arls E.O. Karter, Principi astrologije, str. 54)
Niniva, 1853.
Protoegipatsko poreklo Pelazga opisuje Herodot u V veku p.n.e., a takoe je ono opisano i u Svetom pismu gde se oni predstavljaju kao potomci
Nojevog unuka, a Hamovog sina Misraima (Misraim je naziv za Egipat).
188
189
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
190
191
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
192
193
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
plotip HLA-A11,B35. U svetu je A11 najzastupljeniji na podruju austronezijskog antropolokog tipa, koji antropolozi svrstavaju u juno mongolsku rasu. I po svojoj genetskoj strukturi antigen HLA-A11 je veoma blizak
antigenima koji odlikuju utu rasu i nordide. To je razlog zato znak Ribe
u svojoj interpretaciji sadri elemente znaka Raka, jer psiholoki tip Raka
odgovara antropolokom tipu mongola. Meutim, zbog svoje mediteranizacije, a negde i semitizacije, psiholokom tipu Ribe (astroneanima) nedostaju psiholoki atributi Raka koji su plod adaptacije mongola na polarnu
klimu, kao na primer, snaan materinski instinkt ili instinkt za pravljenje
zaliha. Emotivnost Ribe je pod mukim mediteranskim uticajem vie apstraktna i astrolozi su je definisali kao njihovo sledee iskuenje:
"Prisutna je snana tendencija medijumstvu meu ljudima tipa Riba, a
u tome lei opasnost vea od bilo koje druge na zemlji. Niko ne treba
da "eka na razvoj" i da se degenerie u alatku niih duhova, ali ljudi
tipa Riba su posebno "izgubljeni", ako je nad njima preuzeta kontrola.
Ne mogu se osloboditi ... jer su uopteno inertni i lieni moi volje.
Straljivi su, pa ak i oni podli i zlobni, postaju plaljivi i na najblau
provokaciju; vole dokolicu vie nego komfor i ne rade nita sem to
nije apsolutno neophodno da odre telo i duu na okupu. Vole promene
scene, jako puno tumaraju naokolo, uopteno na besciljan nain. ...
Kada je puno planeta u Ribama, osoba e imati teak ivot, jer on ili ona
nee eleti da preuzme teret ivota, nego e voleti da sanja; takvi ljudi
postaju usamljenici; oni trae da vladaju tajnim umetnostima, okultizmom i misticizmom; nisu voeni razumom, nego pre njihovim naklonostima i antipatijama, pa osim ako ne mogu da nau zanimanje koje
inae izolovano od ordinarnih poslova i trenda ivota, oseae se izmeteno. Skloni su da na sebe navuku neprijateljstvo ljudi sa kojima intimno dolaze u kontakt, ini se kao da se niko ne slae sa njima i gotovo svako e bez obzira da li to pokazuje, imati averziju prema njima."
(Maks Hajndel & Avgusta Fos Hajndel, Zvezdani kod, str. 110-111)
Antropolog Boo kerlj je polineanski tip, kako ga sam naziva, naao i kod
Slovenaca (Evgenika, Avgust, 1935)
194
195
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
Izgled austroneanskog antropolokog tipa je prvi definisao nemaki fiziolog Johan Blumenbah (17521840) pod nazivom Malajske rase, koja se
po njemu rasprostire na irokom podruju od Madagaskara do Uskrnjih
ostrva. Fizike atribute Malajske rase Johan Blumenbah opisuje sledeim
reima:
"Preplanuo zagasit ten; kosa crna,
meka, kovrdava, gusta i bujna; glava
srednje suena; elo malo izboeno;
nos pun, ee irok, kao da se razvlai, zadebljanog kraja; usta iroka,
gornja vilica nekako isturena u odnosu
na lice, posmatrana iz profila." (Johann
196
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
Horoskopski tipovi Bika, Vodolije i Jarca nemaju svoje adekvatne tipove u antropologiji, ve predstavljaju meavinu drugih antropolokih tipova. Planeta Saturn, koja je po antikim astrolozima vladar Jarca i Vodolije, deluje tako to mentalitet dinarca (Ovna) i kromanjonca (Strelca) hladi,
i pretvara u tipove Jarca i Vodolije. Zapravo, sva tri pomenuta znaka (Bik,
Vodolija, Jarac) nastaju kao plod meanja tri vatrena muka znaka (Lava,
Strelca i Ovna) sa hladnim znacima, koji odgovaraju antropolokim tipovima sa niim nivoom mukih hormona (alpidima i mongolima).
BIK - ANTROPOLOKA MEAVINA ATLANTSKIH MEDITERANACA I
ALPIDA
Tip Bika predstavlja meavinu od jednog roditelja koji je atlantski mediteranac (Lav) i drugog roditelja koji je alpid (Devica). Najei je kod
Poljaka i zemalja Baltika, a kod nas je est u meavini kolonizovanog stanovnitva Vojvodine sa njenim starosedeocima. U opisu fizikih atributa
Bika od strane astrologa Mileta Dupora prepoznajemo kombinaciju atlantskog mediteranca (Lava) i alpida (Device): "Masivna graa, jake noge i zatiljak, zbijen, olovni pokreti, opor teak hod, deblji vrat, iroko mesnato
lice, izraziti vei zubi. enske ne ba toliko lepe koliko oble i masne." (Ne
verujte, proverite, str. 61)
197
Tip Jarca odlikuje osobe kojima jedan roditelj ima mongolsko poreklo
(koje odgovara Raku), a drugi roditelj dinarsko (koje odgovara Ovnu). Shodno tome, astrolozi Jarcu pridaju razliite antropoloke osobine. Jedni opisuju njegov vii stas (to odgovara dinarskom tipu), a drugi nii stas (to odgovara mongolima). Jednom tipu Jarca pripisuju oi koje su zbijene (to
odgovara dinarskom tipu), a drugom oi "koje su iroko razmaknute kao
kod Raka" (to odgovara mongolima). Linda Gudmen opisuje antropoloke atribute Jarca na osnovu kojih jasno vidimo njegovo dvojno (dinarskomongolsko) poreklo: "Jarac moe biti snaan i miiav, tanak i ilav, ili zdepast i mekan." (str. 406) Astrolog Mile Dupor u atributima Jarca otvoreno
primeuje dinarske elemente, pa za njega kae: "Epski ovek, branin. ...
Narodni tip - na dinarac." (Ne verujte, proverite, str. 94-95) Naravno, treba
razlikovati patriotski duh mongola (Raka) od patriotskog duha dinarca
(Ovna). Dok je prvi utemeljen na gordosti i sujeti, a to znai na nacionalnim
vrednostima, drugi je utemeljen na sebinosti i posesivnosti, a to znai nacionalnoj teritoriji (zemlji). I jedan i drugi patriotizam su iracionalni, jer
navode ljude da rtvuju svoj ivot, bilo radi ouvanja nacionalnih vrednosti, bilo radi zemlje, kao da ljudi postoje radi nacionalnih vrednosti i zemlje, a ne oni radi ljudi.
PARALELE IZMEU ASTROLOKOG TRAENJA KRIVCA U
ZVEZDAMA I RASISTIKOG TRAENJA KRIVCA U LJUDSKOJ
GENETICI
198
199
Astrologija i antropologija
Antropoloka analiza
Meutim, ukoliko ne shvatimo sutinsku razliku izmeu ljudi i ivotinja, moemo biti u iskuenju da odgovornost za svoje motive i postupke izgovorimo pozivanjem na svoju grenu prirodu, isto onako kako je astrolozi
izgovaraju pozivanjem na poloaj zvezda na nebu.
Ne ujemo li danas esto izgovore takvog tipa: "Ne mogu da budem
ono to nisam! Takva je moja priroda!" ili "ini kako ti srce eli! Ono nikada nee poeleti ono to je loe!"
Danas se zaboravlja da postoji jedna sutinska razlika izmeu ljudi i
ivotinja. ivotinja je determinisana svojom genetikom koja kroz instinkt
odreuje njeno ponaanje. ovek je obdaren voljom da postupa slobodno i
nezavisno od svog naslea, u skladu sa zdravim razumom i svojom saveu.
Umesto da kao ivotinja bude determinisan genetikom i okruenjem, ovek ima mo i odgovornost da vlada sobom i svetom oko sebe.
Zanemarivanje ove istine o ovekovoj linoj odgovornosti, koja je bila
sutinski elemenat prosveenosti zapadne civilizacije, dovelo je do obezvreivanja ovekove linosti na nivo neodgovorne ivotinje. Teorija evolucije je pokuala da ovekove hedonistike porive opravda kao motive koji
su svrhoviti njegovoj egzistenciji, iako je, posebno danas, postalo oigledno
da oni ugroavaju opstanak ljudskog roda, da dovode do raspada porodice
i civilizacije, jer im je umesto opstanka individue i vrste vaniji sam doivljaj uitka.
Sledei korak je uinila ideologija nacizma ili rasizma, koja nije htela
da uvidi sutinsku razliku izmeu ivotinje i oveka u ovekovoj sposobnosti da odgovorno vlada sobom, pa je zato potraila izvor blagoslova zapadne civilizacije ne u ideji prosveenosti, ve u ljudskoj prirodi. Analizirajui razliite rasne tipove, ona je prepoznala arijevce kao ljudsku nadrasu,
koja po svojim psihofizikim atributima prevazilazi ostale rase na zemlji.
Ali dovoljno je pogledati istoriju arijevske rase pre reformacije i prosvetiteljstva pa uvideti da su arijevci bili primitivna divlja plemena, koja se milenijumima gotovo ni po kojim svojim osobinama nisu mogla uzdii u odnosu na ostale narode sveta. tavie, svi istorijski izvori od antikog
vremena do XVI veka predstavljaju ih kao agresivne, surove, lenje i primitivne.
U vreme svoje duhovne reformacije i prosvetiteljstva, narodi severne
Evrope su duboko bili svesni da je izvor njihovog velikog blagoslova u njihovoj borbi protiv slabosti sopstvenog karaktera, u preispitivanju motiva
sopstvenih srca i pokajanju, u ivotu koji je u skladu sa Deset Bojih zapovesti. Izgovor za greh nije postojao, zato to vera u svemonog Boga ne
prua izgovor za slabost i nemo u karakternom pogledu, jer ako Bog postoji, On moe da promeni ljudsku prirodu.
O nastaloj reformi karaktera reformator Cvingli je pisao:
Mir se nastanio u naem gradu... nema vie svaa, zavisti, licemerstva
i nesloge. Odakle moe doi takav sklad, ako ne od Gospoda i od nae
nauke koja nas ispunjava rodovima mira i pobonosti? (James A. Wylie, The History of Protestantism, p. 181)
Slinim reima, sredinom XIX veka, Ljubomir Nenadovi opisuje karakter reformisanih Nemaca:
"Svuda vidite sretnu i zadovoljnu eljad. Nigde ne vidite pakosti i zavisti. Svak se raduje tuem dobru, svak saaljeva tuu nesreu. Nemaka drutva tako su ureena i udeena da vam se ini da svaki ivi samo
na korist i na zadovoljstvo svojega blinjeg. Ovo je zemlja gde se brinu
da i stoka oseti blagodati pitome civilizacije. Svaki ovek obavezan je
da oveno i sa svojom stokom postupa. ...
Nijedan narod ne izobliava sam svoje nedostatke i pogreke tako otro
kao Nemci. Nemac, za svaku nesreu koja postigne njega ili njegovu
zemlju, krivi samo sebe. Francuz svagda obara krivicu na drugoga. Englez ne krivi nikoga, on uti, kao narod koji ita mnogo Bibliju, nalazi,
da su to sve putevi Bojeg provienja, kojima se mora proi, pa bili oni
uglaeni ili trnoviti. Nemci su poboni, vredni i umereni. Oni ive po
onoj poslovici: radi kao da e doveka iveti, a moli se Bogu kao da e
sutra umreti. ...
Za nekoliko kratkih vekova Nemci su udesa uinili, pretvorili su u
pravi raj svoju zemlju, o kojoj su Rimljani kao o nekom Sibiru govorili; podigli su industriju, reformisali rimsku veru, stvorili su kole,
nauke, zakone, slobodu, i pravom prosvetom prosvetili su sredinu Evrope. ... U predelima odakle su izali apostoli - u otaastvu Isusa Hrista, caruju mrak i sujeverstvo, a na severu nemaki pastor pred okupljenim narodom razlae hriansku ljubav i tumai evaneoske rei
onako kako treba da uju i razumeju ljudi koji ljube pravu istinu i koji
tee sve daljem napretku i prosveenju svoga razuma." (Ljubomir Nenadovi, Celokupna dela, str. 576, 589, 616)
Ali, kada je zapadna civilizacija poela da poputa iskuenju hedonizma, javila se potreba oveka da odgovornost za svoje postupke, slavu i
sramotu za svoje uspehe i neuspehe prebaci sa sebe na nekog drugog, i da
200
Astrologija i antropologija
Filozofska analiza
tako izgovori svoj neodgovoran odnos prema svojim slabostima. I astrologija i nacizam su doiveli svoj vaskrs u vreme velike duhovne depresije oveanstva, odmah po zavretku Prvog svetskog rata. Ali, za razliku od astrologije koja odgovornost za ono to oveka snalazi prebacuje na zvezde,
nacizam je uzroke velikog kulturnog, naunog i privrednog buma civilizacije Zapada sa prosveene ljudske volje prebacio na ovekovo genetsko naslee.
Umesto da preispituje motive svoga srca i da u njima trai krivca za
svoje probleme, filozofija savremenog doba navela je oveka da krivce trai
spolja. Nacizam mu je ponudio rtvenu jagnjad u ljudima drugaijeg antropolokog porekla. Onu istu strogost koju je Nemac reformacije imao
prema sopstvenim slabostima karaktera, u vreme nacizma je poeo da ispoljava prema Jevrejima i Romima, traei u tome psiholoku satisfakciju za
sopstvenu neodgovornost prema samom sebi. Pod uticajem darvinizma ovek je zaboravio da njegova ovenost nije utemeljena na njegovoj biolokoj prirodi, ve na njegovoj svesnoj i odgovornoj akciji volje. Niko nije
mogao vie da ponizi ovekovo dostojanstvo u globalu, pa i same pripadnike arijevske rase, nego nacizam svojim shvatanjem koje je obezvreivalo
ono to oveka ini ovekom.
ovek je, uistinu, onoliko ovek koliko svesno nadvlada sebe i svet
oko sebe, a nacizam je, odbacivi ideju prosveenosti i duhovnosti, vrednost
arijevaca potraio u njihovoj biolokoj prirodi, i tako spustio oveka na nivo
ivotinje, koja jedinu vrednost ima u sluajnom kvalitetu svog nasleenog
pedigrea. Kao to smo videli u analizi psiholokih tipova, ovek nema po
prirodi u sebi zdrave motive koji njime prirodno vladaju. ovek nije ovek
ako sam odgovorno ne vlada sobom. ovek mora da se izbori u borbi protiv svojih iskuenja, da bi postao ovek. Niko se ne raa kao ovek, ve ovekom postaje, ako to sam dragovoljno hoe.
201
202
203
Astrologija i antropologija
Filozofska analiza
204
205
Astrologija i antropologija
Filozofska analiza
Postoje potrebe ivota koje od nas zahtevaju odgovor, i one nas primoravaju
na akciju, pokreu nae motive i postupke, i zahtevaju da zauzmemo odreen stav i odreeno verovanje. Zato je svaki ovek vernik, hteo on to sebi
da prizna ili ne. Kada ne bi verovao, ne bi nita radio. Prestao bi da die, jer
ne bi imao naune dokaze da moda ovoga trenutka vazduh u prostoriji nije
zatrovan nekim otrovnim gasom, niti bi ita drugo u ivotu mogao da ini,
sa potpunom sigurnou da nije u zabludi. Svaki ovek je vernik, a od kvaliteta motiva koji ga u ivotu pokreu i koji upravljaju njegovim razumom
zavisi u koju e hipotezu on da poveruje - da li u onu koja je adekvatna
stvarnosti, ili onu koja je adekvatna njegovim subjektivnim porivima i odbrambenim mehanizmima.
OBLAST
NIVO
SAZNANJA
TEMELJ
METODA
PROVERE
NAUKA
INJENICA
ULA
MERENJE
EKSPERIMENT
FILOZOFIJA
PRETPOSTAVKA
RAZUM
LOGINOST
RELIGIJA
VEROVANJE
MOTIVACIJA
VALIDNOST
OBJEKTA
POVERENJA
206
207
Astrologija i antropologija
Religiozna analiza
208
Astrologija i antropologija
Religiozna analiza
obree onima koji ga ljube." (Jakov 1,12) "Koji pobedi, dobie sve, i biu
mu Bog, i on e biti moj sin." (Otkrivenje 21,7) Bog nema nikakvog razloga
da ovekovei za venost grean princip ivljenja. ovek koji ne slui nikome i niemu nema razloga da postoji. Sveto pismo objanjava da posle
suda nad nepokajanim i nepravednim grenicima, ni greha ni grenika vie
nee biti. Onima koji odluuju da nasuprot sopstvenoj grenoj prirodi izaberu princip nesebine dobrote, Bog obeava da e svojom natprirodnom
isceljujuom moi promeniti njihovo srce, osloboditi ih od vlasti greha i
demona, i ispuniti njihovo srce ljubavlju: "Ja u vas oistiti od svih neistota
vaih i od svih gadnih bogova vaih. I dau vam novo srce, i nov u duh
metnuti u vas, i izvadiu kameno srce iz tela vaega, i dau vam srce mesno. I duh svoj metnuu u vas, i uiniu da hodite po mojim uredbama i zakone moje da drite i izvrujete." (Jezekilj 36, 25-27) Kako takav uzorak ivota ima smisla da bude ovekoveen za venost, Bog e mu prilikom svog
Drugog dolaska podariti veni ivot. U Bojem carstvu njihove sposobnosti i moi e doi do svog punog nesputanog izraaja, bez iskuenja zloupotrebe sposobnosti i ponovne pojave greha, jer su svoja iskuenja pobedili
onda kada su bili kuani tekim mukama i iskuenjima u ovozemaljskom ivotu. Njihova srca e biti ispunjena venom ljubavlju i zahvalnou Bogu
to ih je u ovom ivotu na razne naine osvedoavao o potrebu za Njime i
otkrivenjima svoje ljubavi, milosti i strpljenja dovodio do pokajanja za njihove grehe, a svojom rtvom na krstu iskupio ih od krivice i vene smrti.
209
210
211
Astrologija i antropologija
Religiozna analiza
212
213
Astrologija i antropologija
Religiozna analiza
manifestuju kao dar za umetnost, imaginaciju, itd. Po logici teorije stvaranja Bog je pojedine ovekove stvaralake sposobnosti, koje prvobitno uopte nisu imale egzistencijalnu funkciju, prilagodio potrebama njegove egzistencije, to znai da su afriki crnci za svoj dar lova, iskoristili
sposobnosti prostorne i kinestetike inteligencije koje bi inae oveku sluila za ostvarenje vieg smisla postojanja, za njegovo stvaralatvo i umetniko izraavanje. Adaptacija za ivot u uslovima afrike divljine podrazumeva osposobljenost za intenzivno tranje. Da bi mogli uspeno da ulove
divlju ivotinju ili da u opasnosti od nje pobegnu, afriki crnci su razliitim
anatomskim atributima osposobljeni da bez zdravstvenih posledica podnose svakodnevni stres napornog i brzog tranja. U tome im pomau specifine karakteristike njihovog miinog tkiva (posebni enzimi koje samo
oni imaju), dua petna kost, izraena duina nogu, vei nagib karlice, posebne grane sve etiti arterije koje izlaze iz aortnog luka za glavu i gornje
ekstremitete, itd. ivot u uslovima afrike klime zahteva adaptaciju na toplu klimu kroz povean broj znojnih lezda, veliku povrinu tela koja se
postie njegovom izduenou, a zatita unutranjeg tkiva od prodora tetnog ultraljubiastog zraenja se postie izraenim tamnim pigmentom.
Kao to su afriki crnci mnotvom svojih psihofizikih atributa osposobljeni za toplu afriku klimu, tako su i mediteranci osposobljeni za mediteransku klimu, dinarci za planinsku klimu sa otrim temperaturnim
ekstremima (hladna no, topao dan; hladna zima, toplo leto), a pripadnici
ute rase za stalnu hladnu - polarnu klimu.
Spomenimo sada samo neke od adaptivnih sposobnosti za polarnu
klimu kao to su zaokrugljenost i zdepastost tela i smanjena koliina znojnih lezdi, a sve to radi smanjenog oslobaanja toplote i vlage u uslovima
koje odlikuje hladan i veoma suv vazduh. Da bi oi bile sauvane od sunevog odbljeska od osunanih snenih povrina i od hladnog vetra i iglica
snega, one su sitne, uske i uvuene. Pripadnik ute rase je pored psihike
sklonosti da pravi zalihe hrane, obdaren i genetskom sklonou ka gojaznosti, zato to ga naslage sala uvaju od smrzavanja i predstavljaju zalihu
energije za vreme oskudice hrane.
Sve te adaptivne sposobnosti na razliite klimatske uslove ivota, po
teoriji evolucije nastale su sluajnim mutacijama i prirodnom selekcijom,
dok su po teoriji stvaranja nastale neposrednom Bojom intervencijom,
osposobljavanjem oveka da opstane u uslovima za koje inae prirodno nije
osposobljen.
214
Astrologija i antropologija
Religiozna analiza
drugog, na primer, bilo kog neutralnog gena tog istog organizma? Nita!
Ogroman broj nefunkcionalnih mutacija bi izbrisao svaku slinost izmeu
neutralnih gena prvobitne i potom nastale evoluirane populacije. Proces
evolucije bi morao da ostavi traga na neutralnim genima razliitih populacija, ali taj proces, koji je navodno dugo vremena trajao, na neutralnim genima se uopte ne vidi. Populacije koje su ratrkane na najudaljenijim podrujima nae planete otkrivaju vrlo male ili ak nikakve razlike na svojim
neutralnim genima. Neutralni geni HLA sistema pokazuju u svojim alelima
razlike ne vee od oko 5% svoje strukture, kada se porede izmeu razliitih pojedinaca i populacija. Ljudski rod se raziao po planeti veoma skoro.
Vremena za nastanak odgovarajuih mutacija nije bilo. Ako su sluajne mutacije ostavile zanemarljive tragove, kako moemo verovati da je bilo vremena i prilike da se dese odgovarajue mutacije ija je verovatnoa pojave
gotovo beskonano puta manja?
Dananji ivi kromanjonci u Evropi imaju iste antropoloke posebnosti
kao i kromanjonski tip koji se nalazi u skeletima Evrope i koji je navodno star
preko 30 000 godina. Kako je mogue da su sauvali svoj antropoloki i psiholoki entitet, uprkos dugotrajnom meanju sa populacijama drugaijeg genetskog porekla? Ako su kromanjonci nai preci, kako je mogue da su na pojedinim mestima po svetu stali u svom evolutivnom razvoju, sauvali svoje
arhaine genetike markere, konzervirali strukture svojih neutralnih gena, dok
su ostale populacije nastavile da trpe mutacije i da se evolutivno dalje razvijaju?
Ako je ovek evoluirao od afrikog prapretka koji je bio lovac, kako je mogue
da su samo nosioci nilosaharskog antigena HLA-A28 u Evropi sauvali elemente afrikog izgleda i njihove psihologije? To je mogue zato to savremeni
ljudski rod nije nastao od afrikih naroda, ve se razvijao nezavisno i uporedo
sa njime. Ne postoje nikakvi lingvistiki dokazi da su jezici ostalih jezikih
grupa nastali od jezika afrikih naroda, ve postoje dokazi da su se oni razvijali uporedo i nezavisno jedni od drugih. Danas u svetu postoji vie desetina jezikih grupa to potvruje biblijsko predanje o udu razdeljivanja jezika razliitim porodicama ljudskog roda. Svaka jezika grupa je nastala od po jednog
svog sopstvenog prajezika i zato sauvala jedinstven fond korena rei i pojedine
gramatike principe koji ne odlikuju druge jezike grupe. injenica da postoji
korelacija izmeu rasprostranjenosti jezikih grupa i genetikih markera, potvruje biblijsko predanje da su jezici darovani razliitim ljudskim porodicama.
Od svake porodice je zatim formiran poseban antropoloki tip, obdaren specifinim sposobnostima koje mu pomau da preivi u odgovarajuim klimatskim
uslovima.
215
Po Svetom pismu, sav poslepotopni ljudski rod vodi poreklo od tri Nojeva sina, Sima, Hama i Jafeta. Nojev sin Ham je imao etiri sina: Kua,
Misraima (hebr. Micraim), Puta i Hanana (hebr. Knaghan). U Svetom pismu
Ku je naziv za Etiopiju, koja se u drevno vreme nazivala i Nubijom - zemljom zlata. U SDA biblijskom komentaru itamo: "Drevni egipatski izvori
Etiopiju nazivaju zemljom Ka, a asirski tekstovi pisanim klinastim pismom
- Kusu. "Ku je drevna Etiopija, koja se u klasino doba zvala Nubija. To
nije bila Abisinija, ve je ukljuivala deo Egipta i deo Sudana, proteui se
od I katarakte Nila, na Asvanu, i juno sve do Kartuma. U egipatskim zapisima ova zemlja se zvala Ka, a u asirskim tekstovima pisanim klinastim
pismom - Kusu." Po Svetom pismu, itamo genealogiju Kuovih potomaka
(Ku je "Hus" u naem prevodu): "A ovo su plemena sinova Nojevih, Sima,
Hama i Jafeta, kojima se rodie sinovi posle potopa. ... A sinovi Husovi:
Sava i Avila i Savata i Regma i Savataka. A sinovi Regmini: Sava (hebr.
Saba) i Dedan." (1. Mojsijeva 10,1.6-7) Poznata etiopska kraljica od Sabe,
u svom nazivu otkriva svoje drevno poreklo od Kuovog sina Sabe (Save,
u naem prevodu) iji potomci ive na podruju Afrike. To drevno ime je
kao svoj naziv sauvalo afriko pleme Sabaot, koje se jo naziva i Elgon
Masai. Za potomke Kuovog sina Sabe (Save), Sveto pismo pie da su visokog rasta: "Ovako veli Gospod: ... trgovina etiopska i Savaca ljudi visokog rasta doi e k tebi." (Isaija 45,14) U Svetom pismu Mojsije koristi naziv zemlje Ku za podruje Mesopotamije (1. Mojsijeva 2,13). Za razliku
od Kuovog sina Sabe, od koga vuku poreklo razni narodi Afrike, Kuov sin
Nevrod je bio vladar Mesopotamije. Sveto pismo otkriva njegovu izraenu
nadarenost za lov, to je odlika i ostalih Kuovih potomaka:: "Hus rodi i
Nevroda; a on prvi bi silan na zemlji. Bee dobar lovac pred Gospodom;
zato se kaze: Dobar lovac pred Gospodom kao Nevrod." (1.Mojsijeva
10,1.8-9) Nevrod je bio poznat po zidanju Vavilonske kule: "A poetak carstvu njegovu bee Vavilon i Oreh i Arhad i Halani u zemlji Senaru. Iz te
zemlje izae Asur, i sazida Nineviju i Rovot grad i Halah, i Dasem izmeu
Ninevije i Halaha; to je grad velik." (1.Mojsijeva 10,10-12) Po sumerskom
predanju naenom na glinenim ploicama prva poslepotopna dinastija zvala
se dinastija Ki. Svoju vladavinu je zapoela u gradu prestonici Ki. Istoimeni grad i danas postoji u Iraku. Dan danas na zapadnom podruju Irana,
ivi narod Kagaji (narod Kaa) u pokrajini koja se po njemu zove Kuzistan.
Interesantno je da na oba podruja gde po Svetom pismu ive Kuovi po-
216
217
Astrologija i antropologija
Religiozna analiza
tomci, na podruju nilosaharske Afrike i na podruju Kuzistana u Iranu, postoji visoka zastupljenost antigena HLA-A28, uporedo sa velikom visinom
stanovnitva. Na podruju Patagonije takoe vidimo visoku zastupljenost
A28 i veliku visinu stanovnitva. Da li u predanju Patagonaca o njihovom
poreklu imamo ikakve tragove njihovog porekla od Nojevog unuka, a Hamovog sina Kua? Patagonsko pleme Tehuele je sauvalo predanje o boanstvu - stvoritelju koje se zvalo "Ku", to moe biti produkt oboavanja
njihovog stvarnog genetskog pretka, njihovog praoca Kua. Antigenu HLAA28 koji odgovara Kuitima, po svojoj genetskoj strukturi su najblii antigeni A2, A10, A19 (A29, 31, 32, 33), koji bi, po biblijskoj genealogiji naroda, trebali da odgovaraju ostalim Hamovim sinovima: Misraimu, Putu i
Hananu. Misraim je naziv za drevni Egipat. Skeleti drevnih Egipana otkrivaju mediteranske i dinarizovano-mediteranske antropoloke tipove. Antiki izvori Puteje predstavljaju kao Pigmeje. Genetika otkriva njihovu srodnost sa australijskim Aboridinima i nekim populacijama zapadne Azije.
Hananejci su poznati pod imenima Hananovih sinova Heta, Amora i Sina.
Heteji su naseljavali Malu Aziju i Bliski Istok, Amoreji - Bliski istok i Sumer, a Siniti su po hebrejskom predanju vezani za Kineze. Oni odgovaraju
atlantsko-mediteranskom antropolokom tipu u Evropi i sinidskom tipu kod
Kineza.
218
219
Astrologija i antropologija
Religiozna analiza
vori da iza svakog principa stoji smisao, a da iza svakog smisla mora postojati isto tako razuman kreator smisla, koliko je i taj smisao razuman. Isto
kao to pojam "zakona gravitacije" ne objanjava fenomen, ve mu samo
daje naziv, tako i pojam "Marfijevog zakona" ne objanjava fenomen, ve
mu takoe samo daje naziv. Kao to e razuman ovek zakljuiti da iza prirodnih zakona stoji razumno bie - Bog, tako e na osnovu tog istog razuma
zakljuiti da iza neprilika i raznih iskuenja koja nas snalaze sa prepoznatljivim smislom (koji je rezultovao definisanjem Marfijevog zakona) stoji
sotona. Ali dok nam svojim vrstim standardom prirodnih zakona Bog uliva
poverenje i sigurnost, sotona, sakrivajui se iza Marfijevog zakona, pokuava da isprovocira nau prirodu tamo gde pokazujemo njenu grenu slabost, da bi nas naveo da padnemo u jo dublji greh. Da ne bi njegovo delovanje postalo isuvie oigledno, i da se mi ne bismo otreznili i pokajali za
one slabosti zbog kojih na nas polae pravo, on svoje delovanje sakriva pojmovima Marfijevog zakona i raznih drugih sujeverja. Naravno, mi moemo
da reagujemo zrelo na nevolje koje nas snalaze, ako redovno preispitujemo
nae reakcije na stres i kajemo se za one nae slabosti kojih tada postajemo
svesni, jer one nevoljama bivaju isprovocirane na izraavanje. Ali ak ni
svest da pobeda nad ivotnim iskuenjima stoji do nas samih, nije imuna na
suptilnija sujeverja, koja nas navode da svoju volju upotrebljavamo na pogrean nain, kajui se za pogrenu stvar. O pokajanju ovek najvie razmilja onda kada ga snae neka nesrea. Religija tvrdi da su nesree najee posledica ovekovog nepokajanog greha, zbog ega sotona polae pravo
na oveka kao na svoj plen i eli da ga kroz teka iskuenja (nesreu) navede na jo dublji greh ili obeshrabrenje. Da ovek ne bi shvatio pravu prirodu svojih iskuenja i nevolja, sotona ga napada sa iskuenjima i nevoljama u ono vreme i na onaj nain kojim e moi da ga navede da vodi borbu
na pogrenom planu. Sujeverna osoba e misliti da je kriva crna maka to
joj je prela put. Praktikant meditacije e misliti da je izvor njegove nesree
u tome to je, uprkos strogoj zabrani, drugoj osobi odao naziv sopstvene
mantre, pa umesto da preispituje motive iz kojih se bavi meditacijom (a to
su pokuaji da na magijski nain uklone neprijatne posledice greha u oseanjima), on sebe krivi za in koji nema veze sa uzrokom njegovih problema. Religiozna osoba e za svoju nesreu kriviti sebe to je radila na crveno slovo u kalendaru, ili to nije dovoljan broj puta ponovila svoju
molitvu, a ne to je inae u ivotu pokrenuta loim motivima. Astrolog e
misliti da su za njegove probleme krive zvezde na nebu, itd.
220
221
Astrologija i antropologija
Religiozna analiza
Sada nam je jasno da je demon navodio mladia da pokuava samoubistvo u ono vreme kada bi se taj in mogao dovesti u vezu sa odgovarajuim meseevim menama, da bi time odgovornost za zlo mogla biti prebaena sa oveka na astroloki faktor. Takoe nam je jasno zato je i na koji
nain je meu raznim narodima sveta raireno uverenje da je Mesec kriv za
serije kriminalnih radnji, za razliite duevne bolesti i psiholoke fenomene.
Sam sotona ima moi da ljude navodi na odreene postupke u skladu sa
odreenim poloajem nebeskih tela, da bi na taj nain sakrio svoju vlast
nad svojim rtvama i njih naveo da izvor svojih problema ne vide u sebi i
svojim nepokajanim gresima, ve u uticaju nebeskih tela.
Ako je to tano, onda sotona ima mo i da tempira neije roenje u odgovarajui horoskopski znak i da zatim uspori ili ubrza sam trenutak njegovog poraaja do odgovarajueg podznaka! Ako je to istina, onda bi ona
mogla da se proveri naunom metodologijom.
Svaki antropoloki tip ima podjednaku verovatnou da se rodi bilo kog
dana i meseca tokom godine. Ne postoji nijedan prirodan razlog zbog kojeg
bi u jednoj istoj ljudskoj populaciji pojedinci koji imaju odreene gene specifinog antropolokog porekla pokazivali veu sklonost da se rode odreenog dana ili meseca u godini u odnosu na pojedince drugaijeg antropolokog porekla. Kada bismo prepoznali princip da se svi ljudi odreenog
porekla zaista raaju u odgovarajuem znaku i podznaku, tada bismo imali
dokaz o delovanju nekakvih novih, nama do sada nepoznatih, prirodnih zakona koji objanjavaju astroloki fenomen. Ali, ukoliko primetimo da se
odreen antropoloki tip ee raa u onom horoskopskom znaku koji je
njemu adekvatan nego u ostalim horoskopskim znacima, to bi bio argumenat da neko razumno bie (a ne sluaj, niti prirodni zakon) zaista ima mo
da u odreenom broju sluajeva utie na vreme ovekovog roenja, da bi
ono time navodilo oveka na uverenje kako je njegov ivot determinisan poloajem nebeskih tela. Mi za sada ne znamo ni na kom hromozomu niti na
kom njegovom mestu se nalaze oni kljuni geni koji u najveoj meri utiu
na razvoj onih sposobnosti koje e ovek biti u iskuenju da zloupotrebi u
svom ivotu, koji su bit ovekovog antropolokog tipa u ovom naem kontekstu. To nas spreava da precizno utvrdimo stepen zastupljenosti kljunih
gena u razliitim horoskopskim znacima, ali moemo da utvrdimo zastupljenost onih gena iji fenotipski podaci su nam dostupni, a to su u naem
sluaju krvne grupe ABO sistema (hromozom 9) i RH faktora (hromozom 1).
222
223
Astrologija i antropologija
Religiozna analiza
224
Astrologija i antropologija
Religiozna analiza
Ovakve korelacije potvruju religiozno objanjenje astrolokog fenomena, a to je da funkcionisanje takozvanog astrolokog faktora nije uzrokovano delovanjem nebeskih tela na oveka, ve sotone koji ima moi da
u odreenom broju sluajeva tempira roenje osobe odgovarajueg genetskog porekla u njoj adekvatan horoskopski znak. Sotona zna da se karakterna iskuenja nasleuju od roditelja i zato svojom intervencijom pokuava da izazove utisak da karakterna iskuenja zavise od zvezda, a ne od
naslea. On navodi ljude da ine greh u ono vreme i na onaj nain na koji
e oni moi da izgovore svoje postupke pozivanjem na astroloki faktor.
On ponekad tempira roenje ljudi u onaj znak koji ak ni njihovim naslednim karakternim sklonostima ne odgovara, pa ih zatim navodi da padnu
u grehe svoga znaka, a zatim im pokazuje na zvezde sazvea njihovog
znaka, kao da su one krive kao uzrok njihovog karakternog pada i nesree.
Kao to ima sposobnost da utie na dogaaje na zemlji, tako ima sposobnost da svoje planove iznosi kroz usta svojih razliitih medijuma (proroka,
vidioca, gatara, radiestezista) i da uverava ljude da postoji sudbina koju oni
ne mogu izbei, ili koju mogu izbei ako urade neke besmislene postupke
koji ih navode da svoju duhovnu borbu vode na pogrenom planu: najee
da izvedu neke magijske ili religiozne rituale koji nemaju veze sa pokajanjem za one grehe zbog kojih su oni postali objekat sotonine vlasti i moi.
Kao najvetiji maioniar on svojim trikovima obmanjuje milione ljudi i
navodi ih da svoju duhovnu borbu vode na pogrenom planu.
Sada nam je jasno zato astrolozi i danas interpretiraju uticaj astrolokog faktora na isti nain kao u drevno vreme kada su verovali da su planete boanske linosti. Bez obzira to esto u svom nastupu imaju formu
nauke, savremeni astrolozi, na osnovu svojih prorauna predviaju ona deavanja u sudbinama pojedinaca i ljudi ija ostvarenja ne mogu biti plod
uticaja nikakvih prirodnih zakona, ve jedino razumnih i monih bia kao
to su to sotona i njegovi demoni.
Nepotenim ljudskim srcima nije nita neobino da veruju kako nerazumna nebeska sazvea imaju mo da kreiraju dogaaje na zemlji kao da
su kakva svesna bia, ali im je neobino da veruju da takvu mo ima jedno
svesno i mono bie - Lucifer, kojeg Hristos naziva bogom ovoga sveta.
Nije im strano da veruju u mo ovekove telepatske, bioenergetske i psihokinetike moi, ali im je strano da veruju da takvu mo uticaja na ovekove misli i postupke, zajedno sa sposobnou isceljivanja i uticaja na razna
deavanja na zemlji - ima sotona.
VIDOVITOST I PRORICANJE
225
226
227
Astrologija i antropologija
Religiozna analiza
sama sebi govoriti: "Izai iz mene!", "Smeta mi to!" sve dok nisam poela vikati i skakati po razredu. Moje drugarice su me samo posmatrale. Njima nita nije bilo jasno, ali meni - jo manje. Otila sam do
prozora i pogledala na ulicu. Budui da je ta ulica propraena estim sudarima, samo na trenutak sam pomislila (niti sama ne znam zato), kako
dugo nije bilo ni jednog sudara. U tom trenutku desio se sudar. Sela
sam natrag u klupu i objasnila najboljoj drugarici o emu se radi da
stvarno ne znam sta se deava sa mnom, da imam oseaj kao da sanjam. Tada sam ne razmiljajui, poela govoriti takve stvari da ni meni
nije bilo jasno zato sam ih izgovorila. Sve to sam pomislila, obistinilo
se jo istog trenutka. To bie u meni teralo me na te misli i na izgovor
tih besmislenih rei. elela sam da to pre izae iz mene. ... Otilo je
(napokon) iz mene nakon otprilike dva sata. Malo mi se zavrtelo u glavi
i tada je nestalo, otilo. Nisam mogla verovati da mi se to dogodilo, a
da je onda, u tom deliu sekunde, jednostavno - isparilo."
Manifestaciju iste demonske sile imamo otkrivenu i u Jevanelju, u
opisu susreta apostola Pavla sa jednom vidovitom osobom:
"A dogodi se kad iasmo na molitvu da nas srete jedna robinja koja
imae duh pogaaki i vraajui donosae veliki dobitak svojim gospodarima. Ona poe za Pavlom i za nama, i vikae govorei: Ovi su
ljudi sluge Boga najviega, koji javljaju nama put spasenja. I ovako injae mnogo dana. A kad se Pavlu dosadi, okrenu se i ree duhu: Zapovedam ti imenom Isusa Hrista, izii iz nje. I izie u taj as." (Dela
i u proricanju buduih dogaaja, sotona, kao "bog ovoga sveta" kako ga naziva apostol Pavle, ima mo da u velikoj meri realizuje svoje planove koje
je prethodno izneo kroz svoje medijume u obliku proroanstava, i da tako
stvori privid poznavanja budunosti. Naravno, ako postoji Bog, realno je
da e i On sam da otkriva svoja upozorenja i svoje planove oveanstvu, i
da e obdariti svoje sluge sposobnou vidovitosti ili proricanja onda kada
postoje realne potrebe drugog oveka koje na drugi nain ne mogu biti otkrivene (da bi se oveku moglo pomoi), ali ne treba izgubiti iz vida da i
sam sotona ima mo da imitira takav dar, naravno, sa sasvim drugaijom
funkcijom - namerom da odgovori na ovekove grene i samopravedne potrebe. Za razliku od boanskih otkrivenja koja najee predstavljaju svojevrsne opomene i pozive na pokajanje da bi se izbegla predstojea nesrea,
sotonski medijumi uglavnom iznose budunost kao nepromenljivu sudbinu
da bi postigli suprotan cilj i tako obeshrabrili oveka u njegovoj duhovnoj
borbi i pobedi, ili mu predstavljaju budunost u svetlu lanog optimizma,
da bi ga tako uinili bezbrinim i oslobodili svesti o linoj odgovornosti.
apostola 16,16-18)
228
229
Astrologija i antropologija
Religiozna analiza
rian smeh. Dejan se prestraio jer je sada oseao kako se nad njegovim ivotom nadvija senka smrti. Pred oi su mu izlazile scene njegovog ivota,
gresi zbog kojih je bio siguran da je izgubio Boje odobravanje i zatitu. Pomislio je da moda jo ima nade da e mu Bog oprostiti grehe i sauvati ga
od smrti. Pod tekim pritiskom obeshrabrenja koje mu je govorilo da je zakasnio sa pokajanjem, on je otiao kui i na kolenima pred Bogom priznavao svoje grehe, molei za milost i osloboenje od predstojee smrti. Kada
je otvorio Sveto pismo, pogled mu se zaustavio na sledeim reima: "Gle,
oko je Gospodnje na onima koji Ga se boje, i na onima koji ekaju milost
Njegovu. On e duu njihovu izbaviti od smrti, i prehraniti ih u gladne godine." (Psalam 33,18-19) Posle nekoliko dana Dejan je sa svojim prijateljima
otiao na bazen u blizini grada Smedereva u kojem je inae iveo. Uvee,
posle prijatno provedenog popodneva, zajedno sa svojim drugovima stopirao je auto za grad. Ubrzo se zaustavio automobil. U automobilu je bilo slobodnog mesta za njega i celo njegovo drutvo, ali ne i za njegovu prijateljicu koju je upravo malo pre dolaska auta sreo. Dejan je odluio da ostane
da i dalje stopira sa prijateljicom, dok su njegovi prijatelji krenuli kolima ka
Smederevu. Uskoro su Dejan i njegova prijateljica ipak odluili da krenu peice ka gradu. Posle nekoliko desetina minuta ugledali su prizor od koga
im je zastao dah. Smrskan automobil sa poginulim Dejanovim prijateljima
i vozaem leao je pored puta. Jedno mesto u kolima je ostalo prazno. To
je bilo Dejanovo mesto.
stranstvo istine nee ti nakoditi ni na koji nain. Ono e te samo obuhvatiti i ispuniti. (str. 113)
arobni magijski rituali, obredi i radnje mogu da imaju razliite forme.
Kod obrazovanih ljudi oni imaju naunu formu - na primer, kroz sedenje u centru "energetskog" izvora koji e oveku podariti natprirodnu snagu
ili za vreme dranja ruku ispod mlaza vode, kada negativna energija navodno iz njega izlazi napolje. Takvi fenomeni mogu da imaju i formu vebi za
disanje, koje same po sebi nisu loe, ali mogu da postanu zamka, kada u
njima ovek pone da trai svoju duhovnu satisfakciju, kao to i jedenje
ukusne hrane nije loe samo po sebi, sve dok ovek ne pone da u tom inu
trai satisfakciju. Kod nesavesnih ali iskrenih ljudi, akt volje kojim se ostvaruje cilj, moe da ima svesnu i otvorenu satanistiku formu - na primer,
kroz prizivanje sotone da oveku podari znanje, mo ili isceljenje. Ljudi
osetljive i licemerne savesti ne mogu zlo da trae i ine tako svesno i otvoreno, pa zato njihova prevara esto ima formu religije. Oni trae satisfakciju u religioznim obredima, kojima pridaju mistino i sujeverno znaenje.
I kada takva religioznost donese svoj tragian plod, vernik e biti sklon da
za svoj duhovni pad optui svoju nepanju to je dozvolio da etkicom za
zube ili vakanjem vake sluajno iz usta izbaci pare priesti, verujui da
je na takav nain izbacio deo Boga iz svog tela:
MAGIJSKI RITUALI
Posle primanja Svetog Priea itav dan ne bi trebalo prati zube iz praktinih razloga, da se estica Svetih Tajni, koja je moda zapala u zub ili izmeu zuba, ne bi bila isprana i sa pastom ispljunuta.
DA LI PRI KUPANJU TREBA SKIDATI KRST ILI SE TREBA KUPATI ZAJEDNO S NJIM?
Ne savetuje se skidanje krsta, poto u to vreme moe i da se umre, a ovek moe da bude i zamaijan (poto u to vreme nije zatien). (Posavetujte me Oe! - Odgovori svetenika - duhovnika na uobiajene nedoumice iz hrianske
svakodnevice i crkvenog ivota, Svetigora, str. 20-21)
230
231
Astrologija i antropologija
Religiozna analiza
od njih, onaj ko zaista ivi ivot iste savesti, on nema potrebe ni za kakvim
dokazima ili drugim sredstvima kojima bi sebe uveravao da je na pravom
putu i da je u miru sa Bogom. On je zadovoljan jednostavnom verom u Boga,
Njegovu milost i Njegovo spasenje od greha.
Ukoliko se bavimo astrolokim proraunima da bismo proverili koliko
smo se uzdigli iznad njihovog uticaja, i da bismo tako nali dokaz nae uspene i zrele upotrebe volje, moemo sebe dovesti u iskuenje samoobmane,
jer sotona ima mo da nas nadahnjuje na postupke koji su u sukobu sa astrolokim predvianjima, da bi nas tako uverio da smo na pravom putu i da smo
navodno izali iz sudbine tj. njegovog plana za na ivot. Onaj ko je zaista na
pravom putu, on nee imati potrebe da dokazuje da je na pravom putu, kao
to zdrav ovek nema potrebe da vie O, kako mi zdravo rade bubrezi i ostali
unutranji organi! On nee ni biti svestan da ima unutranje organe, ako je
zaista zdrav. Ako nije iste savesti zadovoljan jednostavnim poverenjem u
Boga i Njegova obeanja milosti, onda to znai da je ovek u srcu i dalje nepokajan. Samo krivac ima potrebu za oseanjem sopstvene ispravnosti.
itav sistem pseudoreligije imaju za svrhu da oveku prui oseanje sigurnosti u spasenje kojim e on umiriti svoju neistu savest, a da se zaista u
srcu pokajao za svoje grehe, imao bi istu savest i pseudoreligiozan sistem mu
ne bi bio potreban. Lano religiozno iskustvo oveka oslobaa ne od greha,
ve od odgovornosti za njegove grehe, pa je to razlog zato najrazliitija istraivanja raena i kod nas, i po svetu otkrivaju da su religiozni ljudi u proseku
gori (skloniji sukobima, itd) od onih koji otvoreno izraavaju da ne veruju.
Pored funkcije samoopravdanja, uda mogu biti odgovor i na potrebe
ljudi koji su eljni moi. Sotona ima mo da ini uda isceljenja, najee
tako to uklanja simptome bolesti koje je i sam izazvao. Njegova natprirodna
uda isceljenja mogu imati formu religije za ljude koji su vernici, zatim formu
nauke (bioenergije) za one koji su ateisti, a mogu biti i bez ikakve forme kada
ih ine oni koji otvoreno priznaju da su satanisti i da im sam sotona daruje
mo isceljenja, saznanja, uticaja, moi, itd. Jedini nain provere porekla samog natprirodnog iskustva jeste u razumnoj analizi njegovog smisla, a ne u
pozivanju na iskustvo sopstvenih doivljaja i oseanja. "Razum e te uvati,
izbavljajui te od zla puta." (Prie 2,11-12) Oslanjanje na sopstvene utiske i
oseanja nije preporuka Svetog pisma: "Ko se uzda u svoje srce, bezuman je;
a ko hodi mudro, izbavie se." "Bezumniku nije mio razum nego da se javlja
srce njegovo." (Prie 28,26; 18,2) Kada na osnovu razuma shvatimo da udo
tei da nadomesti potrebu oveka za linim odgovornim preispitivanjem
ispravnosti sopstvenog duhovnog iskustva, ili ispravnosti odreenog verovanja, tada moemo biti sigurni da udo nije od Boga.
232
233
Astrologija i antropologija
Religiozna analiza
Dokle god ovek odgovorno vlada sobom, on ne moe da bude izmanipulisan. Ali onda kada se odrekne odgovornosti da sobom razumno i odgovorno upravlja, onda njime prirodno vladaju slabosti njegovog karaktera.
A dokle god njime vladaju slabosti karaktera, spoljni uticaji mogu preko tih
nepobeenih slabosti njime da upravljaju.
Kako se ovekovo odgovorno vladanje sobom temelji na razumu, savesti i volji, manipulacija ovekom je utemeljena na ovekovom odricanju
od upotrebe razuma (bezumlju), na manipulaciji njegovom neistom saveu (krivicom) i na manipulaciji njegovim (grenim) pokretakim motivima.
Sledeom analizom emo pokazati da dokle god ovek kod sebe moe
da prepozna osobine bilo kog horoskopskog znaka, dotle e biti sklon da
bude rtva manipulacije preko tih osobina, jer osobine horoskopskih znakova jesu ljudske slabosti koje astrologija predstavlja u pozitivnom svetlu,
da bi tako oveka odvratila od borbe protiv njih.
MANIPULACIJA MOTIVIMA
Tip korpije je sklon da bude izmanipulisan preko svojih telesnih slabosti, ali i preko svoje sumnjiavosti. Vatreni horoskopski znaci Ovna, Lava
i Strelca, zajedno sa Vagom, skloni su da budu izmanipulisani preko svoje
sujete; Ovan preko gordosti, Lav preko elje za mo, Strelac preko ohole nezavisnosti, a Vaga putem hvalisanja i laskanja. Tip Device je sklon da bude
izmanipulisan putem straha i sumnjiavosti. Rak i Riba su skloni da budu
izmanipulisani oseanjima koja zadovoljavaju njihovu sebinu sentimentalnost, a Blizanac je sklon da bude svesno izmanipulisan preko njegove
koristoljubivosti.
MANIPULACIJA BEZUMLJEM
ovek koji je pokrenut loim motivima, prirodno se plai da koristi razum, jer bi razum raskrinkao njegove motive ponaanja kao besmislene i
doveo bi ga u sukob sa sopstvenom saveu, koja bi tada od njega traila pokajanje i reformu. Zato je on sklon da se odrie zdravog razuma i da se oslanja na nekog drugog ili neto drugo to e da misli i odluuje umesto njega
234
Astrologija i antropologija
Religiozna analiza
MANIPULACIJA KRIVICOM
235
Da li osoba koja ima autentino duhovno iskustvo moe sebe da prepozna u horoskopu? Da li ovek koji reaguje zrelo na svakodnevna ivotna
iskuenja moe sebe da prepozna u razliitim osobinama horoskopskih znakova?
K OR P I J A
Pokoravanje volje loim motivima rezultuje ovekovom neistom saveu tj. oseanjem krivice, zbog koje je on sklon da bude izmanipulisan
onim uticajem koji kod njega pobuuje oseanje krivice, ili koji ga od oseanja krivice oslobaa. Tip Device je najskloniji manipulaciji oseanjem
krivice, a odmah zatim i tip korpije. Kod oba tipa moe da se pojavi sklonost ka mazohizmu, to takoe moe da ih uini podobnima adekvatnoj vrsti manipulacije. Tip Raka i Ovna nisu skloni da se suoe ni sa zdravom
sveu o sopstvenoj odgovornosti, a najmanje sa krivicom. Prvi odbija pritisak da ne bi pokvario svoja prijatna oseanja, a drugi da ne bi pokvario uobraenu predstavu o svojoj vrednosti u svojim oima, pa kod njih manipulacija krivicom ne funkcionie. Ovan nema oseanje krivice, jer ne
dozvoljava mogunost da za neto moe biti kriv. Umesto njega, krivi su
drugi. Ovnu su slini Lav, Strelac i Vaga. Psiholokim tipom Raka, Ribe i
Blizanca moe da se manipulie pruanjem psiholoke satisfakcije neistoj
savesti kroz prijatna oseanja. Ukoliko su religiozni, odlaskom u atmosferu
duhovnog hrama ili kroz meditaciju oni izazivaju prijatna oseanja koja
uguuju njihovu svest o sopstvenoj odgovornosti, a ukoliko su ateisti, isti
efekat izazivaju alkohol, narkotici, zloupotreba muzike, i sl. Tip Ribe je
sklon da kod sebe krivicu uguuje izazivanjem oseanja samosaaljenja. Izvori njihove satisfakcije jesu orua kojim njima moe da se manipulie.
Kada ovek pobedi svoje slabosti, onda on niti ima slabosti preko kojih bi mogao da bude izmanipulisan, niti ima neistu savest da bi moglo da
se manipulie njegovom krivicom, niti se plai da koristi razum, da bi bio
sklon umnim zabludama. Kada ovek izgubi svaku slinost sa bilo kojim
horoskopskim znakom, tada vie ne moe da bude izmanipulisan.
*U starom Izrailju je u krivinom zakoniku vaio pravian princip pravde "oko za oko"
236
237
Astrologija i antropologija
Religiozna analiza
VAG A
STRELAC
238
Astrologija i antropologija
Religiozna analiza
na zahteve Bojeg zakona stavlja na presto svoga srca kao da je taj glas bitan i relevantan. Drugim reima, Strelac ima veliki Ego koji ga ometa da
prihvati one karakterne atribute koji prevazilaze njegovo sopstveno iskustvo. Kada shvati uzviene zahteve Bojeg zakona, on gleda u sebe i eka
da se njegova grena priroda sloi za Bojim zahtevima. Kako takvo odobravanje u sebi ne nalazi, on odbacuje autoritet Bojeg zakona. Meutim,
ne postoji nijedan ovek koji bi u svojoj prirodi mogao da nae pravu ljubav prema Bogu i ljudima, ljubav koja oveka osposobljava da ivi u skladu
sa Bojim zakonom: "Jer telesno mudrovanje neprijateljstvo je Bogu, jer
se ne pokorava zakonu Boijem niti moe." (Rimljanima 8,7) Ako silu ljubavi, kojom emo ispunjavati zahteve Bojeg zakona, traimo u sebi, umoriemo se i razoarati. Apostol Pavle govori o sebi i svojoj prirodi: "Jer
znam da dobro ne ivi u meni, to jest u telu mom. Jer hteti imam u sebi, ali
uiniti dobro ne nalazim. ... Ja nesreni ovek! Ko e me izbaviti od tela
smrti ove?" (Rimljanima 7,18.24) Bog kae: "Napisah mu velike stvari u zakonu svom, ali mu se ine kao neto tue." (Osija 8,12) Kako je telo (ovekova priroda) greno, jedini nain da ovek ne ini greh jeste da prestane
da se oslanja na svoje telo, i da pone da se oslanja na Boga. "Tako dakle,
brao, nismo duni telu da po telu ivimo. Jer ako ivite po telu, pomreete; ako li duhom poslove telesne morite, iveete. Jer koji se vladaju po
duhu Boijem oni su sinovi Boiji." (Rimljanima 8,12-14) Zapazimo da
uprkos tome to Boji zakon pred nas iznosi veoma uzviene zahteve, apostol Jovan kae da "zapovesti Njegove nisu teke", a sam Hristos kae "...
jer je jaram moj blag, i breme je moje lako." (1. Jovanova 5,3; Matej 11,30)
Boji zakon jeste zaista lak, ako silu njegovog dranja ne traimo u svojoj
prirodi, ve u Bogu. "Jer je Bog to ini u vama da hoete i uinite kao to
mu je ugodno." (Filibljanima 2,13) Uopte nije vano to smo mi po prirodi
greni, ako se na svoju grenost ne oslanjamo, ve verujemo i uzdamo se u
Boga. Iako je dranje Bojeg zakona prirodno kada je u nama Boji duh,
sam Boji duh nije lako izabrati. O velikoj duhovnoj borbi oveka u pokoravanju zahtevima Boje mudrosti itamo u knjizi Sirahovoj: "Stavi svoje
noge u njezine okove i vrat svoj u njezin jaram. Podmetni svoja lea pod
njezin teret, i neka ti ne smetaju njezine uzde. Svom duom svojom pristupi
k njoj i svom snagom svojom sledi njene puteve. Ispituj je i istrauj, i ona
e ti se objaviti. I kad je jednom uhvati, ne putaj je. Jer e naposletku u
njoj nai mir, i ona e ti se pretvoriti u radost. Njeni okovi postae mona
zatita i njen jaram haljina asti. Njen jaram bie zlatni nakit, njene uzde
grimizne vrpce. Nosie je kao sveanu odoru i kao divan venac." (Sirah
6,24-29)
O VA N
239
Iako je Ovan hrabar i spreman da uini herojska dela za druge ljude, iza
njegove hrabrosti i samoportvovanosti se krije gordost. Gordost je temeljno
obeleje psiholokog tipa Ovna, a sama gordost se u hrianstvu smatra najveim grehom. Gordost prirodno tei da obezvredi vrednost i nadmo svakog drugog bia, i zato je psiholoki tip Ovna prirodno sklon ateizmu. Ako
je pod uticajem sredine pak religiozan, svoje religiozno iskustvo temelji na
onome to on ini za Boga (rtvi, junatvu, podvinitvu...), a ne na onome
to Bog ini za Njega (milosti), pa mu hrianski koncept spasenja o Hristu
koji umire za grehe sveta izgleda potpuno stran. On moe biti sposoban da
u Hristu vidi primer muenitva dostojnog divljenja, ali ne i svog Iskupitelja od greha i krivice. On ne moe da zamisli da je zbog iega kriv, a jo manje da bi neko drugi mogao ili trebalo da ga zbog neega iskupi. Ako ne
moe svoje veliko Ja da utka u religiju i da bude sam svoj spasitelj, i ak
spasitelj Boje asti, on takvu religiju odbacuje. Sveto pismo zastupa religiju
sasvim suprotnih principa: Ali, kad se pokaza milost Boga, Spasitelja naega i ljubav njegova prema ljudima, on nas spase, ne zbog dela pravednih
koje bismo mi uinili, nego po svome milosru i to krtenjem preporoenja
i obnovljenjem po Duhu Svetome. (Titu 3,4-5) Umesto hrianske religije,
Ovnu vie odgovara paganizam. Zbog gordosti on nije sklon da oboava ivotinje koje svojom snagom, veliinom i moi prevazilaze njegovu sopstvenu snagu, veliinu i mo. Zato takav psiholoki tip neemo nai kako se
oduevljava adajom ili lavom, jer se on sam pred njima osea siunim i slabim. Mnogo lake emo ga videti kako oboava zmiju ili korpiju. Iz istog
razloga je sklon oboavanju mrtvih predaka, koje vie potuje nego ive
ljude oko sebe. Mrtvi preci ne mogu da ponize njegov gordi Ego, kao to
mogu ivi ljudi pored njega, i posebno oni koji su iznad njega. Nesposobnost
gordog Ovna da trpi nepravdu je u direktnom sukobu sa Hristovim karakterom, za koga Sveto pismo kae: Ne psova kada ga psovae; ne preti kad
strada. (1. Pet. 2,23) Sam Hristos kae: "A ja vam kaem da se ne branite oda
zla, nego ako te ko udari po desnom tvom obrazu, okreni mu i drugi; i koji
hoe da se sudi s tobom i koulju tvoju da uzme, podaj mu i haljinu. (Matej
5,39-40) Religiozni tip Ovna ovde ima iskuenje usiljene poniznosti i krotosti koju glumi upravo iz svoje oholosti i gordosti, a koju moemo da prepoznamo po njegovom esto preteranom naglaavanju sopstvene nedostojnosti i grenosti. Jedini lek za takav zaaran krug gordosti zbog svoje
poniznosti(itaj: poniavanja) jeste da ovek, umesto da se bavi sobom i
"hvalie" sopstvenom grenou, podigne svoj pogled ka Bogu, i da se bavi
Bojom milou i pravednou, koja je otkrivena kroz Sveto pismo. Ali,
240
Astrologija i antropologija
Religiozna analiza
BLIZANCI
LAV
241
242
Astrologija i antropologija
Religiozna analiza
RAK
243
Psiholoki tip Raka odlikuje sklonost ka viestrukoj zloupotrebi oseanja, koja se posebno manifestuje u njegovom duhovnom iskustvu. Umesto da Boga spozna na osnovu razumnog poznanja Njegovog karaktera, on,
da bi izbegao osvedoenje o svoje grehe, pokuava da Boga spozna psiholoki (idolopokloniki) i da u Njemu nae izvor oseanja kojim e upravo
uguiti svest o potrebi za reformom sopstvenog karaktera. Takav sistem religioznosti je u sukobu sa uenjem Svetog pisma koje oveka poziva da
upotrebi razum u spoznaji Boga: "A znamo da sin Boji doe i dao nam je
razum da poznamo Boga istinitoga i da budemo u istinitome sinu njegovom Isusu Hristu." (1. Jovanova 5,20) Da bi uguio neprijatnu svest o sopstvenoj grenosti, tip Raka je sklon da sebe uverava da je njegova priroda
ispravna i boanska, a da je izvor njegovih duhovnih problema u negativnim mislima koje dolaze od spolja. Na taj nain, umesto da se pokaje za
loe pobude svoga srca, on pokuava da izbegne negativne misli koje su
samo povod za manifestaciju nepobeenih slabosti njegovog srca. Da bi sauvao misli pozitivnima, on bei od stvarnosti u svoj imaginarni svet i optuuje spoljne uticaje da su oni krivi za njegove probleme, neuspehe i grehe.
Takvo shvatanje je suprotstavljeno Hristovom objanjenju da je izvor naih
problema u naem srcu, a da su misli samo simptom naeg srca: "Zar ste i
vi tako nerazumni? Ne razumete li da to god u oveka spolja ulazi ne moe
ga opoganiti? ... to izlazi iz oveka ono pogani oveka; Jer iznutra iz srca
ljudskoga izlaze misli zle, preljube, kurvarstva, ubistva, krae, lakomstva,
pakosti, zloe, lukavstvo, sramote, zlo oko, huljenje na Boga, ponos, bezumlje..." (Marko 7,17-22) Izvor greha se ne nalazi u nekakvom spoljnjem
uticaju, delovanju nekakve negativne energije, ili u nekakvoj uinjenoj ili
neuinjenoj radnji, ve u dubini ovekovog srca. "Sva ova zla iznutra izlaze
i pogane oveka." (Marko 7,23) Umesto da reformie svoj karakter i svoje
sutinske motive, tip Raka je sklon da se zadovolji promenom koja nije dublja od njegovih sopstvenih oseanja. Meutim, kriterijum ispravnosti naeg duhovnog iskustva po Svetom pismu nisu naa oseanja, ve ivot u
skladu sa Bojim zakonom. Ne obazirui se na ljudska oseanja, Isus Hristos kae: "Po rodovima njihovim poznaete ih!" (Matej 7,16) "Ko ima zapovesti moje i dri ih, on je onaj to ima ljubav k meni." (Jovan 14,21) Tip
Raka pokuava da na osnovu razlike u prijatnosti oseanja proceni razliku
izmeu dobra i zla. Meutim, Sveto pismo ui da bez razuma ovek nije u
stanju da razlikuje dobro od zla. "Uklanjati se od zla je razum." (O Jovu
28,28) "Bezumniku nije mio razum nego da se javlja srce njegovo." (Prie
244
245
Astrologija i antropologija
Religiozna analiza
18,2) Kada apostol Pavle ukorava religioznu revnost Jevreja, tada otkriva
da sama iskrenost nije dovoljna: "Jer svedoim da imaju revnost za Boga,
ali ne po razumu! Jer ne poznajui pravde Boje i gledajui da svoju pravdu
utvrde ne pokoravaju se pravdi Bojoj." (Rimljanima 10,2-3) Bez razuma
ovek nije u stanju da proceni karakter motiva koji ga pokree na religioznu ili bilo koju drugu revnost. Tip Raka je prirodno sklon da ini dobra
dela pokrenut sebinim sentimentom, a kada je u iskuenju da zbog uticaja
spoljnih faktora izgubi svoja prijatna oseanja (jer oseanja prirodno zavise
od spoljnih faktora), tada je naravno i u iskuenju da izgubi svoju "dobrotu".
Za vreme tekih spoljnih pritisaka sentimentalna dobrota se pretvara u sentimentalnu slabost i razotkriva svoju ispraznost kroz kukaviluk i izdajstvo.
Pod pritiskom autoriteta tip Raka se lako odrie svoje linosti i postaje rob
osobe koja dominira nad njime. Sveto pismo osuuje takvu slabost reima:
"Kupljeni ste skupo, ne budite robovi ljudima." (1. Korinanima 7,23) Pred
svoje uenike Isus Hristos iznosi zahteve koji se sebinim sentimentom ne
mogu ispuniti, ve jedino pravom nesebinom ljubavlju: "A koji god prizna
mene pred ljudima, priznau i ja njega pred Ocem svojim koji je na nebesima. A ko se odrekne mene pred ljudima, odrei u se i ja njega pred Ocem
svojim koji je na nebesima. (Matej 10,32-33) U nastavku Hristos otkriva
karakter nesebine ljubavi, koji Rak svakako nije u stanju da ispuni, dok
ne pobedi svoj sebini sentiment i svoju posesivnost: "Koji ljubi oca ili mater vema nego mene, nije mene dostojan; i koji ljubi sina ili ker vema
nego mene, nije mene dostojan. I koji ne uzme krsta svog i ne poe za
mnom, nije mene dostojan. Koji uva duu svoju, izgubie je; a koji izgubi
duu svoju mene radi, nai e je." (Matej 10,37-39)
se moe primaknuti rastu svom lakat jedan? I za odelo to se brinete? Pogledajte na ljiljane u polju kako rastu; ne trude se niti predu. Ali ja vam kaem da ni Solomun u svoj svojoj slavi ne obue se kao jedan od njih. A kad
travu u polju, koja danas jeste, a sutra se u pe baca, Bog tako odeva, a kamoli vas, maloverni? Ne brinite se dakle govorei: ta emo jesti, ili, ta
emo piti, ili, im emo se odenuti? Jer sve ovo neznaboci itu; a zna i
Otac va nebeski da vama treba sve ovo. Nego itite najpre carstva Bojeg,
i pravde Njegove, i ovo e vam se sve dodati. Ne brinite se dakle za sutra;
jer sutra brinue se za se. Dosta je svakom danu zla svoga." (Matej 6,25-34)
Za razliku od psiholokog tipa Ribe koji je sklon da tugu zbog smrti voljene osobe pretvara u patnju koja ga prati celog ivota, u starozavetnim
mudrosnim knjigama itamo preporuku: "Sine moj, roni suze nad mrtvim,
tualjkom prokukaj kao patnik skrhan: sahrani mu telo prema obiaju i ne
uskrati poasti grobu njegovu. Gorko plai i arko ridaj i pokai alost koju
zasluuje: jedan ili dva dana, da izbegne govorkanje, a potom se utei od
alosti svoje. Jer od tuge dolazi preka smrt, i alost slabi snagu ivotnu.
Neka alost proe s pogrebom. ... Ne preputaj se alosti i ne kinji se mranim mislima. Veselje srca ivot je oveku, i radost mu produuje dane ivotne. Prevari svoje brige i utei srce svoje, oteraj od sebe alost: jer je alost pogubila mnoge, od nje nema koristi nikome. Zavist i srdba skrauju
dane, i briga donosi starost pre vremena." (Sirah 38,16-19; 30,21-24) Psiholoki tip Ribe ima mnotvo oekivanja od drugih ljudi, to rezultuje time
da je veito nezadovoljan drugim ljudima i u njih stalno razoaran. Kada od
drugih ne bi imao oekivanja, ne bi u druge mogao ni da se razoara. Meutim, ma koliko mu drugi ljudi svesrdno izlazili u susret, on je prema njima
konstantno nezahvalan, jer polazi od toga da su drugi ljudi duni da odgovaraju na njegove potrebe. On sebi ne dozvoljava duh zahvalnosti, jer bi u
tom sluaju izgubio izgovor za podraavanje svoje depresije. Takav duh nezahvalnosti je suprotan duhu religioznog oveka kome svest o Bojoj milosti i pratanju prua svakodnevne povode za zahvalnost. Religija Svetog
pisma je religija zahvalnosti, koju vidimo u njenim molitvama i pesmama
zahvalnosti, praznicima zahvalnosti i darovima koji se prinose Bogu kao
izrazi zahvalnosti. Sveto pismo nam upuuje poziv: "Radujte se svagda. ...
Na svaemu zahvaljujte; jer je ovo volja Boija u Hristu Isusu od vas." (1.
Solunjanima 5,17-18) "I veseli se svakim dobrom koje ti da Gospod Bog tvoj
i domu tvom." (5. Mojsijeva 26,11)
RIBE
Psiholoki tip Ribe odlikuje sklonost ka samosaaljenju, depresiji i nezahvalnosti. Koren njegovog samosaaljenja je pokuaj da se na taj nain
oslobodi od odgovornosti za svoje postupke, jer ako je on jadan, on onda ne
moe da bude kriv za svoje grehe i promaaje. On se odrie odgovorne upotrebe volje, iskuenjima se ne odupire, a zatim krivi sama iskuenja za svoju
nesreu, kao da nije imao slobodu volje da se iskuenju odupre. Nezrela
reakcija na stres ivota dovodi ga u stanje depresije. Isus Hristos govori:
"Ne brinite se za ivot svoj, ta ete jesti, ili ta ete piti; ni za telo svoje, u
ta ete se obui. Nije li ivot preteniji od hrane, i telo od odela? Pogledajte
na ptice nebeske kako ne seju, niti anju, ni sabiraju u itnice; pa Otac va
nebeski hrani ih. Niste li vi mnogo preteniji od njih? A ko od vas brinui
246
247
Astrologija i antropologija
Religiozna analiza
Zapazimo da ovek koji ivi odgovorno i postupa zrelo u svojim ivotnim iskuenjima, ili koji ima hriansko duhovno iskustvo ne moe sebe
da prepozna u horoskopu. Njemu horoskop nije podario mesto pod suncem.
Takav ovek se ne ponaa determinisano ni pod uticajem svoje genetike,
niti pod uticajem spoljnih faktora, niti pod sotonskim nadahnuem. Nad duhom onih koji su pokajani za svoje grehe i izmireni sa Bogom, astroloki,
magijski, niti bilo koji drugi uticaj nema nikakvu vlast (4. Mojsijeva 23,23).
"ta emo dakle rei na ovo? Ako je Bog s nama, ko e na nas? Koji
dakle svoga sina ne potede, nego ga predade za sve nas, kako dakle da nam
s njim sve ne daruje? ... Ko e nas rastaviti od ljubavi Boje? Bog koji
pravda? Ko e osuditi? Hristos Isus, koji umre, pa jo i vaskrse, koji je s
desne strane Bogu, i moli za nas? Ko e nas rastaviti od ljubavi Boje? Nevolja li ili tuga? Ili gonjenje? Ili glad? Ili golotinja? Ili strah? Ili ma? Kao
to stoji zapisano: Za tebe nas ubijaju vas dan, dre nas kao ovce koje su za
klanje. Ali u svemu ovome pobeujemo onoga radi koji nas je ljubio. Jer
znam jamano da ni smrt, ni ivot, ni aneli, ni poglavarstva, ni sile, ni sadanje, ni budue, ni visina, ni dubina, ni druga kakva tvar ne moe nas rastaviti od ljubavi Boje, koja je u Hristu Isusu Gospodu naemu." (Rimljanima 8,31-39)
ASTROLOZI I ISUSOVO ROENJE
248
Astrologija i antropologija
"Kae koji uje rei Boje, i koji zna znanje o Vinjem, i koji vidi utvaru Svemoguega i kad padne otvorene su mu oi:
Vidim ga, ali ne sad; gledam ga, ali ne izbliza; izai e zvezda iz Jakova
i ustae palica iz Izrailja, koja e razbiti knezove Moavske i razoriti sve
sinove Sitove." (4. Mojsijeva 24,16-17)
"Narod koji hodi u tami videe videlo veliko, i onima koji sede u zemlji gde je smrtni sen zasvetlie videlo. ... Jer nam se rodi Dete, Sin nam
se dade, kojemu je vlast na ramenu, i ime e mu biti Divni, Savetnik,
Bog silni, Otac veni, Knez mirni." (Isaija 9,2.6)
"Izai na visoku goru, Sione, koji javlja dobre glase; Podigni silno
glas svoj, Jerusalime, koji javlja dobre glase; podigni, ne boj se. Kai
gradovima Judinim: Evo Boga vaega. Evo Gospod Bog ide na jakoga,
i miica e njegova ovladati njim; ... Kao pastir pae stado svoje; u
naruje svoje sabrae jaganjce, i u nedrima e ih nositi, a dojilice e
voditi polako." (Isaija 40,9-11)
Mudraci su bili duboko pokrenuti saznanjem o obeanom Izbavitelju,
Zvezdi iz Jakova, Videlu koje e zasvetliti u zemlji gde je smrtni sen.
Sa uenjem su itali uzviena naela Starozavetnih spisa, koja su bila
strana svim drugim religijama:
"Ne budi osvetoljubiv..." (3. Mojsijeva 19,18)
"Nemoj govoriti osvetiu se za zlo!"
"Ne govori: kako je on meni uinio, tako u ja njemu uiniti."
"Kad padne neprijatelj tvoj, nemoj se radovati."
"Ako je tvoj neprijatelj gladan, hlebom ga nahrani." (Prie 20,22;
24,29.17; 25,21)
Religiozna analiza
249
250
251
Astrologija i antropologija
Religiozna analiza
"Zato Bog ne doputa da njegov narod slua astrologe (one koji gataju
po zvezdama)?" pitali su se mudraci.
"Koga onda treba da slua?"
Nastavak biblijskog teksta ve im je davao odgovor:
"Proroka izmeu tebe, izmeu brae tvoje, kao to sam ja, podignue
ti Gospod Bog tvoj; Njega sluajte." (5. Mojsijeva 18,15)
Moda bi im On mogao pruiti odgovore na sva ona pitanja na koja
astrologija nije uspela da im odgovori. Moda ih On moe osloboditi od
ropstva grenoj sudbini i ostvariti u njima samima uzvien karakter.
U Svetom pismu nali su odgovor.
Bog e poslati Mesiju koji e osloboditi one koji su u ropstvu greha.
Trud Misirski i trgovina Etiopska ... doi e k tebi i biti tvoja; za tobom
e ii, i tebi e se klanjati, tebi e se moliti govorei: doista Bog je u
tebi, i nema drugoga Boga.
Skupite se i doite, pristupite svi koji ste se izbavili izmeu naroda. ...
Nema osim mene drugoga Boga, nema Boga pravednoga i Spasitelja
drugoga osim mene.
Pogledajte u mene i spaete se svi krajevi zemaljski; jer sam ja Bog i
nema drugoga." (Isaija 45,13-14.20-22)
"ta je potrebno da urade da bi Bog pogledao na njih i smilovao im
se?" pitali su se mudraci sa Istoka. U svetlosti otkrivenog Bojeg zakona,
oni sami su se oseali greni i prljavi, i nesposobni da iim zaslue ili iskupe
svoje spasenje. Pitali su se da li je potrebno da i sami neku rtvu prinesu
Bogu radi svoga spasenja, osim rtve samog greha. U Svetom pismu su naili na gotovo neverovatan odgovor:
"Nisam te nagonio da mi slui prinosima, niti sam te trudio da mi kadi. Nisi mi kupio za novce kada, niti si me pretilinom rtava svojih
nasitio, nego si me muio svojim gresima, i dosadio si mi bezakonjem
svojim. Ja, ja sam briem tvoje prestupe sebe radi i greha tvojih ne pominjem." (Isaija 43,23-25)
(Mihej 6,6-8)
252
Astrologija i antropologija
Religiozna analiza
253
254
255
Astrologija i antropologija
Religiozna analiza
"I bijahu pastiri u onom kraju koji uvahu nonu strau kod stada svojega. I gle, aneo Gospodnji stade meu njima, i slava Gospodnja obasja ih; i uplaie se vrlo. I ree im aneo: Ne bojte se; Jer, gle, javljam
vam veliku radost koja e biti svemu narodu. Jer vam se danas rodi
spas, koji je Hristos Gospod, u gradu Davidovu. I eto vam znaka: Nai
ete dete povito gde lei u jaslama. I ujedanput postade s anelom mnotvo vojnika nebeskih koji hvaljahu Boga govorei: Slava na visini
Bogu, i na zemlji mir, meu ljudima dobra volja." (Luka 2,8-14)
Grupa mudraca - astrologa sa Istoka dola je da se pokloni Isusu, zato
to je istraujui Sveto Pismo shvatila da je On obeani koji je doao da bi
oveka izbavio od sudbine i poveo ga u ivot koji e biti na slavu Bogu. Da
li smo i sami voljni da krenemo putem kojim je pre dve hiljade godina krenula grupa astrologa?
Ako odluimo da kroz Boju re upoznamo Spasitelja Isusa Hrista, i
nas e pratiti grupa, moda za nae oi nevidljivih anela, i pokazae nam
put kojim treba da idemo.
"Kad kipljae srce moje i rastrzah se u sebi, tada bijah neznalica i ne razumevah; kao ivine bijah pred tobom. Ali sam svagda kod tebe, ti
me dri za desnu ruku. Po svojoj volji vodi me, i posle e me odvesti u slavu. Koga imam na Nebu? I s tobom niega neu na zemlji. ezne za tobom telo moje i srce moje; Bog je grad srca mojega i deo moj
doveka." (Psalam 73,21-26)
256
257
Astrologija i antropologija
Recenzije knjige
RECENZIJE
U prvome delu Kratka istorija astrologije dat je istorijski prikaz astrolokog fenomena iz koga se vidi da je nivo ljudskog interesovanja za astrologiju
kroz vekove bio obrnuto srazmeran prosveenosti drutva i pojedinaca u njemu.
Poglavlje zavrava konstatacijom da je danas astrologija veoma popularna, a to
je autora i podstaklo na pisanje ove knjige. Ne ivimo li i mi u epohi kvaziprosveenosti i neopaganizma pitanje je koje se, samo po sebi, namee objektivnom itaocu knjige suoenim sa eksplozijom astrolokog i magijskog
ak i na poetku XXI veka, na svim meridijanima zemljine kugle.
Drugi deo je naslovljen kao Nauna analiza astrolokog fenomena i on otkriva nenaunost objanjenja istog od strane samih astrologa, koji i danas interpretiraju uticaj zvezda kao u drevno vreme, kada se verovalo da su one - boanske linosti. Meutim, nenaunost objanjenja astrolokog fenomena ne
osporava sam astroloki fenomen, koji po autoru esto zapanjujue funkcionie. Objanjenje zato astroloki fenomen prividno funkcionie e zapravo
biti tema ostatka knjige.
Trei deo Psiholoka analiza astrolokog fenomena govori o tome da
astroloki tipovi realno postoje. Oni predstavljaju obrasce ljudskih slabosti,
koji ovekom vladaju samo ako se on odrekne odgovornosti za svoje postupke.
Odgovorna linost se ponaa razumno, adekvatno potrebama ivota, a ne po nekakvoj tipologiji.
Naroito zanimljiv je etvrti deo knjige, tj. antropoloka analiza astrolokog fenomena koja tretira poreklo devijantnog u ljudskom ponaanju, to, zapravo, i objanjava razlike izmeu ljudi oliene u razliitim horoskopskim znacima. Svakom astrolokom tipu odgovara odreen antropoloki tip ili njihova
kombinacija. Ova uporedna analiza potkrepljena mnotvom astroloko - antropolokih paralela otkriva da izvor karakternih posebnosti razliitih astrolokih tipova nije u zvezdama ve u genetici. Uvek postoji verovatnoa da se ovek rodi ba u onom znaku ili podznaku koji odgovara njegovom
antropolokom tipu. Moe se rei da je ovo najoriginalniji deo autorovih razmiljanja u knjizi.
Filozofska analiza astrolokog fenomena ini peti deo ove knjige i u njoj
nalazimo analizu smisla temeljnih postavki astrolokog modela miljenja. Autor zakljuuje da nema smisla da ovekova sudbina zavisi od zvezda vie nego
od ovekove sopstvene volje.
esti deo je posveen Religioznoj analizi astrologije i bavi se odnosom religije prema onom natprirodnom elementu astrolokog iskustva koji nadmauje domen nauke i antropologije.
U celini, verujem da je knjiga Astrologija i antropologija autora Miloa
Bogdanovia zanimljiv ogled, inspirativan za nova promiljanja i traenja od-
Da li smo u potpunosti programirani li nismo? Da li je naa sudbina zapisana u zvezdama? Ili je moda ona odreena genetskom strukturom koju posedujemo? Ili obrascima kulture u kojoj smo roeni? Imamo li slobodnu volju
ili je ona samo iluzija? Ili i sami moemo uticati na svoju sudbinu?
To su osnovna pitanja na koja odgovara Milo Bogdanovi u svojoj najnovijoj knjizi Astrologija i antropologija. I njegov odgovor nije jednostavan,
ve je veoma sloen, krajnje zanimljiv i ubedljivo obrazloen. Svaki pojedinac
moe ostati odreen spoljnim faktorima, ali i ne mora ukoliko se uzdigne na
nivo za koji poseduje jednu optu predispoziciju, samim tim to je ovek.
to se tie astrologije i antropologije, autorova tendencija je da pokae da
su psihofiziki tipovi kojima astrologija operie (Ovan, Lav, Devica ...) u izuzetnoj korelaciji sa tipovima o kojima govore antropolozi i da tako rasvetli
tajnu astrologije. Analiza ovih podudarnosti predstavlja jednu od najsnanijih
poenti knjige i nikako ne ide u prilog astrologiji.
Isto tako, jedna od udarnih taaka knjige je razmatranje odreene ubedljivosti astrologije, to jest pitanja kako to da izvesne astroloke analize ponekad
jesu u iznenaujuim koincidencijama sa onim to se deava (Na primer, kako
to da je prilian broj ljudi koji pokazuju psihofizike karakteristike nekog zodijakog znaka zaista roeno u tom znaku.)
Naravno u tekstu se raspravlja i o itavom nizu drugih relevantnih i znaajnih filozofskih, teolokih, sociolokih, antropolokih, pa i parapsiholokih
problema. Na kraju treba primetiti da je knjiga pisana ve prepoznatljivim stilom Miloa Bogdanovia, stilom koji se odlikuje izuzetnom jasnoom iako je
lien bilo kakvih simplifikacija.
Dr Svetozar Sineli, profesor filozofije
***
258
Astrologija i antropologija
govora na veno pitanje o ljudskoj slobodi i neumitnosti sudbine. Autor ne negira bioloke korene slabosti ljudske prirode, ali, ipak, vrsto stoji na stanovitu da sloboda linosti odnosi trijumf u venoj borbi izmeu datog, kao materijalno-psiholoke dimenzije postojanja, i zadatog, kao duhovnog naela
bivstvovanja pojedinanog u optem. Na kraju, svesrdno preporuujem knjigu
Astrologija i antropologija autora Miloa Bogdanovia za objavljivanje, a itaocima da poelim da u njoj pronau dalje inspiracije za traenje odgovora na
neka teka ivotna pitanja i, istovremeno - rad na sebi, jer jedno bez drugoga
ne ide.
Dr Goran Z. Golubovi, profesor Departmana za
psihologiju Filozofskog fakulteta u Niu
***
Knjiga "Astrologija i antropologija" Miloa Bogdanovia predstavlja znaajno delo i za antropologiju i za astrologiju. Za antropologiju jer u astrolokom iskustvu koje je lieno rasnih predrasuda i predubeenja nalazi dokaz da
antropoloki tipovi postoje gotovo ba takvi, kakve su ih opisali rani antropolozi XIX i XX veka, a za astrologiju je ovo delo od znaaja jer astroloko iskustvo isti od sujevernog ubeenja da je ljudski karakter i izgled determinisan
poloajem nebeskih tela. Kroz duboku psihoanalizu razliitih antropolokih i
njima adekvatnih psiholokih tipova, jasno je da se autor ovog istraivakog poduhvata ne zadovoljava ovekom kao rtvom ni spoljnih ni biolokih faktora,
ve hrabri itaoca da kao razumno i svesno ljudsko bie odgovornost za svoj
ivot uzme u svoje ruke. Kao dokaz da je pobeda nad sobom mogua, ali i da
je pad neminovan ako ovek svoja iskuenja ne pobeuje, autor iznosi karakternu analizu raznih naroda, iskuenja njihovih antropolokih sastava, i njihove
uspone i padove kroz istoriju. Poruka autora je da je ovekova sudbina u njegovim sopstvenim rukama, ali da se ovek, zbog straha od susreta sa sopstvenom odgovornou, najee odrie svoje slobode i dragovoljno preputa da
neko drugi misli i odluuje umesto njega samog. Zato preporuujem ovu knjigu
svakome ko je slobodan i hrabar da bez predrasuda i tabua razmilja o oveku,
njegovom mestu pod suncem i putevima ostvarenja njegove linosti.
Dr Duan Obradovi, antropolog
Literatura
259
LITERATURA
Aleksandar Imiragi, Toak sudbine, Astro.Lab, Beograd, 2001.
Aleksandar Kosti, Polno saznanje - III, Medicinska knjiga, Beograd, Zagreb, 1953.
Aleksandar Solenjicin, Arhipelag Gulag I-III, Rad, Beograd, 1988.
Alemko Gluhak, Hrvatski etimoloki rjenik, August Cesarec, Zagreb, 1993.
An Exploration of Discipline and Suspension Data, Journal of Negro Education, The, Fall 2004
by Nichols, Joe D
Ana Raki, http://www.astrolook.com/profil/vaga.shtml
Bendamin Spok, Kako negovati i odgajati dete, Stvarnost, Zagreb, 1978.
Boina M. Ivanovi, Praistorijsko stanovnitvo na prostoru Crne Gore i njihove antropoloke
osobine, Glasnik antropolokog drutva Jugoslavije, sv. 33, Beograd, 1997.
Boo kerlj, ovek, Podgorica: CID, Beograd : Antropoloko drutvo Jugoslavije, 2005.
Boo kerlj, Opta antropologija, Nauna knjiga, Beograd, 1960.
Branimir Male, O ljudskim rasama, Kolarev narodni univerzitet, Beograd, 1936.
Carleton S. Coon, The Races of Europe, The Macmillan Company, New York, 1939.
arls Darvin, ovekovo poreklo, Izdavaka knjiara Gece Kona, Beograd, 1931.
arls, E.O. Karter, Principi asrologije, Metaphysica, Beograd, 2005.
Charles E. O. Carter, Encyclopaedia of Psychological Astrology, Astrology Classics Publishing,
Abingdon, MD, 2003.
Charles Morris, Historical Tales, Vol. 9 The Romance of Reality, Scandinavian, J. B. Lippincott
Company, Philadelphia and London, 1908.
Charles William Johnson, Linguistic Correspondence: Nahuatl and Ancient Egyptian, Earth/matriX, New Orleans LA, 1999.
David Krech, Richard S. Crutcfield, Igerton L. Balaki, Pojedinac u drutvu, Zavod za udbenike
i nastavna sredstva, Beograd, 1972.
David Krech, Richard S. Crutcfield, Elementi psihologije, Beograd : Nauna knjiga, 1973.
Dositej Obradovi, Dela, Narodno delo, Zagreb, 1932.
Drutvo astrologa Jugoslavije, Upoznajte astrologiju i sebe, Novi Sad, 2001.
Doana Vajnbaum, Tajna seksualne astrologije, Svet snova, Beograd, 1997.
Dord Orvel, 1984, igoja tampa, Beograd, 1999.
Enciklopedija leksikografskog zavoda I-VI, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1967.
Encyclopedia Britannica 1994-2002
Ethlyn T. Clough, Norwegian Life, Kessinger Publishing (June 2004)
Fenomenologija ruske due, Logos, Beograd, 2008.
Fjodor Dostojevski, Piev dnevnik, Rad, Beograd, 1981.
Frank H, Hankins, The Racial Basis of Civilization, Alfred A Knopf, New York, London, 1926.
Fransoa de Fontet, Rasizam, Plato, XX vek, Beograd, 1999.
Frantiek istek, eke predstave i stereotipi Turaka, Almanah 21-22, Podgorica, 2003
Hana Hart, Mukarac na dlanu, Novi Sad, 2006.
Hans F. K. Guenther, The Racial Elements of European History, New York, E.P. Dutton and Co, 1927.
Harun Jahi, Obmana evolucije, CPS, Beograd, 2003.
Imanuel Kant, Um i sloboda: spisi iz filozofije istorije, asopis Ideje, Beograd, 1974.
J. Lawrence Angel, The people of Lerna; analysis of a prehistoric Aegean population, Princeton,
N.J., American School of Classical Studies at Athens, 1971.
J. Philippe Rushton, Race, Evolution and Behavior, Published by the Charles Darwin Research
Institute, Port Huron, MI, 2000.
James A. Wylie, The History of Protestantism, Cassell & Company, London, Paris & New York,
1878.
260
Astrologija i antropologija
Sadraj
James Legge, The Notions of the Chinese Concerning God and Spirits, "Hongkong Register" office, Hongkong, 1852.
Janja Todorovi, Od zvezda ka Bogu, Manastir elije, Valjevo, 2005.
Johann Friedrich Blumenbach, The anthropological treatises of Johann Friedrich Blumenbach,
Published for the Anthropological Society, by Longman, Green, Longman, Roberts, & Green,
London, 1865.
John Wesley, The Use of Money, Sermon 50
Joseph Deniker, Rase i narodi na zemlji: elementi antropologije i etnologije, Podgorica: CID, 2002.
Jovan Cviji, Balkansko poluostrvo i Junoslovenske zemlje, Zavod za izdavanje udbenika SR
Srbije, Beograd, 1966.
Karsten Niebuhr, Travels through Arabia and Other Countries in the East, R. Morison and Son,
Edinburgh, 1972.
Klaudije Ptolomej, Tetrabiblos, Astrolab, Beograd, 2002.
L. Luca Cavalli-Sforza, The History and Geography of Human Genes, Milano, 2000.
Lazar Marievi, Samopotovanje i autoritarnost, Beogradska otvorena kola, Beograd, 2001.
Leo Frobenius, Kulturgeschichte Afrikas, Phaidon Verlag, Zrich, 1933.
Linda Gudmen, Sunevi znaci Linde Gudmen, Bata, Beograd, 1990.
Ljiljana Milaji, Horoskop, Magazin "ena 21", broj 7, maj-juni, 2001, Australija
Ljubomir Nenadovi, Celokupna dela, Narodna kultura, Beograd, 1939.
Ljubomir Tadi, Nauka o politici, Beogradski izdavako-grafiki zavod 1996, Beograd
Maja Lonari, Astrologija - Zvijezde govore, Prosvjeta, Bjelovar, 1986.
Maks Hajndel & Avgusta Fos Hajndel, Zvezdani kod, Book & Marso, Beograd, 2007.
Maks Veber, Protestantska etika i duh kapitalizma, Veselin Maslea, Svjetlost, Sarajevo, 1989.
Maksim Gorki, Neugodne misli, 1917, 1918. Filip Vinji, Beograd, 1987.
Marija uri-Sreji, Uvod u fiziku antropologiju drevnih populacija, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1995.
Martin Luther, The Table Talk of Martin Luther, Religious Tract Society, Piccadily
Mile Dupor, Astromedicina, Metaphysica, Beograd, 2005.
Mile Dupor, Ne vjerujte, provjerite, Digital Point DOO: Informatiki inenjering Rijeka, 1991.
Milijana Puara, Ljubavni horoskop, Velarta, Beograd, 2007.
Milo Bogdanovi, Poreklo i degradacija, Beograd, 2002.
Milo Bogdanovi, Prokletstvo nacije, Beograd, 2004.
Nevenka Tadi, Psihijatrija detinjstva i mladosti, Nauna KMD, Beograd, 2006.
Ninoslav afari, Mundana astrologija, Liberata, Zagreb, 2004.
P.I. Malicki, Istorija hrianske crkve, Izdanje knjiarnice Radomira D. ukovia, Beograd, 1933.
Publius Cornelius Tacitus, Tacitova Germanija, Dravna tamparija Kraljevine Srba, Hrvata i
Slovenaca, Beograd, 1927.
Rejmond A. Meriman, Evolutivna astrologija, Astro.Lab, Beograd, 2007.
Riard Lin, Rasne razlike u inteligenciji: evoluciona analiza, 2006. god.
Srboljub ivanovi, Bolesti drevnih ljudi: Osnovni paleopatologije, Pei i sinovi, Beograd, 2000.
Tatian, The writings of Tatian and Theophilus, T. & T. Clark, Edinburgh, 1868.
Udo Beker, Astroloki leksikon, Deje novine, Gornji Milanovac, 1992.
Viktor Klemperer, LTI Istina o jeziku nacista, Tanjug, Beograd, 2006.
Vivijen Robson, Ljubav, seks i astrologija, Metaphysica, Beograd, 2005.
Vladimir Dvornikovi, Karakterologija Jugoslovena, Prosveta, Beograd, 2000.
Vladimir Solovjov, Duhovne osnove ivota, Logos, Beograd, 1994.
arko Trebjeanin, Dua i politika: psihopatologija nesvakidanjeg ivota, Vreme knjige, Beograd, 1995.
SADRAJ
261
12
17
FUNKCIJA SVESTI
17
FUNKCIJA MOTIVACIJE
18
21
23
24
25
25
27
29
29
31
32
33
35
36
38
40
42
44
45
45
45
46
ASTROLOGIJA I BRAK
48
50
51
53
54
55
57
58
262
Astrologija i antropologija
Sadraj
263
58
58
59
209
60
209
64
208
210
210
64
211
65
215
OVEKOVA ZRELOST
66
216
67
217
68
218
68
220
69
VIDOVITOST I PRORICANJE
225
71
227
76
MAGIJSKI RITUALI
228
76
229
77
232
83
233
RAZLIKE U POLU
PODELA HOROSKOPSKIH ZNAKOVA NA OSNOVU POLNIH POSEBNOSTI
RAZLIKE U IVOTNOJ DOBI
PODELA HOROSKOPSKIH ZNAKOVA NA OSNOVU IVOTNE DOBI
83
MANIPULACIJA MOTIVIMA
233
93
MANIPULACIJA BEZUMLJEM
233
101
MANIPULACIJA KRIVICOM
234
116
129
142
KORPIJA
235
150
VAGA
236
168
STRELAC
237
184
OVAN
239
186
LAV
240
196
BLIZANCI
241
196
DEVICA
241
196
RAK
243
197
RIBE
244
235
246
197
246
201
RECENZIJE
256
201
LITERATURA
259
206
SADRAJ
261
206