9.

GRAVITACIJA
9.1. Newtonov zakon gravitacije
Promatranje gibanja nebeskih tijela gravitacija: privlana sila meu tijelima
Claudius Ptolemeus (100 170) geocentrini sustav
Nikola Kopernik (1473 1543) heliocentrini sustav
Tycho Brahe (1546-1601) danski astronom; precizno biljeio putanje nebeskih
tijela (planeta i 777 zvijezda oko + kompas + sekstant)
1600. asistent Johannes Kepler (1571-1630); njemaki astronom
Keplerovi zakoni
1684. Edmond Halley gravitacijska sila izmeu Sunca i planeta opada s
kvadratom udaljenosti
1687. Isaac Newton Philosophie naturalis principia mathematica
(Matematiki principi filozofije prirode)
- najznaajnije djelo u povijesti znanosti
- opisao gibanje nebeskih i zemaljskih tijela pomou zakona gravitacije

9.1. Newtonov zakon gravitacije

Legenda: pad jabuke sa stabla i gibanje Mjeseca oko Zemlje uzrokuje ista sila
gravitacijsko privlaenje dviju masa.
- akceleracija slobodnog pada ne ovisi o masi tijela gravitacijska sila
proporcionalna je masi tijela
- princip akcije i reakcije gravitacijska sila proporcionalna je umnoku masa
obaju tijela
- gravitacijska sila ovisi o udaljenosti ~1/r2

Gravitacijska sila kojom tijelo mase m1 djeluje na tijelo mase m2

proporcionalna je umnoku masa, a obrnuto proporcionalna kadratu
njihove udaljenosti; to je privlana sila koja djeluje u smjeru spojnice
izmeu tijela.

m1m2

F12 = G 2 r0
r

F12 = F21

r0

G = 6,67310-11 [N m2 kg-2 = m3/kgs2]

gravitacijska konstanta

9.2. Odreivanje gravitacijske konstante

John Michell je 1783. konstruirao torzionu vagu s ciljem odreivanja
gustoe Zemlje.
Henry Cavendish, 1798. god. izraunao gustou Zemlje te posredno
odredio univerzalnu gravitacijsku konstantu.
- dvije male kugle mase m i dvije
velike kugle mase M
- gravitacijsko privlaenje kugli
zakret niti za kut + torziona
konstanta G

G=(6.672 0.004)10-11 Nm2/kg2

Cavendishova torziona vaga.

slaba sila

9.2. Odreivanje gravitacijske konstante

Primjer.
Odredite masu i gustou Zemlje. (RZ = 6400 km)
Na tijelo mase m na povrini Zemlje djeluje sila:
m

F
MZ
RZ

mM Z
F = ma = mg = G 2
RZ
gRZ2
MZ =
= 5.895 1024
G

kg

Srednja gustoa Zemlje :

gRZ2
MZ
3g
G
=
=
=
= 5500 kg / m3
4 3
VZ
RZ 4 RZ G
3

9.2. Keplerovi zakoni

1. Planeti se gibaju po elipsama, a Sunce se nalazi u
jednom od arita.
2. Planeti se gibaju tako da radijusvektor (vektor koji
spaja sredite Sunca i sredite planeta) u jednakim
vremenskim intervalima opisuje jednake povrine,
bez obzira na udaljenost planeta od Sunca (zakon
ploha).
3. Kvadrati vremena ophodnje planeta oko Sunca
odnose se kao kubovi velikih poluosi njihovih
eliptinih putanja:
2
1
2
2

3
1
3
2

T
a
=
T
a

9.2. Keplerovi zakoni

Keplerovi zakoni mogu se izvesti iz Newtonovih zakona i zakona
gravitacije.
Primjer:
Odredi ophodno vrijeme planeta koji krui oko Sunca na udaljenosti r.

Fg = Fcp
G

v2
2
=
M
=
M

r
p
p
2
r
r
2
=
T

MSM p

M S 2
G 2 =
r
r
T
2
4

T2 =
r3
GM S
2

T 2 r3

3. Keplerov zakon

9.2. Keplerovi zakoni

Veza izmeu 2. Keplerovog zakona i zakona ouvanja zakretnog impulsa.

dL
=
=0
dt

9.3. Gravitacijsko polje Zemlje. Sila tee.

Poto gravitacijska sila (elektrina, manetska) djeluje na daljinu, korisno
je definirati POLJE kao prostor u kojem djeluje sila.
Polje postoji u svakoj toki prostora. Izvor polja je tijelo (m) koje stvara
gravitacijsko polje u okolnom prostoru.
Prisustvo polja utvrujemo postavljanjem probnog tijela (m0) u odreenu
toku prostora i mjerenjem sile na to tijelo.
Jakost gravitacijskog polja = gravitacijska sila po jedinici mase.




F g
J=
m0
m0

m
r0



m m0

F g = G 2 r 0
r



F g
m

J=
= G 2 r 0
m0
r

9.3. Gravitacijsko polje Zemlje. Sila tee.

Gravitacijsko polje Zemlje.




F g


MZ
J=
= G
r
2 0
m0
( RZ + h )
- opada s kvadratom udaljenosti

Gravitacijsko polje na povrini Zemlje.




F g
MZ

JZ =
= G 2 r 0
m0
RZ
J Z = g = 9.81 m / s 2
- konstantno uz povrinu Zemlje

9.3. Gravitacijsko polje Zemlje. Sila tee.

Sila tee i teina
Sila tee privlana sila koja djeluje na sva tijela u blizini
Zemljine povrine;
rezultanta gravitacijske sile (Fg) i neinercijalne

(centrifugalne Fcf) sile zbog Zemljine rotacije





F G = mg
masa

Fg
akceleracija
sile tee

Fcf

FG

Fg

Fcf

Svim tijelima na istom mjestu na Zemlji koja slobodno

padaju, sila tea daje isto ubrzanje, g.

FG

9.3. Gravitacijsko polje Zemlje. Sila tee.

Sila tee i teina
Teina sila kojom neko tijelo pritie podlogu na kojoj stoji
odnosno ovjesite o koje je ovjeeno.
Sila tea je sila na tijelo, a teina je sila na podlogu odnosno
ovjesite.
Ukoliko podloga (ovjesite) miruje ili se giba jednoliko
pravocrtno spram povrine Zemlje, teina tijela jednaka je sili





tei:

G = mg = F G

Ako se tijelo giba ubrzano prema Zemljinoj povrini, teina

e se razlikovati od sile tee.

9.4. Troma i teka masa

mg

mt
- odraava inerciju tijela
- odreujemo je mjerenjem a koju
tijelo dobije djelovanjem sile F

F = mt a

- mjera gravitacijske sile

- uzrokuje gravitacijsko polje

Fg = G

M Z mg
RZ2

Pokusi: sila tea Fg=mg jednaka je sili koja ubrzava tijelo kod slobodnog
pada F=ma.

F = mt a = Fg = mg g
a=g
Pokusi:
Zakljuak: mt = mg = m

Jednakost teke i trome mase osnova je principa ekvivalencije: ne

moemo razlikovati inercijalni sustav u gravitacijskom polju (a=g) od
neinercijalnog sustava koji se giba ubrzanjem a=-g opa teorija
relativnosti.

9.5. Gravitacijska potencijalna energija

- gravitacijska sila je konzervativna
- u polju konzervativne sile tijela imaju potencijalnu energiju
- gravitacijska sila je centralna sila:
usmjerena je du radijalne duine prema
fiksnom centru (O), a iznos joj ovisi
samo o radijalnoj udaljenosti r, F=F(r)
- promatramo rad centralne sile na
putanji AB




dW = Fd r = F ( r ) dr
rf

Wradijal = F ( r ) dr , Wluk = 0
ri

- rad ovisi samo o poetnom i krajnjem

radijalnom poloaju

svaka centralna sila = konzervativna sila

9.5. Gravitacijska potencijalna energija

- rad potreban da tijelo mase m2 premjestimo iz poloaja r1 u r2 u
gravitacijskom polju tijela mase m1
r2

r2

r1

r1

W = Fg dr = G

m1m2
dr
2
r
r2

m1

m2

r1
r2

1 1
1
W = Gm1m2 = Gm1m2
r r1
r2 r1
- rad ne ovisi o putu ve samo o poetnom i
krajnjem poloaju tijela mase m moemo
ga izraziti razlikom potencijalnih energija

1 1
W = E p ( r2 ) E p ( r1 ) = Gm1m2
r2 r1
mm
E p ( r ) = G 1 2 ,
E p ( r1 = ) = 0
r

9.5. Gravitacijska potencijalna energija

- na povrini Zemlje r1=RZ, r2=r

1 1
E p ( r ) = Gm1M Z

r
R

Z
r RZ
E p ( r ) = Gm1M Z
RZ r
h = r RZ << RZ
Gm1M Z
Ep =
h = m1 gh
2
RZ
GM Z
g=
RZ2

Gravitacijska potencijalna
energija tijela iznad Zemlje.

9.5. Gravitacijska potencijalna energija

Prva kozmika brzina
= brzina kojom treba lansirati tijelo da bi kruilo oko Zemlje na udaljenosti RZ

Fcp = Fg

mv 2
= mg
RZ
v = gRZ = 7.9 km / s
Energija tijela m koje krui oko masivnog tijela M
mv 2
mM
=G 2
r
r
mv 2
mM
=G
2
2r

E = K + Ep = G

mM
mM
mM
G
= G
2r
r
2r

r
2

Ukupna mehanika energija tijela na zatvorenoj putanji je negativna i konstantna.

Kinetika energija je konstantna i dva puta manja od potencijalne energije.
Pri gibanju dvaju tijela u gravitacijskom polju, ukupna energija i zakretni impuls su
ouvani.

9.5. Gravitacijska potencijalna energija

Druga kozmika brzina
= brzina kojom treba lansirati tijelo da bi napustilo Zemljino gravitacijsko polje
- rad koji treba uloiti pri udaljavanju tijela s
povrine Zemlje u beskonanost

mM Z
mM Z
W = Fdr = G 2 dr = G
= mgRZ
r
RZ
RZ
RZ
- taj rad dobije se naraun kinetike energije tijela
lansiranog brzinom v2

mv22
= mgRZ
2
v2 = 2 gRZ = 2v1 = 11.2 km / s

9.6. Crne jame

Masivna zvijezda supernova jezgra
m < 1.4 MS bijeli patuljak
1.4 MS < m < 3 MS neutronska zvijezda
(r=10 km)
m > 3 MS crna jama

Schwarzschildov radijus
-svi dogaaji unutar RS
ostaju nevidljivi vani

Binarni sustav koji se sastoji od normalne zvijezde (lijevo) i crne jame (desno).
Materija isupana iz zvijezde stvara ubrzavajui disk oko crne jame koji se
zagrijava do visokih temperatura i zrai x-zrake; time crne jame postaju vidljive.

Domaa zadaa 4

1. ovjek mase100 kg nalazi se u liftu koji se

a) die konstantnom brzinom
b) die akceleracijom 1 m/s2
c) sputa akceleracijom 1 m/s2.
Ako ovjek ispusti kuglicu na visini 1 m iznad poda lifta, koliko e
vremena kuglica slobodno padati?

2. Koliko bi na Mjesecu skoila Blanka Vlai, ako na Zemlji

preskoi visinu 2.08 m?

3. Dvije zvijezde udaljeneza d gibaju se po krunim putanjama

oko njihovog centra mase. Pokai da je period svake zvijezde dan
relacijom:

Napomena: primijeni Newtonove

zakone na svaku od zvijezda.

Mr2 = mr1
d = r1 + r2