IVOTOPIS:

Johann Wolhgang Goethe (1749.-1832.) najvei je njemaki pjesnik, knjievnik i

mislilac. Potekao je iz ugledne i imune graanske obitelji. Pjesnike prvence
objavio je u Leipzigu, gdje je studirao pravo. Plaao je danak pomodnom
klasicizmu u duhu rokokoa. To je bilo izmeu njegove esnaeste i sedamnaeste
godine ivota, kad se vratio kui "slomljenih krila".
Roman "Patnje mladog Werthera" uinio ga je najpoznatijim i najslavnijim
njemakim autorom. Prvi je njemaki pisac koji je postigao svjetsko znaenje.
Djela: ''Faust'', '' Patnje mladog Werthera'', '' Rimske elegije'', '' Srodne due'', ''
Naukavanje Wilhelma Meistera''...

KNJIEVNI ROD: epika

VRSTA DJELA: roman

ANALIZA JEZIKA I STILA:

- metafora: gutao one crne oi, kako su mi samo svjee njene usne i svjei
osmjesi mamili duu
- epiteti: crne oi, svjee usne, umni ovjek, istinska srea

ZNAENJE ROMANA:
Roman je pisan u epistolarnoj formi (forma pisanja koja pogoduje izraavanju
misli i osjeaja). Znaenje je romana:
1. dokumentarno-socijalno - sklonosti su i tenje mladog Werthera djelomino
sklonosti i tenje Goetheova vremena
2. psiholoko - opisana su Wertherova unutarnja promiljanja i tenja za
slobodnim razvojem ljudske linosti

WERTHER KAO ROMANTIARSKI JUNAK:

Werther je romantiarski junak kojim upravlja strast, a ne razum, sklon je
matanju, uiva u prirodi, u opreci je s drutvom i esto pesimistian.
Karakterizira ga hiperbolizacija osjeaja.

WERTHEROV ODNOS PREMA LJUBAVI I SMRTI:

Ljubav je za Werthera patnja, bolest koja mu onemoguuje racionalno

prosuivanje. On joj se ne moe oduprijeti i jedini je izlaz iz te krize
samoubojstvo. Smrt je za njega osloboenje od boli i patnje, ali i otvara nadu u
ostvarenje sree s Lottom u nekoj novoj dimenziji postojanja.

KRATAK SADRAJ:
Mladi pravnik Werther dolazi u neki grad.
Zadivljen je ljepotom krajolika, koju opisuje svome dragom prijatelju Wilhelmu.
No, Werther opisuje i mnoge dogaaje vezane uz grad. U gradu na nekakvom
balu susree pukovnikovu ker Lottu, koja ga isti tren oara svojom ljepotom. No,
ona je zaruena za Alberta, ali Werther ipak provodi dosta vremena s njom.
Kako sam ja, za vrijeme tih razgovora, gutao one crne oi...
Kako su mi samo svjee njene usne i svjei osmjesi mamili duu!
Naravno, to se sve odvijalo dok je Albert bio na poslovnom putu.
Werther je bio tuan znajui da Lotta nije njegova, no ona ga opet na neki nain
voli, to Werthera ini jo depresivnijim. Ali, doao je i taj dan kada se Albert
odluio vratiti kui i povui se iz posla. Werther se s njim ipak sprijateljio i svo
troje provode sretne dane uivajui u bezazlenoj drutvenosti i prirodnim
ljepotama gradske okolice.
On me smatra umnim ovjekom, i to me ini sretnim.
Za roendan Werther dobiva jedno izdanje Homera kojeg oboava i vrpcu s
Lottine haljine koju je nosila kad su se upoznali. Wertherova ljubav prema Lotti
svakim danom bila je sve jaa i on je bio sve tuniji jer je vidio da Lotta nikad
nee biti njegova.
Zar mora tako da bude? Ono to ovjeku predstavlja istinsku sreu, da mu to
bude i izvor njegova jada?
Tada Werther shvaa da mu vie nije tu mjesto i, kako ne bi naruio sklad meu
zarunicima, on odlazi.
Ne, ja ne mogu bez nje ivjeti, a ipak moram. Teko je, ali moram otii odavde, s
ovoga groznog mjesta.
Hotei se praktino zaposliti da bi izmakao mislima na Lottu, mladi se dade
nagovoriti da primi mjesto tajnika kod jednog diplomata. Teko podnosi slubu jer
nije birokrat nego pjesnika dua. A kako njegov gospodar voli sitniavo zabadati,
gubi volju za slubu koja ga nikad nije privlaila. Poslanik tui Werthera ministru,
no ministar pokazuje vie razumjevanja i daje mladiu oinske savjete kako se u
budue ima vladati. Werther podnosi ostavku i stupa u slubu nekog kneza kome
na ladanjskom imanju kratiti vrijeme .Wertherov novi gospodar nije lo ovjek,
ali je prosvjetiteljski suhoparan pa ga romantini mladi teko podnosi i doskora

naputa slubu. Neuspio pokuaj da se zaposli i da u tom poslu nae zadovoljstvo

pojaava potisnute osjeaje prema Lotti, koja se udala za Alberta. ne mogavi
odoljeti elji da je opet vidi, Werther se vraa u gradi gdje su se bili upoznali.
Stanje doskora postaje neizdrivo. Albert s koji, se neko dobro slagao sada mu je
omrznuo, a sve mu se ini da Lotta u tom braku nije srtna koliko bi zasluila. U
drugu ruku Wertherova ekscentrinost vrijea trijeznog Alberta koji mutno
nasluuje da bi mu Werther mogao postati opasan. I Lotta koja je dugo
zavaravala samu sebe, poinje uviati da njezini osjeaji nisu bezazleni. Izmeu
Werthera i njegove okoline nesporazumi se mnoe i Lotta bi se htjela izvui iz te
situacije, ali sama ne zna kako. Da bi sprijeila svakodnevne Wrtherove posjete,
ona mu nareuje da par dana izostane, a Werther kojeg ve due vrijeme salijeu
misli o samoubojstvu izvrava sada posljednje pripreme. Vraa se jo jednom
Lotti, pada joj oko vrata i njihove se usne prvi put sjedinjuju. Nakon trenutanog
zanosa Lotta se pribere i daje Wertheru do znanja kako ga vie ne eli vidjeti,
Werther odlazi kui sav rastresen. poruivi Albertu da mu posudi pitolje jer se
sprema na putovanje, on ih dobiva, a pri tom ga blai misao da ih je sa zida
skinula Lotta i obrisala svojim mekanim rukama.
Zlo sam ti za dobro vratio, Alberte, ali ti e mi oprostiti. Zbogom, Alberte! inim
svemu tome kraj. Neka mi smrt bila na sreu!

Pun je. udara dvanaest. Neka se dakle zgodi to treba! Lotta, zbogom, zbogom!!

Jedan susjed vidio je kad je planuo barut, i uo je pucanj. Ali, kako je i dalje
vladao mir, nije vie obraao panju.
Sluga je te veeri otiao znajui da e se neto loe dogoditi.
Werther je popio au vina, uzeo pitolj te opalio metak ravno u desnu
sljepoonicu. Sluga ga je pronaao ujutro jo ivog, no u tekom stanju. U podne
je preminuo...
Prije smrti, Werther je izrazio elju da ga pokopaju izvan groblja, tj. u blizini,
izmeu dvije vitke lipe. Na posljednji poinak ispratila ga je Lottina rodbina, nosili
su ga obrtnici, a sveenika nije bilo.
Preminuo je u podne. (...) Nou, oko jedanaest sati, dao ga je on pokopati na
mjestu koje je sam bio izabrao. Stari je sa sinovima iao za lijesom, Albert nije
mogao. Bojali su se za Lottin ivot. Werthera su nosili obrtnici. Sveenik ga nije
ispratio...

LIKOVI:

WERTHER: sanjar, romantini, idealni (lijep, obrazovan, uglaen, prilino bogat)

mladi. Nositelj je svjetske boli u kojem itatelji vide ili ele nai sebe jer on je
uzor kako treba osjeati. Gaji ljubav prema Lotti koja je od poetka osuena na
propast. Ponaa se kao da ona nema zarunika te stvara iluzije o zajednikom
ivotu s njom, ime se sve vie udaljava od stvarnosti. Njegov emocionalni svijet
dominira njegovom osobom i on se, svjestan da mu Lotta nikad nee pripasti,
liava ivota i kanjava drutvo.

LOTTA: njena i iskrena djevojka koja dokazuje da je sposobna pridravati se

moralnog kodeksa. U svojim osjeajima nije povrna, ali potuje Alberta i zadanu
rije pa, iako pokazuje naklonost i moda ak ljubav prema Wertheru, nastoji je
zatomiti i odbija ga. Osuena je na isprazan ivot u svakodnevnom ivotu malog
gradia.

ALBERT: stabilan i realan lik. Suprotnost je Wertheru. Voli Lottu, potuje njezinu
obitelj, a ona je sigurna u njegovu ljubav. Cijeni je i potuje pruajui joj nadu i
sigurnost za sretan i miran budui ivot. Time je to nije otjerao Werthera od
Lotte dokazao da je ba on njena vrsta ruka koja je uva da ne prekorai
konvencije drutva.

O DJELU:
Djelo ima uzorke iz pieva ivota. Prijatelj Jeruzalem se ubio zbog ljubavi, taj in
ga je potaknuo na pisanje ove knjige. Lottu moemo podijeliti na dvije osobe iz
Goetheova ivota, Charllotu i Maxa.
Roman je pisan u pismima kako bi izgledao realniji i blii svakodnevici. Moemo
ga podijeliti u dva djela. Prvi dio do njegova odlaska u grad, a drugi do njegove
sahrane. Tema samoubojstva se oituje na kraju djela.
... kukavan je onaj koji sebi ivot oduzima, kao to bi bilo nepristojno rei da je
kriv onaj, koji bi umro od kakve opake groznice.

Trebao bi vidjeti kako glupim se inim kada se u drutvu govori o njoj! A kada me
jo i upitaju kako mi se ona svia! - Svia! Smrtno mrzim tu rije. Kakav bi morao
biti ovjek komu bi se Lotta samo sviala, komu ne bi ispunjavala sve misli, sve
osjeaje! Svia!