VISOKA POSLOVNA TEHNIKA KOLA

DOBOJ

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA OSNOVE POSLOVNE EKONOMIJE I

PONUDA I TRANJA

Mentor : mr. ivko Erceg

Student: Mirza onlagi ; 392-E-180/13

Doboj,decembar 2013

SADRAJ

UVOD.......................................................................................................................... 3
1.TRITE................................................................................................................... 4

2.TRANJA.................................................................................................................. 6
2.1 Poveanje I smanjenje traivane koliine.............................................................6
2.2 Uzroci promjena tranje................................................................................................ 7
2.3Elastinost tranje................................................................................................. 8
2.4. Mjerenje elastinosti potranje............................................................................ 8

3.PONUDA................................................................................................................... 9
3.1 Promjene ponuene koliine I promjene ponude..................................................9
3.2 Faktori ponude.................................................................................................... 10
3.3 Elastinost ponude............................................................................................. 12
3.4. Trina ravnotea............................................................................................... 13

Zakljuak

.14
Literatura
...15

UVOD
U naoj okolini poznata je injenica kako su sva dobra u prirodi oskudna, ali svejedno svaki
pojedinac sebi eli osigurati kvalitetan i lagodan ivot i priutiti si sve to zamisli.
Zakonoskudnosti koji nalae da su sva dobra oskudna onemoguava zadovoljenje svih elja
pojedinaca, gospodarskih subjekata ili drava. Ljudi su od svog postanka nastojali rijeiti
problem kako iz oskudnih dobara zadovoljiti svoje potrebe. Potreba je osjeaj nelagode kod ljudi
zbog nedostatka razliitih proizvoda i usluga.
Koritenje ekonomskih resursa omoguuje zadovoljenje ljudskih potreba. Kako su resursi
raspoloivi u ogranienim koliinama, temeljna je zadaa ekonomike prouavanje odluka koje
drutvo donosi u vezi s proizvodnjom dobara i usluga te njegovom distribucijom ( raspodjelom )
na pojedine lanove drutva. Gospodarstvo je vrlo sloen mehanizam na kojega utjee velik broj
inioca. Gospodarstvo je sustav koji podrazumijeva meudjelovanje razliitih institucija i
procesa te upravljanje dobarima u skladu s mogunostima pojedinaca ili neke zajednice radi
zadovoljavanja njihovih potreba i elja. Osnovna pitanja svakog gospodarstva su: to proizvoditi,
kako proizvoditi te za koga proizvoditi- kako raspodijeliti. to proizvoditi je pitanje opsega i
strukture proizvodnje koja je drutvu potrebna te gospodarski sustav odluuje o potrebnim
koliinama pojedinih proizvoda i usluga.
Kako proizvoditi je pitanje najboljeg naina proizvodnje odreenih dobara i usluga, a
gospodarski sustav e uz pomo cijena odluiti koje vrste i koliine proizvodnih resursa, te koje
kombinacije resursa i postupaka e biti upotrebljene u proizvodnji pojedinih proizvoda i usluga.
Kako raspodijeliti je odluka o nainu na koje e lanovi drutva sudjelovati u ostvarenim
rezultatima proizvodnje dobara i usluga. Budui da ni jedno drutvo ne moe svojom ukupnom
proizvodnjom zadovoljiti sve elje svojih lanova, mora pronai pogodan nain raspodjele svoje
ograniene proizvodnje. U trinom gospodarstvu cijene pomau prilikom donoenja odluke
kako e se proizvodi i usluge raspodijeliti, odnosno omoguava da oskudnije proizvode i usluge
dobiju oni kupci koji e za te proizvode ili usluge platiti viu cijenu. Tema naega rada biti e
poblie objasniti kakav utjecaj na tritu imaju ponuda I potranja te naznaiti sve njihove
karakteristike kako bi nam ova trita koja su, naime,najbitnija za poznavanje ekonomske teorije,
bila to loginija i jasnija.

1. TRITE
U privredi jedne zemlje cijene imaju vrlo vanu ulogu kada je u pitanju donoenje odgovora na
temeljna ekonomska pitanja o tome to proizvoditi, kako proizvoditi i kako raspodijeliti dobra i
usluge. Najvanije sile koje pri tome djeluju na tritu su ponuda I tranja, odnosno njihov
meusobni odnos izmedu koliine dobara spremnih za prodaju I koliine dobara za kupnju.
Trite je mjesto na kojem se susreu kupci ( koji su zapravo nositelji potranje ) I prodavatelji ( koji
su nositelji ponude ) odreenih dobara i usluga i obavljaju razmjenu putem cijena. Trite se moe
podijeliti na: trite proizvoda i zemljopisno trite.Na tritu proizvoda nalaze se razni proizvodi i
usluge, a kupac izmedu njih moe slobodno birati.Zemljopisno trite se definira odreivanjem
granica zemljopisnog podruija na kojem proizvoai i ponuai nude odredeni proizvod ili uslugu.
Dobra i usluge nekog porizvoaa koja mogu slobodno meusobno konkurirati pripadaju istom
zemljopisnom tritu.
Definiranje nekog stvarnog trita proizvoda i zemljopisnog trita zahtjevaju utvrivanje raspona
proizvoda i usluga koji su meusobno konkurentni i izmeu kojih kupac moe birati odnosno u
sluaju da kupac nije zadovoljan proizvodom jednog proizvoaa, slobodno moe birati izmeu
velikog broja drugih proizvodaa. Na taj nain proizvoai se prisiljavaju da dre niske cijene i
visoku kvalitetu svoga proizvoda.
Trita se mogu bitno razlikovati po veliini, strukturi, funkcioniranju i predmetu razmjene.
Prema veliini trita najmanja su lokalna trita koja zbog visokih transportnih trokova ( trite
kruha ) ili nemogunosti transporta ( trite nekretnina ) obuhvaa samo subjekte jednog naseljenog
mjesta. Najvea trita su meunarodna ili svjetska trita ( zlata, nafte,dijamanata )
Strukturu trita ine ponuda ( prodavatelji ) i potranja ( kupci ). Prodavateljli su poduzea koja
prodaju proizvode i usluge, te radnici koji prodaju svoj rad i vlasnici resursa koji poduzeima prodaju
ili daju u najam prirodna dobra i zemlju. Kupci su potroai koji kupuju dobra i usluge za svoje
potrebe, kao i poduzea koja nabavljaju rad, kapital i sirovine za potrebe vlastite proizvodnje dobara i
usluga.
Osim izravnih subjekata na tritu postoje i razliiti posrednici kao to su agenti, meetari,
komisionari i sl.

Funkcioniranje trita povezano je sa strukturom trita:

SAVRENO KONKURENTSKA sudjeluje velik broj kupaca i prodavatelja I proizvodi su
homogeni ( istovrsni ), a pritome niti jedan nema znaajan utjecaj nacijenu.
NESAVRENO KONKURENTSKA na takvim tritima prodavatelji predlau cijenu dobra ili
usluge koju prodaju, te takva trita ine najvei dio ukupnog trita.
Predmet razmjene na tritu ine dvije skupine materijalnih vrijednosti, a to su proizvodni inioci
( resursi ) i dobra i usluge, stoga trite dijelimo na trite resursa i trite dobara I usluga.
1. Trite resursa je uvjet za normalno funkcioniranje proizvodnje. Na tom se tritu zakljuuje
velik broj kupnji i prodaja rada, kapitala i prirodnih dobara. Na tom su tritu kuanstva prodavatelji
i ine izvor ponude , a poduzea kupci proizvodnih resursa i ine izvor potranje.
2. Trite dobara i usluga omoguuje zadovoljavanje potreba drutva. Proizvodai prodaju rezultate
svoje proizvodnje kuanstvima, poduzeima i drugim kupcima koji na taj nain dolaze do potrebnih
dobara i usluga. Na tom su tritu poduzea prodavatelji i ine izvor ponude, a kuanstva su kupci i
ine izvor potranje.

Ova dva dijela trita meusobno su povezana procesima stvaranja dohodaka i njihovim troenjem
( to znai da kupci moraju stei svoje dohotke na tritu resursa kako bi ih istroila na tritu dobara
i usluga dok za poduzea vrijedi obrnuto)

2. TRANJA
Tranja je spremnost neke osobe da u odreenom trenutku i na odreenom mjestu kupi odreenu
vrstu dobara ili usluga uz razliite cijene. Spremnost osobe znai da ta osoba ima sposobnost kupnje
odnosno da posjeduje kupovnu mo.
Odnos izmeu potraivane koliine i cijene je takav da se te dvije veliine uvijek kreu u suprotnom
smjeru to predstavlja pravilo. Budui da svako pravilo ima i iznimku, tako je i sa potranjom. Neke
od iznimki su sljedee:
GIFFENOV PARADOKS- javlja se kod inferiornih dobara odnosno dobra koja imaju slabiju
kvalitetu. Kada raste cijena inferiornih dobara za posljedicu ima rast potranje za tim dobrom.
Najee se javlja kod ljudi sa niskim dohotkom.
VEBLENOV EFEKT ( snobovski uinak )- javlja se kod ekskluzivnih dobara koja svom vlasniku
pribavljaju simbol materijalnog statusa. Kada njihova cijena pada za posljedicu ima i pad potranje
za njima.
NEELASTNA POTRANJA- kod nekih dobara iskrivljuje znaenje krivulje potranje budui da
promjene njihovih cijena nemaju nikakav utjecaj na potraivanu koliinu. Krivulja potranje za
takvim dobrima su savreno neelastine ( okomite ).
PEKULACIJA- predstavlja aktivnost kupnje ili prodaje vrjednosnica u sadanjosti u nadi da e
ostvariti dobit u budunosti. Znai da danas kupuju jeftinije kako bi u budunosti prodali skuplje
CIJENA KAO MJERILO KVALITETE- predstavlja uzrok zbog kojeg se ponaanje kupca
razlikuje u odnosu na zakon potranje. Porast cijene rezultira poveanjem kupnje nekog proizvoda.

2.1 Poveanje I smanjenje traivane koliine

Krivulja potranje prikazuje maksimalnu cijenu koju je potroa spreman platiti za razlilite koliline
proizvoda, uz stalnu tendenciju da plati to niu cijenu. Kada kupci kupuju vie proizvoda uz svaku
moguu cijenu, tako da se krivulja pomie u desno, kaemo da je dolo dopoveanja potranje.
Poveanje potranje moe biti uvjetovano djelovanjem razlilitih inilaca. Promjena bilo kojeg
inioca koi djeluje na poveanje potranje, osim proizvoda, uvjetuje pomak cijele krivulje u desno.
Snienje cijene povlai posljedicu poveanja potranje za odredenim dobrom ili uslugom, tj. kretanje
prema dolje niz nepromijenjenu krivulju potranje.Smanjenje potranje ima suprotna kretanja
krivulje potranje u odnosu na poveanje potranje. Kada se potranja za nekim proizvodom ili
uslugom smanji to znai da se manje tog proizvoda ili usluge kupuje po bilo kojoj moguoj cijeni,
krivulja potranje se pomie u
6

lijevo pa kaemo da je dolo do smanjenja potranje. Poveanje cijene uvjetuje samo smanjenje
potraivane koliine u okviru postojee krivulje potranje, tj. kretanje prema gore uz krivulju
potranje.

2.2 Uzroci promjena tranje

U prethodnom odlomku vidjeli smo da na poveanje i smanjenje potraivane koliine utjee cijena, a
u ovom odlomku rei emo koji su uzroci promjene potranje.
Neki od tih uzroka su : ukusi potroaca, dohodak potroaca, cijene ovisnih dobara, potroaka
oekivanja, uvjeti razmjene te promjene broja kupaca:
Ukousi potroaa Kada se elje ili navike ljudi promjene u odnosu na dosadanje, to bi znailo da
su oni spremni kupiti vie nekog drugog proizvoda uz bilo koju moguu cijenu nego dosadanjeg
proizvoda. Promjene u ukusima potroaa mogu biti potaknute reklamama, irenjem nekih
informacija ili promjenom dizajna samog proizvoda ili jednostavno uslijed promjene godinjih doba
u kojima potoaci zbog nedostatka dosadanjeg proizvoda kupuju drugi proizvod.
Dohodak potroaa -Ako se potroaima dohodak smanji to znai da kupcima ostaje mogunost da
kupe manje proizvoda nego li to su ga kupovali ranije.
Cijene ovisnih dobara -Ako bi se cijena nekog proizvoda znaajno smanjila u odnosu na njihovu
raniju cijenu,, to bi izazvalo elju u potroaima da kupe vie jeftinijeg proizvoda nego proizvoda
kojega su kupovali ranije. Razlikujemo ovisna i neovisna dobra. Ovisna dobra su ona dobra kod kojih
poveanje cijene jednog dobra utjece na poveanje ili smanjenje drugog dobra. Ovisna dobra se
dijele na supstitute (nadomjestak za pravo dobro) i komplementarna dobra ( nadopune npr. cipele i
vezice, benzin i automobil). Neovisna dobra su ona dobra kod kojih cijene i potraivane koliine
dvaju dobara nisu medusobno ovisne.
Potroaka oekivanja -Ako potroaci oekuju da ce cijena nekog proizvoda u budunosti znatno
porasti to moe izazvati njihovu povecanju kupnju u sadanjosti kako bi stvorili odredenu zalihu.
Uvjeti razmjene -Dobra i usluge mogu imati pozitivan utjecaj na rast potranje, a kao rezultat
poboljanja u transportu i otklanjanja trgovinskih barijera. Uvodenje mjera koje ogranicavaju
trgovinu kao to su carine i sl moe utjecati na smanjenje potranje za odreenim proizvodima.
Promjena broja kupaca-Ukupni rast broja stanovnika moe biti osnovica za opce povecanje
potranje za razliitim dobrima, vrijedi i obrnuto.

2.3

Elastinost tranje

Kako bismo dobili odgovore od kupaca koliko su osjetljlivi na promjenu cijena odreenog dobra
potrebne su nam odredene spoznaje. Kako bismo otkrili kako kupci odgovaraju na prmjenu cijene
koristi se pojam elastinosti ili neelestinosti.
Elastina potranja je ona kada kupci znaajno mjenjaju svoje kupovine uslijed promjene
cijena nekog dobra.
Neelastina potranja je ona kada kupci ne mjenjaju svoje kupovine uslijed promjene cijene nekog
dobra ili usluge.
to je potranja manje elastina krivulja je strmija i obrnuto.Krajnji sluajevi krivulje potranje jesu
oni prikazi savreno elastine potranje- kada je krivulja vodoravna i savreno neelastine potranjekada je krivulja okomita.

2.4. Mjerenje elastinosti potranje

Elastinost se izraava kroz koeficijent elstinosti. Koeficijent elastinosi je mjerilo stupnja
osjetljivosti jedne ovisne varijable na promjene druge neovisne varijable. Elastinost se dijeli na
cijenovnu, krinu i dohodovnu elastinost.
CJENOVNA ELASTINOST- iskazuje stupanje reagiranja potraivane koliine odredenog dobra
ili usluge na promjenu cijene istog dobra. Izraunava se dijeljenjem postotka promjene potraivane
koliine nekog dobra s postotkom promjene cijene tog dobra.
% poveanje ( smanjenje ) koliine dobra X
Ec= --------------------------------------------------------------% poveanje ( smanjenje ) cijene dobra X
a) Elastina potranja ima koeficijent vei od 1, savreno elastina ima koeficijent beskonano
razmjerno elastina ima koeficijent izmeu 1 I beskonano
b) Neelastina potranja ima koeficijent manji od 1 savreno neelastina ima koeficijent 0 razmjerno
neelastina ima koeficijent izmeu 0 i 1
c) Jedinicno elastina ( stabilna) potranja ima koeficijent 1

3. PONUDA
Poduzeca proizvode dobra i pruaju usluge svojim kupcima, te na taj nacin njihova djlatnost
omgocuje oblikiovanje ponude odredenih dobara i usluga na traitu.
Ponuda je spremnost proizvoaa da u odreeno vrijeme i na odreenom mjestu ponudi radi prodaje
odreenu koliinu neke robe ili usluga uz razliite cijene. Kolilina dobara koju su poduzea spremna
prodati naziva se ponudena koliina tog dobra. To ne mora biti koliina koju su poduzea uspjela
prodati na tritu. Stvarno prodana koliina objanjava ono to su poduzea stvarn uspjela prodati.
Kupnja i prodaja su dvije strane jednog i istog procesa razmjene na traitu. Sa stajalita kupca rijec
je o kupnji, a sa stajalita prodavatelja rije je o prodaji. Cijena po kojoj je izvrena razmjena za
kupca je kupovna, a za prodavatelja prodajna. U stvarnosti se eljene kupovine ne moraju podudarati
sa eljenim prodajama, no stvarno kupljene koliine uvijek su jednake stvarno prodanim koliinam.
Temeljna je ekonomska pretpostavka koja vrijedi za veinu dobra da via cijena dobra uvjetuje veu
ponudenu koliinu, dok nia cijena dobra uvjetuje manju ponudenu koliinu, ukoliko ostale injenice
ostanu nepromijenjene.
Kada se mjenjaju ponudene koliine zbog promjene cijene, svi drugi inioci ostaju nepormjenjeni,
promjene se dogadaju uzdu postojee krivulje ponude. Promjene ponude znae pomicanje cijele
krivulje ponude. To se dogada kada se mijenjaju inioci ponude. Svako poveanje cijene tei
prouzroiti poveanje ponudene koliine. Time je iskazan zakon ponude prema kojemu se cijene i
ponudene koliine dobara i usluga kreu u istom smjeru. Kako cijene rastu tako se povecava
ponudena koliina.

3.1 Promjene ponuene koliine I promjene ponude

U konkurentskim granama poveanje cijena utjece na poveanje koliine ponuene na prodaju. No,
za razliku od njih u nekonkurentskim granama(monopol ili oligopol), ponuena koliina se ne bi
nuno poveala kao odgovor na porast cijene. Naime, takav proizvoa ili vie njih u stanju su
ograniiti ponudu, drei cijenu i dobit na visokoj razini. U konkurentskim granama proizvoai ne
mogu kontrolirati ponudu ili cijenu zbog velikog broja neorganiziranih prodavatelja, te
jednostavnosti ulaska novih proizvoaa u granu.
Monopolistiki prodavatelji nazivaju se price-makers (odreivai cijena), sto oznaava poduzea
koja odreuju cijenu proizvoda. Mali proizvodai u konkurentskoj grani nazivaju se price-takers
(preuzimatelji cijena) jer je rije o pojedinanim, malim proizvoaima koji nisu u poloaju utjecati
na cijenu njihova proizvoda, te su prisiljeni prihvatiti cijenu koja je formirana na tritu.

S obzirom da pojedinani proizvoda ne moe kontrolirati cijenu, ekonomski poticaj za svakog

proizvodaa je proizvesti to je mogue vie, koliko je mogue uinkovitije i prodati po tekuoj
cijeni. U sluaju da poraste cijena pojedinanog proizvoda, to ce poveati profitabilnost, moe se
oekivati da proizvodai poveaju svoju proizvodnju tog proizvoda.Postojea poduzea ce
proizvoditi vie, a nova poduzea ce biti privuena u granu.
Od izuzetnog je znaaja uoiti razliku koja postoji izmeu promjena cijene(koje mogu biti
uvjetovane samo promjenom ponuene koliine u okviru iste ponude) i promjena ponude(koje
nastaju djelovanjem necjenovnih inioca ponude).

Sama promjena cijene nikad ne pomie krivulju ponude proizvoda. Poveanje cijene izaziva kretanje
po krivulji ponude prema gore, to predstavlja poveanje ponudene koliine. Smanjenje cijene ima za
posljedicu kretanje po krivulji ponude prema dolje, to predstavlja smanjenje ponuene koliine.

3.2 Faktori ponude

Prethodno smo spomenuli da promjena cijene ne utjee na promjenu ponude, nego na promjenu
ponuene koliine u okviru iste krivulje ponude,a cijena je sastavi dio ponude. Takvo kretanje uzdu
krivulje ponude naziva se statiko promatranje ponude. Nasuprot tome, dinamiko promatranje
ponude obuhvaa poveanje i smanjenje ponude, to uzrokuje pomicanje cijele krivulje ponude, koje
uvjetuju razliiti necjenovni inioci.Moramo uzeti u obzir pretpostavku ceteris paribus i pojedinani
utjecaj svakog inioca na promjenu ponude, jer je nemogue objasniti posljedice djelovanja ako se
vie inioca istovremeno promijeni.
U inioce ponude ubrajamo sve okolnosti koje utjeu na volju i sposobnost ponuaa da proda
odredeno dobro ili uslugu. Praktino, inioce ponude su okolnosti koje utjeu na stvarne ili
oekivane veliine prihoda i trokova u nekoj proizvodnji, ako ponuai ele maksimalizirati svoju
dobit. Bilo koji nepredvidivi dogaaj koji moe utjecati na proizvodnju utjece i na ponudu.
Moemo spomenuti sljedee injenice:
Tehnologija proizvodnje stalno napreduje to podrazumijeva poveanje proizvodnih mogunosti uz
koritenje iste koliine upotrebljivih resursa. Naprednija i poboljana tehnologija donosi vei uinak
po jedinici ljudskog rada, te omoguuje sniavanje trokova proizvodnje. Upravo to omoguuje
pojedinanom proizvodau poveanje proizvodnje tj. ponude na tritu.
Cijene resursa svojim promjenama utjeu na veliinu ponude odredenog proizvoda.Promjena cijene
bilo kojeg resursa koji proizvodac koristi u proizvodnji nekog dobra(kao to su materijal, rad ili
strojevi) moe utjecati na visinu trokova proizvodnje, a time i na dobit koja se oekuje iz te
proizvodnje.
10

Snienje cijene resursa pomie krivulju ponude u desno, prema vecim ponudenim koliinama.
Poveanje cijene resursa izaziva pad ponude, te pomicanje krivulje ponude u lijevo, prema manjim
ponudenim koliinama.
Cijena drugih proizvoda moe utjecati na ponudu odredenog proizvoda ako su ti proizvodi za
proizvodaa meusobno zamjenjivi. Rije je o supstitutima i komplementarima.
Pristojbe i poticaji su izravno povezani s veliinom ponude pojedinih proizvoda. Porezi, carine i
druga propisna davanja koja ovise o opsegu ili vrijednosti prodaje posebno utjecu na ponudu.
Poveanje takvih pristojbi izravno poveava promjenjive trokove proizvodnje to izaziva smanjenje
ponude. Vrijedi i obrnuto. Fiksni porezi koji utjeu na visinu stalnih trokova ne mijenjaju ponudu u
kratkom roku. Naknade (regresi) proizvodacima od strane drave za odreene proizvode (mlijeko,
maslinovo ulje i sl.) izazivaju samo poveanje ponudene koliine i kretanje uzdu krivulje ponude.
Oekivanja ponuaa o buducim ekonomskim uvjetima vezanim za kretanje cijena proizvoda,
trokovima i porezima mogu utjecati na tekuu ponudu.
Promjene ciljeva proizvoaa utjecu na njegovu spremnost da proda neki proizvod po odreenoj
cijeni. Primarni cilj svakog proizvoaa jeste maksimalizacija dobitka, no uz taj on moe imati i neke
dodatne ciljeve npr. poveanje trinog udjela, izbjegavanje izlaganja vecem riziku i dr.

Stanje zaliha dobra takoer utjece na spremnost proizvoaa za prodaju tog dobra po odredenoj
cijeni. Vee zalihe neprodane robe omoguavaju spremnost ponuaa da proda vee koliine
proizvoda. Vrijedi i obrnuto.
Potreba za likvidnim sredstvima jedan je od inioca koji utjecu na pomicanje ponude. Ukoliko
ponua ima veliku potrebu za likvidnim sredstvima tj. gotovim novcem, bit ce spremniji prodati
vece koliine tog dobra po istoj cijeni. Vrijedi i obrnuto.
Promjena broja ponudaca utjece na pomicanje ponude kroz ulazak i izlazak ponudaca iz grane.
Razina dobiti koja se ostvaruje u grani moe biti poticaj novim ponudacima za ulazak u granu ime
se krivulja ponude pomie u desno. Gubici pojedinih proizvoaa potaknut ce njihov izlazak iz grane
ime se smanjuje broj ponuaa, a time I trina ponuda, te se krivulja pomie u lijevo.

11

3.3 Elastinost ponude

Kako je ve ranije utvreno s porastom cijene proizvoda proizvedenog u odredenoj konkurentskoj
grani raste i njegova ponudena koliina. No, vano je znati do kojeg stupnja e ponudena koliina
rasti kao odgovor na viu cijenu.
Cjenovna elastinost ponude jest intenzitet reagiranja koliine ponuenog dobra na promjenu cijene
tog dobra. Ona predstavlja stupanj prilagoavanja koliine dobra i usluge promjenama njihovih
cijena.

% poveanja(smanjenja) ponudene koliine dobra X

Ep= ----------------------------------------------------------------------% smanjenja (poveanja) cijene dobra Y
Kao to se vidi iz prethodne formule, razina elastinosti odnosno neelastinosti iskazuje se
koeficijentom elastinosti, koji se izraunava kao koeficijent postotka promjene ponuene koliine
nekog dobra i postotka promjene cijene tog dobra. Vano je napomenuti da su ponuene koliine i
cijene uvijek istosmjerne, tako da koeficijent elastinosti ima pozitivan predznak. Ponuda moe imati
sljedee razine elastinosti:
Elastina ponuda ima koeficijent veci od 1. Krajnji sluaj savreno elastine ponude, pri kojoj se
ponudena koliina mijenja pri beskonano malim promjenama , te je u ovom sluaju koeficijent
elastinosti beskonaan. O razmjerno elastinoj ponudi govori se kada se ponudena koliina znaajno
mijenja pri promjeni cijene. Tada je koeficijent elastinosti veci od 1.
Neelastina ponuda ima koeficijent manji od 1. Savreno neelastica ponuda se javlja kada se
ponuena koliina uope ne mijenja na promjenu cijene, a koeficijent elastinosti jednak je nuli. Kod
razmjerno neelastine ponude ponuena koliina se neznatno mijenja, a koeficijent ima vrijednost
izmedu 0 i 1.
Jedinino elasticna ponuda predstavlja stabilnu ponudu koja ima koeficijent elastinosti 1. Osim
cjenovne elastinosti, u ekonomskoj analizi koristi se i porezna elastinost ponude jer ponuena
koliina moe reagirati na promjene porezne stope.
Porezna elastinost ponude predstavlja omjer postotne promjene ponudene koliine i postotne
promjene porezne stope. U ovom sluaju ponudena koliina i porezna stopa se kreu uvijek u
suprotnom smjeru, te je stoga koeficijent porezne elastinosti negativan, al obino se izraava samo
njegova apsolutna vrijednost (minus se izostavlja).

12

3.4. Trina ravnotea

Nakon to smo razmotrili potranju i ponudu odvojeno, sada ih moemo zajedno spojiti I utvrditi
kako one meusobno djeluju kako bi dovele do ravnotene cijene i ravnotene koliine, ili trine
ravnotee.
Trina ravnotea se ostvaruje pri onoj cijeni i koliini pri kojima su snage ponude I potranje
izjednaene. U taki gdje se sijeku ponuda i potranja, tj. gdje su one izjednaene nema potrebe da se
cijena smanji ili povea, te zbog toga tu cijenu nazivamo ravnotenom ili cijenom ienja trita. Pri
ravnotenoj cijeni koliina koju kupci ele kupiti jednaka je koliini koju prodavatelji ele prodati.
Trinu ravnoteu nalazimo traenjem cijene pri kojoj je traena koliina jednaka ponudenoj koliini.
Ravnotena se cijena i ravnotena koliina ostvaruju na onoj razini na kojoj je dragovoljno ponudena
koliina jednaka dragovoljno traenoj koliini. Na konkurentnom tritu ta ravnotea se nalazi u
sjeitu krivulja ponude i potranje. Pri ravnotenoj cijeni nema ni manjkova ni vikova. U situaciji
kada je aktualna cijena via od ravnotene postoji oiti viak dobara, jer je ponudena koliina veca od
potraivane, koji gura cijenu prema dolje tj. prema ravnotei. U suprotnom sluaju, kada je
aktualna cijena nia od ravnotene oiti manjak dobara, zbog vee potraivane u odnosu na
ponudenu koliinu, gura cijenu prema gore ,prema ravnotenoj cijeni.
Racionirajua funkcija cijena temelji se na pretpostavci da svaki kupac koji je u mogucnosti i eli
platiti ravnotenu cijenu steci ce eljeno dobro. Nasuprot tome, svaki prodavatelj koji je u stanju
proizvesti i ponuditi dobro po njegovoj ravnotenoj cijeni to ce i uiniti.
Kako smo spomenuli ranije, postoje injenice koji utjeu na promjenu i pomicanje krivulje ponude i
krivulje potranje. I u ovom slucaju vrijedi pravilo da mijenjanje nekog od injenica na kojima se
temelji ponuda i potranja dovodi do pomaka krivulja, te promjene cijene i koliine u trinoj
ravnotei.Prikazat emo uinke promjena potranje i ponude na ravnotenu cijenu i koliinu.
Ukoliko mijenjamo trinu potranju, uz neizmijenjenu trinu ponudu, izazvat emo istosmjerno i
usklaeno kretanje cijene i koliine. Poveanje trine potranje imat e za posljedicu poveanja
cijene i koliine, dok e pad trine potranje izazvati smanjenja cijene i koliine.
U stvarnom svijetu veina je ekonomskih problema mnogo sloenija od naih jednostavnih, kolskih
primjera. U takve situacije upleteno je nekoliko snaga koje djeluju u isto vrijeme. Pomaci se esto
istodobno javljaju i na potranoj i na ponuenoj strani, te je stoga potrebno razvrstati te snage, inae
prethodno obradena i navedena pravila ne vrijede. Da bismo pravilno upotrebljavali analizu ponude i
potranje moramo razlikovati promjenu potranje ili ponude i smatrati da se druge stvari ne
mijenjaju, a to zahtjeva razlikovanje utjecaja promjena drugih elemenata.

13

ZAKLJUCAK

ovjekove elje i potrebe su neograniene, dok su njegove mogunosti ograniene. Upravo iz tog
razloga temeljna zadaa ekonomike jeste prouavanje odluka koje drutvo donosi u vezi s
proizvodnjom dobara i usluga, te njihovom raspodjelom na pojedine lanove drutva.
Na donoenje odluka na temeljna ekonomska pitanja o tome to proizvoditi, kako proizvoditi i kako
raspodijeliti dobra i usluge, utjeu brojni cinitelji. No, ipak su najvanije trine sile, potranja i
ponuda, ciji meusobni odnos odreuje ravnoteu izmedu koliine dobara spremnih za prodaju i
koliine dobara za kupnju.
Trite je mjesto na kojem se susreu kupci ( koji su zapravo nositelji potranje ) I prodavatelji ( koji
su nositelji ponude ) odredenih dobara i usluga i obavljaju razmjenu putem cijena.
Potranja je spremnost neke osobe da u odredenom trenutku i na odredenom mjestu kupi odredenu
vrstu dobara ili usluga uz razliite cijene. Spremnost osobe znai da ta osoba ima sposobnost kupnje
odnosno da posjeduje kupovnu moc.
Ponuda je spremnost proizvodaa da u odredeno vrijeme i na odreenom mjestu ponudi radi prodaje
odreenu koliinu neke robe ili usluga uz razlicite cijene. Koliina dobara koju su poduzea spremna
prodati naziva se ponudena koliina tog dobra. To ne mora biti koliina koju su poduzea uspjela
prodati na tritu. Stvarno prodana koliina objanjava ono to su poduzea stvarno uspjela prodati.
Trina ravnotea se ostvaruje pri onoj cijeni i koliini pri kojima su snage ponude I potranje
izjednaene. U toki gdje se sijeku ponuda i potranja, tj. gdje su one izjednaene nema potrebe da se
cijena smanji ili povea, te zbog toga tu cijenu nazivamo ravnotenom ili cijenom ienja trita. Pri
ravnotenoj cijeni koliina koju kupci ele kupiti jednaka je kolicini koju prodavatelji ele prodati.
U stvarnom svijetu veina je ekonomskih problema mnogo sloenija od naih jednostavnih, kolskih
primjera. Da bismo pravilno upotrebljavali analizu ponude i potranje moramo razlikovati promjenu
potranje ili ponude i smatrati da se druge stvari ne mijenjaju, a to zahtjeva razlikovanje utjecaja
promjena drugih elemenata.

14

LITERATURA

http://www.estudy-oet.net/wp-content/uploads/2012/10/poglavlje-4.pdf
http://oliver.efos.hr/nastavnici/iferencak/02_ponuda_potraznja.pdf

15