Professional Documents
Culture Documents
Prva Pomoć
Prva Pomoć
MEDICINSKI FAKULTET
KABINET VJETINA
ALGORITAM OIVLJAVANJA
A - OSIGURAJ PROHODNOST DINOG PUTA
B - ZAPONI UMJETNO DISANJE
C - ZAPONI VANJSKU MASAU SRCA
D - IZVRI RANU DEFIBRILACIJU
Bolesnika ne smijemo oivljavati, a da prethodno nismo dobro provjerili
potrebu toga zahvata !
Prilikom pristupa bolesniku koji je naglo izgubio svijest, valja imati na
umu osnovno pravilo urgentne medicine:
Teina stanja bolesnika, koji je naglo izgubio svijest, odreuje se
stupnjem ugroenosti njegovih vitalnih funkcija. Zato su uvijek u prvom
planu dijagnostiki postupci kojima se ustanovljavaju poremeaji
respiracije i cirkulacije, a mjere za njihovo uklanjanje imaju apsolutan
prioritet.
Osnovni pokazatelji i dijagnostiki postupci na mjestu incidenta:
1. stanje svijesti (bolesnik ne odgovara na energian podraaj zvukom ili
dodirom)
Zastoj srca uvijek je praen gubitkom svijesti, ali gubitak svijesti ne mora
biti praen zastojem rada srca.
2. bolesnik ne die spontano (nakon osiguravanja prohodnosti dinog
puta ne opaa se niti uje strujanje zraka iz nosa ili ustiju). Prestanak
disanja ne znai nuno i prestanak srane akcije, potrebna je potpora
disanju, ali ne i vanjska masaa srca. Primarni zastoj rada srca uvijek je
3
10
11
ZBRINJAVANJE RANA
Iz rane se ne smiju vaditi strana tijela. Rana se ne smije ispirati, pogotovo
ne sa alkoholom. Svaka se rana samo sterilno previje, uz zaustavljanje
krvarenja. Potrebno je osigurati transport u medicinsku ustanovu.
Ozljeeni ekstremiteti se imobiliziraju.
imobilizirati.
KRVARENJE
Krvarenje nastaje zbog prekida kontinuiteta jedne ili vie krvnih ila,
uzrokovanih ozljedama ili nekim drugim patolokim procesima. Gubitak od oko 2500 ml
(polovica ukupne koliine krvi) u odraslog obino je
smrtonosan, no sve ovisi o intenzitetu i trajanju krvarenja. Zbog toga je
vea smrtnost kod brzog i obilnog krvarenja. Vanost rjeavanja
krvarenjaje zbog njegove znaajne uloge u nastanku oka.
Prema mjestu krvarenja dijelimo na :
VANJSKO - krv istjee iz prekinute krvne ile van kroz povrijeenu
kou ili vidljivu sluznicu;
Vanjsko krvarenje se zaustavlja:
1. Digitalnom kompresijom - sluimo se jagodicom prsta, bez
prirunih sredstava.
13
15
OK
ok je proces koji mogu pokrenuti razliiti uzroci, a u urgentnim stanjima
to je najee krvarenje.
Od oka treba razlikovati vazovagalnu sinkopu (kolaps), koja nije opasna
i koja brzo sama prolazi ako bolesnika postavimo u horizontalan poloaj.
U prvoj fazi oka rije je o kompenzatornim mehanizmima koji.
centraliziraju krvni optok. Time se odrava prokrvljenost srca i mozga na
raun trenutno manje vanih organa.
Znaci oka:
1.TAHIKARDIJA - puls iznad 100 otkucaja u minuti
2. HIPOTONIJA - nizak tlak; o tlaku se moemo grubo orijentirati
pipajui puls na art. radialis (palana arterija). Ako je puls prisutan znai
da je tlak jo zadovoljavajui -70 mm Hg ili vie.
3. BLIJEDA KOA I SLUZNICE
4. HLADNA KOA
5. ZNOJ
Kasnije se prikljuuju: ed, munina, nemir, teko disanje.
Postupak sa bolesnikom u oku:
Otkloniti uzrok koji je doveo do oka - zaustaviti krvarenje! Imobilizirati
povrijeene ekstremitete, utopliti bolesnika pokrivaem. Staviti bolesnika
u autotransfuzijski poloaj ( podignuti bolesniku obje ruke i noge ). Za
vrijeme transporta bolesnik treba leati sa umjereno podignutim donjim dijelom tijela.
Zabranjeno je davanje pia, dovoljno je vlaenje usnica.
Ako se dugo mora ekati na transport do medicinske ustanove, moemo
bolesniku dati tople napitke, ali samo na licicu.
16
IMOBILIZACIJA
Imobilizacija je mjera prve pomoi kojom se ozlijeeni dio tijela stavlja u
nepokretan poloaj. Ona se pri prijelomu izvodi uvijek, a kod ostalih
ozljeda samo na ekstremitetima i to kad su ozljede opsene i teeg stupnja
(rane, opekline, smrzotine).
Da bi imobilizacija bila uspjena, treba imobilizirati dva susjedna zgloba.
To se postie tako da se predmetom kojim se imobilizira, osim
ozlijeenog dijela, obuhvate susjedni zglobovi, ali i dvije treine
susjednih dijelova.
Imobilizirani zglobovi moraju biti u takozvanom prirodnom
(fiziolokom) poloaju, jer je u tom poloaju ahura zgloba mlohava kao i
miici i tetive. To se postie stavljanjem ozlijeenog ekstremiteta u
srednji poloaj izmeu najjaeg savinua i opruenosti.
Prelomljena ruka ili noga ne smije se namjetati , ve se iaeni ili
prelomljeni dio imobilizira u poloaju u kojem se ruka ili noga nalaze.
Priruna sredstva (daska i slino), te Cramerova udlaga, moraju se
obloiti slojem spuvaste gume ili plastike, papirnatom vatom, dijelovima
odjee, sijenom, travom, licem, itd., i to na onoj strani koja dolazi uz
ozlijeeni dio tijela.
Vrhovi prstiju pri uvrivanju ina zavojem ili maramom, moraju ostati
slobodni, jer se po boji koe jagodica moe ustanoviti je li zavoj previe
stegnut.
Imobilizirane dijelove treba staviti u umjereno povieni poloaj. Prva
pomo pri iaenju i uganuu jednaka je kao i pri prijelomu kosti.
Zglobovi se ne namjetaju , ve se po svim pravilima imobilizacije
zadravaju u poloaju u kojem se nau.
17
18
19
20
21
22
23
24