ZAKON O PRAVIMA BRANILACA I LANOVA

NJIHOVIH PORODICA
I OSNOVNE ODREDBE
lan 1.
Ovim Zakonom ureuju se: uvjeti, nain i postupak za ostvarivanje prava ratnih vojnih invalida i lanova njihovih
porodica, lanova porodica ehida, lanova porodica poginulih, umrlih i nestalih branilaca (u daljnjem tekstu: porodice
poginulih, umrlih, nestalih branilaca) i demobiliziranih branilaca, lica zaslunih u odbrambeno-oslobodilakom ratu,
kao i druga pitanja iz oblasti branilako-invalidske zatite.
Pojam ehid ili pojam poginuli branilac, u smislu ovog Zakona, koristi se po slobodnom izboru korisnika prava.
lan 2.
Braniocem, u smislu ovog Zakona, smatra se pripadnik Armije Republike Bosne i Hercegovine, Hrvatskog vijea
obrane i policije nadlenog organa unutranjih poslova (u daljnjem tekstu: Oruane snage) koji je uestvovao u odbrani
Bosne i Hercegovine (poetak agresije na opinu Ravno) od 18.09.1991. do 23.12.1996. godine, odnosno do prestanka
neposredne ratne opasnosti i koji je demobiliziran rjeenjem nadlenog vojnog organa, kao i lice koje je uestvovalo u
pripremi za odbranu i u odbrani Bosne i Hercegovine u periodu prije 18.09.1991. godine a koje je angairano od
nadlenih organa.
Pod ueem u odbrani Bosne i Hercegovine u smislu stava 1. ovog lana podrazumijeva se uee u oruanom otporu
i djelovanje u direktnoj vezi sa pruanjem otpora.
Dobrovoljcem i organizatorom otpora, u smislu ovog Zakona, smatra se pripadnik vojnih jedinica koji je uestvovao u
pripremi za odbranu i u odbrani Bosne i Hercegovine u periodu do 19.06.1992. godine, kao i drugo lice koje nije bilo
vojni obveznik u vrijeme dobrovoljnog stupanja u Oruane snage i ostao neprekidno u jedinicama do kraja rata, ili je
ranije demobiliziran od nadlenog vojnog organa.
Veteranom, u smislu ovog Zakona, smatra se lice koje je stupilo u jedinice iz stava 1. ovog lana od 18.09.1991. do
31.12.1992. godine i ostalo neprekidno do 23.12.1995. godine, ili ranije demobiliziran od nadlenog vojnog organa.
Uesnikom rata, u smislu ovog Zakona, smatra se svako lice koje je u sastavu Oruanih snaga iz stava 1. ovog lana
provelo najmanje jednu godinu dana neprekidno u periodu od 20.06.1992. godine do 23.12.1995. godine.
Pojmovi i definicije iz ovog lana koriste se i primjenjuju kod reguliranja prava i pogodnosti u svim oblastima i
nivoima vlasti koja se tiu branilaca i lanova njihovih porodica.
lan 3.
Ratni vojni invalid je dravljanin Bosne i Hercegovine koji je, vrei vojne dunosti, druge dunosti za ciljeve odbrane
u sastavu Oruanih snaga, uestvujui u odbrani Bosne i Hercegovine u periodu i pod uvjetima i okolnostima iz lana
2. stav 1. ovog Zakona, zadobio ranu, povredu, bolest ili pogoranje bolesti, pa je zbog toga nastupilo oteenje
njegovog organizma najmanje za 20%.
Ratni vojni invalid je i dravljanin Bosne i Hercegovine koji je po nareenju ili nalogu nadlenog vojnog organa ili
organa uprave nadlenog za poslove odbrane i dravne sigurnosti, pod uvjetima i okolnostima iz prethodnog stava,
zadobio ranu, povredu, bolest ili pogoranje bolesti, pa je zbog toga nastupilo oteenje njegovog organizma najmanje
za 20%.

Ratni vojni invalid je i lice koje je u periodu i pod uvjetima i okolnostima iz st. 1. i 2. ovog lana bilo ratni zarobljenik i
zadobilo ranu, povredu, bolest ili pogoranje bolesti, pa je zbog toga nastupilo oteenje njegovog organizma najmanje
za 20%.
Ratni vojni invalid je i stranac kod koga je nastupilo oteenje njegovog organizma pod okolnostima i uvjetima iz st. 1.,
2. i 3. ovog lana.
Mirnodopski vojni invalid je lice koje je u miru bez namjere, vrei vojnu dunost, zadobilo ranu ili povredu, pa je
zbog toga nastupilo oteenje njegovog organizma najmanje za 20%, odnosno kod kojeg je usljed bolesti ili pogoranja
bolesti nastupilo oteenje njegovog organizma najmanje za 60% u periodu od 24.12.1996. godine i to:
- vojno lice na sluenju obaveznog vojnog roka,
- pitomac u vojnoj koli,
- pripadnik rezervnog sastava za vrijeme vojne dunosti.
lan 4.
Porodica poginulog, umrlog, nestalog branioca je porodica lica koje je poginulo, umrlo, nestalo pod uvjetima i
okolnostima iz l. 2. i 3. ovog Zakona, odnosno umrlog do 23.12.1996. godine od posljedica rane, povrede ili bolesti
zadobijene pod uvjetima i okolnostima iz lana 3. ovog Zakona.
Porodica poginulog ili umrlog lica iz lana 3. stav 6. ovog Zakona ostvaruje odreena prava pod uvjetima i na nain
koji vai za porodicu umrlog ratnog vojnog invalida.
lan 5.
Propisima iz oblasti odbrane utvruje se: ko se smatra pripadnikom Oruanih snaga, vojno lice, vojna sluba, vrenje
vojne dunosti za ciljeve odbrane, kao i sva druga pitanja vezana za svojstvo i status pripadnika Oruanih snaga.
lan 6.
Ako mirnodopski vojni invalid naknadno ispuni uvjete za sticanje svojstva ratnog vojnog invalida, po osnovu uea u
Oruanim snagama, stie svojstvo ratnog vojnog invalida, a invaliditet mu se utvruje prema ukupnom oteenju
organizma po oba osnova.
II PRAVA DEMOBILIZIRANIH BRANILACA
lan 7.
Branioci i lanovi njihovih porodica ostvaruju druga prava u skladu sa federalnim i kantonalnim propisima koja nisu
obuhvaena ovim Zakonom i to:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

novanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti;

prednost pri zapoljavanju pod jednakim uvjetima;
prednost pri zakupu i otkupu poslovnog prostora pod jednakim uvjetima;
prednost pri upisu u obrazovne ustanove pod jednakim uvjetima;
besplatne obavezne ubenike za redovno kolovanje;
prednost pri dodjeli stipendija i smjetaju u ake i studentske domove;
zdravstvenu zatitu;
prioritetno pravo za rjeavanje stambenog pitanja pod jednakim uvjetima;
pomo u sluaju smrti;

10. prednost pri koritenju programa nadlenih zavoda za zapoljavanje;

11. oslobaanje od plaanja, naknade trokova koritenja graevinskog zemljita;
12. ostvarivanje penzije pod povoljnijim uvjetima;
13. druga prava u skladu sa posebnim propisima.
Prava utvrena ovim lanom regulirat e se u skladu sa odredbama l. od 26. do 31. ovog Zakona.
III PRAVA RATNIH VOJNIH INVALIDA
lan 8.
Prava ratnog vojnog invalida su:
1. lina invalidnina;
2. dodatak za njegu i pomo od drugog lica;
3. ortopedski dodatak;
4. druga prava iz glave VI ovog Zakona.
1. Lina invalidnina
lan 9.
Radi ostvarivanja prava, prema ovom Zakonu, ratni vojni invalidi razvrstavaju se u grupe vojnog invaliditeta prema
stepenu oteenja organizma izraenog u procentu.
Procent invaliditeta odreuje se srazmjerno oteenju organizma koje je nastalo kao posljedica rane, povrede ili bolesti
zadobijene pod okolnostima utvrenim ovim Zakonom ili su te okolnosti uticale na pogoranje bolesti.
Svojstvo ratnog vojnog invalida moe se stei samo na osnovu oteenja organizma koje je nastalo usljed rane ili
povrede zadobijene pod okolnostima iz lana 3. ovog Zakona koja je ostavila vidne tragove.
Pod vidnim tragovima, u smislu stava 3. ovog lana, podrazumijevaju se jasno vidljivi tragovi na povrini tijela, i
vidljiva oteenja unutranjih organa utvrena odgovarajuim dijagnostikim metodama.
Za odreivanje procenta invaliditeta uzimaju se u obzir i oteenja organizma nastala usljed: upotrebe standardnih
lijekova; operacija i drugih terapeutskih poduhvata radi lijeenja od rane, povrede i bolesti zadobijenih pod
okolnostima predvienim ovim Zakonom i noenja ortopedskih pomagala; okolnosti pod kojima je kod ratnog vojnog
invalida nastupilo oteenje organizma usljed psihosomatskih oteenja i poremeaja i manifestiralo se do 23.12.1997.
godine; gubitka ili tekog oteenja parnog organa, ako je drugi parni organ izgubljen ili teko oteen usljed posljedica
rane, povrede ili bolesti zadobijene pod okolnostima utvrenim ovim Zakonom.
lan 10.
Prema procentu invaliditeta ratni vojni invalidi razvrstavaju se u deset grupa invaliditeta i to:
I grupa - invalidi sa 100% invaliditeta I stepena kojima je za redovan
ivot potrebna njega i pomo od drugog lica;
II grupa - invalidi sa 100% invaliditeta;

III grupa - invalidi sa 90% invaliditeta;

IV grupa - invalidi sa 80% invaliditeta;
V grupa - invalidi sa 70% invaliditeta;
VI grupa - invalidi sa 60% invaliditeta;
VII grupa - invalidi sa 50% invaliditeta;
VIII grupa - invalidi sa 40% invaliditeta;
IX grupa - invalidi sa 30% invaliditeta;
X grupa - invalidi sa 20% invaliditeta.
lan 11.
Pri utvrivanju procenta invaliditeta licima kod kojih je pod okolnostima iz lana 3. ovog Zakona nastupilo oteenje
organizma po osnovu oboljenja koje se pogoralo pod tim okolnostima, uzima se odgovarajui procent od cjelokupnog
oteenja organizma, s tim da po tom osnovu utvreni procent oteenja organizma ne moe iznositi vie od 100%
invaliditeta II grupe, a uzimajui u obzir prirodu bolesti i njen razvoj, trajanje i teinu ratnih napora, odnosno napora pri
vrenju vojne slube u Oruanim snagama, s obzirom na druge okolnosti koje su u pojedinom sluaju uticale na
pogoranje bolesti.
Procent vojnog invaliditeta utvren konanim rjeenjem u skladu sa stavom 1. ovog lana ne moe se kasnije
poveavati, bez obzira na daljnje pogoranje oteenja organizma.
lan 12.

Lina invalidnina ratnog vojnog invalida utvruje se u mjesenom iznosu, prema grupi vojnog invaliditeta.
Osnovica za odreivanje mjesenih novanih primanja, prema ovom Zakonu, utvruje se u poetnom iznosu od 734,00
KM, koja se odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine poetkom svake godine mijenja i usklauje prema
odredbama lana 57. ovog Zakona.
Mjeseni iznos line invalidnine invalida od I do X grupe odreuje se u procentu od osnovice iz prethodnog stava i
iznosi:
Grupa Procent (%)

I.
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.

100 %
73%
55%
43%
32%
18%
13%
7%

IX.
X.

6%
5%

2. Dodatak za njegu i pomo od drugog lica

lan 13.
Pravo na dodatak za njegu i pomo od drugog lica imaju ratni vojni invalidi od I do IV grupe, koji su nesposobni za
vrenje osnovnih ivotnih potreba bez pomoi drugog lica.
Ratni vojni invalidi, radi ostvarivanja prava na dodatak za njegu i pomo od drugog lica, razvrstavaju se u tri stepena i
to:

1. u prvi stepen ratni vojni invalidi I grupe, koji su potpuno nesposobni da se brinu o sebi i samostalno
obavljaju osnovne ivotne potrebe, a kojima je potrebna stalna njega i pomo drugog lica;
2. u drugi stepen ostali ratni vojni invalidi I grupe, kao i ratni vojni invalidi II, III i IV grupe kod kojih
pored vojnog invaliditeta, postoje i druga oteenja organizma koja su nastala nezavisno od vojnog invaliditeta,
a koja su zajedno sa vojnim invaliditetom jednaka oteenju organizma vojnog invalida I grupe razvrstanih u I
stepen dodatka;
3. u trei stepen ratni vojni invalidi II, III i IV grupe, ija je nesposobnost jednaka nesposobnosti vojnog
invalida I grupe razvrstanih u II stepen dodatka.

lan 14.
Iznos dodatka za njegu i pomo od drugog lica utvruje se od osnovice iz lana 12. stav 2. ovog Zakona kako sljedi:
1. za prvi stepen 100 % od osnovice,
2. za drugi stepen 70 % od osnovice,
3. za trei stepen 50 % od osnovice.
3. Ortopedski dodatak
lan 15.
Pravo na ortopedski dodatak ima ratni vojni invalid kome je nadlena ljekarska komisija utvrdila vojni invaliditet zbog
oteenja organizma koja su neposredna posljedica zadobijene rane, povrede, bolesti ili pogoranja bolesti koja je
prouzrokovala amputaciju ekstremiteta ili teko oteenje funkcije ekstremiteta, kao i zbog gubitka vida na oba oka ili
enukleacije jednog oka.
Oteenja organizma iz stava 1. ovog lana razvrstavaju se u tri stepena prema teini, vrsti i uzroku oteenja.
lan 16.
Iznos ortopedskog dodatka utvruje se od osnovice iz lana 12. stav 2. ovog Zakona kako sljedi:
1. prvi stepen 29 % od osnovice,
2. drugi stepen 22 % od osnovice,
3. trei stepen 17% od osnovice.

Ratnom vojnom invalidu koji ima vie oteenja prvog stepena ortopedski dodatak iz stava 1. taka 1. ovog lana
uveava se za 25%.
IV LANOVI PORODICE POGINULOG, UMRLOG, NESTALOG
BRANIOCA I UMRLOG RATNOG VOJNOG INVALIDA
lan 17.
lanovi porodice poginulog, umrlog, nestalog branioca i umrlog ratnog vojnog invalida, u smislu ovog Zakona, su:
1.

brani drug, djeca roena u braku i van braka;

2. usvojena djeca, kao i pastorad koja su sa poginulim ili nestalim braniocem, odnosno umrlim ratnim
vojnim invalidom ivjela u zajednikom domainstvu posljednju godinu prije njegove smrti ili nestanka,
odnosno stupanja u Oruane snage;
3. roditelji i usvojilac;
4. ouh i maeha koji su sa poginulim, umrlim, nestalim braniocem, odnosno umrlim ratnim vojnim
invalidom ivjeli u zajednikom domainstvu najmanje tri godine neposredno prije njegove smrti, odnosno
stupanja u Oruane snage;
5. dedo i nana po ocu i majci, koji su se starali o podizanju i odgoju lica od koga izvode pravo i sa kojim su
ivjeli u zajednikom domainstvu najmanje tri godine neposredno prije njegovog stupanja u Oruane snage,
pod uvjetom da nema lica iz ta. 1., 2., 3. i 4. ovog stava;
6. maloljetna braa i sestre, kao i braa i sestre nesposobni za privreivanje, a ija je nesposobnost nastupila
prije 15. godine ivota, ako su sa njim ivjeli u zajednikom domainstvu do njegove smrti, odnosno do
stupanja u Oruane snage i ukoliko nemaju roditelje, odnosno lanove ue porodice;
7. vanbrani drug neoenjenog poginulog, umrlog, nestalog branioca sa kojim je imao dijete i sa kojim je
ivio u zajednikom domainstvu najmanje godinu dana prije njegove smrti, odnosno stupanja u Oruane snage,
ako je taj status dokazao u roku od 12 mjeseci od dana smrti tog lica.

lan 18.
Zajednikim domainstvom, u smislu ovog Zakona, smatra se zajednica stanovanja, privreivanja i troenja ostvarenih
prihoda.
V PRAVA LANOVA PORODICE POGINULOG, UMRLOG,
NESTALOG BRANIOCA I UMRLOG RATNOG VOJNOG INVALIDA
lan 19.
Prava lanova porodice poginulog, umrlog, nestalog branioca i umrlog ratnog vojnog invalida su:
1.
porodina invalidnina; 2.
glave VI ovog Zakona.

uveana porodina invalidnina; 3.

pomo u sluaju smrti; 4.

druga prava iz

1. Porodina invalidnina
lan 20.
lanovi porodice poginulog, umrlog, nestalog branioca imaju pravo na porodinu invalidninu pod sljedeim uvjetima:

1. udovica kada navri 45 godina ivota ili udovac kada navri 60 godina ivota, kao i prije navrenih 45
odnosno 60 godina ivota, ako ih nadlena ljekarska komisija proglasi trajno nesposobnim za rad, ili ako je
djeci prestalo pravo prema ovom Zakonu;
2. djeca roena u braku ili van braka, usvojenici i pastorad do navrene 15. godine ivota, odnosno ako su
na kolovanju do kraja trajanja redovnog kolovanja, a najkasnije do navrene 25. godine ivota, a ako su
nesposobni za privreivanje za vrijeme dok ta nesposobnost traje, pod uvjetom da je nesposobnost nastupila
prije navrene 15. godine ivota odnosno 25. godine ivota, ukoliko su bila na redovnom kolovanju. Ako je
kolovanje prekinuto zbog bolesti ili slube u Oruanim snagama za vrijeme ratnog stanja, ova lica mogu se
koristiti pravom na porodinu invalidninu i za vrijeme bolovanja, odnosno slube u Oruanim snagama za
vrijeme ratnog stanja i to do navrene 25. godine ivota, a poslije toga najvie jo za onoliko vremena koliko su
izgubili od redovnog kolovanja, ako je redovno kolovanje produeno prije navrene 25. godine ivota;
3. roditelji i usvojioci imaju pravo na porodinu invalidninu iako su lica iz take 1. i 2. stava 1. ovog lana
ostvarila to pravo;
4. ouh i maeha ukoliko nema lica iz stava 1. taka 3. ovog lana koji su sa poginulim braniocem, odnosno
umrlim ratnim vojnim invalidom ivjeli u zajednikom domainstvu najmanje tri godine neposredno prije
njegove smrti, odnosno stupanja u Oruane snage.Ouh, maeha i usvojilac koji ispunjavaju uvjete za
priznavanje prava na porodinu invalidninu imaju pree pravo od roditelja koji nije vrio roditeljske dunosti u
skladu sa zakonom;
5. dedo i nana - po ocu i majci, koji su se starali o podizanju i odgoju lica od koga izvode pravo i sa kojim su
ivjeli u zajednikom domainstvu najmanje tri godine neposredno prije njegovog stupanja u Oruane snage,
pod uvjetom da nema lica iz ta. 1., 2., 3. i 4. ovog stava;
6. maloljetna braa i sestre, kao i braa i sestre nesposobni za privreivanje, a ija nesposobnost je nastupila
prije navrene 15. godine ivota, ako su sa njim ivjeli u zajednikom domainstvu do njegove smrti, odnosno
do stupanja u Oruane snage i ukoliko nemaju roditelje, odnosno lanove ue porodice;
7. lica iz lana 17. stav 1. taka 7. ostvaruju prava pod uvjetima i na nain utvren za lica iz stava 1. taka 1.
ovog lana.

Ako uu porodicu sainjavaju brani drug sa jednim ili vie lanova porodice iz stava 1. taka 2. ovog lana, brani
drug ima pravo na porodinu invalidninu kao sauivalac sa njima, bez obzira na uvjete iz stava 1. taka 1. ovog lana.
lan 21.
Lica iz lana 20. stav 1. ta. 1. i 2. ovog Zakona ostvaruju pravo na porodinu invalidninu pod uvjetima, na nain i u
postupku utvrenim ovim Zakonom, a iznos porodine invalidnine utvruje se od osnovice iz lana 12. stav 2. ovog
Zakona kako sljedi:

1.
2.
3.
4.

za jednog lana porodice u visini 43 % od osnovice;

za dva lana porodice u visini 55 % od osnovice;
za tri lana porodice u visini 60 % od osnovice;
za etiri i vie lanova porodice u visini 65 % od osnovice.

Za lica iz lana 20. stav 1. taka 1. ovog Zakona, koja nisu imala djecu a koja imaju prihod po osnovu radnog odnosa,
penzije ili vrenja samostalne djelatnosti, porodina invalidnina iznosi 20 % od osnovice.
Izuzetno, od uvjeta iz lana 20. stav 1. ovog Zakona branom drugu, bez obzira na godine ivota, ako ne ostvaruje
druge prihode, ija su djeca prestala biti korisnici prava na porodinu invalidninu, prema ovom Zakonu, pripada pravo
na porodinu invalidninu u visini od 43 % od osnovice.
Prava iz stava 1. ovog lana pripadaju i lanovima porodice nestalog branioca do njegovog proglaenja umrlim, a
najdue dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona kada im prava prestaju, ukoliko u tom roku ne pokrenu
postupak za proglaenje nestalog branioca umrlim.

Poslije smrti ratnog vojnog invalida od I do IV grupe koji je bio korisnik dodatka za njegu i pomo od drugog lica,
lanovi porodice sa kojima je do njegove smrti ivio u zajednikom domainstvu pet godina prije njegove smrti, imaju
pravo na porodinu invalidninu na nain i pod uvjetima utvrenim u l. 17., 20. i 21. ovog Zakona.
Poslije smrti ratnog vojnog invalida od II do VII grupe, ija smrt je posljedica rane, povrede ili oboljenja, po kom
osnovu je ostvario pravo na linu invalidninu, lanovi porodice sa kojima je ivio u zajednikom domainstvu pet
godina prije njegove smrti imaju pravo na porodinu invalidninu na nain i pod uvjetima utvrenim u l. 17., 20. i 21.
ovog Zakona.
lan 22.
Porodina invalidnina za jednog roditelja neenjenog poginulog branioca iznosi 43% od osnovice.
Ukoliko porodinu invalidninu koriste oba roditelja neenjenog poginulog branioca, porodina invalidnina iznosi 50%
od osnovice.
Za jednog roditelja enjenog poginulog branioca koji ostvaruje druge mjesene prihode, porodina invalidnina iznosi
10% od osnovice.
Ukoliko porodinu invalidninu koriste oba roditelja koji imaju druge mjesene prihode, porodina invalidnina iznosi
15% od osnovice.
Za jednog roditelja enjenog poginulog branioca koji nema drugih redovnih mjesenih prihoda, porodina invalidnina
iznosi 27% od osnovice.
Ukoliko porodinu invalidninu koriste oba roditelja, pod uvjetima iz prethodnog stava, porodina invalidnina iznosi
35% od osnovice.
2. Uveana porodina invalidnina
lan 23.
Djeca poginulog, umrlog, nestalog branioca, bez oba roditelja imaju pravo na porodinu invalidninu iz lana 21. ovog
Zakona, uveanu za 35 % od osnovice za jedno dijete, 45% od osnovice za dvoje djece, 55% od osnovice za troje i vie
djece.
lanovi porodice koji ispunjavaju uvjete za priznavanje prava na porodinu invalidninu po osnovu dva ili vie
poginulih lica, imaju pravo na jednu porodinu invalidninu po sopstvenom izboru uveanu za 20% od osnovice za
svako poginulo lice.
Roditeljima kojima je poginulo jedino dijete, odnosno ako imaju jedno ili vie djece koja su nesposobna za
privreivanje, pod uvjetima iz lana 20. stav 1. taka 2. ovog Zakona, porodina invalidnina uveava se za 30 % od
osnovice.
lan 24.
Ako porodinu invalidninu koriste dva ili vie lanova porodice, porodina invalidnina pripada korisnicima na jednake
dijelove.
3. Pomo u sluaju smrti
lan 25.

lanovi porodice ratnog vojnog invalida koji su ostvarili pravo na porodinu invalidninu i koji su sa tim licem u
vrijeme do njegove smrti ivjeli u zajednikom domainstvu, imaju pravo na jednokratnu novanu pomo u visini
100% od osnovice iz lana 12. stav 2. ovog Zakona, ukoliko to pravo ne mogu ostvariti po drugom osnovu.
Jednokratnu novanu pomo moe ostvariti samo jedno lice iz stava 1. ovog lana, bez obzira na broj lanova
zajednikog domainstva.
V I DRUGA PRAVA BRANILACA I LANOVA NJIHOVIH PORODICA
lan 26.
Licima iz l. 2., 3. i 4. ovog Zakona, kao licima zaslunim u odbrambeno-oslobodilakom ratu, osigurava se
odgovarajui tretman pri ostvarivanju i koritenju drugih prava ili ukazivanja poasti, vodei rauna o njihovom
doprinosu u odbrani Bosne i Hercegovine.
lan 27.
Ratni vojni invalidi i njihove porodice, lanovi porodice poginulih, umrlih, nestalih branilaca, lanovi porodice umrlih
ratnih vojnih invalida i demobilizirani branioci, ostvaruju pravo na zdravstvenu zatitu iz obaveznog zdravstvenog
osiguranja, saglasno odredbama Zakona o zdravstvenoj zatiti (Slubene novine Federacije BiH, broj 29/97) i
Zakona o zdravstvenom osiguranju (Slubene novine Federacije BiH, br. 30/97 i 7/02), kao i saglasno odgovarajuim
izmjenama i dopunama navedenih zakona, ukoliko to pravo ne mogu ostvariti po drugom osnovu.
Nadleni organ kantona posebnim propisom utvruje postupak i nain ostvarivanja zdravstvene zatite za lica koja nisu
osigurana, saglasno odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju.
Nadleni organ kantona posebnim propisom utvruje kriterije za ostvarivanje prava na lijeenje u inozemstvu ratnih
vojnih invalida, djece poginulog branioca, umrlog i nestalog branioca, demobiliziranog branioca i djeci demobiliziranih
branilaca prema utvrenoj medicinskoj indikaciji i u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju i propisu o
upuivanju osiguranih lica na lijeenje u inozemstvo.
Ratni vojni invalidi ostvaruju pravo na koritenje ortopedskog pomagala u skladu sa utvrenom medicinskom
indikacijom i propisima koji reguliraju ovo pitanje.
Nadleni organi osigurat e isticanje obavijesti na vidnim mjestima (bolnice, ambulante, opine, sudovi i druge javne
ustanove) da prednost bez ekanja u redu imaju tei ratni vojni invalidi i roditelji ehida i poginulih branilaca koji e
svoj status dokazivati odgovarajuim iskaznicama.
lan 28.
Kantonalni i federalni organi nadleni za reguliranje u oblasti zapoljavanja na odgovarajui nain reguliraju prava iz
oblasti zapoljavanja pri emu e se za branilaku populaciju osigurati adekvatna podrka.
lan 29.
Kantoni svojim propisima osiguravaju prioritetno rjeavanje stambenih pitanja pripadnika branilake populacije u
skladu sa vaeim propisima.Stambeno zbrinjavanje i pomo u stambenom zbrinjavanju branilake populacije vri se
po pravu prvenstva kako sljedi:

1. djeci poginulih, umrlih, nestalih branilaca bez oba roditelja i ratnim vojnim invalidima sa oteenjem
organizma od 100% I grupe;

2. porodicama sa dva i vie poginulih, umrlih, nestalih branilaca i ratnim vojnim invalidima sa oteenjem
organizma od 100% II grupe;
3. porodicama poginulih, umrlih, nestalih branilaca i ratnim vojnim invalidima sa oteenjem organizma od
90%, 80% i 70%;
4. ostalim ratnim vojnim invalidima;
5. demobiliziranim braniocima.

lan 30.
Kantonalni organi svojim propisima osiguravaju i druga dopunska prava u skladu sa odredbom lana 7. ovog Zakona,
prvenstveno za najugroenije kategorije.
1. Prava iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja
lan 31.
Ratni vojni invalidi, lanovi porodice poginulih, umrlih, nestalih branilaca, ratnih vojnih invalida i demobilizirani
branioci pod povoljnijim uvjetima mogu ostvariti pravo na penziju i dodatak na penziju u skladu sa propisima iz oblasti
penzijsko-invalidskog osiguranja.
VII OSTVARIVANJE PRAVA
lan 32.
Licima koja ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom prava, utvrena prema ovom Zakonu, pripadaju od prvog
dana narednog mjeseca od dana podnoenja zahtjeva, ukoliko ovim ili kantonalnim zakonom nije drugaije propisano.
Isplata mjesenih novanih naknada, prema ovom Zakonu, vri se u mjesenim iznosima za prethodni mjesec.
Prava utvrena u l. 8., 19. i 25. ovog Zakona pripadaju i licima iz lana 3. stav 6. i lana 4. stav 2. ovog Zakona, pod
uvjetima i na nain utvren ovim Zakonom.
Isplata mjesenih novanih naknada korisnicima, prema ovom Zakonu, vrit e se u domaoj valuti.
lan 33.
Ako ratni vojni invalid i mirnodopski vojni invalid iz lana 3. ovog Zakona za isto oteenje organizma stekne pravo
na novanu naknadu po drugom propisu, moe po sopstvenom izboru koristiti pravo na linu invalidninu, prema ovom
Zakonu, ili pravo na novanu naknadu za oteenje organizma po drugom propisu.
Ratni vojni invalid i mirnodopski vojni invalid iz lana 3. ovog Zakona koji, prema ovom Zakonu, imaju pravo na
dodatak za njegu i pomo od drugog lica i ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava na ovaj dodatak ili drugo lino
pravo po istom ili drugom osnovu po drugim propisima, mogu po sopstvenom izboru koristiti pravo na taj dodatak
samo prema ovom Zakonu ili prema drugom propisu.
lan 34.
Prava, prema ovom Zakonu, mogu se koristiti dok postoje uvjeti za koritenje tih prava propisanih ovim Zakonom.
Korisnik prava, prema ovom Zakonu, duan je u roku od 15 dana od dana nastale promjene prijaviti svaku promjenu
koja utie na koritenje, obim i prestanak tih prava.

Prvostepeni organi nadleni za branilako-invalidsku zatitu (u daljnjem tekstu: prvostepeni organ) e po slubenoj
dunosti, na osnovu prijave korisnika prava ili saznanja na drugi nain o nastaloj promjeni iz stava 2. ovog lana,
pokrenuti postupak odmah a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva, odnosno saznanja i donijeti
rjeenje o prestanku ili izmjeni priznatih prava prema ovom Zakonu, sa pravnim djelovanjem od prvog dana narednog
mjeseca po nastaloj promjeni.
Prava steena, prema ovom Zakonu, ne mogu se prenijeti na drugo lice.
lan 35.
Prava, prema ovom Zakonu, koja se stiu po osnovu rane, povrede, oboljenja, odnosno pogoranja oboljenja
zastarijevaju u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona, odnosno od dana nastanka rane, povrede,
oboljenja ili pogoranja oboljenja.
Zahtjev za priznavanje svojstva mirnodopskog vojnog invalida po osnovu rane, povrede, oboljenja ili pogoranja
oboljenja, nastalih pod uvjetima i okolostima iz lana 3. stav 6. ovog Zakona, moe se podnijeti najkasnije u roku od tri
godine od dana nastanka rane, povrede, bolesti ili pogoranja bolesti, odnosno od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Pomo u sluaju smrti iz lana 25. ovog Zakona zastarjeva u roku od jedne godine od dana smrti vojnog invalida.
Mjesena novana primanja, prema ovom Zakonu, zastarijevaju u roku od tri godine od dana dospjelosti posljednje
isplate.
lan 36.
Prava, prema ovom Zakonu, ne mogu ostvariti:

1. lica koja su samovoljno, bez odobrenja nadlene komande napustila Oruane snage (dezertirala);
2. lica koja su se sama ranila ili povrijedila radi izbjegavanja vojne dunosti za ciljeve odbrane i sigurnosti
Bosne i Hercegovine;
3. lica koja su osuena pravosnanom sudskom presudom zbog izvrenja teih krivinih djela protiv
ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, ustavnog poretka Federacije Bosne i Hercegovine, krivinih djela protiv
ovjenosti i meunarodnog prava i krivinih djela protiv Oruanih snaga;
4. lanovi porodice lica koja su osuena za djela iz stava 1. ta. 1., 2. i 3. ovog lana.

lan 37.
Prava, prema ovom Zakonu, prestaju:

1. usljed smrti korisnika;

2. u sluajevima utvrenim u lanu 36. ovog Zakona po pravosnanosti presude nadlenog suda;
3. licima iz lana 20. stav 1. taka 2. kada navre 15 godina ivota, odnosno 25 godina ivota, ako se nalaze
na redovnom kolovanju;
4. branom drugu stupanjem u brak ili u vanbranu zajednicu;
5. branom drugu koji ne vri roditeljske dunosti prema djeci, ako je fiziki i psihiki zdrav, a na osnovu
odluke nadlenog organa za starateljstvo.

Ako se protiv vojnog invalida ili korisnika porodine invalidnine vodi krivini postupak za krivina djela navedena u
lanu 36. ovog Zakona, za vrijeme dok se nalazi u pritvoru porodici vojnog invalida i porodici korisnika porodine
invalidnine isplauje se polovina njegove invalidnine i ortopedskog dodatka. Obustavljena polovina isplatit e se
vojnom invalidu, odnosno korisniku porodine invalidnine ako krivini postupak bude obustavljen pravosnanom

odlukom ili ako vojni invalid, odnosno korisnik porodine invalidnine bude pravosnanom presudom osloboen
optube, odnosno ako optuba protiv njega bude odbijena, ali ne zbog nenadlenosti suda.
Ratni vojni invalid kome su amnestijom ili pomilovanjem ukinute pravne posljedice osude, moe ostvariti prava, prema
ovom Zakonu, najranije od prvog dana narednog mjeseca poslije donoenja akta o amnestiji ili pomilovanju.
VIII POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE PRAVA
lan 38.
Nadlena opinska sluba, prema mjestu prebivalita podnosioca zahtjeva, rjeava u prvom stepenu o pravima iz ovog
Zakona ukoliko nije drugaije regulirano ovim Zakonom ili drugim propisom.
lan 39.
Rjeenja o pravima na naknade iz l. 8., 19. i 25. ovog Zakona, po slubenoj dunosti izvrava nadleni prvostepeni
organ.
lan 40.
Prvostepeni organ vodi kompletnu evidenciju o korisnicima i izvrenim isplatama, prema ovom Zakonu, i dostavlja
Federalnom ministarstvu za pitanja branilaca i invalida odbrambeno-oslobodilakog rata/Federalnom ministarstvu za
pitanja branitelja i invalida domovinskog rata (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo) mjesene zbirne izvjetaje o
broju korisnika, iznosu naknada i isplatama.
Nain voenja evidencije iz stava 1. ovog lana, rok za dostavu i obrazac izvjetaja propisuje federalni ministar za
pitanja branilaca i invalida odbrambeno-oslobodilakog rata/federalni ministar za pitanja branitelja i invalida
domovinskog rata (u daljnjem tekstu: federalni ministar).
lan 41.
Rjeenje kojim je priznato pravo na linu invalidninu, dodatak za njegu i pomo od drugog lica, ortopedski dodatak,
porodinu invalidninu, uveanu porodinu invalidninu, doneseno u prvom stepenu podlijee reviziji.
Reviziju prvostepenih rjeenja vri kantonalni organ uprave nadlean za branilako-invalidsku zatitu u roku od tri
mjeseca od dana prijema predmeta. U vrenju revizije kantonalni organ uprave nadlean za branilako-invalidsku
zatitu moe dati saglasnost na prvostepeno rjeenje, moe ga izmijeniti, ponititi, ukinuti i sam drugaije rijeiti
upravnu stvar ili vratiti predmet prvostepenom organu na ponovni postupak.
Revizija odlae izvrenje rjeenja.
Ako protiv rjeenja prvostepenog organa nije izjavljena alba, a revizija ne bude izvrena u roku od tri mjeseca od dana
kada je kantonalni organ primio predmet, smatra se da je revizija izvrena i da je data saglasnost na rjeenje.
lan 42.
Za lica sa prebivalitem u Brko Distriktu Bosne i Hercegovine u prvostepenom postupku o pravima, prema ovom
Zakonu, rjeava organ nadlean za branilako-invalidsku zatitu Vlade Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, a po
albama na prvostepena rjeenja i u postupku zakonske revizije rjeava Federalno ministarstvo.
Za lica sa prebivalitem u Republici Srpskoj u prvostepenom postupku o pravima, prema ovom Zakonu, rjeava najblii
kantonalni organ nadlean za branilako-invalidsku zatitu, a po albama na prvostepena rjeenja i u postupku
zakonske revizije rjeava Federalno ministarstvo.

Federalni ministar e posebnim aktom odrediti koji kantoni e biti nadleni za koje opine.
lan 43.
Utvrivanje da je rana ili povreda zadobijena pod okolnostima iz lana 3. ovog Zakona, vri se samo pisanim
dokaznim sredstvima u skladu sa lanom 44. ovog Zakona.
Utvrivanje da je lice od kojeg lanovi porodice izvode prava, prema odredbama ovog Zakona, poginulo, umrlo ili
nestalo pod okolnostima iz lana 3. ovog Zakona, vri se samo pisanim dokaznim sredstvima na nain iz stava 1. ovog
lana.
Pisanim dokaznim sredstvom prema stavu 1. ovog lana smatra se i izvorna medicinska dokumentacija koja potie
neposredno po zadobijanju rane, povrede ili oboljenja.
Pisanim dokaznim sredstvima, u smislu ovog Zakona, ne smatra se izjava stranke i drugih lica, bez obzira na to u kom
obliku je saopena.
IX POSTUPAK IZDAVANJA POTVRDA UVJERENJA
lan 44.
Federalno ministarstvo odbrane/Federalno ministarstvo obrane i Federalno ministarstvo unutranjih poslova/Federalno
ministarstvo unutarnjih poslova za vojna lica, pripadnike policije i druga lica koja su pod okolnostima iz lana 3. ovog
Zakona zadobila ranu ili povredu usljed koje je nastupilo oteenje organizma, odnosno koja su pod tim okolnostima
poginula, umrla ili nestala, na osnovu pisane vojne dokumentacije izdaje uvjerenje o svojstvu (pripadnosti) i
okolnostima pod kojima je to lice ranjeno ili povrijeeno, odnosno poginulo, umrlo ili nestalo.
lan 45.
Utvrivanje da je bolest nastupila pod okolnostima iz lana 3. ovog Zakona, vri se samo na osnovu medicinske
dokumentacije koja potie iz vremena slube u Oruanim snagama ili iz perioda od 90 dana od dana otputanja iz
Oruanih snaga.
lan 46.
Vojni invaliditet, pravo na dodatak za njegu i pomo od drugog lica, ortopedski dodatak, nesposobnost za
privreivanje, kao i uzrok smrti ratnog vojnog invalida iz lana 21. st. 5. i 6. ovog Zakona utvruje se na osnovu nalaza
i miljenja nadlenih ljekarskih komisija iz lana 47. ovog Zakona.
lan 47.
Ljekarsku komisiju koja daje nalaz i miljenje nadlenom organu koji u prvom stepenu rjeava o pravima, prema ovom
Zakonu, ine dva lana i to ljekari specijalisti.
Ljekarsku komisiju koja daje nalaz i miljenje organu koji u drugom stepenu rjeava o pravima, prema ovom Zakonu,
ine tri lana od kojih su najmanje dva lana komisije ljekari specijalisti.
Ljekarsku komisiju koja daje nalaz i miljenje u postupku revizije prvostepenih rjeenja o pravima, prema ovom
Zakonu, ine tri lana od kojih su najmanje dva lana komisije ljekari specijalisti.
Federalni ministar e imenovati posebnu ljekarsku komisiju koja vri nadzor i medicinsko vjetaenje koju ine tri
lana od kojih su najmanje dva lana ljekari specijalisti.

lanove ljekarske komisije iz st. 1. i 3. ovog lana imenuje kantonalni organ uprave nadlean za poslove branilakoinvalidske zatite, uz prethodnu saglasnost federalnog ministra i odreuje njeno sjedite, podruje i nain rada.
lanove ljekarske komisije iz st. 2. i 4. ovog lana imenuje federalni ministar i odreuje sjedite, podruje i nain rada
tih komisija.
Prilikom imenovanja lanova ljekarskih komisija obavezno se imenuju i njihovi zamjenici.
Nadleni organ iz st. 5. i 6. ovog lana moe angairati i specijaliziranu medicinsku ustanovu za vrenje poslova svih ili
pojedinih ljekarskih komisija utvrenih u ovom lanu.
Prilikom imenovanja ljekarskih komisija, u skladu sa odredbama ovog lana, osigurat e se zastupljenost bonjakog i
hrvatskog naroda, kao i njihova povremena zamjena.
Trokove za rad ljekarskih komisija iz st. 1. i 3. ovog lana snose kantonalni organi nadleni za branilako-invalidsku
zatitu, a trokove za rad ljekarskih komisija iz st. 2. i 4. ovog lana snosi Federalno ministarstvo.
lan 48.
Nadleni prvostepeni organ, po slubenoj dunosti, vodi postupak za donoenje novog rjeenja o pravima ratnog
vojnog invalida kome je procent vojnog invaliditeta utvren privremeno.
Rjeenje iz stava 1. ovog lana ima pravno djelovanje od prvog dana po isteku vanosti rjeenja kojim su bila utvrena
privremena prava.
Ako ratni vojni invalid, odnosno korisnik porodine invalidnine iz ovog lana ne pristupi na pregled, ili na drugi nain
onemogui da ljekarska komisija iz lana 47. ovog Zakona da nalaz i miljenje, smatrat e se da je odustao od zahtjeva
za ostvarivanje prava prema ovom Zakonu.
U sluaju iz prethodnog stava pravo prestaje sa danom do koga je bilo utvreno privremeno pravo.
Ako lice iz stava 3. ovog lana podnese ponovni zahtjev za utvrivanje procenta vojnog invaliditeta i po tom osnovu
ostvari pravo, prema ovom Zakonu, novo rjeenje ima pravno djelovanje od prvog dana narednog mjeseca od dana
podnoenja tog zahtjeva.
lan 49.
Ako kod ratnog vojnog invalida nastupe promjene koje utiu na prava utvrena konanim rjeenjem, ratni vojni invalid
moe po isteku dvije godine od dana donoenja konanog rjeenja, podnijeti zahtjev za utvrivanje novog procenta
vojnog invaliditeta u vezi sa nastalom promjenom, ukoliko to pravo koristi po osnovu rane ili povrede; po isteku roka
od etiri godine ukoliko to pravo koristi po osnovu oboljenja.
Prije isteka roka iz stava 1. ovog lana moe se podnijeti zahtjev za utvrivanje novog procenta vojnog invaliditeta
ukoliko kod vojnog invalida nastanu sljedea oteenja organizma u vezi sa vojnim invaliditetom: hirurko odstranjenje
organa, hirurki zahvati na vitalnim organima, dekompenzacija srca, jetre, plua, bubrega, pankreasa, paralize nerava,
aktivna tuberkuloza, kao i gubitak ili teko oteenje parnog organa.
Ratni vojni invalid iji je zahtjev za utvrivanje novog procenta vojnog invaliditeta odbijen, moe ponovo podnijeti
zahtjev za utvrivanje novog procenta invaliditeta po isteku rokova iz stava 1. ovog lana od dana donoenja odluke
kojom je zahtjev odbijen, a prije isteka tog roka u sluaju oteenja organizma utvrenih u stavu 2. ovog lana.

Mirnodopski vojni invalid koji stekne pravo, prema ovom Zakonu, po osnovu bolesti i uiva ga najmanje pet godina, pa
se poslije toga stanje pobolja i procent invaliditeta smanji ispod procenta odreenog u lanu 3. ovog Zakona, zadrava
svojstvo mirnodopskog vojnog invalida i koristi prava prema smanjenom procentu invaliditeta.
X ALBA I PONAVLJANJE POSTUPKA
lan 50.
alba na prvostepeno rjeenje moe se uloiti u roku od 15 dana od dana prijema rjeenja.
Po albi izjavljenoj na prvostepeno rjeenje rjeava Federalno ministarstvo.
Ako je protiv prvostepenog rjeenja izjavljena alba o reviziji i albi rjeava se istim rjeenjem.
alba odlae izvrenje rjeenja.
lan 51.
Protiv rjeenja donesenog po albi moe se pokrenuti upravni spor.
Protiv rjeenja donesenog u postupku revizije kojim je prvostepeno rjeenje poniteno ili ukinuto i vraeno na ponovni
postupak, ne moe se voditi upravni spor, bez obzira na to da li je na prvostepeno rjeenje izjavljena alba.
Prava utvrena rjeenjem donesenim u postupku obnovljenom po prijedlogu stranke pripadaju od prvog dana narednog
mjeseca od dana podnoenja prijedloga za obnovu postupka.
lan 52.
Nalaz i miljenje ljekarske komisije iz lana 47. stav 3. ovog Zakona moe posluiti kao razlog za obnovu postupka,
ako nije upotrijebljen u postupku revizije zbog toga to je dat po proteku roka za reviziju rjeenja propisanom u lanu
41. ovog Zakona.
lan 53.
U postupku za ostvarivanje prava, prema ovom Zakonu, primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku, ako
ovim Zakonom nije drugaije odreeno.
XI NADZOR NAD PROVOENJEM OVOG ZAKONA
I DONOENJE PROVEDBENIH PROPISA
lan 54.
Federalno ministarstvo vri nadzor nad provoenjem ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona, izdaje
obavezne instrukcije i vri neposredan upravni nadzor i kontrolu namjenskog troenja sredstava namijenjenih za
ostvarivanje prava prema ovom Zakonu, a koja se osiguravaju u federalnom budetu.
lan 55.
Federalni ministar e u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti blie propise o: radu
ljekarskih komisija u postupku za ostvarivanje prava prema ovom Zakonu, utvrivanju procenta vojnog invaliditeta
prema stepenu oteenja organizma i drugim uvjetima i kriterijima za utvrivanje vojnog invaliditeta, dodatku za njegu
i pomo od drugog lica, ortopedskom dodatku, nainu isplate novanih primanja, prema ovom Zakonu, nainu voenja

evidencije o korisnicima prava i izvrenim isplatama i dostavljanju izvjetaja o utroenim sredstvima, prema ovom
Zakonu.
Nakon stupanja na snagu ovog Zakona federalni ministar donosi obavezne instrukcije o utvrivanju i obraunavanju
naknada prema odredbama ovog Zakona.
XII NAKNADA TETE
lan 56.
Lice kome je isplaeno novano primanje, prema ovom Zakonu, na koje nije imalo pravo, duno je da vrati primljeni
iznos:

1. ako je na osnovu netanih podataka za koje je znalo ili je moralo znati da su netani, ili je na drugi
protivpravani nain ostvarilo novano primanje, prema ovom Zakonu, koje mu ne pripada, ili je ostvarilo
novano primanje u veem iznosu nego to mu pripada;
2. ako je ostvarilo novano primanje zbog toga to nije prijavilo nastale promjene koje utiu na gubitak,
prestanak ili smanjenje obima nekog prava, a znalo je ili je moralo znati za te promjene;
3. ako je primilo novani iznos vei od iznosa koji mu je odreen rjeenjem.

Potraivanje iz stava 1. ovog lana zastarijeva protekom roka odreenog federalnim zakonom kojim se ureuje
zastarjelost potraivanja za odnosnu vrstu potraivanja. Ovi rokovi poinju da teku od dana kad je u upravnom
postupku postalo konano rjeenje kojim je utvreno da isplaivano primanje ne pripada ili da pripada u manjem obimu
iz stava 1. ta. 1. i 2. ovog lana, odnosno od dana kada je izvrena posljednja nepravilna isplata iz stava 1. taka 3.
ovog lana.
Lice iz stava 1. ovog lana duno je da vrati novano primanje najvie u iznosu primljenom za posljednje tri godine,
raunajui od posljednje isplate na koju nije imalo pravo.
Obaveza vraanja nepravilno isplaenih iznosa postoji, bez obzira na to da li je rjeenje kojim je tom licu pravo
priznato, poniteno ili ukinuto.
Za nepravilne isplate koje su nastale kao posljedica greke organa koji je vodio postupak, nepravilno isplaena sredstva
nadoknadit e organ koji je uinio greku i odgovarajui iznos doznaiti na raun Federalnog ministarstva.
XIII OSIGURANJE NOVANIH SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOENJE OVOG ZAKONA
lan 57.
Sredstva za ostvarivanje i koritenje prava propisanih ovim Zakonom osigurat e se iz:
- federalnog budeta;
- budeta kantona;
- budeta opine;
- drugih prihoda.
U federalnom budetu osiguravaju se sredstva za isplatu:

- porodinih invalidnina;
- uveanih porodinih invalidnina;
- linih invalidnina;
- ortopedskog dodatka;
- dodatka za njegu i pomo drugog lica i
- pomo u sluaju smrti.
Visina osnovice iz lana 12. stav 2. ovog Zakona utvruje se poetkom svake godine u zavisnosti od kretanja indeksa
maloprodajnih cijena, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku iz prethodne godine i visine raspoloivih
sredstava planiranih u federalnom budetu za tekuu godinu.
U sluaju da sredstva planirana za isplate mjesenih novanih primanja u federalnom budetu za tekuu budetsku
godinu iznose manje od iznosa sredstava potrebnih za isplatu u visini osnovice utvrene ovim Zakonom, primjenjivat
e se koeficijent za obraun. Koeficijent se izraunava tako da se sredstva osigurana federalnim budetom za tekuu
godinu dijele sa sredstvima potrebnim primjenom utvrene osnovice prema odredbama ovog Zakona.
Odluku o utvrivanju koeficijenta za usklaivanje mjesenih novanih primanja i visini osnovice u skladu sa st. 3. i 4.
ovog lana, donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, a ostaju na snazi do rebalansa budeta ili usvajanja novog
budeta.
Isplate mjesenih novanih prinadlenosti izvrenih u skladu sa st. 3. i 4. ovog lana su definitivne i konane.
lan 58.
Trokove postupka u vezi sa ostvarivanjem prava, prema ovom Zakonu, snosi organ koji vodi postupak.
U postupku za ostvarivanje prava, prema ovom Zakonu, ne plaa se taksa.
Na novana primanja, prema ovom Zakonu, ne plaaju se porezi i doprinosi.
lan 59.
Na pitanja koja se odnose na izvrenja, nasljedna prava i druga pitanja koja nisu regulirana ovim Zakonom primjenjivat
e se vaei zakonski i podzakonski propisi.
XIV KAZNENE ODREDBE
lan 60.
Novanom kaznom od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kaznit e se za prekraj odgovorno lice u nadlenom
prvostepenom organu ako izvri rjeenje koje podlijee reviziji prije isteka roka za reviziju, odnosno na koje nadleni
organ koji vri reviziju nije dao saglasnost, osim ako ovim Zakonom nije drugaije propisano.
Novanom kaznom od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM kaznit e se za prekraj odgovorno lice u nadlenom organu koje
je priznalo pravo suprotno odredbi lana 38. ovog Zakona.

Novanom kaznom od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kaznit e se lan ljekarske komisije iz lana 47. ovog Zakona ili
drugo lice koje namjerno ili iz nemara izda nalaz i miljenje ili potvrdu sa podacima za koje zna ili je mogao znati da su
lani.
Lica iz prethodnog stava bit e odmah suspendirana i ne mogu biti imenovana u bilo koju komisiju ili tijelo koje ima
istu ili slinu nadlenost.
lan 61.
Ako se u postupku revizije izdatih uvjerenja o pripadnosti Oruanim snagama utvrdi fiktivno voenje pripadnosti
Oruanim snagama RBiH, korisnik steenih prava iz ovog osnova duan je vratiti puni novani iznos, a protiv
korisnika i odgovornog lica primjenit e se pozitivni zakonski propisi.
XV PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 62.
Isplata naknada ostvarenih po propisima iz oblasti branilako-invalidske zatite koji su se primjenjivali do dana
stupanja na snagu ovog Zakona, prestaje sa 31.12.2004. godine.
Za korisnike prava koji i dalje ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava, prema odredbama ovog Zakona, prava e se
priznati od prvog dana narednog mjeseca nakon isteka roka iz stava 1. ovog lana.
Izuzetno od odredaba st. 1. i 2. ovog lana, isplata naknada po propisima iz oblasti branilako-invalidske zatite za
korisnike iz reda HVO-a, a koji su se primjenjivali do dana stupanja na snagu ovog Zakona, prestaje istovremeno sa
primjenom Ugovora o ureivanju meusobnih odnosa u ostvarivanju prava stradalnika rata u Bosni Hercegovini koji su
bili pripadnici HVO-a i lanova njihovih porodica, koji se treba zakljuiti izmeu Bosne i Hercegovine i Republike
Hrvatske, a najkasnije do 31.12. 2005. godine.
Isplata naknada iz stava 3. ovog lana obavljat e se na postojei nain.
lan 63.
Za korisnike koji ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava po odredbama ovog Zakona nadleni prvostepeni organ e,
po slubenoj dunosti, donijeti nova rjeenja do 31.12.2004. godine.
Revizija prvostepenih rjeenja donesenih u skladu sa stavom 1. ovog lana izvrit e se u roku od 12 mjeseci od dana
donoenja rjeenja, s tim da e nadleni prvostepeni organ rjeenja dostaviti na reviziju odmah po isteku roka za albu,
a najkasnije u roku od tri mjeseca od dana donoenja rjeenja.
Za korisnike line invalidnine od VIII do X grupe revizija prvostepenih rjeenja izvrit e se najkasnije u roku od 12
mjeseci nakon isteka roka iz stava 2. ovog lana.
Revizija rjeenja donijetih u skladu sa st. 1., 2. i 3. ovog lana ne odlae izvrenje rjeenja u periodu predvienom za
njihovo donoenje i reviziju.
lan 64.
Federalni ministar donijet e propis kojim e se odrediti mjesno nadleni organ za rjeavanje o pravima iz ovog Zakona
po zahtjevima lica koja imaju prebivalite van teritorije Federacije Bosne i Hercegovine i propisat e uvjete pod kojima
se tim licima moe vriti isplata.

Ratnim vojnim invalidima, porodicama poginulih, umrlih, nestalih branioca, porodicama umrlih ratnih vojnih invalida i
demobiliziranim braniocima sa privremenim boravitem na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, po povratku u
svoja ranija mjesta prebivalita u Republici Srpskoj ili Distriktu Brko Bosne i Hercegovine, osigurat e se prava koja
su imali u mjestu privremenog boravita, u skladu sa odredbama ovog Zakona.
lan 65.
Dobivena sredstva kao izraz pomoi dravi ili pojedincu namijenjena za lina primanja odreenih kategorija
branilakih populacija, mogu se upotrijebiti prema elji davaoca sredstava.
Koritenje sredstava iz stava 1. ovog lana regulirat e se meudravnim sporazumom Bosne i Hercegovine i drave
davaoca sredstava.
lan 66.
Federalno ministarstvo odbrane/ Federalno ministarstvo obrane i Federalno ministarstvo unutranjih/ Federalno
ministarstvo unutarnjih poslova e, u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, formirati komisije koje
e izvriti provjeru i izdati nove potvrde, odnosno uvjerenja o svojstvu, okolnostima i nainu stradanja lica iz lana 2.
stav 1. ovog Zakona i dostaviti ih nadlenom prvostepenom organu najdalje u roku od 60 dana od dana podnoenja
zahtjeva.
Po pribavljanju nove potvrde, odnosno uvjerenja iz stava 1. ovog lana prvostepeni organi duni su donijeti rjeenja o
prestanku prava u roku od 30 dana od dana pribavljanja nove potvrde, odnosno uvjerenja ukoliko se utvrdi da se ne radi
o licu iz l. 3. i 4. ovog Zakona.
Reviziju uvjerenja o svojstvu, okolnostima i nainu stradanja organi iz stava 1. ovog lana duni su zavriti do
31.12.2004. godine.
lan 67.
Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine e, na usaglaeni prijedlog Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, u roku
od 15 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona imenovati komisiju za praenje realiziranja revizije iz lana 66.
stav 1. ovog Zakona.
Komisija iz prethodnog stava ovlatena je da po potrebi vri i neposredni uvid i kontrolu izdatih novih uvjerenja o
pripadnosti i nainu i okolnostima stradanja pripadnika Oruanih snaga, nalaza i miljenja ljekarskih komisija, po
osnovu kojih se ostvaruju odreena prava iz oblasti branilako-invalidske zatite.
U komisiji iz stava 1. ovog lana moraju biti zastupljena sva tri konstitutivna naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine,
a predstavnici bonjakog i hrvatskog naroda na paritetnoj osnovi.
Komisija iz stava 1. ovog lana poslove revizije zavrit e u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog
Zakona.
Komisija e donijeti pravilnik o svom radu u roku od 15 dana od dana njenog imenovanja.
lan 68.
Zahtjevi za priznavanje prava na linu, porodinu invalidninu i uveanu porodinu invalidninu, dodatak za njegu i
pomo od drugog lica i ortopedskog dodatka, podneseni prije stupanja na snagu ovog Zakona, rjeavat e se pod
uvjetima i na nain utvren odredbama ovog Zakona.
lan 69.

Danom stupanja na snagu ovog Zakona, za lica iz l. 1., 2., 3. i 4. ovog Zakona, prestaje primjena: Zakona o osnovnim
pravima vojnih invalida i porodica palih boraca (Slubeni list RBiH, br. 2/92, 6/94 i 13/94), Zakona o zatiti
pripadnika Teritorijalne odbrane i drugih branilaca Republike Bosne i Hercegovine (Slubeni list RBiH, br. 4/92 i
13/94), Zakona o izuzetnom materijalnom osiguranju ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca (Slubeni list
RBiH, br. 33/95, 37/95 i 17/96), Zakona o zatiti vojnih invalida obitelji i poginulih i nestalih branitelja (Narodni list
HR-HB, br. 36/94 i 24/95).
Za lica korisnika prava branilako-invalidske zatite u Federaciji Bosne i Hercegovine koji su svoja prava stekli do
06.04.1992. godine u primjeni ostaju: Zakon o osnovnim pravima vojnih invalida i porodica palih boraca (Slubeni
list RBiH, br. 2/92, 6/94 i 13/94), Zakon o zatiti boraca Narodno-oslobodilakog rata (Slubeni list SRBiH, br.
35/90), Zakon o osnovnim pravima boraca panskog nacionalno-oslobodilakog i revolucionarnog rata od 1936. do
1939. godine (Slubeni list RBiH, br. 2/92, 6/94 i 13/94), Zakon o osnovnim pravima nosilaca Partizanske
spomenice 1941. (Slubeni list RBiH, br. 2/92, 6/94 i 13/94), Zakon o osnovnim pravima lica odlikovanih
Ordenom narodnog heroja (Slubeni list RBiH, br. 2/92, 6/94 i 13/94).
lan 70.
Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Slubenim novinama Federacije BiH.

PREDSJEDAVAJUI
DOMA NARODA
PARLAMENTA FEDERACIJE BIH

PREDSJEDAVAJUI
PREDSTAVNIKOG DOMA
PARLAMENTA FEDERACIJE BIH
Muhamed Ibrahimovi, v.r.

Slavko Mati, v. r.