VIII Predavanje

Tunelske mree, podzemna i nadzemna, njihovo povezivanje,

proraun tanosti proboja, mrea i nain mjerenja konvergencije i
osmatranje pomjeranja tunela u izgradnji i eksploataciji.
Tunelska mrea, kao geodetska osnova za izgradnju tunela ima dva
dijela: nadzemni i podzemni dio. Nadzemna mrea je uvijek neki
oblik triangulacije. Kako je tunel izduen objekt, tunelska triangulacija
je do pojave GPS ureaja, kao po pravilu imala oblik jednostavnog
lanca trouglova, kombinovanog sa dva geodetska etvorogla kod
poetnog i izlaznog portala tunela.

Slika 1. Tunelska triangulacija

Nadzemnu mreu treba projektovati tako da se ona moe koristiti za

prenoenje projekta radi obiljeavanja osovine tunela u toku izgradnje
kroz podzemnu mreu.
Take nadzemne tunelske triangulacije ne treba postavljati iznad
same trase, jer tokom izgradnje moe doi do deformacije terena i
prema tome i do pomjeranja taaka. To zavisi i od dubine na kojoj e
se tunel graditi i od kvaliteta tla kroz koje tunel prolazi.

Slika 2. Tunelska triangulacija sa poligonometrijskim vlakom

U posljednje vrijeme, upotrebom novih tehnika i tehnologija, lanac

trouglova, koji je bio za mjerenja dosta teak i komplikovan jer je
postavljan preko planinskih predjela, zamijenjen je poligonometrijskim
vlakom Sl.2 koji povezuje dvije manje trigonometrijske mree kod
oba portala, a kod kraih tunela je potpuno naputen jer se rade
samo mree kod portala.
Materijalizacija taaka dijela mree kod oba portala izvodi se pomou
stubova za prisilno centrisanje, slino kao kod mostovske mree.

STUB MREE

STUB MREE-dimenzije i
armatura TIP B
PRESJ EK
A-A
0,20 m

IZGLED

UREAJ ZA PRISILNO
CENTRISANJE
IZGLED ODOZGO
REPER

Q 12

1,30 m

Uredaj za
prisilno
centrisanje

Zavrtanj za kontakt
instrumenta i ploce

Napomena:
Tip B - tacka fundirana na stijeni

Armatura:
4 ipke Q12 po 1,3 m savijene kao na slici
i 3 uzengije Q6 duine 0,70 m

Slika 3. Stub tunelske triangulacije kod oba portala

Na Sl.4 prikazana je jedna savremena nadzemna tunelska mrea za

tunele u krivini duine do 2 km u kojoj su mjerenja izvedena GPS
tehnikom i prateom tehnologijom kod koje je razvijena manja
triangulacija kod ulaznog i izlaznog portala, forme dva centralna
sistema.
Kad se materijalizuju take mree, pristupa se odreivanju koordinata
u jenoj od mrea kao lokalnoj mrei. Zatim se odreuju GPS
parametri za taj dio mree i sa tim parametrima odrede koordinate u
istom sistemu i takama koje se nalaze kod drugog portala.

Na ovaj nain take mree oba portala odreene su u istom lokalnom

koordinatnom sistemu i bie izbjegnute greke datih veliina koje
imaju take dravne mree.
Nakon toga se mrea kod jednog od portala povee sa
trigonometrijskom mreom, na slian nain kao to je to bio sluaj sa
mostovskom mreom i dobiju koordinate u dravnom sistemu. Kod
povezivanja taaka u vlak, radi transformacije, ne treba da zbunjuju
velike duine koje povezuju take obje mree, jer one nee uticati na
tanost transformisanih koordinata jer te duine i uglovi nijesu mjereni
ve su izraunat iz lokalnih koordinata, pa su te vrijednosti u stvari
date veliine koje nijesu optereene grekama mjerenja, kao to su
optereene mjerene veliine.

Slika 4 GPS Tunelska triangulacija sa prikljukom u portale

Sa taaka geodetske osnove u blizini portala, vertikalnih okana ili

iskopa s kojih e se prenositi smjer u podzemlje, potrebno je ostvariti
vizure na najmanje dvije take geodetske osnove, koje se od portala
nalaze na manjoj udaljenosti.
Duine strana triangulacijske mree e zavisiti od mjesnih uslova
(konfiguracija terena), broju i razmaku napadnih taaka za izvoenje
radova u tunelu. to je vie napadnih taaka i to je vea
nepravilnost u udaljenosti izmeu njih, to e mrea biti sloenija.
Prema tome, ako se tunel izgrauje samo kroz ulazni i izlazni portal,
onda e tunelska triangulacija imati formu kao na slikama 1,2 i 3. pri
emu e se ulazna i izlazna taka odrediti neposrednim ukljuenjem
u osnovnu triangulaciju.
Nadzemna triangulacija se koristi u projektovanju da se projektuje
pozicija tunela na terenu, odredi tana duina tunela i da se omogui
taan proboj tunela, koji e zavisiti od tanosti i nadzemne i
podzemne mree koja se kasnije razvija kroz prokopane djelove
tunela.

Podzemna mrea je nekad razvijana kroz tunel, naee preko

poligonskog vlaka ije take su bile materijalizovane u sredini kalote
probijenog tunela. Taj vlak je bio dosta nesiguran jer je u stvari to bio
takozvani slijepi poligonski vlak.
Danas se u tunelu sa obje strane u takozvanim palama, ugrauje
specijalan ureaj koji koji omoguava da se umjesto slijepog razvije
zatvoreni poligonski vlak Sl. 5, koji je neuporedivo sigurniji i taniji od
slijepog vlaka.

Slika 5.Podzemna mrea sa prikljucima na nadzemnu mreu

Matreijalizacija taaka podzemne mree izvodi se sa specijalnim

ipkama stalne duine koje na jednom kraju imaju ploicu sa rupicom

Slika 6 Materijalizacija take podzemne mree

u sredini iznad koje se centrie instrumenat i signal a na drugom

kraju zavrtanj kojim se ipka uvre u jednu metalnu cijev sa
unutranjim navojem koja je ugraena u stijenu tunela Sl.6.
Na Sl.7 prikazan je nain ugraivanja poligonskih taaka u zidovima
tunela.
Prednost ovog naina sastoji se u tome, to prije svega ovim
takama ne optereujemo normalnu komunikaciju kroz tunel jer su
take ugraene u palu, lako se pronalaze, dobro su zatiene od
eventualnog unitenja, nakon izvrenih mjerenja, ipke se odvrnu i
pakuju sa ostalim geodetskim priborom.

Slika 7 Ugraena taka podzemne mree

Centrisanje instrumenta je omogueno iznad take, jer se

instrumenat u toku mjerenja nalazi uz sam zid tunela, tako da ne
optereuje normalnu komunikaciju i rad ostalim izvoaima radova.
Za potrebe mjernja izrauju se najmanje etiri ipke iste duine, sa
graninikom koji spaja ipku sa dijelom u koji se navre, uvijek do
kraja, jer od duine ipke zavisi poloaj rupice na kraju ipke a to
znai i poloaj poligonske take

Formu nadzemne i podzemne mree najee generiu geodetski

strunjaci u zavisnosti od konfiguracije terena za nadzemni dio i
oblika osovine tunela za podzemni dio.
Graevinski inenjer treba da bude naelno obavijeten o formi
mree radi uea u izradi taaka nadzemne i podzemne mree ali je
njegovo uee posebno vano kod odreivanja dozvoljene
tolerancije razmimoilaenja osovina odnosno koliko je dozvoljeno
odstupanje u proboju tunela u sluajevima kad se proboj izvodi kroz
dvije ili vie napadnih taaka.
Prema tome, projektant e u zavisnosti od vrste tunela, naina
proboja i ugraivanja betonske oplate, projektovati dozvoljeno
odstupanje mimoilaenja osovina tunela obiljeenih sa podzemne
mree kod oba portala.

Slika 8 Dozvoljena odstupanja mimoilaenja osovina

Tanost proboja e zavisiti o tanosti geodetske osnove na povrini, o

metodama mjerenja, nainu prenosa elemenata u tunel (kroz portal,
niskop), vrsti i obliku tunela, o tome da li je tunel u pravcu ili u krivini,
nainu izgradnje (potkop, puni profil) i o grekama pri graenju.
U taki proboja tunela mogu nastati odstupanja od projektovanog
poloaja trase:
a) po smjeru qp ;
b) po duini ql;
c) u visinskom smislu qh.
Uzduna greka ql za tunele u pravcu nema veliko znaenje. Mnogo
je vanije popreno i visinsko odstupanje.

Osa tunela CC Sl.8 ako ne bi postojale greke mjerenja, trebalo bi da

se poklopi na mjestu susreta dva proboja.
Meutim, zbog poznate injenice da sva mjerenja sadre neizbjene
greke mjerenja, to e se odraziti kao mimoilaenje osa a i b za neku
vrijednost Q = 2.
Veliina doputenog odstupanja uslovljena je veliinom gabaritne
rezerve, koju odreruje projektant.
Ovaj podatak geodetama omoguava da izvre proraun tanosti
nadzemnih i podzemnih mjerenja, da bi se proboj tunela izveo s
dozvoljenom tolerancijom.
Poto predmet ovog kursa geodezije nije dublje ulaenje u nain
prorauna tanosti geodetskih mjerenja, ovdje e biti izvedene samo
neke osnovne formule pomou kojih se vri procjena sa kojom
tanou treba ta mjerenja izvoditi, jer graevinski inenjeri, budui
nedovoljno obavijeteni o tanosti mjerenja, iz elje da se
maksimalno zatite od moguih grubih greaka, od geodeta lakonski
trae tanost do na milimetar to moe biti razlog usporavanja i
poskupljenja radova.
Ako je projektom predvieno granino odstupanje u veliini , onda
e meusobno odstupanje (razmimoilaenje) radnih osa biti 2, pa
e proraun tonosti u proboju tunela polaziti od ove veliine kao date
tolerancije:
Q = 2/2 = ................................1
Gdje je Q ukupna srednja greka svih mjerenja
Na razmimoilaenje osa tunela, uslovljenih grekama mjerenja u
trenutku proboja utiu:
1. popreno standardno odstupanje geodetske osnove na povrini
koja povezuje napadne take q1;
2. standardna odstupanja orijentacije na oba portala q 2 i q3, ako se
orijentacija prenosi kroz vertikalno okno ili kosi rov;
3. standardna odstupanja zadnje take oba podzemna poligonska
vlaka q4 i q5.
Radi analize teoretske tanosti pretpostavimo da je uticaj ovih
greaka meusobno jednak.
Ukupno popreno standardno odstupanje e onda biti
Q2 =q12+q22 + q32 + q42 + q52............2
Za q1 = q2 = q3 = q4 = q5 = q imamo

Q = q 5 ............................................3
Kad se u 3 uvrsti 1 ukupno popreno standardno odstupanje e biti
Q = = q 5........................... ..........4
odnosno
q = / 5 = 0.455 ...........................5
Na osnovu jednaine 5 moe se izraunati kolika e biti vrijednost
dijela poprenog standardnog odstupanja u proboju koji otpada na
pojedine geodetske radove na povrini i u tunelu.
Tako na primjer, ako je projektant zadao dozvoljeno odstupanje od
2 = 40 cm onda je = 20cm pa e q = 0.455 to iznosi q =
0.455x20= 9.1 cm.
Kad je poznata linearna vrijednost dozvoljene greke kod pojedinih
operacija, geodeta e izvriti proraun tanosti mjerenja i odrediti
metode mjerenja, instrumente i pribor sa kojima se ta tanost moe
postii.
Postoji jo jedna vrsta geodetskih mjerenja koja je u toku izgradnje
tunela veoma vana, jer je povezana sa neposrednom bezbijednou
izvoaa radova. Radi se o mjerenju konvergencije tunelskih
zidova i kalote.
Poznata je injenica, da kod izrade proboja tunela, postoji tendencija
zidova tunela i kalote ka izvjesnom saimanju, odnosno tenji da se
urue u otkopani dio.
Da bi se to sprijeilo u posljednje vrijeme se radi betonska obloga
tunela skoro paralelno sa iskopom, pa ipak zbog tehnologije radova,
uvijek ostaje jedan dio izmeu izvedene obloge i probijenog dijela na
kojemu je mogue da doe do obruavanja izazvanog
konvergencijom.
Mjerenja konvergencije se vre po profilima koje zadaje projektant ili
nadzorni organ u tunelu. Pored lokacije profila, projektant ili nadzorni
organ u tunelu zadaju i take u kojima treba mjeriti konvergenciju, na
kojima se odmah ugrauju fluoroscentne markice koje imaju osobine
prizama za mjerenje duina i viziranje pravaca.

Slika 8 Mjerenje konvergencije u tunelu

Nakon ugraivanja mjernih markica u zidove tunela ugrauju se dvije

take A i B u podu iznad kojih e se centrisati instrument i koje e
sluiti kao take osnovne mree.
Koordinate taaka A i B odreuju se u koordinatnom sistemu u kojem
se odreuju koordinate ostalih taaka tunela.
Zatim, u zavisnosti od zadate tanosti odreivanja koordinata i kota
taaka od 1-7 , vre se tri do etiri serije mjerenja uglova i duina i iz
njih izraunavaju koordinate i kote taaka nultog mjerenja.
Za definitivne koordinate i kote nultog mjerenja. uzima se
aritmetika sredina iz svih mjerenja i vri ocjena tanosti dobijenih
koordinata preko odstupanja od aritmetike sredine i vri
uporeivanje sa zadatom tanou. U sluaju kad je postignuta
tanost manja od zadate, vre se dodatne serije mjerenja, sve dok se
ne postigne zadata tanost.
Kontrolna mjerenja se vre u terminima koje zadaje projektant ili
nadzorni organ i izvode se sa istim priborom i na isti nain kao nulto
mjerenje.
Iz razlike koordinata kontrolnog i nultog mjerenja izraunavaju se
vektori pomjeranja zidova tunela u tri dimenzije i grafiki predstavljaju
na ekranu kompjutera, gdje ih dalje analiziraju graevinski strunjaci
zadueni za stabilnost i bezbijednost u tunelu.
Nakon kompletno zavrenih radova i poetka perioda eksploatacije
tunela, u tunelu se vre geodetska mjerenja osmatranja stabilnosti
tunela, takozvana oskultacija.

Projekat oskultacije tunela treba da urade graevinski i geodetski

inenjeri, svaki za svoj dio radova.
Graevinski inenjer, jo za vrijeme radova u tunelu, treba da
projektuje profile na kojima e se vriti oskultacija i da se na vrijeme
ugrade neophodne fluoroscentne markice koje e posluiti za
oskultaciju na slian nain kao kod mjerenja konvergrncije.
Geodetski strunjak u projektu oskultacije, treba da projektuje
osnovnu mreu sa koje e se vriti mjerenja za oskultaciju, nain
stabilizacije taaka, izbor instrumenata i metodu mjerenja, sa
prethodnom ocjenom tanosti koja e kao i kod proboja zavisiti od
tolerancija koja zadaje projektant.
Osnovna mrea moe biti stabilizovana na isti nain kao i mrea koja
je sluila kod izvoenja radova sa manje ili vie taaka, zavisno od
poloaja profila za oskultaciju a moe biti izabran i neki drugi nain
stabilizacije taaka, koji odgovara tom tipu tunela.
Nulto mjerenje za oskultaciju, izvodi se odmah po kompletnom
zavretku radova a kontrolna mjerenja u terminima koje odredi
projektant.