Drugi parcijalni ispit iz Matematike III

1. Rijeiti diferencijalnu jednainu 2 x 3 y dx y x dy 0.

2. Student eli da nae jednu odreenu knjigu i potraie je u dvije biblioteke. U obje biblioteke
podjednako je vjerovatno da u svom fondu imaju tu knjigu ili da je nemaju. Ako neka od te
dvije biblioteke ima eljenu knjigu, podjednako je vjerovatno da je ona zauzeta (na itanju) ili
da je slobodna za iznajmljivanje. Da li je vjerovatnije da e student dobiti knjigu ili da je nee
dobiti?
3. Za vrijednosti obiljeja X i Y datih u tabeli nai jednainu obje regresione prave i koeficijent
korelacije:

3,75

3,24

3,91

3,65

3,62

3,84

3,88

3,90

3,92

6,50

5,47

6,82

6,32

6,34

6,68

6,67

6,79

6,85

Pismeni ispit iz Matematike III, 06. 02. 2015.

I GRUPA
1. Napisati u obliku stepenog reda funkciju f x ln

3x 1
i nai interval u kome vai
4 x 4x 3
2

taj razvoj.
2. Dokazati da diferencijalna jednaina

2x y
3

4 x 2 y 2 xy 2 xy 4 2 y dx 2 x 2 y 2 y 3 2 x dy 0 ima integracioni mnoilac

oblika x ili y i zatim rijeiti tu jednainu.

2 t

3. a) Nai konvoluciju funkcija f t t i g t t e , 0.

b) Iskoristiti rezultat a) da se nae original Laplasove transformacije F z

1
z 2 z 1

4. U posudi se nalaze 3 bijele, 4 plave i 3 crvene kuglice. Iz posude se izvlae 4 kuglice, jedna po
jedna i svaki put se izvuena kuglica vrati u posudu. Ako je sluajna promjenljiva X zadana
kao broj izvuenih kuglica plave boje, izraunati matematiko oekivanje E X .
II GRUPA

1. Napisati u obliku stepenog reda funkciju f x x ln x 2 9 x 4

i nai interval u kome

vai taj razvoj.

2. Dokazati da diferencijalna jednaina 2 xy 4 e y 2 xy 3 y dx x 2 y 4 e y x 2 y 2 3 x dy 0

ima integracioni mnoilac oblika x ili y i zatim rijeiti tu jednainu.
2

at

3. a) Nai konvoluciju funkcija f t t i g t te , a 0.

b) Iskoristiti rezultat a) da se nae original Laplasove transformacije F z

1
z

z 4

4. U posudi se nalaze 2 zelene, 5 crvenih i 3 ute kuglice. Iz posude se izvlai 5 kuglica, koje se
ne vraaju u posudu. Ako je sluajna promjenljiva X zadana kao broj izvuenih kuglica
crvene boje, nai funkciju raspodjele F x .

III GRUPA
1. Napisati u obliku stepenog reda funkciju f x ln

x 2 8 x 16
i nai interval u kome vai
x8

taj razvoj.

2. Dokazati da diferencijalna jednaina 3 xy 3 4 xy y y y 2 y 2 2 0 ima integracioni

mnoilac oblika x ili y i zatim rijeiti tu jednainu.
mt

3. a) Nai konvoluciju funkcija f t t i g t e , m 0.

b) Iskoristiti rezultat a) da se nae original Laplasove transformacije F z

1
.
z z 2
4

4. U posudi se nalaze 4 bijele, 4 ljubiaste i 2 plave kuglice. Iz posude se izvlae 4 kuglice, jedna
po jedna i svaki put se izvuena kuglica vrati u posudu. Ako je sluajna promjenljiva X
zadana kao broj izvuenih kuglica bijele boje, izraunati matematiko oekivanje E X .

Pismeni ispit iz Matematike III, 20. 02. 2015.

I GRUPA

1. Diskutovati konvergenciju brojnog reda

n 1

4n 5 ln 4n 5

u zavisnosti od realnog

parametra a.

2t
x 3 x 2 y 4e
2. Rijeiti sistem diferencijalnih jednaina
.

t
y x 2 y e sin t
3. Tri strijelca gaaju cilj nezavisno jedan od drugog i pogaaju ga sa vjerovatnoama

1 1 1
, i .
2 3 8

Svaki strijelac tano jednom gaa cilj. Ako se zna da su dva strijelca pogodila cilj, nai
vjerovatnou dogaaja da su to bili prvi i drugi strijelac.
4. Data je funkcija gustine raspodjele vjerovatnoa sluajne promjenljive X :

cx, x 0, 2

2
f x cx x arccos
, x
x

0, x 0, 2

2, 2 .

Nai nepoznatu konstantu c i odrediti funkciju raspodjele F x .

II GRUPA

ln 3 n
.

2
n 2 n

1. Ispitati konvergenciju reda

x 3x 2 y
2. Rijeiti sistem diferencijalnih jednaina
.

t
y 2 x y 3e
3. Tri strijelca gaaju cilj nezavisno jedan od drugog i pogaaju ga sa vjerovatnoama

2 1 2
, i . Svaki strijelac tano jednom gaa cilj. Ako se zna da je samo jedan strijelac
5 4 3
pogodio cilj, nai vjerovatnou dogaaja da je to bio drugi strijelac.
4. Data je funkcija gustine raspodjele vjerovatnoa sluajne promjenljive X :

cx, x 0,5

2x
5
f x cx arccos , x 5, 5 2 .
25
x

0, x 0,5 2

Nai nepoznatu konstantu c i odrediti funkciju raspodjele F x .

III GRUPA

1. Diskutovati konvergenciju brojnog reda

n 1

n 3 n ln n ln ln n

u zavisnosti od realnog

parametra .

x x y
2. Rijeiti sistem diferencijalnih jednaina
t.
y 2 x y 6sin 2

2
3. Tri strijelca gaaju cilj nezavisno jedan od drugog i pogaaju ga sa vjerovatnoama

1 1 3
, i .
6 5 4

Svaki strijelac tano jednom gaa cilj. Ako se zna da su dva strijelca pogodila cilj, nai
vjerovatnou dogaaja da su to bili drugi i trei strijelac.

4. Data je funkcija gustine raspodjele vjerovatnoa sluajne promjenljive X :

cx, x 0, 2 2

x
2 2
f x cx arccos
, x 2 2, 4 .
4
x

0, x 0, 4

Nai nepoznatu konstantu c i odrediti funkciju raspodjele F x .

Pismeni ispit iz Matematike III, 19. 06. 2015.
I GRUPA
1. Razviti u Furierov red funkciju f x 4 x 3 u intervalu 6,8 .
2. Rijeiti diferencijalnu jednainu: y y

2
.
e e x
2x

3. ovjek u depu ima 3 bijele i 6 crnih kuglica. Iz depa mu je ispala jedna kuglica. Nakon toga
on je iz depa izvukao dvije kuglice. Kolika je vjerovatnoa da je tom ovjeku iz depa ispala
bijela kuglica, ako je on izvukao dvije bijele kuglice?
4. Moe li se na osnovu uzorka od 40 kutija ibica smatrati da fabrika pakuje prosjeno po 45
drvaca u kutiju sa rizikom 0, 05, ako su brojanjem drvaca u uzorku od 40 kutija dobijeni
sljedei rezultati:
Broj
drvaca
40 41
42 43
44 45
46 47
48 49
50 51
52 53
54 55

Broj
kutija
2
3
5
11
10
6
2
1

II GRUPA
1. Razviti u Furierov red funkciju f x x 7 u intervalu 3,11.
2. Rijeiti diferencijalnu jednainu: y 5 y 6 y

1 2tg x
.
e 2 x cos 2 x

3. ovjek u depu ima 4 crvene i 5 crnih kuglica. Iz depa mu je ispala jedna kuglica. Nakon toga
on je iz depa izvukao dvije kuglice. Kolika je vjerovatnoa da je tom ovjeku iz depa ispala
crna kuglica, ako je on izvukao dvije crvene kuglice?
4. Moe li se na osnovu uzorka od 48 kutija ibica smatrati da fabrika pakuje prosjeno po 47
drvaca u kutiju sa rizikom 0, 01, ako su brojanjem drvaca u uzorku od 48 kutija dobijeni
sljedei rezultati:

Broj
drvaca
42 43
44 45
46 47
48 49
50 51
52 53
54 55
56 57

Broj
kutija
1
4
6
14
11
7
3
2

III GRUPA
1. Razviti u Furierov red funkciju f x 3x 2 u intervalu 11,3 .
2. Rijeiti diferencijalnu jednainu: y 4 y

4
.
e e 2 x
2x

3. ovjek u depu ima 2 bijele i 8 crvenih kuglica. Iz depa mu je ispala jedna kuglica. Nakon
toga on je iz depa izvukao dvije kuglice. Kolika je vjerovatnoa da je tom ovjeku iz depa
ispala bijela kuglica, ako je on izvukao dvije crvene kuglice?
4. Moe li se na osnovu uzorka od 46 kutija ibica smatrati da fabrika pakuje prosjeno po 48
drvaca u kutiju sa rizikom 0, 05, ako su brojanjem drvaca u uzorku od 46 kutija dobijeni
sljedei rezultati:
Broj
drvaca
41 42
43 44
45 46
47 48
49 50
51 52
53 54
55 56

Broj
kutija
3
4
7
15
9
5
2
1

Pismeni ispit iz Matematike III, 10. 07. 2015.

I GRUPA

1. Nai sumu reda

n
n 1

n
.
n2 1

2. Rijeiti diferencijalnu jednainu x 2 y 2 x y y pomou smjene z

3. Izraunati integral

e t sh 2t cos3 t dt pomou Laplasove transformacije.

4. Funkcija gustine vjerovatnoe sluajne promjenljive X data je sa:

0, x 1

f x c arctg x
.
, x 1
x 2

y
.
x

Nai nepoznatu konstantu c i funkciju raspodjele F x .

II GRUPA

1. Nai sumu reda

n 1

n
.
3n 2 4

2. Rijeiti diferencijalnu jednainu x

y x y 2 pomou smjene

y z2.

3. Izraunati integral e5t sin 3t cos 2 t dt pomou Laplasove transformacije.

4. Funkcija gustine vjerovatnoe sluajne promjenljive X data je sa:

, x 1
2
f x x 2 x 10
.
0, x 1
Nai nepoznatu konstantu c i funkciju raspodjele F x .

III GRUPA

1. Nai sumu reda

n 1

n
.
5n 2 9
2

2. Rijeiti diferencijalnu jednainu y y ln y x 2 ln y y pomou smjene ln y z.

3. Izraunati integral

e2t t sh 4t dt pomou Laplasove transformacije.

4. Funkcija gustine vjerovatnoe sluajne promjenljive X data je sa:

0, x 0
f x 2 x
.
c e cos 4 x , x 0
Nai nepoznatu konstantu c i funkciju raspodjele F x .

Pismeni ispit iz Matematike III, 04. 09. 2015.

I GRUPA

1. Nai poluprenik i interval konvergencije, te sumu stepenog reda:

2n 1x n 2 .

n 0

2x 1
2. Rijeiti diferencijalnu jednainu: y y 2

2x 2x 2
3. Data

je

diskretna

m
P X j q j p m j
j

sluajna

1 x y
x x 1
2

promjenljiva

j 0,1, 2,..., m ,

.
takva

da

je

m , q 0,1 , p 1 q.

pri emu je

Izraunati matematiko oekivanje i disperziju date sluajne promjenljive.

4. Nai original f t pri Laplasovoj transformaciji F z

2 z 3 17 z 2 38 z 59
.
2 z 3 6 z 2 14 z 66

II GRUPA

1. Nai poluprenik i interval konvergencije, te sumu stepenog reda:

n 1

n 1

2. Rijeiti diferencijalnu jednainu: y y

x 1

2
x 2x 4

4 x y
x 2x 4
2

x 2n
.
2n 2 n

3. Data je diskretna sluajna promjenljiva X takva da je P X m

m
m !e

m 0,1, 2,..., ,

pri emu je . Izraunati matematiko oekivanje i disperziju date sluajne promjenljive.

4. Nai original f t pri Laplasovoj transformaciji F z

6 z 3 71z 2 289 z 394

.
3z 3 30 z 2 97 z 98

III GRUPA

1. Nai poluprenik i interval konvergencije, te sumu stepenog reda:

2n x n .

n 1

2. Rijeiti diferencijalnu jednainu: y y

2x 3

2
2 x 6 x 18

9 x y
x 3x 9
2

3. Data je diskretna sluajna promjenljiva X takva da je P X j p

j 1

j 1, 2, 3,... ,

pri emu je q 0,1 , p 1 q. Izraunati matematiko oekivanje i disperziju date sluajne

promjenljive.
4. Nai original f t pri Laplasovoj transformaciji F z

15 z 3 96 z 2 170 z 158
.
5 z 3 30 z 2 54 z 56

Pismeni ispit iz Matematike III, 29. 09. 2015.

I GRUPA

5n 3n n
a u zavisnosti od realnog parametra a.

n
n 1

1. Diskutovati konvergenciju reda

2. Dokazati da diferencijalna jednaina

x y 2 3 x y 2 y 3 5 xy 0 ima integracioni

mnoilac x 27 y 16 pa zatim rijeiti tu jednainu.

3. Dva broda treba da stignu u istu luku. Njihova vremena dolaska su sluajna, meusobno
nezavisna i jednako vjerovatna u periodu izmeu ponoi (0 sati) i 12 sati (podne). Kada brod
A stigne u luku, ostaje u njoj jedan sat radi istovara robe, a kad brod B stigne u luku, ostaje u
njoj dva sata. Luka je mala, tako da ne moe da primi odjednom oba broda. Nai
vjerovatnou da e jedan od brodova morati da eka ispred luke dok drugi brod ne ode.
4. Testirati hipotezu o nezavisnosti boje kose (veliina X) i boje oiju (veliina Y) kod ljudi na
osnovu uzorka uzetog kod 5528 osoba sa rizikom = 0,01 :
Svjetla

Smea

Crna

Crvena

Plave

567

897

435

224

ute/Zelene

301

256

672

518

Tamne

120

648

571

319

II GRUPA
n

a2

3 . u zavisnosti od realnog parametra a.
1. Diskutovati konvergenciju reda
2
n 1 3 n 1
2. Dokazati da diferencijalna jednaina

mnoilac x y 2

3 y

x dx 2 y 3 6 xy dy 0 ima integracioni

pa zatim rijeiti tu jednainu.

3. Sastanak dvije osobe zakazan je izmeu 12 i 13 sati na odreenom mjestu uz obavezu

ekanja 15 minuta. Kolika je vjerovatnoa susreta ako je dolazak svake od osoba nezavisan i
jednako mogu u bilo koje vrijeme izmeu 12 i 13 sati?
4. 4 maine proizvode artikle koji mogu biti I, II ili III klase. Uzet je sluajan uzorak od 429
artikala:
Maina
Maina
Maina
Maina
Klasa
A
B
C
D
I
28
46
37
52
II
19
25
33
24
III
73
11
45
36

Testirati hipotezu da kvalitet proizvoda ne zavisi od maine na kojoj je proizveden sa rizikom

0, 05 .
III GRUPA

bn
1. Diskutovati konvergenciju reda
u zavisnosti od realnog parametra b.
n
n
n 1 n 3 2

2. Dokazati da diferencijalna jednaina

integracioni mnoilac xy

5
2

x5 y 3 x 2 y x y x 3 y 5 xy 2 y 0 ima

pa zatim rijeiti tu jednainu.

3. Dva broda treba da stignu u istu luku. Njihova vremena dolaska su sluajna, meusobno
nezavisna i jednako vjerovatna u periodu izmeu 3 i 13 sati. Kada brod A stigne u luku, ostaje
u njoj dva sata radi istovara robe, a kad brod B stigne u luku, ostaje u njoj tri sata. Luka je
mala, tako da ne moe da primi odjednom oba broda. Nai vjerovatnou da e jedan od
brodova morati da eka ispred luke dok drugi brod ne ode.
4. Testirati hipotezu o nezavisnosti boje kose (veliina X) i boje oiju (veliina Y) kod ljudi na
osnovu uzorka uzetog kod 5108 osoba sa rizikom = 0,01 :
Svjetla

Smea

Crna

Crvena

Plave

331

245

760

528

ute/Zelene

151

609

487

213

Tamne

724

395

548

117

Pismeni dio ispita iz Matematike III, 7. 10. 2015.

1. Ispitati konvergenciju reda

n !e n

n 1 n

n p

2. Rijeiti diferencijalnu jednainu y

, p ,

2x 3 y2 1
.
2 y 3 x 4 y 2 1

3. U svakoj od tri kutije nalazi se po 5 crnih i 3 bijele kuglice. Iz prve kutije sluajno se bira jedna
kuglica i prebacuje u drugu kutiju. Zatim se na sluajan nain bira jedna kuglica iz druge kutije
i prebacuje u treu kutiju. Na kraju, iz tree kutije se na sluajan nain vadi jedna kuglica.
Izraunati vjerovatnou dogaaja:
a) Iz tree kutije izvuena je bijela kuglica.
b) Iz druge kutije u treu prebaena je crna kuglica, ako je iz tree kutije izvuena bijela kuglica.
4. Odrediti konstantu c tako da je funkcija

c 1 1 x , 0 x 2
f x
0,
x 0, 2

funkcija gustine vjerovatnoe neke sluajne promjenljive X . Zatim nai matematiko

oekivanje i disperziju za X .