Podfilum Chelicerata

Obimna grupa sa preko 60 000 vrsta;

Primarna ivotna sredina je morska voda,
a najvei broj ivi na kopnu (tropske,
suptropske i oblasti sa umjerenom
klimom);
Nakon insekata su najuspjenija grupa
Arthropoda;
Smatra se da su nastali od
Trilobitomorpha;
Neke su danas u izumiranju;

Prozoma (akron + 6 segmenata), mezozoma i

metazoma ili urozoma (opistozoma = segmenti
mezozome + bar 1 sement metazome);
Tijelo se zavrava telzonom (repnim
nastavkom);
7. segment se naziva pregenitalni;
Nemaju antene 1;
Ekstremiteti su jednograni i na prozomi i
opistozomi se morfoloki i funkcionalno razlikuju;
Prozomalni ekstremiteti imaju 2, 3 ili 7 lanaka i
razliite funkcije;
Mezozomalni ekstremiteti se mijenjaju ili bivaju
potpuno redukovani;

U kutikuli se poveava udio votane komponente;

U prozomi imaju i mezodermalni endoskelet endosternit;
Crijevni sistem je razliito modifikovan, svi adulti ispred
usta posjeduju helicere;
Respiratorni sistem smjeten je u opistozomi:
akvatine listolike krge,
primitivni kopneni listolika plua,
progresivni kopneni trahejni sistem;
Krvni sistem: otvorenog tipa sa pulzativnim organom
srcem;
Ekskretorni sistem:
primarni organi su koksalne lijezde, a sekundarni organi
su Malpigijevi sudovi;
CNS je ljestviastog tipa, graen od proto i
tritocerebruma (deutocerebrum ne postoji zbog redukcije
antenalnog segmenta);
Gonohoristiki polni sistem, razvie indirektno i direktno;

Podfilum: Chelicerata

1. klasa
Merostomata

2. klasa
Arachnida
3. klasa
Pycnogonida

Klasa Merostomata
Paleostraca
Stara grupa akvatinih
Chelicerata;
Potpuno izumrle osim 5
vrsta potklase Xiphosura
ive na dnu mora uz
atlantsku obalu S.
Amerike
i u jugoistonoj Aziji;
Obuhvata 2 potklase:
Eurypterida i
Xiphosura;

Merostomata
Tagmatiazacija:
-slini su
trilobitima;
spljoteno tijelo
podijeljeno je na:
prosomu i
opistosomu

 Tjelesni privjesci:

Merostomata

PROSOMA
akron:
1. koluti:
2. koluti:
3. koluti: helicere
4. noge za hodanje
5. noge za hodanje
6. noge za hodanje
7. noge za hodanje
8. noge za hodanje

OPISTOSOMA
1. koluti: hilarij
2. koluti: spolni poklopac
3. noge s krgama
4. noge s krgama
5. noge s krgama
6. noge s krgama

Potklasa Eurypterida:
Sve su izumrle, fosili stari preko
500 miliona godina;
200 fosilnih vrsta naseljavale
su iskljuivo vodu;
Duina tijela 2 3 metra,
najkrupnije Arthropodae svih
vremena (Gigantostraca);
Predstavnici: Stilonurus,
Pterygotus, Eurypterus;

Eurypterus sp.

Potklasa Xiphosura:
Stara i izumrla grupa, osim 5 vrsta iz 3 roda koji
ive u Pacifiku i Atlantiku;
Razmjera tijela do 90 cm;
Prozoma sa snanim potkoviastim karapaksom i
opistozoma sa bodljama;
Kokse ekstremiteta za hodanje su nazubljene i
zovu se gnatobaze;
U osnovi 3. para nogu za kretanje su proirenja
za ienje krga flabele;
U osnovi zadnjih nogu su hilarije;

 Respiratorni sistem: 6 pari listolikih krga sa

ventralne strane opistozome;
Crijevni sistem: euproktan, hrane se anelidama,
mekucima i drugim beskimenjacima;
Krvni sistem je dobro razvijen zbog dobro
razvijenih krga;
Ekskretorni sistem: 4 para koksalnih lijezda;
Nervni sistem je ljestviast;
ula: par sloenih i par prostih oiju, hemijska
ula;
Gonohoristiki polni sistem;
Embrionalno i postembrionalno razvie se odvija
u nekoliko faza i kroz niz presvlaenja;

 Recentne vrste:
Limulus
polyphemus
(koristi se kao
ubrivo),
Tachipleus gigas,
Ta. tridentatus,
Ta. molucanus i
Carcinoscorpius
rotundicauda
(koriste se kao
hrana);
Limulus polyphemus

Klasa Pycnogonida
600 vrsta koje ive u morima;
Sitno tijelo (0,8 mm 2 i vie cm) sa dugim nogama
(1 mm 25 cm) - morski pauci;
Na glavi imaju proboscis u ijoj osnovi su helicere;
U osnovi glave s ventralne strane kod mujaka se
nalaze ovigerne noge kojima nose jaja;
Nemaju respiratorni sistem, respiracija cijelom
povrinom tijela;
Otvoreni krvni sistem sa cjevastim srcem;
Ekskrecija povrinom tijela i crijevom;
Ljestviast nervni sistem;
ula: oi i hemijska ula na brojnim dlaicama tijela;
Gonohoristiki polni sistem, izraen polni
dimorfizam;

Familija
Ammotheidae:
Ammothea echinata
Familija
Nymphonidae:
Nymphon rubrum
Familija
Pycnogonidae:
Pycnogonium
pusillum
Nymphon rubrum

Klasa
Arachnida

Scorpiones

Rasprostranjenje:

Araneae

Redovi:

Opiliones

Acarina

Pseudoscorpiones

Solifugae

poznato je oko 60.000 vrsta;

prve kopnene ivotinje;
sekundarno ive u vodi;
nametnici.

Pedipalpi

1.Scorpiones
2.Pseudoscorpiones
3.Solpugida
4.Palpigradi
5.Schizopeltidia
6.Opiliones
7.Ricinulei
8.Araneae
9.Uropygi
10.Amblypygi
11.Acarina

Red Scorpiones
Najstarija grupa
Arachnida;
poznato ih je oko 700
vrsta;
noni predatori, hrane se
malim beskimenjacima;
ive u tropskom i
suptropskom pojasu od
uma do pustinja;
u siluru i devonu bili su
vodeni oblici;
- veliki su od 5 10 cm
rjee do 25 cm;
- iz karbona su poznati
fosilni oblici do 86 cm;

Scorpiones: morfoloki izgled

Scorpiones:

unutranja graa
Euproktni crijevni sistem

(mogu dugo gladovati);

Primitivan respiratorni
sistem: nekoliko pari
listolikih plua na
mezozomi;
Dvojni ekskretorni sistem:
par koksalnih lijezda u
prozomi i 2 para
Maloigijevih sudova u
mezozomi;
U bezizlaznim
situacijama ubadaju same
sebe i na taj nain
simuliraju samoubistvo, tj
smrt;

Scorpiones: sistematika
Porodica: Buthidae
Buthus occitanus (sredozemni tipavac),
Bu. gibbosus,
Bu. europeus (jug Balkanskog
poluostrva);
Androctonus australis (Sj. Afrika);
Porodica: Scorpionidae
Pandinus imperator (Afrika), kopa
hodnike u zemlji
Scorpio sp.
Porodica. Chactidae
Euscorpius italicus
Eu. carpathicus
Eu. germanicus

Scorpio sp.

Red Pseudoscorpiones
Sline korpijama, ali nemaju bodlju, te se zato
zovu lane korpije;
Sitne 1 8 mm, ive u stelji, povrinskom sloju
zemljita, ispod kore oborenog drvea;
Na helicerama se otvaraju kanali pauinastih
lijezda od ijih sekreta izgrauju omotae oko
sebe za vrijeme presvlaenja;
Izraziti predatori;
Embrionalno razvie se odvija u gnijezdu
ispletenom od pauine oko polnog otvora;
Larveni stadij: protonimfa, deutonimfa i
tritonimfa;

Familije:
Neobisiidae,
Cheliferidae,
Atemnidae itd.
Chelifer cancroides

Red Solpugida - Solifugae

Veina su negativno fototropne i aktivne nou
(mranjaci) mada ima vrsta koje su aktivne po
jakom suncu (sunani pauci);
700 vrsta,
5 7 cm duina;
uto do tamno obojene;
Helicere klijetolike, dvograne i vrlo krupne;
Na koksama i trohanterima zadnjih nogu imaju 2
do 5 pari trouglastih izrataja maleole (ulna
funkcija);
Grabljive vrste, tetoine u konicama medonosne
pele;
Najjae razvijen trahejni sistem;
Karakteristino ponaanje za vrijeme parenja;

 Familija:
Galeodidae
Galeodes greacus
i
Galeodes
araneoides;
Galeodes araneoides

Red: Palpigradi
50 vrsta terestrinih Arachnida;
Sitno tijelo do 3 mm;
Trolane helicere, na vrhu
klijetolike;
Veina vrsta die cijelom
povrinom tijela;
Nemaju krvni sistem to je
posljedica nanizma;
Ekskretorni organi: par koksalnih
lijezda u prozomi;
Nejasno filogenetsko mjesto;
Familija: Koeneniidae (Konenia
austriaca, Ko. mirabilis,
Eukoenenia condei);

Red: Schizopeltidia
30 vrsta, 2 7
mm;
Sline
Palpigradima;
enke po oploenju
izgrauju komorice
u zemlji u kojima
ostaju zatvorene do
izlijeganja mladih;
Dva roda:
Schizomus i
Trithyreus;

Schizomus portoricensis

Red Uropygi
80 vrsta, preko 7
cm, podsjeaju na
korpije;
enke po oploenju
kopaju jamice u
kojima sa sljepljenim
jajima ekaju
izlijeganje mladih;
Familija:
Thelyphonidae
(Thelyphonus sp.);

Thelyphonus sp.

Red Amblypygi
Mala grupa tropskih
Arachnida, 50 vrsta;
Aktivne nou, danju se
skrivaju od predatora;
Do 4,5 cm;
Lako prepoznatljive po
morfologiji prozome i
ekstremiteta;
Dvije familije:
Charantidae i
Tarantulidae;

Charinus sp.

Red: Aranea (pauci)

Broj vrsta: 35.000;
Najbrojniji su u toplim podrujima;
Rasprostranjeni po svim
zoogeografkim oblastima;
Uspjenost u osvajanju kopna zbog
razvoja otrovnih i pauinastih
lijezda;
Karnivorni oblici: ne grizu plijen,
nego isisavaju rtvu;
Sposobnost predenja pauine;
Veliina tijela: od 0.5 mm do 1 cm, a
neki i preko 11 cm;
Klijeta su u vezi s otrovnom
lijezdom;
ive u nastambama ali najvei broj su
skitniki oblici;
Aposemija, kriptina obojenost i
mimikrija;

Aranea (paukovi): tagmatizacija

Aranea (paukovi):
ekstremiteti
opistosome i
predljive
bradavice

S obzirom na poloaj
helicera u odnosu na
usta razlikujemo
ortognatni i
hipognatni tip;

Aranea (paukovi): ekstremiteti

opistozome i pauinaste lijezde

Aranea: unutranja graa i

funkcije

 Crijevni sistem se odlikuje posebnim

specifinostima (prilagodba na usisavanje
polurazloenog tkiva rtvi);
Iskljuivi predatori, hvataju plijen izgraenim
mreama ili aktivno trae i jure plijen, svi koriste
helicere kojim ubadaju rtvu;
Respiracija: 1 4 para listolikih plua, kod
veine su razvijene i parne traheje;
Krvni sistem: cjevasto srce dorzalno iznad
crijeva od kojeg polazi prednja i zadnja aorta;
Ekskretorni organi: koksalne lijezde i par
Malpigijevih sudova;

Aranea: nervni sistem

Ljestviast nervni
sistem, vrlo
koncetrisan;
Imaju dobro razvijen
simpatiki nervni
sistem koji inervie
labrum i miie drijela;
Par ganglija inervie
eludac i divertikulume
prednjeg crijeva.

Aranea: ula

Vrlo dobro razvijena ula;

Proste oi, 4 para razliito
rasporeenih (everznog i
inverznog tipa);
U dnu inverznih oiju je
razvijen tapetum;
Hemijska ula u osnovi
trihobotrija;
Liriformni organi za
percepciju zvunih signala;
Taktilna ula po cijelom
tijelu;

 Polni sistem je gonohoristiki, polni dimorfizam u

vrijeme polne zrelosti;
Gonade su parne i nalaze se u opistozomi;
Ponaanje pauka za vrijeme parenja je vrlo sloeno i
specifino za vrste;
Po parenju enke nekih vrsta ubijaju mujake koje zatim
pojedu;
ivotni ciklus paukova je razliit;
Najmarkantnija karakteristika: pauinaste lijezde;
Neke vrste su opasne za ovjeka kada otrovom izazivaju
smrt ili prenose razna oboljenja;
Pauci imaju veliki znaaj za odravanje bioloke
ravnotee u ivotnim zajednicama;
Red: Aranea se klasifikuje u 3 podreda:
Liphistiomorphes, Mygalomorphes i
Araneomorphes;

Klasifikacija paukova
Podred: Liphistiomorphes (Liphistius sp.)
Podred: Mygalomorphes
1. Porodica: Aviculariidae (Avicularia avicularia - pauk
ptiar, Theraphosa sp.)
2. Porodica: Ctenizidae (Nemesia panonica)
3. Porodica: Atypidae (Atypus sp.)

Atypus piceus

Podred: Araneomorphes
Porodica: Dysderidae (Dysdera sp., Stalita sp., Stalitella sp.)
Porodica: Pholcidae (Pholcus oplionides)
Porodica: Salticidae (Salticus scenicus)
Porodica Theridiidae (Latrodectus mactans - crna udovica)
Porodica: Araneidae (Araneus diadematus - pauk kriar, Nephila
madagascariensis, Argiope spp.)
Porodica Lycosidae (vujaci) (Lycosa tarentula)
Porodica: Agelenidae (Agelena labiyrinthica, Tegeneria sp.)
Porodica: Linyphiidae (Linyphia hortensis, Li. montana)
Porodica: Argyronetidae (Argyroneta aquatica)
Porodica: Pisauridae (Pisaura sp.)
Porodica: Clubionidae (Clubiona neglecta)

Araneus diadematus

Latrodectus mactans

Lycosa tarentula
Agelena labiyrinthica

Red: Ricinulei
20 vrsta; ive u stelji, ispod kore trulog drvea
i u peinama;
5 10 mm;
Popreno zadebljanje na prednjoj ivici prozome
cucullus;
Helicere dvolane, kratke i klijetolike;
Traheje - slabo razvijen krvni sistem - par
koksalnih lijezda i Malpigijevi sudovi;
Slabo razvijena ula;
Izraen polni dimorfizam;
rodovi: Cryptostemma i
Cryptocellus

Red: Opiliones - kosci

3200 vrsta, slini paucima (razlikuju se po irokom
spoju pro- i opistozome;
1 10 mm meke vrste upadljivih boja;
Prozoma pokrivena snanim pancirom (karapaksom);
Najee se hrane insektima koje sitne trolanim i
klijetolokim helicerama;
Traheje - slabo razvijen krvni sistem - par koksalnih
lijezda;
Polni dimorfizam vrlo izraen;
3 podreda: Cyphopthalmi (Siro rubens), Laniatores
(Scotolemon sp.) i Palpatores (Phalangium opilio,
Trogulus tricarinatus, Nemastoma karamani)

Trogulus tricarinatus

Phalangium opilio

Potklasa: Acarina (grinje, krpelji)

Po novijim istraivanjima Acarina se izdvajaju u
potklasu, polifiletskog je porijekla;
Izuzetna bioloka raznovrsnost;
Sitne sa izraenim trendom nanizma;
Capitulum gnatozoma;

 Spektar hrane je raznovrstan;

Respiracija prko traheja koje se otvaraju stigmama
na prozomi;
Ekskrecija: koksalne lijezde i Malpigijevi sudovi;
Nervni sistem je potpuno koncetrisan u prednjem
dijelu prozome;
ula: veina su slijepi, dobro razvijena taktilna ula,
pseudosigmatski organi (registruju strujanje
vazduha);
Gonohoristi, polni dimorfizam;
Indirektno razvie (protonimfa, deutonimfa
hipopus i tritonimfa);

1.

Red: Opiliocarina (Notostigmata) najprimitivnija

grupa krpelja (Opilicarus sp.);
Red: Acariformes 15000 vrsta, sistematika ovog
reda iroko otvoren problem u akarologiji, 3 podreda:
Podred: Actinedida helicere prilagoene na
bodenje biljnog ili ivotinjskog tkiva, 3 grupe:

Hydracarina (Hydrachna geographica, Piona sp.)

Tarsonemini (Acarapis woode, Pyemotes ventricosus,
Tarsonemus fragariae)
Prostigmata (Bryobia rubicolus, Cenopalpus pulche,
Brevipalpus lewisi, Eryophyes sp., Aceria sp.,
Demodex foliculorum, Trombidium scharlatinum,
Trombicula autumnales, Leptotrombodium
akamushi);

Aceria sp.
Demodex foliculorum

Trombidium sp.

2. Oribatida raznovrsna grupa, naseljavaju

skoro sve klimatske zone, saprofagni, veliki
znaaj za pedogenezu, prijelazni domaini
pantljiara (Scheloribates sp. i Galumna
sp.);
3. Acaridida obimna i raznovrsna grupa, neki
imaju stadij hipopusa, raseljavajui i
preivljavajui hipopus (Acarus siro,
Tyrophagus casei, Hetodactylus osmie,
Dermatophagoides pteronyssinus,
Knemiodocoptes mutans, Sarcoptes
scabiei ugarac, Psoroptes sp., Chorioptes
ovis);

Sarcoptes scabiei

Oribatidae

 Red: Parasitiformes 10000 vrsta, veina ivi

parazitski, paraziti sa mekanim tijelom, a slobodnoivui
imaju pancir (Varroa destructor, Dermanyssus
gallinae, Lyponyssoides sanuinesus, Urojanetia
lamellosa, Ixodes ricinus, Haemaphysolis sp.,
Dermacentor pictus, Argas persicus)

Varroa destructor

Ixodes ricinus