Historijat automobilske industrije

Razvoj automobilske industrije doveo je do injenice da je svijet danas preplavljen

automobilima.
Najvea godinja proizvodnja od 89,747,430 u 2014 g.. Dok se ljudska populacija
udvostruila od 1959, broj automobila se poveao za gotovo dvadeset puta, tako
da se danas ukupna svjetka automobilska flota poveala na milijardu.

Upravo taj dinamiki razvoj cestovnog prometa u svijetu i u nas izaazvao je

nepoeljne i nepredvidive posljedice za ovjeka i okoli. Ve ezdesetih godina u
velikim svjetskim gradovima pojavio se problem prevelike koncentracije tetnih
tvari u okoliu, koje su posljedica procesa transformacije energije (izgaranjatoplina-mehanika energija) u automobilima. U SAD-u je tako npr. Od poetka
osamdesetih propisana obaveza ugradnje sustava za proiavanje produkata
izgaranja (katalizatora) u svim novim vozilima. Sline su zakonske norme vrlo
brzo primjenjuju i u ostalim zemljama svijeta. Uvjetovan sve brim gospodarskim
rastom i razvojem, cestovni promet u svijetu naglo raste, to se odrazilo i na vee
zauzimanje prostora, poveanje buke i vibracije, neracionalan utroak energije,
oneiavanje vode i tla te negativno djelovanje na ukupnost okolia.

2. Uinci oneienog vazduha

Dokazano je da oneienje zraka raznim oneiivaima razliito utjee na itav
ekoloki sustav u obliku oteenja zdravlja ljudi i ivotinja, oteenja vegetacije,
propadanaj materijala, klimatskih promjena i na druge naine. Neki od tih uinaka
su karakteristini i lako uoljivi, kao npr. Oteenje vegetacije i materijala,
smanjenje vidljivosti, dok su drugi nespecifini i teko mjerljivi, npr. Zdravstveni
uinci na ljude i ivotinje
2.1 Uinci na vegetaciju
U lancu biljka-ivotinja-ovjek, biljka je najosjetljivija, pa prva reagira na utjecaj
oneienog zraka. Meutim, reakcija na oneieni zrak je samo jedna od
reakcija na razne stresove okline kao to su: klima, insekti, bolesti, prehrana i sl.
Zbog toga je teko razluiti uinke oneienog traka od uinaka ostalih faktora.
Openito govorei, oteenje vegetacije zbog prisutnosti nepoeljnih tvari u zraku
predstavlja jedan od najranijih indikatora tenog djelovanja oneienog zraka.
Vidljivi uinci se manifestiraju kao morfoloki, pigmentne, klorotine i nekrotine
promjene nastale kao posljedica fiziolokih poremeaja u stanicama. Jedva
vidiljivi uinci se oituju u poremeaju biokemijskih i fiziolokih procesa koji
rezultiraju promjenama u rastu biljke, sposobnosti za razmnoavanje itd. Drastini
uinci se ogledaju u uginuu pojedinih biljnih vrsta i podbacivanju prinosas, a
kronini se najee manifestiraju promjenom boje ia kao i promjenama u
rastu. Plinoviti zagaivai ulaze u biljku sa zrakom kroz otvore na liu prigodom
normalne respiracije biljke. Uliu dolazi do reakcije izmeu zagaivaa i klorofila,
koje se ogleda u unitenju klorofila i poremeaju fotosinteze.
Tlo, prehrana i nain kultivacije biljaka takoer su od velike vanosti, jer u
nepovljnim sluajevima izazivaju iste uinke kao i oneien zrak. Npr. Osuene
grane na marelici mogu biti posljedice djelvoanja flurida iz zraka, nedostatka
pojedinih hranjivih sastojaka, tre zime ili kombinacije ovih faktora.
Neki oneiivai (npr. Sumpor oksid, fluoridi, neke soli i sl.) mogu se
nagomilavati u liu, pa analiza lia moe posluiti kao pouzdano dijagnostiko
sredstvo. Budui da je vegetacija u principu osjetljiva na uinke koje izaziva
zagaeni zrak, standardi za kvalitetu zraka ruralnih podruja stroiji su od
standarda za urbana podruja. Smanjenje oteenja vegetacije zbog djelovanja
zagaenog zraka moe se postii smanjenjem koncentracije zagaivaa u zraku
ili zamjenom osjetljivih manje osjetljivim biljnim vrstama.
Najvaniji fototoksini oneiivai kojima je uzrok promet a koji tetno djeluju na
biljke su sledei:
-

Duini dioksid: preko N O 2 , poznata su depresivna i stimulativna stanja

u rastu biljaka. Mogu nastati ak i sinergistika djelovanja u zajednici sa
sumpornim dioksidom ili ak stvaranje ozona. Meutim, NO2 moe pri
vremenskim kratkotrajnim koncentracijama od 0,5 do 1.0 mg/ m

uzrokovati oteenje biljaka (lie usred zime-znak trovanja duinim

oksidom).
Etilen: od raznih oneiivaa na bazi ugljikovodika koji nastaju u prometu
vano je spomenuti etilen. To je zapravo i jedina supstanca koja pri
koncentracijama kakve se pojavljuju u slobdnom prostoru djeluje

fitoootrovno. Ponajprije etilen izaziva u mnogih biljaka zastoj u njihovu

rastu, ali i smetnje u cvatu, pupanju i listanju.
-

Sumpor (IV) oksid:

S O2 , oneiivai mogu tetiti asimilacijskom

procesu biljaka. Koncentracije

S O2 , vee od 0.35 mg/ m3 mogu pri

kraktkotrajnom djelovanju nanijeti teke smetnje procesu asimilacije

pojedinog igliastog drvea.
Praina: udari praine izazvane prometom mogu, izolacijom topline, svjetla
i zaepljenjem pora, kod biljaka izazvati negativne uinke u vezi s njihvim
rastom. To vrijedi osobito za grubu prainu koja se relativno u manjem
opsegu slijee s obje strane ceste. Najee ta fina lebdea praia,
promjera estica manjeg od 5 tisuinka milimetara, ostaje dugo lebdjeti u
zraku i tie izaziva iroko rasprostriranje.
Olovo: Samo manji dio olovnih oneiivaa prodire povrinski u tkivo
biljaka. ak i preko vraka korjenova preuzete olovne soli bivaju jedva dalje
prenesene. Gomolji i korijenje zasaeni uzdu cesta jedva da pokazuju
povienja sadraja olova. Na liu biljaka u neposrednoj blizini cesta moe
se otaloiti i do 20% olovnih sastojaka. Olovo se dri najvre na gornjem
dijelu biljaka. Zrna itarica zbog svoje zatienosti od vanjskih uticaja
sadre vrlo niske vrijednosti olova.

Istraivanja upuuju i na posastnost od katranskih isparavanja tetnih i za ovjeka

(kancerogeni uinak) i za biljku (unitavaju klorofil) to govori u prilog oploenju
plonika betonskim elementima umjesto asfaltom. Promet je nedvojbeno jedan
od najjaih oneiivaa okolia.
Prema tome i kategorije zelenih povrina koje prate prometnice oznaavaju prvu
frontu zatite. S obzirom na izbor vrsti vegetacije pretpostavljaju se dva kriterija:
jedan se odnosi na sve one vrijednosti vegetacije uz ije posredovanje se mogu
smanjiti negativni uinci kojima je izvorr promet a drugi aspekt obuhvaa
postupke koji tite samu vegetaciju ili ipak utvruju njezina svojstva otpornosti na
izrazito negativne uinke kojima je ponajprije uzrok promet. O svemu tome
postoje pouzdani rezultati istraivanja u svijetu koje bi trebalo obavezno koristiti
prigodom planiranja, izvedbe, odravanj i koritenja zelenih povrina. Ne smije se
zanemariti da osnaeno, zdravo drvee prema dosadanjim procjenama moe
smanjiti oneienje zraka i do 60 do 80%.