You are on page 1of 4

graevinsko arhitektonski fakultet u niu

nauka + praksa

12.1 / 2009

FRAKTALNA KOMPRESIJA ARHITEKTONSKIH FOTOGRAFIJA I PRIMERI


FRAKTALA U ARHITEKTURI

Ivan K. Stankovi1

Rezime, Fraktali, kao geometrijski oblici, odavno se koriste u fraktalnoj geometriji. Fraktalna geometrija
je pojam koji opisuje nepravilne oblike koji se mogu nai na mnogo razliitih mesta, npr. u matematici i u
prirodi. Razvojem raunara fraktali se sve vie koriste i u fraktalnoj kompresiji. Fraktalna kompresija
predstavlja lossy kompresiju koja omoguava veliku kompresiju i vrlo brzu dekompresiju slike. Kao
takva upotrebljava se u mnogim oblastima gde ima vrlo praktinu i komercijalnu primenu. Ovaj rad e
prikazati najee primere fraktalne geometrije koji se nalaze u arhitekturi crkava i katedrala u Gotskom i
Baroknom stilu. Takoe, testirae se fraktalna kompresija slika u arhitekturi kao i mogunost upotrebe
kompresije za uvanje tako kompresovanih slika. Akcenat e biti stavljen na veliinu slike i na
subjektivni kvalitet slike.
Kljune rei, fraktali, fraktali u arhitekturi, fraktalna kompresija
Summary, Fractals are a geometric figures. They have been used in fractal geometry for a long period of
time. Fractal geometry is a term which describes the irregular forms. They can be found in many different
places, for example in mathematics and nature. With development of information technologies, fractals
are more and more used in fractal compression. Fractal compression is Lossy compression, which allows
large compression and very fast image decompression. As such, it can be used in many areas with various
practical and commercial application. This paper will show examples of the most frequently used fractal
geometry and its appliance in the architecture of churches and cathedrals in the Gothic and the Baroque
style. Also, this paper will present implementation of the fractal image compression in the architecture as
well as the possibility of using this compression for storing large number of compressed images.
Emphasis will be placed on the image size and the subjective image quality.
Keywords, fractals, fractals in architecture, fractal compression

Ivan K. Stankovi, Dipl. In. El., PhD student Elektronski fakultet, Ni, e-mail: st.ivan@yahoo.com

200

graevinsko arhitektonski fakultet u niu

1. UVOD
Fraktal je geometrijski lik koji se moe razloiti
na manje delove tako da je svaki od njih, makar
priblino, umanjena kopija celine[1]. Jo se kae da
je takav lik sam sebi slian. Termin je izveo Benoa
Mandelbrot 1975. godine iz latinske rei fractus koja
ima znaenje slomljen razlomljen [2].
Fraktali se odavno koriste u tzv. fraktalnoj
geometriji a sa razvojem raunara i u fraktalnoj
kompresiji, koja je sve vie u upotrebi. Danas
fraktalnu geometriju moemo prepoznati u arhitekturi
crkava i katedrala u Gotskom i Baroknom stilu.
Upotreba fraktala kroz fraktalnu kompresiju ima
prednosti u odnosu na druge vrste kompresija, u tome
to postoji mogunost uvanja niza jednaina umesto
uvanja podataka u vidu kompresovanih piksela slike
to omoguava da podaci budu uvani u mnogo
manjem prostoru, dok istovremeno i dozvoljava
promene veliine prikazane slike. Takoe je prisutna
relativno mala degradacija slike ak i pri odnosu
kompresije od 100:1.
U drugom poglavlju ovog rada, ukratko e biti
opisana fraktalna kompresija, njen razvoj i primena. U
treem poglavlju, prikazana su primeri fraktalne
geometrije u arhitekturi Gotskog i Baroknog stila, dok
je u etvrtom poglavlju testirana primena fraktala,
kroz fraktalnu kompresiju slika.

2. FRAKTALNA KOMPRESIJA
Kompanija Iterated System [3] prva je razvila
komercijalnu aplikaciju na bazi fraktalne kompresije.
Uvidevi rezultate koje je ova firma postigla
Microsoft odluuje da fraktalnu kompresiju primeni u
svojoj digitalnoj, multimedijalnoj enciklopediji
Encarta. Encarta, ukljuuje sedam hiljada fotografija u
boji koje se mogu interaktivno pogledati na raunaru.
Sve te slike su bazirane na fraktalima i predstavljaju
praktinu primenu fraktala [4]. Kao ekstenzija za
fraktalno kompresovanu sliku koristi se FIF (Fractal
Image File Format) ekstenzija.
Fraktalna kompresija zatiena je patentom u
SAD-u, dok je JPEG [5] industrijski standard i kao
takav je potpuno besplatan. Firma Iterated Systems
kao vlasnik ovog patenta, nikada nije objavila svoj
algoritam kompresije. U novije vreme pojavile su se
firme koje su same razvile svoje algoritme za
fraktalnu kompresiju. Firma Altamira Group plasirala

nauka + praksa

12.1 / 2009

je proizvod Genuine Fractals, koji je kasnije otkupila


firma Lizard Tech [6]. Instalira se kao dodatak za
PhotoShop [7]. Genuine Fractals otkriva sve
mogunosti i prednosti fraktalne obrade slike. Koristi
se u oblasti digitalne obrade fotografije, satelitskih
snimaka i skeniranih dokumenata.
Fraktalna teorija fokusira se na self-similarity
samoslinost objekta. Svaka slika objekta formirana
je od transformisanih i smanjenih kopija slike datog
objekta, tako da novi objekat ima iste detalje pri
svakoj veliini slike. Samoslinost je jedinstvena i
vrlo bitna funkcija fraktala [8]. Novi objekat moe biti
vei, manji, transliran i/ili rotiran ali njegov izgled
ostaje slian originalnom. Samim time je i fraktalna
kompresija drugaija od svih ostalih tradicionalnih
metoda kompresije. Najbolji primer za samoslinost
su Sierpinski trouglovi. Najvei trougao je sastavljen
od manjih verzija sopstvenih slika. Kada se povea,
vidi se da su identine velikoj verziji trougla, tj.
osnovnoj slici. Ovo je poznato kao savrena
samoslinost [9].

3. FRAKTALNE KOMPONENTE U
GOTSKOJ I BAROKNOJ ARHITEKTURI
Gotski stil je razvijen u severnoj Francuskoj i
proirio se kroz Evropu izmeu 12. i 16. veka.
Pojedini elementi fraktala pojavljuju se na Gotskim
crkvama. Na slici 1 prikazan je jedan od primera
primene fraktala u arhitekturi. Na slici 1a, vidi se
fasada Katedrale u Reimsu, u Francuskoj. Crvene
strelice pokazuju na fraktalne komponente fasade [2].
Na slici 1b, prikazana je Katedrala Notre Dame u
Parizu.

a)

b)

Slika 1 a) Katedrala u Reimsu (1210-1241), b) Katedrala


Notre Dame (1163-1250, Pariz)

U Italijanskom Gotskom stilu postoji mnogo


primera prisustva fraktalnih komponenti. Samo u
Veneciji veliki broj palata poseduje fraktalnu

201

graevinsko arhitektonski fakultet u niu

nauka + praksa

12.1 / 2009

strukturu [2]. Jedan od primera je Dudova palata,


prikazana na slici 2.

Slika 4 - Formiranje Sierpinskog trougla

4. TESTIRANJE KOMPRESIJE SLIKA U


ARHITEKTURI
Slika 2 Dudova palata (Venecija, Italija)

Barok (1600-1750) je period u umetnosti koji je


roen u Italiji a prihvaen u Francuskoj, Holandiji,
Nemakoj i paniji. Barokni arhitektonski stil naao je
inspiraciju u prirodi. Oblici u prirodi vrlo esto imaju
nepravilne oblike koji esto podseaju na fraktale.
Samim time, nije teko pronai komponente fraktala u
arhitekturi toga doba [2]. Jo jedan primer fraktalnih,
samoslinih objekata moemo nai na planu crkve
Svetog Karla Velikog u Beu gde se ovalni oblik
ponavlja u tri razliite veliine.
Primer primene fraktala u arhitekturi kao i
koncepta samoslinosti moda se najbolje vidi na
katedrali u Anagni u Italiji [9] iji je pod poploan
mozaicima koji predstavljaju razne verzije
Sierpinskog trougla. Pod katedrale prikazan je na slici
3a. Katedrala i njen pod izgraeni su 1104. godine i
predstavljaju moda najstariji, rukom izraen,
fraktalni oblik. Na slici 3b prikazan je heksagram
katedrale u Valensiji. On predstavlja jo jedan primer
primene Sierpinskog trougla u Gotskom stilu.

a)

Kao to je ranije pomenuto, postoje dve kompanije


koje imaju licenciran softver za fraktalnu kompresiju
slike. To su firma Iterated System i firma Altamira
Group sa svojim proizvodom Genuine Fractals. U
ovom radu koristie se softver FRACTAL IMAGER
VERSION 1.1 [10] firme Iterated Systems. Softver
kompanije Altamira Group, Genuine Fractals, je
softver koji prvenstveno slui za obradu slike koristei
fraktalnu kompresiju, to nije bilo od interesa za ovaj
rad, tako da on nije korien.
Slika je kompresovana iz JPEG formata u FIF
format. Nakon toga uporeivana je veliina i
subjektivni
kvalitet
odnosno
degradacija
kompresovane
slike.
Slike
su
uporeivane
subjektivno, prvenstveno posmatrajui ravne povrine,
senke i otre prelaze kod ivica i linija.
Na slici 5 pokazano je uporeivanje originala slike
(5a) i kompresovane slike (5b). Moe se uoiti da u
osnovnoj veliini slike ne postoji znaajna vidljiva
razlika izmeu originala i kompresovane slike tj. ne
postoji razlika u kvalitetu kompresovane slike koja bi
uticala na itljivost odnosno upotrebljivost slike. Sa
druge strane, razlika u veliini slike dosta je velika.
Originalna slika je 1.278 KB dok je kompresovana
slika veliine 202 KB to je razlika od preko 6 puta u
korist slike kompresovane fraktalnom kompresijom.

b)

Slika 3 a) Mozaik na podu katedrale u Anagni, u Italiji,


b) Heksagram katedrale u Valensiji, u paniji

Najvanija karakteritika ovog stila je samoslinost


u njegovoj strukturi. Ova struktura prikazana je na
modelu Sierpinski trougla iji je proces formiranja
prikazan na slici 4. Proces formiranja trouglova moe
se nastaviti u beskonanost, od najveeg do
beskonano malih elemenata, to je i osnovna
karakteristika fraktala [8].

202

a)

b)

Slika 5 - Uporedni prikaz: a) originalne slike u JPEG


formatu i b) kompresovane slike u FIF formatu

Naravno, za analizu kvaliteta slike potrebno je


obratiti panju samo na pojedine segmente slike, koji
su zumirani na slici 6.

graevinsko arhitektonski fakultet u niu

a)

nauka + praksa

b)

Slika 6 - Zumiranje segmenata: a) originalne slike u


JPEG formatu i b) kompresovane slike u FIF formatu

Kod originala u JPEG kompresiji zumiranjem se


javlja zrnasta struktura slike dok je kod slike
kompresovane fraktalnom kompresijom, struktura
slike finija i ne pokazuje deformitete pri uveliavanju
slike. Na prikazanoj slici, u polju pod brojem 1,
panja je usmerena na primenu kompresije nad delom
slike koja nema otre ivice i prelaze. Primeuje se da
su razlike vrlo male u kvalitetu ove dve slike. Ukoliko
se pogleda polje broj 2, moe se videti da se u njemu
nalazi deo slike koji ima dosta ivica, prelaza izmeu
povrina na objektu koje zapravo daju objektu izgled
koji on ima. Na kompresovanoj slici (6b), vidi se da
su ivice jasnije, kao i da je subjektivni izgled objekta
na slici bolji nego kod JPEG originala (6a). Sa druge
strane, izraena je prednost u veliini kompresovane
slike fraktalnom kompresijom u odnosu na druge vrste
kompresije, u ovom sluaju u odnosu na JPEG
kompresiju. U tabeli 1 prikazane su veliine
kompresovanih slika fraktalnom i JPEG kompresijom.
Tabela 1 - Veliina slike kompresovane JPEG i FIF
kompresijom

Slika

JPEG u KB 819 1,004 1,047 805 893


FIF u KB

166

176

201

104 152

5. ZAKLJUAK
Fraktali se javljaju kroz vekove, poev od upotrebe
u arhitekturi pa do dananje primene u fraktalnoj
kompresiji. Njihovi oblici, koji se javljaju u prirodi
pokazali su se kao konstrukcijski odrivi pa su tako
nali primenu u Baroknoj i Gotskoj arhiteturi.
Zahvaljujui osobini samoslinosti fraktala, fraktalna
kompresija slika je kompresija koja je nezavisna od
rezolucije slike. To znai da ukoliko se izvri
kompresija slike u formatu 64x64, moe se
dekompresovati u bilo koji format, npr. 128x128, a da
se ne izgubi na kvalitetu slike.

12.1 / 2009

Posmatrajui rezultate dobijene u ovom radu moe


se rei da se fraktalna kompresija moe odlino
primeniti u kompresiji slika u arhitekturi. Subjektivni
rezultat fraktalne kompresije je slika koja vidljivo ne
odstupa od prvobitne slike dok u nekim sluajevima
ak i unapreuje sliku. Sa druge strane, objektivno se
dobija mnogo na utedi prostora pri arhiviranju slika
kompresovanih fraktalnom kompresijom jer su slike
kompresovane na ovaj nain viestruko manje veliine
od slika kompresovanih drugim metodama kao to su
npr. ve standardizovani JPEG i GIF.
U ovom radu, prikazana je primena fraktala u
raznim stilovima arhitekture kao i nov nain upotrebe
kroz fraktalnu kompresiju slika. Ovime se daje nov
pogled na fraktale kao oblast koju oekuje ekspanzija
u buducnosti.
LITERATURA
[1] Wolfram Research, Inc.,MathWorld,
http://mathworld.wolfram.com/Fractal.html [Accessed:
2009, April 23]
[2] Sala, N. (2005), Fractal components in the Gothic and in
the Baroque Architecture, Universit della Svizzera Italiana
(University of Lugano)
http://www.generativeart.com/on/cic/papers2005/27.Nicolet
taSala2005.htm [Accessed: 2009, April 21]
[3] Iterated System Inc., http://www.iterated.com
[Accessed: 2009, Mart 29]
[4] Texas Instruments Europe (1997) An Introduction to
Fractal Image Compression
[5] JPEG kompresija, http://www.jpeg.org [Accessed:
2009, April 25]
[6] LizardTech, http://www.lizardtech.com [Accessed:
2009, April 25]
[7] Adobe Systems Incorporated, http://www.adobe.com
[Accessed: 2009, April 25]
[8] Xiao, K. (2003), Fractal compression and analysis on
remotely sensed imagery, Graduate Faculty of the
Louisiana State University and Agricultural and
Mechanical College, doktorska disertacija
[9] Sala, N., Fractal models in architecture, Academy of
Architecture of Mendrisio, Universit della Svizzera
Italiana (University of Lugano)
[10] Fractal Imager 1.1,
http://users.senet.com.au/~mjbone/fi11w32.exe [Accessed:
2009, Mart 29]

203

You might also like