POLITIKI SUSTAV HRVATSKE

(obavezni/OTS predmet)
akad. god. 2015/2016.
nastavnik:

doc. dr. sc. Goran ular (gcular@fpzg.hr)

konzultacije: srijeda, 12.30 (Fabkovieva 1, V kat)

asistentica:

dr. sc. Vedrana Barievi

konzultacije:

predavanja:
seminari:

ponedjeljak, 15.30 17.00 dvorana A

utorak, 8.30 10.00 seminar V
utorak, 12.00 13.30 seminar V
srijeda, 15.30 17.00 dvorana D
srijeda, 17.15 18.45 dvorana D

JE LI MOGUA POLITIKA KAO

ZNANOST?

politika kao zanat

politika kao historiografija

politika kao sredstvo ostvarenja ideja i vrijednosti; naela

dobrog poretka; odnos pojedinaca i drutva

interpretacijska teorija i drutveni angaman

kauzalna objanjenja pojedinih dogaanja; dominiraju istaknuti

pojedinci u politici

normativna politika teorija

ako eli razumjeti politiku budi politiar; pojedinci i njihovi

meusobni odnosi; autobiografije i memoari

svaka politika analiza je promaena ako nije voena

odreenim vrijednostima i angamanom za drutvenim
promjenama; interpretacija drutveno-povijesnih odnosa

empirijska politika analiza

pokuaj da se politici prie s empirijskog i analitikog stajalita;

srednje strukture (grupe, institucije); analiza kolektivnog
djelovanja

POLITIKI SUSTAV
ideja sistema (sustava) razvija se unutar
kibernetike
preuzima se u drutvenim znanostima
1950ih i 1960ih
David Easton (1953.)
sustav ima svoje granice, elemente koji su
u meusobnoj interakciji, sustav
komunicira s okolinom
politiki sustav je sustav politikih
djelovanja koja se odvijaju unutar
postojeih obrazaca

KRITIKA IDEJE POLITIKOG

SUSTAVA
preapstraktnost modela, formalnost
analize, otueni pojmovni aparat
pokuaj da se drutvena znanost
oformi po ugledu na prirodne
problemi u pokuaju modeliranja ili
kvantificiranja ljudskog ponaanja
gubljenje smisla cjeline orijentacijom
na analitiki aparat

ZNAENJE POJMA POLITIKOG

SUSTAVA DANAS
oznanstveniti politiku
analizirati ne znai biti vrijednosno
neutralan ve pokuati razdvojiti
vrijednosni i analitiki aspekt u
bavljenju politikim
biti u doticaju sa stvarnou
(empirijski pristup)
teorijski izolirati predmet i time dati
legitimitet politikoj znanosti koja nije
samo skup razliitih disciplina

TRI LICA POLITIKE

polity
odnosi se na uspostavljena temeljna pravila
igre koja konstituiraju politiku i politiku
zajednicu

politics
ulaz politikog sustava: odnosi se na borbu za
vlast

policy
izlaz politikog sustava: utjecaj politike na
druge sfere drutva; politika kao upravljanje
drutvom; javne politike

POLITIKE INSTITUCIJE
trajniji obrasci kolektivnog politikog
djelovanja nastali kao odgovor na izvanjska
pravila, prakticirana i prihvaena od strane
politikih aktera
primjeri razliitih politikih institucija:

Ustav pisani dokument

parlament zakonodavno tijelo
politike stranke - organizacije
izbori - proces
stranaki sustav obrazac stranakog
natjecanja

1. susret: 5. listopada 2015.

Uvod u predmet: sadraj silabusa, metode
rada, seminar, studentske obveze,
organizacija nastave, literatura,
konzultacije
Politika znanost i politiki sustav: teorija
sistema, pojam politikog sustava, tri lica
politike

Marsh, David / Stoker, Gerry, 2005: Teorije i metode

politike znanosti, FPZG, Zagreb: 1-15.
Grdei, Ivan, 1995: Politiko odluivanje, Alinea, Zagreb:
14-16.

2. susret: 12. listopada 2015.

Tranzicija: demokratske revolucije,
tranzicijski modeli, demokracija-tritecivilno drutvo, konsolidacija i dometi
tranzicije u Hrvatskoj

Hague, Rod, Harrop, Martin, Breslin, Shaun, 2001:

Komparativna vladavina i politika: Uvod, FPZG, Zagreb:
40-45, 48-54.
Kasapovi, Mirjana, 1996: Demokratska tranzicija i
politike stranke, FPZG, Zagreb: 153-168.

3. susret: 19. listopada 2015.

Prvi demokratski izbori i konstituiranje
vlasti 1990.

Grdei, Ivan, 1991: Izbori u Hrvatskoj: birai,

vrednovanja i preferencije, u: Hrvatska u izborima 1990.
Naprijed, Zagreb: 49-97.

4. susret: 26. listopada 2015.

Prvi Ustav RH i kasnije promjene. Vrste i
znaenje ustava. Referendum o
samostalnosti 1991. Agresija i Domovinski
rat. Meunarodno priznanje RH.

Hague, Rod, Harrop, Martin, Breslin, Shaun, 2001:

Komparativna vladavina i politika: Uvod, FPZG, Zagreb:
241-252.
Smerdel, Branko, 2013: Ustavno ureenje europske
Hrvatske, Narodne novine, Zagreb: 241-288.
unec, Ozren, 2007: Goli ivot: socijetalne dimenzije
pobune Srba u Hrvatskoj (sv. I), Demetra, Zagreb: 123145.

5. susret: 2. studenog 2015.

Izbori: vrste izbora, izborno zakonodavstvo,
birako pravo i referendumi, izborni modeli
i sustavi, utjecaj izbornih sustava na
stranaki i politiki ivot u Hrvatskoj.

Hague, Rod, Harrop, Martin, Breslin, Shaun, 2001:

Komparativna vladavina i politika: Uvod, FPZG, Zagreb:
153-171, 174-176.
Zakoek, Nenad, 2002: Politiki sustav Hrvatske, FPZG,
Zagreb: 15-29.
Smerdel, Branko, 2013: Ustavno ureenje europske
Hrvatske, Narodne novine, Zagreb: 163-168, 381-394

6. susret: 9. studenog 2015.

Politike stranke: nastanak i razvoj,
organizacija i ideologija, stranaki sustav,
dimenzije i obrasci stranakog natjecanja u
Hrvatskoj.

Hague, Rod, Harrop, Martin, Breslin, Shaun, 2001:

Komparativna vladavina i politika: Uvod, FPZG, Zagreb: 210238.
ular, Goran, 2001: Vrste stranake kompeticije i razvoj
stranakog sustava, u: Kasapovi, Mirjana (ur.): Hrvatska
politika 1990.-2000.: Izbori, stranke i parlament u
Hrvatskoj, FPZG, Zagreb: 123-146.
Henjak, Andrija, 2011: Stranaka identifikacija i granice
stranake mobilizacije u Hrvatskoj nakon 2000. godine,
Politike perspektive, 1 (1): 29-50.

7. susret: 16. studenog 2015.

I kolokvij

12 pitanja, 15 min., max. 40 bodova

8. susret: 23. studenog 2015.

Parlament: razvoj, struktura, uloga i
funkcije, Hrvatski sabor.

Hague, Rod, Harrop, Martin, Breslin, Shaun, 2001:

Komparativna vladavina i politika: Uvod, FPZG, Zagreb:
293-321.
Zakoek, Nenad, 2002: Politiki sustav Hrvatske, FPZG,
Zagreb: 97-110.
Smerdel, Branko, 2013: Ustavno ureenje europske
Hrvatske, Narodne novine, Zagreb: 347-379.

9. susret: 30. studenog 2015.

Podjela vlasti: odnos zakonodavne i
izvrne vlasti, tipovi sustava vlasti,
promjena sustava vlasti u Hrvatskoj,
institucija Predsjednika RH.

Hague, Rod, Harrop, Martin, Breslin, Shaun, 2001:

Komparativna vladavina i politika: Uvod, FPZG, Zagreb:
322-349.
Zakoek, Nenad, 2002: Politiki sustav Hrvatske,
Fakultet politikih znanosti, Zagreb: 111-124.
Smerdel, Branko, 2013: Ustavno ureenje europske
Hrvatske, Narodne novine, Zagreb: 395-408.

10. susret: 7. prosinca 2015.

Izvrna vlast: vlada, vrste vlada, odnos
Sabora i vlade, ministarstva i resori,
sredinja uprava, tipovi i tvorba vladinih
veina

Hague, Rod, Harrop, Martin, Breslin, Shaun, 2001:

Komparativna vladavina i politika: Uvod, FPZG, Zagreb:
322-349.
Zakoek, Nenad, 2002: Politiki sustav Hrvatske,
Fakultet politikih znanosti, Zagreb: 111-124.
Smerdel, Branko, 2013: Ustavno ureenje europske
Hrvatske, Narodne novine, Zagreb: 409-426.

11. susret: 14. prosinca 2015.

Institucije ustavnog nadzora: Ustavni sud
u Hrvatskoj, politika uloga Ustavnog
suda, puki pravobranitelj, ostale
institucije.

Hague, Rod, Harrop, Martin, Breslin, Shaun, 2001:

Komparativna vladavina i politika: Uvod, FPZG, Zagreb:
252-261.
Smerdel, Branko, 2013: Ustavno ureenje europske
Hrvatske, Narodne novine, Zagreb: 427-453, 465-484.

12. susret: 21. prosinca 2015.

Lokalna samouprava: odnos sredinje i
lokalne vlasti, lokalna demokracija i
participacija.

Hague, Rod, Harrop, Martin, Breslin, Shaun, 2001:

Komparativna vladavina i politika: Uvod, FPZG, Zagreb:
279-292.
Smerdel, Branko, 2013: Ustavno ureenje europske
Hrvatske, Narodne novine, Zagreb: 485-501.
Kasapovi, Mirjana, 2004: Lokalno izborno pravo u
Hrvatskoj u komparativnoj perspektivi, u: Petak,
Zdravko, Kasapovi, Mirjana, Lali, Draen: Lokalna
politika u Hrvatskoj, FPZG, Zagreb: 61-95.

13. susret: 11. sijenja 2016.

Ljudska prava i manjinska politika u RH:
slobode i prava ovjeka i graanina,
nacionalne i etnike manjine.

Smerdel, Branko, 2013: Ustavno ureenje europske

Hrvatske, Narodne novine, Zagreb: 95-119, 289-346.
Mesi, Milan, 2003: Europski standardi manjinske zatite
i poloaj manjina u Hrvatskoj, Revija za sociologiju, 34
(3-4): 161-177.
Horvat, Ana, 2010: Autohtone nacionalne manjine i
ustavne promjene 2009. 2010, Zbornik PFZ-a, 60 (2):
555-585.

14. susret: 18. sijenja 2016.

II kolokvij

12 pitanja, 15 min., max. 40 bodova

PISANI ISPIT I
gradivo za pisani ispit obuhvaa Ustav RH, sve tekstove
po susretima i predavanja
prezentacije s predavanja objavljuju se nakon svakog
susreta
pisani ispit se sastoji od 24 pitanja tipa viestrukog izbora
sa samo jednim tonim odgovorom (od 4 ponuena) i
nadopunjavanja
unutar ispita postoje dvije vrste ispitnih pitanja: 6
bazinih (oznaenih boldom) i 18 ostalih
minimalni uvjeti za prolaz su:

tono odgovorenih 5 od 6 bazinih pitanja (ovo se prvo provjerava i

ako student ne zadovolji ovaj uvjet, ostatak ispita se ne pregledava)
13 tono odgovorenih pitanja ukupno (od 24)

PISANI ISPIT II

tono odgovoreno pitanje nosi 3,33 boda

kod ukupnog zbroja bodova, bodovi se zaokruuju (1 pitanje 3
boda; 2 pitanja 7 bodova, 3 pitanja 10 bodova, 4 pitanja 13
bodova 6 pitanja 20 bodova 12 pitanja 40 bodova; 13
pitanja 43 boda 24 pitanja 80 bodova)
kolokviji su u osnovi prepolovljeni ispit, s tim da uvjet za
izlazak na drugi kolokvij ine tono odgovorena 2 od 3 bazina
pitanja i minimalno 20 bodova ukupno
uvjet za prolaz II kolokvija (a time i cjelokupnog ispita) ine
tono odgovorena 2 od 3 bazina pitanja i minimalno 20
bodova ukupno, ukoliko je ukupan broj bodova I i II kolokvija
najmanje 43
vrijeme za pisanje kolokvija je 15 minuta, a za pisanje ispita
30 minuta